ClickCease
+ 1-915-850-0900 spinedoctors@gmail.com
Page Filifilia

Faafomai e faaaogaina i

Vaega Fa'afomai Fa'atino Fa'afoma'i i tua. O vailaʻau faʻapitoa o se faʻaleleia i le faʻataʻitaʻiga o vailaʻau e sili atu ona faʻafeiloaʻi manaoga tau soifua maloloina o le 21st seneturi. E ala i le suia o le fa'ama'i fa'a-fa'ama'i tu'ufa'atasiga o fa'ata'ita'iga fa'afoma'i i se faiga e sili atu le fa'atotonugalemu o le ma'i, o vaila'au fa'atino e fa'atatau i le tagata atoa, ae le na'o se seti tu'ufua o fa'ailoga.

E faʻaalu e fomaʻi le taimi ma a latou gasegase, faʻalogo ia latou talaʻaga ma vaʻavaʻai i fegalegaleaiga i le va o mea tau kenera, siosiomaga, ma le olaga e mafai ona aʻafia ai le soifua maloloina umi ma le lavelave, maʻi tumau. I lenei auala, o vailaʻau faʻapitoa e lagolagoina le faʻaaliga tulaga ese o le soifua maloloina ma le malosi mo tagata taʻitoʻatasi.

E ala i le suia o le taulaʻi faʻamaʻi o faʻataʻitaʻiga faʻafomaʻi i lenei auala e faʻaogaina ai le maʻi, e mafai e a tatou fomaʻi ona lagolagoina le faʻamalologa faʻamalolo e ala i le vaʻaia o le soifua maloloina ma maʻi o se vaega o le taamilosaga lea e fegalegaleai ai vaega uma o le tino o le tagata ma le siosiomaga. . O lenei faiga e fesoasoani e saili ma iloa ai le kenera, olaga, ma le siosiomaga e ono suia ai le soifua maloloina o se tagata mai le gasegase i le soifua manuia.


O Pancake Sili: O Fa'amatalaga Tau Mea'ai e Mana'omia ona E Iloa

O Pancake Sili: O Fa'amatalaga Tau Mea'ai e Mana'omia ona E Iloa

Mo tagata ta'ito'atasi o lo'o manana'o e 'ai e le aunoa i panikeke, pe i ai ni auala e fa'ateleina ai mea'ai panekeke ma fa'aititia ai le aofa'i o kalori ma ga'o ina ia mafai ona fa'aaofia i totonu o taumafa paleni?

O Pancake Sili: O Fa'amatalaga Tau Mea'ai e Mana'omia ona E Iloa

Pancake Mea'ai

O lenei mea'ai maualuga-carbohydrate e mafai ona lava le malosi e fa'aosoina ai gaioiga fa'aletino i le aso.

taumafa

O fa'amatalaga tau taumafa o lo'o tu'uina atu mo:

  1. Kaloriia - 430.8
  2. Ga'o - 18.77g
  3. Sodium - 693.9mg
  4. Carbohydrates - 55.9g
  5. Alava – .75g
  6. Suka - 8.6g
  7. Polotini - 8.64g

Pancakes faia i le falaoamata atoa-saito e maua ai le tele o alava ma porotini. O lo'o i lalo fa'amatalaga o mea'ai mo panikeke saito atoa e lua pe tolu (150g) faia mai se fa'afefiloi. (Tamaititi Mea'ai Recipe Pusa. 2023)

  1. Kaloriia - 348
  2. Ga'o - 15g
  3. Sodium - 594mg
  4. Carbohydrates - 45g
  5. Alava - 6g
  6. Suka - 6g
  7. Polotini - 12g

Carbohydrates

Pancakes o le a faʻateleina le faʻaogaina o le carbohydrate. E fa'aaogaina e le tino le ga'o ga'o e fai ma fa'apogai o le suau'u muamua, ma avea ai ma mea'ai taua. Ae ui i lea, o le tele o tagata fai meaʻai e fautua mai e maua e tagata taʻitoʻatasi a latou gaʻo i aso taʻitasi mai meaʻai-meaʻai. Pancakes e masani lava e le pa'ū i lenei vaega. O panikeke falaoamata paʻepaʻe e le tele ni alava, ma e tusa ma le 60 kalama o gaʻo e faʻaaogaina i lenei taumafataga. O le suia o le falaoamata atoa o le saito e suia ai le aofa'i ile 6g o le alava po'o le 20% ole tau fa'atonuga ile aso.

gaʻo

Pancakes e mafai ona aofia ai susu ma fuamoa ma faʻapipiʻi i le pata e saofagā ai le tele o gaʻo. E mafai ona iai le ga'o trans. O nisi fa'ailoga o lo'o i ai ni suau'u fa'a-hydrogenated vaega. E fautuaina e le au atamamai o le soifua maloloina e faʻatapulaʻa pe aloese atoa mai meaʻai o loʻo iai gaʻo. Afai o le lisi o mea o lo'o fa'aigoaina o lo'o i ai ni vaega fa'a-hydrogenated, e fautuaina e 'alofia. (MedlinePlus. 2022)

porotini

Pancakes e mafai ona maua ai ni polotini, lea e eseese e fa'atatau i le ituaiga falaoamata e fa'aaogaina. O nisi fa'ailoga e fa'aopoopoina le pauta porotini e fa'atele ai le taumafa.

Vitamini ma Minerale

Pancakes ma paluga saunia e masani lava ona faia mai le falaoamata faʻamaoaigaina. O mea'ai fa'atamaoaigaina o mea'ai ia na iai ni mea'ai fa'aopoopo i le taimi o le gaosiga. I le tele o tulaga, o meaʻai, vitamini, ma minerale e aveese, ona toe faʻaopoopoina lea i le taimi o le gaosiga. O le taumafaina pea lava pea o mea'ai falaoa fa'amaoaigaina e fa'atapulaaina ai alava ma mea'ai e fa'afeiloa'i i mea'ai. O le falaoamata fa'amaoaigaina i panikeke ma le suka ma le sua fa'aopoopo e fa'ateleina ai le maualuga o le suka toto ma fa'atupu ai le fia'ai i se taimi mulimuli ane.​

Calories

E fa'alagolago fo'i le aofa'i o mea'ai ile tele ole tautua. O numera o lo'o i luga o le fa'ailoga e fa'atatau i le tu'u tasi e na'o le lua panikeke feololo. O le to'atele o tagata latou te 'aina panikeke 3-4 ma fa'aluaina le aofa'i o le pata ma le sipuni. Ole mea lea e mafai ona fa'aopoopoina ile sili atu ile 1,000 calories.

faamanuiaga

O panikeke saito atoa e fai i le falaoamata atoa e sili atu ona lelei nai lo panikeke e faia i falaoamata paʻepaʻe ma e mafai ona avea ma se auala manaia e 'ai atili ai fatu atoa. E mafai ona fa'aulu i vine po'o isi fuala'au mo le fa'aopoopoina o alava ma mea'ai.

faʻamalūga

O panikeke saito atoa e fai i le falaoamata atoa e maua ai le fiber taua mo le fa'amamaina lelei. E fesoasoani alava i le aveeseina o otaota ma o lo'o i ai fa'aupuga prebiotic e fa'asusu ai siama aoga o le gutu. (Joanne Slavin. 2013)

Faʻaleleia le faamalieina o le fiaaai

E sili atu le manaia o le tofo o panikeke atoa ma e aofia ai alava e fa'atumauina umi atu ai le tino nai lo panikeke e fai i le falaoamata fa'amamaina e vave ona fa'amama.

Fa'aitiitia le lamatiaga o le ma'i fatu

O se toe iloiloga o suʻesuʻega e suʻesuʻe ai le taumafa atoa o fatu ma maʻi fatu na maua ai o le 'ai o fatu atoa e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le lamatiaga o le maʻi fatu. (Dagfinn Aune, et al., 2016)

Fa'aiti'itia le Tulaga Oona

O su'esu'ega e fa'ailoa mai ai o le taumafa atoa o le saito e fa'aitiitia ai le lamatiaga o le puta ma e mafai ona fesoasoani i tagata ta'ito'atasi e fa'amautu le mamafa. (Katrina R. Kissock et al., 2021) E fesoasoani fo'i le alava e fa'atumauina mo se taimi umi pe a uma le 'aiga.

Fesoasoani e Puipuia Fa'aletonu Fanau

Falaoa mata-saito e fa'amalosia i le folic acid, o se vaitamini B taua a'o maitaga. O le folic acid e fa'aitiitia ai le lamatiaga o fa'aletonu o le neural tube, lea e ono a'afia ai le atina'eina o le fai'ai po'o le tui. (Nofoaga Autu mo Fa'ama'i ma Puipuiga. 2022)

Eseesega

O meaʻai mo panikeke masani o le a eseese e faʻatatau i le tele.

E tasi le panikeke la'ititi e fai-mai-scratch - 3″ i le isi itu e maua ai:

  • 30 calories
  • 1 kalama o porotini
  • 5 kalama o le carbohydrate
  • 0 kalama o alava
  • 1 kalama o suka

E tasi le panikeke feololo e fai-mai-scratch – 5″ le lautele e maua ai:

  • 93 calories
  • 2 grams o le porotini
  • 15 kalama o le carbohydrate
  • 0 kalama o alava
  • 2 kalama o le suka

E tasi le panikeke lapo'a fai-mai-scratch – 7″ i le isi itu e maua ai:

  • 186 calories
  • 4 grams o le porotini
  • 30 kalama o le carbohydrate
  • 1 kalama o alava
  • 5 kalama o le suka

Faia Pancake

Afai o panikeke o se vaega o le fuafuaga o taumafataga faalevaiaso, taumafai e faaitiitia i le suka, ga'o, ma kalori.

  1. Fai panikeke mai le sasa e aunoa ma le fa'afefiloi e 'alofia ai so'o se ga'o.
  2. Fa'aaogā le falaoamata o le saito atoa e maua ai alava e fa'ateleina ai le fia'ai.
  3. Nai lo le falaiina o panikeke i le suāu'u po'o le pata, fa'aaoga se apa lelei e fa'aitiitia ai le ga'o.
  4. Fa'aaoga le sirup e leai se suka.
  5. Tu'u luga panikeke i blueberries, raspberries, po o strawberries.

'A'ai Sa'o e Lagonaina Lelei


mau faasino

USDA Food Data Central. (2019). Pancakes, faigofie, saunia mai fua.

USDA FoodData Central. (2019). Pato, e aunoa ma le masima.

USDA FoodData Central. (2019). Su'a, fa'afefiloi laulau, panikeke.

Tamaititi Mea'ai Recipe Pusa. (2023). Pancakes - USDA fua mo aʻoga.

MedlinePlus. (2022). Mea moni e uiga i ga'o trans.

Slavin J. (2013). Fiber ma prebiotics: masini ma faʻamanuiaga faʻalesoifua maloloina. Nutrient, 5(4), 1417–1435. doi.org/10.3390/nu5041417

Aune, D., Keum, N., Giovannucci, E., Fadnes, LT, Boffetta, P., Greenwood, DC, Tonstad, S., Vatten, LJ, Riboli, E., & Norat, T. (2016) . O le taumafa atoa o saito ma le lamatiaga o le maʻi cardiovascular, kanesa, ma mafuaʻaga uma ma mafua ai le maliu faʻapitoa: iloiloga faʻasolosolo ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega faʻamoemoe. BMJ (Clinical research ed.), 353, i2716. doi.org/10.1136/bmj.i2716

Kissock, KR, Neale, EP, & Beck, EJ (2021). Mea'ai Saito Atoa Faauigaina Aafiaga i le Fuafuaina o Faʻalapotopotoga o le Faʻaaogaina o Saito Atoa ma Suiga o le mamafa o le Tino: O se Iloiloga Faʻapitoa. O le alualu i luma i mea taumafa (Bethesda, Md.), 12(3), 693–707. doi.org/10.1093/advances/nmaa122

Nofoaga Autu mo Fa'ama'i ma Puipuiga. (2022). Folic acid.

Turkey Nutrition Facts: The Complete Guide

Turkey Nutrition Facts: The Complete Guide

Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo mataʻituina a latou meaʻai i le taimi o le Aso Faʻafetai, e mafai e le iloaina o le aoga o meaʻai o le pipi ona fesoasoani e tausia le soifua maloloina o meaʻai?

Turkey Nutrition Facts: The Complete Guide

Meaai paleni ma penefiti

E mafai ona avea le pipi fa'alaiti'iititi e fa'agaoioia ma puna aoga o polotini, vitamini, ma minerale. Ae ui i lea, e mafai ona maualuga le suka, gaʻo le lelei, ma le sodium.

taumafa

Fa'amatalaga o mea'ai mo se vae pipi tunu ma le pa'u - 3 aunese - 85g. (US Department of Agriculture. 2018)

  • Kaloriia - 177
  • Puta - 8.4
  • Sodium - 65.4mg
  • Carbohydrates - 0g
  • Alava - 0g
  • Suka - 0g
  • Polotini - 23.7g

Carbohydrates

  • O Turkey e leai ni ga'o ga'o.
  • O aano o manufasi deli lunch o lo'o iai ga'o a'o fa'alalaina le pipi, fa'afefete, pe ufiufi i se sosi o lo'o iai le suka pe fa'aopoopo i le taimi o le gaosiga.
  • Filifilia fou e mafai ona faia se eseesega tele i le suka.

gaʻo

  • O le tele o ga'o e sau mai le pa'u.
  • O Turkey e masani ona iai vaega tutusa o ga'o tumu, monounsaturated, ma polyunsaturated.
  • O le aveeseina o le pa'u ma le kuka e aunoa ma le fa'aopoopoina o ga'o e matua fa'aitiitia ai le ga'o atoa.

porotini

  • O Turkey o se puna sili lea o le porotini atoatoa, ma e tusa ma le 24 kalama i le 3-aunese le tautua.
  • O tipi la'ititi, pei o le susu pipi e leai se pa'u, e tele atu polotini.

Vitamini ma Minerale

  • E maua ai le vaitamini B12, calcium, folate, iron, magnesium, phosphorus, potassium, ma seleni.
  • O aano o manu uliuli e maualuga atu le u'amea nai lo aano o manu papa'e.

Soifua Maloloina

Lagolagoina le Taofiofi

  • Sarcopenia, poʻo le faʻaumatia maso, e masani ona taʻitaʻia ai le vaivai i tagata matutua.
  • O le lava o le polotini i taumafataga uma e mana'omia mo tagata matutua e fa'atumauina ai le maso maso ma le gaioi o le tino.
  • E mafai e Turkey ona fesoasoani e ausia taʻiala e fautuaina ai le taumafaina o aano o manufasi 4-5 taimi i le vaiaso e faʻatumauina ai le soifua maloloina o maso ma le matua. (Anna Maria Martone, et al., 2017)

Fa'aiti'itia Diverticulitis Flare-Ups

O le diverticulitis o le fula lea o le kolone. O meaʻai e aʻafia ai le lamatiaga o le diverticulitis e aofia ai:

  • Fa'aaogāina alava – fa'aitiitia ai le lamatiaga.
  • Fa'aaogāina aano o manufasi mumu - fa'atupuina ai le lamatiaga.
  • Le taumafaina o aano o manufasi mumu e maualuga atu le ga'o atoa - e fa'atupula'ia ai le lamatiaga.
  1. Sa suʻesuʻeina e tagata suʻesuʻe le 253 tane e maua i le diverticulitis ma faʻamautu ai o le suia o le tasi vaega o aano o manufasi mumu i le tuʻuina atu o moa poʻo iʻa e faʻaitiitia ai le lamatiaga o le diverticulitis i le 20%. (Yin Cao et al., 2018)
  2. O tapula'a o le su'esu'ega o le fa'amauina o aano o manufasi na'o tama'ita'i, o le taumafa na fa'ailoa e le tagata lava ia, ma le aofa'i o mea'ai i mea'ai ta'itasi e le'i fa'amauina.
  3. Atonu o se fesoasoani fesoasoani mo so'o se tasi e lamatia i le diverticulitis.

Puipuia le Anemia

  • O Turkey e ofoina atu meaʻai e manaʻomia e sela toto.
  • E maua ai heme uʻamea, e faigofie ona mitiia i le taimi o le ga'ina, e puipuia ai le anemia o le u'amea. (National Institutes of Health. 2023)
  • O Turkey o loʻo i ai foʻi le folate ma le vaitamini B12, lea e manaʻomia i le faʻavaeina ma le faʻaogaina lelei o sela mumu.
  • O le taumafaina masani o le pipi e mafai ona fesoasoani i le faatumauina sela toto maloloina.

Lagolago le Soifua Maloloina o le Loto

  • O Turkey o se mea e sili atu nai lo isi meaʻai maualalo-sodium, aemaise lava pe a aveese le paʻu ma kuka fou.
  • E maualuga foi Turkey i le amino acid arginine.
  • Arginine e mafai ona fesoasoani e faʻatumauina pea alatoto matala ma faʻamalieina e avea o se mea muamua i le nitric oxide. (Patrick J. Skerrett, 2012)

afaina gofie

E mafai ona tupu allergies i aano o manu i soo se matua. E mafai ona maua le allergi o le pipi ma e ono feso'ota'i ma allergies i isi ituaiga o moa ma aano o manu mumu. O fa'ailoga e mafai ona aofia ai: (American College of Allergy, Asthma & Immunology. 2019)

  • Vomiting
  • Tatala
  • Wheezing
  • Uma le manava
  • Tale toe fai
  • Sogi
  • Anaphylaxis

Teuina ma le Saogalemu

Sauniuniga

  • E fautuaina e le USDA le 1 pauna mo tagata taʻitasi.
  • O lona uiga o se aiga e toalima e manaʻomia se pipi 5-pauna, o se vaega e 12 i le 12-pauna. (US Department of Agriculture. 2015)
  • Taofi aano fou i totonu o le pusaaisa seia sauni e kuka.
  • O pipi ua uma ona fa'a'aisa ua fa'ailogaina i le USDA po'o le fa'ailoga a le setete o le asiasiga ua saunia i lalo o tulaga saogalemu, fa'atonutonu.
  • Kuki sa'o mai pipi fa'a'aisa mua'i fa'a'aisa nai lo le liusua muamua. (US Department of Agriculture. 2015)
  1. Auala saogalemu e liu aise pipi aisa: i totonu o le pusaaisa, vai malulu, po o ogaumu microwave.
  2. E tatau ona fa'asusu mo se taimi fa'apitoa e fa'aaoga ai ta'iala e fa'atatau i le mamafa.
  3. E mana'omia le vela ile vevela ile totonu ole 165 tikeri Fahrenheit.
  4. O le pipi vela e tatau ona fa'a'aisa i totonu ole 1-2 itula pe a uma ona kuka ma fa'aaoga ile 3-4 aso.
  5. O mea'ai o Turkey o lo'o teuina i totonu o le pusaaisa e tatau ona 'aina i totonu o le 2-6 masina.

'A'ai Sa'o e Lagonaina Lelei


mau faasino

US Department of Agriculture. FoodData tutotonu. (2018). Turkey, vasega uma, vae, aano o manu ma paʻu, kuka, tao.

Martone, AM, Marzetti, E., Calvani, R., Picca, A., Tosato, M., Santoro, L., Di Giorgio, A., Nesci, A., Sisto, A., Santoliquido, A., & Landi, F. (2017). Fa'amalositino ma le Fa'aaogāina o Polotini: O se faiga fa'atasi ma le Sarcopenia. BioMed su'esu'ega fa'avaomalo, 2017, 2672435. doi.org/10.1155/2017/2672435

Cao, Y., Strate, LL, Keeley, BR, Tam, I., Wu, K., Giovannucci, EL, & Chan, AT (2018). Le taumafaina o aano o manufasi ma le lamatiaga o le diverticulitis i alii. Gut, 67(3), 466–472. doi.org/10.1136/gutjnl-2016-313082

National Institutes of Health, Ofisa o Mea'ai Fa'aopoopo. (2023). Umea: Pepa Fa'amatalaga mo Tomai Fa'alesoifua maloloina.

Skerrett PJ. Harvard Health Publishing, Harvard Medical School. (2012). Turkey: Ose Fa'avae Soifua Maloloina o Mea'ai Fa'afiafia.

American College of Allergy, Asthma & Immunology. (2019). Allergy i aano o manufasi.

US Department of Agriculture. (2015). Tatou Talanoa Turkey — Ose Taiala mo Tagata Fa'atau mo le Fa'a'ala Saogalemu ole Take.

Acupuncture: o se Suiga Togafitiga mo Allergies

Acupuncture: o se Suiga Togafitiga mo Allergies

Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo mafatia i allergies, e mafai e le faʻaaogaina o le acupuncture ona fesoasoani e faʻamalolo ma pulea faʻamaoniga?

Acupuncture: o se Suiga Togafitiga mo Allergies

E Mafai Ona Fesoasoani Acupuncture I Allergies

O le Acupuncture ua avea ma togafitiga e sili atu ona faʻaaloalogia mo faʻafitauli faʻafomaʻi eseese, mai le popole i le fibromyalgia i le paʻu o le mamafa. O loʻo i ai faʻamaoniga e mafai e le acupuncture ona fesoasoani i allergies e ala i le faʻaitiitia o faʻamaoniga ma faʻaleleia le lelei o le olaga. (Shaoyan Feng, et al., 2015) Le American Academy of Otolaryngology-Ole Fa'aulu ma le Fa'avae Ta'otoga fautuaina foma'i e ofo atu le acupuncture i tagata mama'i e su'e ni togafitiga e le fa'ama'i mo a latou allergies pe fa'asino i latou i se acupuncturist. (Michael D. Seidman, et al., 2015)

akupunika

O le Acupuncture ose fa'aSaina masani/TCM fa'ata'ita'iga lea e tu'u ai ni nila manifinifi i totonu o le tino i vaega fa'apitoa, ma fa'atupuina ai se feso'ota'iga o ala malosi e ta'ua o meridian.

  • O nei auala e fa'asalalauina le malosi o le ola/chi po'o le qi.
  • O meridian ta'itasi e feso'ota'i ma se tino 'ese'ese faiga.
  • E tu'u ni nila e fa'atatau i totoga e feso'ota'i ma le ma'i o lo'o togafitia.
  1. Acupuncture e mafai ona fesoasoani i allergies e ala i le tulituliloaina o le tele o meridian, e aofia ai le mama, colon, manava, ma le spleen. O nei meridian e talitonuina e faʻasalalau le malosi o le ola puipui poʻo se ituaiga o malosi faʻamalosi.
  2. O le fa'asaoina o le malosi puipui po'o se fa'aletonu e mafai ona mafua ai fa'ailoga allergy e pei o le fula, mata vai, tafe le isu, mafatua, allergic eczema, ma le conjunctivitis. (Bettina Hauswald, Yury M. Yarin. 2014)
  3. O le faʻamoemoe o le faʻaosofia o manatu e toe faʻafoʻi le paleni i le malosi ma faʻamalolo faʻailoga.

A'oa'oga Fa'asaienisi

  • O le tasi manatu o nila e galue tuusaʻo i alava neura, e aʻafia ai feʻau i le faiʻai poʻo le autonomic nervous system ma le tuʻuina atu o faailo i totonu o le tino, e aofia ai le puipuiga. (Tony Y. Chon, Mark C. Lee. 2013)
  • O le isi ole a'afiaina ole nila ole gaioiga ole sela, aemaise ole felauaiga, malepe, ma le fa'amamaina ole mediators bioactive.
  • O le tu'ufa'atasia o nei gaioiga e manatu e fa'aitiitia ai fa'ama'i e pei o le allergic rhinitis - fiva vaomago, lea e fula ma fula ai totonu ole isu pe a mānava ile allergen. (Bettina Hauswald, Yury M. Yarin. 2014)

O se iloiloga i le 2015 na fa'ai'u ai o lo'o i ai fa'ata'ita'iga fa'atonutonu fa'ata'ita'i maualuga e fa'aalia ai le aoga o le acupuncture i le togafitia o le rhinitis ma'i fa'avaitaimi ma fa'aletausaga. O suʻesuʻega laiti ua faʻaalia ai ni faʻamanuiaga muamua o le acupuncture pe a faʻatusatusa i antihistamines, ae e manaʻomia nisi suʻesuʻega. (Malcolm B. Taw, et al., 2015)

Togafitiga o Allergies

  • O nisi tagata e filifilia le acupuncture o loʻo sailia ni isi auala i togafitiga masani e pei o vailaʻau, nasal sprays, ma immunotherapy.
  • O isi o lo'o sailia ni auala e fa'aleleia atili ai le aoga o vaila'au ua uma ona inuina, e pei o antihistamines po'o nasal sprays, pe fa'apu'upu'u le umi po'o le fa'afia ona mana'omia.
  • O togafitiga muamua e masani ona aofia i vaiaso ta'i vaiaso pe faalua-vaiaso taimi i le tele o vaiaso po'o masina, e fa'atatau i le ogaoga o fa'ailoga.
  • E mafai ona soso'o ma togafitiga fa'aletausaga po'o se fa'avae e mana'omia. (American Academy of Medical Acupuncture. 2020)
  1. O le tele o setete e manaʻomia se laisene, faʻamaonia, poʻo le resitalaina e faʻataʻitaʻi ai le acupuncture, ae o nei mea e eseese mai lea setete i lea setete.
  2. O fautuaga e mo se lōia ua fa'amaonia e le Komisi Fa'ailoga a le Atunu'u mo le Acupuncture ma Fa'afomai i Sasa'e.
  3. O se foma'i e ofoina atu le acupuncture.
  4. le American Academy of Medical Acupuncture ei ai se lisi o acupuncturists o fomaʻi foʻi.

Le fa'aogaina lelei o nila o le acupuncture e mafai ona mafua ai a'afiaga tuga e afua mai i fa'ama'i pipisi, totoga tu'ia, mama pa'u'u, ma manu'a i le fatugalemu o le tino. (Nofoaga Autu a le Atunu'u mo le Soifua Maloloina Fa'atasi ma Fa'atasi. 2022) Aʻo leʻi faʻataʻitaʻiina le acupuncture, faʻafesoʻotaʻi lau tausi soifua maloloina muamua, allergist, poʻo se fomaʻi faʻapitoa faʻapitoa e faʻamautinoa o se filifiliga saogalemu ma aoga ma le auala sili e tuʻufaʻatasia ai i le aotelega. allergy tausiga.


Tete'e Fa'alenatura


mau faasino

Feng, S., Han, M., Fan, Y., Yang, G., Liao, Z., Liao, W., & Li, H. (2015). Acupuncture mo le togafitiga o le rhinitis allergic: o se iloiloga faʻapitoa ma meta-suʻesuʻega. American journal of rhinology & allergy, 29(1), 57–62. doi.org/10.2500/ajra.2015.29.4116

Seidman, MD, Gurgel, RK, Lin, SY, Schwartz, SR, Baroody, FM, Bonner, JR, Dawson, DE, Dykewicz, MS, Hackell, JM, Han, JK, Ishman, SL, Krouse, HJ, Malekzadeh, S., Mims, JW, Omole, FS, Reddy, WD, Wallace, DV, Walsh, SA, Warren, BE, Wilson, MN, … Taiala Otolaryngology Development Group. AAO-HNSF (2015). Fa'ata'ita'iga a le falema'i: Allergic rhinitis. Otolaryngology–tootoga ulu ma ua : tusi talaaga aloa'ia a le American Academy of Otolaryngology-Ta'otoga Ulu ma Ua, 152(1 Suppl), S1–S43. doi.org/10.1177/0194599814561600

Hauswald, B., & Yarin, YM (2014). Acupuncture in allergic rhinitis: O se Toe Iloiloga Laiti. Allergo journal international, 23(4), 115–119. doi.org/10.1007/s40629-014-0015-3

Chon, TY, & Lee, MC (2013). Acupuncture. Mayo Clinic taualumaga, 88(10), 1141–1146. doi.org/10.1016/j.mayocp.2013.06.009

Taw, MB, Reddy, WD, Omole, FS, & Seidman, MD (2015). Acupuncture ma allergic rhinitis. Manatu i le taimi nei i le otolaryngology & taotoga ulu ma ua, 23(3), 216-220. doi.org/10.1097/MOO.0000000000000161

American Academy of Medical Acupuncture. (2020). Acupuncture ma Allergies i le vaitau.

Nofoaga Autu a le Atunu'u mo le Soifua Maloloina Fa'atasi ma Fa'atasi. (2022). Acupuncture: Mea e Manaomia ona E Iloa.

Gastrointestinal Disorders Functional Gastrointestinal Disorders: Mea e Manaomia ona E Iloa

Gastrointestinal Disorders Functional Gastrointestinal Disorders: Mea e Manaomia ona E Iloa

O tagata ta'ito'atasi o lo'o iai fa'afitauli o mea'ai e le mafai ona fa'ailoaina e ono o'o i fa'afitauli fa'aletonu ole ga'o. E mafai ona fesoasoani le malamalama i ituaiga i le atinaʻeina o fuafuaga lelei togafitiga?

Gastrointestinal Disorders Functional Gastrointestinal Disorders: Mea e Manaomia ona E Iloa

Fa'aletonu Gastrointestinal Fa'atino

Fa'aletonu o le manava galue, po'o FGD, o fa'aletonu o le faiga o mea'ai lea e le mafai ona fa'amatalaina ai fa'ailoga pe a iai ni fa'aletonu o le tino po'o le tino. O fa'afitauli o le manava ga'o e leai ni fa'ailoga e iloagofie ma e fa'amauina e fa'atatau i fa'ailoga. (Christopher J. Black, et al., 2020)

Roma Tulaga

O FGD na fa'aogaina fa'amaoniga o le fa'ate'aina, o lona uiga e na'o le fa'ama'i e mafai ona maua pe a fa'ate'aina fa'ama'i fa'aletino/fa'ailoa. Ae ui i lea, i le 1988, na feiloai ai se vaega o tagata suʻesuʻe ma tausi soifua maloloina e faʻataʻitaʻiina ni taʻiala mo le suʻesuʻeina o ituaiga eseese o FGDs. O ta'iala e ta'ua o le Roma Criteria. (Max J. Schmulson, Douglas A. Drossman. 2017)

FGDs

O se lisi atoatoa e pei ona faamatalaina e le Roma III taiala (Ami D. Sperber et al., 2021)

Fa'aletonu ole Esophage Fa'atino

  • Fa'agaioiina le fatu
  • O le tiga o le fatafata e talitonuina e mafua mai ile esophage
  • Dysphagia galue
  • Globus

Fa'aletonu Gastroduodenal galue

  • Le fa'ailoaina tele o le sasa
  • Dyspepsia fa'atino - e aofia ai ma'i tigaina pe a'a'ai ma fa'ama'i tiga epigastric.
  • Faituu idiopathic tumau
  • Aerofagia
  • Su'i galue
  • Fa'ama'i fa'asu'ati
  • Rumination syndrome i tagata matutua

Fa'aletonu Gaogao

  • Fa'ama'i itaita'i - IBS
  • Fa'agaoioia galuega
  • Fa'atino manava manava
  • Le fa'ailoaina o galuega fa'aletonu ole manava

Ma'i tiga o le manava galue

  • tiga o le manava galue - FAP

O le gaivi ma le Sphincter o Oddi Disorders

  • Fa'aletonu gallbladder
  • Fa'agaioiga biliary Sphincter o le faaletonu Oddi
  • Ole sphincter ole pancreatic ole ma'i ole Oddi

Fa'afitauli Fa'aletonu o le Anorectal

  • Fa'atino fecal incontinence
  • Fa'agaoioiga Fa'atiga tiga - e aofia ai le proctalgia tumau, ma'i Levator ani, tiga o le anorectal galue e le o ta'ua, ma le fugax proctalgia.
  • Fa'afitauli Fa'aletonu o le Fa'aleaga - e aofia ai le fa'a'ese'ese o le fe'au ma le le lava o le fa'a'ave'esea.

Fa'afitauli GI Fa'atino Tamaiti

Pepe/tamaiti (Jeffrey S. Hyams et al., 2016)

  • Colic pepe
  • Fa'agaoioia galuega
  • Fa'atino manava manava
  • Fa'ama'i fa'asu'ati
  • Fanau faʻafouina
  • Fa'ama'i fa'ama'i o pepe
  • Dyschezia pepe

Fa'afitauli GI Fa'atino a Tamaiti:

Tamaiti/talavou

  • Su'i ma Aerophagia - ma'i fa'ata'amilomilo fa'asu'i, fa'ama'i fa'ama'i o talavou, ma le aerophagia.
  • Fa'aletonu GI Fa'atatau ile Ma'i o le manava e aofia ai:
  1. dyspepsia galue
  2. IBS
  3. Migrain manava
  4. Le tiga o le manava galue o tamaiti
  5. Ma'i tiga o le manava galue o tamaiti
  • Fa'amama - fa'atino galuega
  • Incontinence – le taofiofia fecal incontinence

faʻautaga maʻi

E ui ina fa'ataga e le fa'atonuga a Roma le su'esu'eina o FGD e fa'atatau i fa'ailoga, e mafai lava e le tausi soifua maloloina ona fa'ata'ita'iina su'esu'ega fa'ata'ita'i masani e fa'ata'ita'i ai isi fa'ama'i pe su'e fo'i ni fa'afitauli fa'avae e mafua ai fa'ailoga.

faiga

E ui lava e leai ni faʻailoga vaaia o faʻamaʻi poʻo ni faʻafitauli faʻavae e mafai ona iloa e mafua ai faʻamaoniga, e le o lona uiga e le o mafai ona togafitia ma mafai ona pulea. Mo tagata taʻitoʻatasi e masalomia atonu latou te maua pe na maua i se faʻafitauli o le manava galue, e taua le galulue faʻatasi ma se tausi soifua maloloina i se fuafuaga o togafitiga galue. O togafitiga e mafai ona aofia ai: (Asma Fikree, Peter Byrne. 2021)

  • Faaletino togafitiga
  • Fetuunaiga tau taumafa ma mea taumafa
  • Faʻamalosia o aʻafiaga
  • Fomaʻi
  • vailaau
  • Biofeedback

'A'ai Sa'o E Lagonaina Lelei


mau faasino

Black, CJ, Drossman, DA, Talley, NJ, Ruddy, J., & Ford, AC (2020). Faʻafitauli o le gastrointestinal: alualu i luma i le malamalama ma le puleaina. Lancet (Londone, Egelani), 396(10263), 1664–1674. doi.org/10.1016/S0140-6736(20)32115-2

Schmulson, MJ, & Drossman, DA (2017). Le Mea Fou i Roma IV. Journal of neurogastroenterology and motility, 23 (2), 151-163. doi.org/10.5056/jnm16214

Sperber, AD, Bangdiwala, SI, Drossman, DA, Ghoshal, UC, Simren, M., Tack, J., Whitehead, WE, Dumitrascu, DL, Fang, X., Fukudo, S., Kellow, J., Okeke , E., Quigley, EMM, Schmulson, M., Whorwell, P., Archampong, T., Adibi, P., Andresen, V., Benninga, MA, Bonaz, B., … Palsson, OS (2021). Fa'asalalauina i le Lalolagi Atoa ma Avega o Fa'aletonu Gastrointestinal Fa'atino, Fa'ai'uga a le Roma Foundation Global Study. Gastroenterology, 160(1), 99–114.e3. doi.org/10.1053/j.gastro.2020.04.014

Hyams, JS, Di Lorenzo, C., Saps, M., Shulman, RJ, Staiano, A., & van Tilburg, M. (2016). Fa'afitauli Fa'atino: Tamaiti ma Talavou. Gastroenterology, S0016-5085(16)00181-5. Fa'agasolo fa'asalalauga i luga ole laiga. doi.org/10.1053/j.gastro.2016.02.015

Fikree, A., & Byrne, P. (2021). Puleaina o fa'afitauli o le gastrointestinal functional. Fomaʻi falemaʻi (Lonetona, Egelani), 21(1), 44–52. doi.org/10.7861/clinmed.2020-0980

Kuka ma Rimoni: O se Folasaga

Kuka ma Rimoni: O se Folasaga

Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo vaʻavaʻai e faʻateleina a latou antioxidant, fiber, ma vaitamini, e mafai ona fesoasoani le faʻaopopoina o rimoni ia latou meaʻai?

Kuka ma Rimoni: O se Folasaga

Delima

E mafai e rimoni ona fa'ateleina mea'ai eseese, mai le malu taeao i itu i le 'aiga o le afiafi, fa'atasi ai ma le fa'afefiloi paleni o le suamalie suamalie, suamalie, ma le pa'u mai a latou fatu.

Soifua Maloloina

Ua maua le fua o se puna maloloina o vitamini, fiber, ma antioxidants. O fuala'au lapopo'a e iai:

O auala e faʻaaoga ai se rimoni e aofia ai:

guacamole

Fa'aoso sina rimoni uaua a o lei auauna atu. O le a latou tuʻuina atu se faʻalavelave faʻafuaseʻi e faʻatusatusa lelei ma le lamolemole a le guacamole.

  1. Mash 2 avoka matutua
  2. Faafefiloi i le 1/4 ipu aniani mūmū tipi
  3. 1 / 4 tsp. masima
  4. 1 kulimi sua o le tipolo
  5. 2 cloves garlic - fa'asalaina
  6. 1/2 ipu tataina fou cilantro
  7. Fa'asusu i le 1/4 ipu rimoni aril
  8. Auauna i le 6

Mea'ai i le laulau:

  • 144 calories
  • 13.2 fuamoa gaʻo
  • 2.8 kalama o gaʻo gaʻo
  • 103 milligrams sodium
  • 7.3 kalama karapamu
  • 4.8 kalama fiber
  • 1.5 kalama porotini

smoothie

Smoothies e maua ai meaai faaopoopo ma se meaai mama maloloina.

  1. I totonu o se mea faʻafefiloi, faʻafefiloi le 1/2 ipu rimoni arils
  2. 1 faʻi faʻaʻaisa
  3. 1/4 ipu yogurt Eleni maualalo ga'o
  4. 2 tsp. meli
  5. Sausau le sua moli
  6. Liligi i totonu o se ipu malamalama ma fiafia!

Mea'ai i le laulau:

  • 287 calories
  • 2.1 fuamoa gaʻo
  • 0.6 kalama o gaʻo gaʻo
  • 37 milligrams sodium
  • 67.5 kalama karapamu
  • 6.1 kalama fiber
  • 4.9 kalama porotini

Oatmeal

Faʻaleleia le oatmeal aʻo faʻafefeteina e rimoni isi fualaau aina suamalie, suamalie, ma pata.

  1. Saunia 1/2 ipu oats
  2. Fa'afefiloi le 1/2 o le fa'i feololo, tipi
  3. 1 Tsp. suka enaena
  4. 2 Tsp. rimoni arils
  5. 1/2 tsp. kinamoni eleele

Mea'ai i le laulau:

  • 254 calories
  • 3 fuamoa gaʻo
  • 0.5 kalama o gaʻo gaʻo
  • 6 milligrams sodium
  • 52.9 kalama carbohydrates
  • 6.7 kalama fiber
  • 6.2 kalama porotini

Lanu enaena Rice

O le isi auala e faʻaaoga ai rimoni o le araisa.

  1. Kuka 1 ipu araisa enaena.
  2. Togi ma le 1/4 ipu rimoni aril
  3. 1 kulimi suauʻu olive
  4. 1/4 ipu hazelnut tipi, fa'afefeteina
  5. 1 Tsp. lau laumei fou
  6. Faamasima ma le pepa e tofo ai
  7. Faia le 4 servings

Mea'ai i le laulau:

  • 253 calories
  • 9.3 fuamoa gaʻo
  • 1.1 kalama o gaʻo gaʻo
  • 2 milligrams sodium
  • 38.8 kalama carbohydrates
  • 2.8 kalama fiber
  • 4.8 kalama porotini

Sasi Cranberry

Fai se sosi cranberry suamalie ma le masi.

  1. I totonu o se apa faʻafefe, faʻafefiloi le 12 oz. cranberries fou
  2. 2 ipu sua rimoni
  3. 1/2 ipu kalama suka
  4. Kuka i luga ole vevela - fetuutuunai pe a vevela tele le paluga
  5. Fa'aoso soo mo le tusa ma le 20 minute pe se'ia o'o ina oso le tele o vine ma fa'asaa ai le sua.
  6. Fa'aoso i le 1 ipu rimoni aril
  7. Auauna i le 8

Mea'ai i le laulau:

  • 97 calories
  • 0.1 fuamoa gaʻo
  • 0 kalama o gaʻo gaʻo
  • 2 milligrams sodium
  • 22.5 kalama carbohydrates
  • 1.9 kalama fiber
  • 0.3 kalama porotini

Suavai Fa'asusu

O se vai inu fuala'au e mafai ona fesoasoani e fa'asusu lelei.

  1. Tuu 1 ipu rimoni arils
  2. 1/4 ipu lau mint fou i totonu o le faʻaofiina o se fagu vai faʻafefe 1-kuata
  3. Faafefiloi mama
  4. Faatumu i vai faamama
  5. Fa'a'a'ai mo le itiiti ifo i le 4 itula ina ia fa'afefete le tofo
  6. Auauna i le 4
  • O tautua ta'itasi e ofoina atu na'o nai mea'ai, e fa'alagolago i le tele o le sua o le rimoni e tu'u i totonu o le vai.

Mo so'o se fesili e uiga i sini fa'apitoa tau taumafa po'o le auala e ausia ai, fa'afeso'ota'i le Manua Fomaʻi Chiropractic ma Functional Faʻafomaʻi Falemai Faia'oga Soifua Maloloina ma/po'o le Fa'atonu.


Mea'ai maloloina ma Chiropractic


mau faasino

FoodData Central. US Department of Agriculture. (2019) Rimoni, mata.

Zarfeshany, A., Asgary, S., & Javanmard, SH (2014). Aafiaga fa'alesoifua maloloina malosi o le rimoni. Su'esu'ega fa'asoifua maloloina fa'apitoa, 3, 100. doi.org/10.4103/2277-9175.129371

Fa'amanuiaga o le Resistant Starch: le Fa'atonu Fa'atonu

Fa'amanuiaga o le Resistant Starch: le Fa'atonu Fa'atonu

Mo tagata ta'ito'atasi o lo'o iai fa'afitauli tau mea'ai ma isi fa'afitauli fa'alesoifua maloloina, e mafai ea e le masoa fa'asa'o ona maua ni fa'amanuiaga fa'alesoifua maloloina?

Fa'amanuiaga o le Resistant Starch: le Fa'atonu Fa'atonu

Masoa Tetee

O mea'ai masoa masani o masoa faigofie e vave ona fa'amama. O le mea lea e auina atu ai a latou suka i totonu o le toto, ma saofagā i le faʻateleina o le mamafa ma faʻateleina ai le lamatiaga o le maʻi suka ma le maʻi fatu. (Erik EJG Aller, et al., 2011) Masoa tetee o se vaega o mea'ai o se ituaiga e tete'e i le fa'ama'i. O lona uiga e alu atu i totonu o le manava tele ma fegalegaleai ma le fuga laau. O mea'ai o lo'o iai masoa fa'asa'o e ui atu i le manava ma le tootoo la'ititi e aunoa ma le mitiia. I totonu o le tootoo tele, e faʻafefeteina e le gut bacteria lea e faʻasaʻo ai mea e aoga mo le soifua maloloina.

Soifua Maloloina

O lo'o fa'aauau pea su'esu'ega i fa'amanuiaga fa'alesoifua maloloina. O loʻo suʻesuʻeina e saienitisi pe faʻapefea ona fesoasoani i le puleaina o le mamafa ma le soifua maloloina o le kolone:

Pulega Weight

O suʻesuʻega o loʻo amata ona faʻaalia faʻamaoniga e mafai ona fesoasoani meaʻai e maua ai le masoa e faʻaitiitia ai le mamafa ma le mafai ona fesoasoani e faʻaitiitia faʻamaʻi e fesoʻotaʻi ma le mamafa e aofia ai: (Janine A. Higgins. 2014)

  • High cholesterol
  • tiapetika
  • Metabolic syndrome
  • Paʻi cardiovascular

Soifua Maloloina Colon

E le gata i lea, o loʻo sailia e le au suʻesuʻe faʻamaoniga muamua e faʻaalia ai e mafai ona fesoasoani le masoa faʻafefe i: (Diane F. Birt, et al., 2013)

  • O se prebiotic e fa'amalosia ai le paleni lelei o la'au fuga.
  • Fa'alelei fa'ailoga o le ma'i fulafula.
  • Puipuia o le kanesa colon.
  • Puipuiga mai le diverticulitis.

Peitaʻi, e manaʻomia nisi suʻesuʻega.

Tupe Fa'aaogā

Tala fa'atatau ile tele ole mea'ai e tatau ona fa'atau mai ile la'ititi ole 6 kalama ile maualuga ole 30 kalama. O loʻo faʻatatauina o le toʻatele o tagata e faʻaaogaina le itiiti ifo i le 5 kalama i le aso, (Mary M. Murphy, et al., 2008). A o faʻateleina e tagata taʻitoʻatasi a latou meaʻai, e fautuaina e fai lemu, e faʻaitiitia ai le kesi e le manaʻomia ma le fula.

faʻi

  • O fa'i ose puna ola maloloina o le masoa fa'asao.
  • E maualuga le aofa'i pe a le'i matua.
  • E fa'aitiitia le anoano o le masoa a'o matua le fa'i.
  • Afai e le manaia fa'i lanu meamata/e le'i matua, e mafai ona fesoasoani le faia o se lamolemole i le tofo.

Potatoes

  • O le pateta e maualuga lona maualuga o le masoa fa'asao pe a mata.
  • Ae ui i lea, e mafai e tagata taʻitoʻatasi ona faʻateleina a latou meaʻai e ala i le faʻatagaina o pateta e malulu aʻo leʻi 'ai.

Rice

  • Ole maualuga ole masoa e fa'asa'o e fa'alagolago pe pa'epa'e pe enaena le araisa.
  • E tutusa ma pateta, e mafai ona faʻateleina le taumafa mai le araisa e ala i le faʻatagaina o le araisa e malulu.

polesi

  • O le kukaina o oats i le vai, e pei ona masani ai le toʻatele i le faia o le oatmeal, e faʻaitiitia ai le malosi o le masoa.
  • O 'oti ua ta'avale pe tipi uamea e fautuaina e avea ma puna fa'amoemoeina o le masoa fa'asa.

Chickpeas

  • Chickpeas, e lauiloa foi o pi garbanzo, o meaʻai malosi.
  • O latou o se puna maloloina o alava meaʻai, faʻatasi ai ma le tele o vitamini ma minerale, ma le masoa e tetee.
  • O pipi vela ma/po'o apa apa e iai le maualuga o le masoa fa'asa.
  • Latou te o faatasi ma salati pe fai o se meaʻai poʻo se meaʻai.
  • Mo tagata ta'ito'atasi e iai le IBS, o moa ua fufulu apa lelei e manatu e maualalo i FODMAPs po'o ga'o ga'o e mafai ona saofagā i fa'ailoga. (Anamaria Cozma-Petruţ, et al., 2017)
  • E fautuaina e taofi le tele o le tautua i le 1/4 ipu.

Lentils

  • Lentils e avea o se punavai maloloina o le polotini e faavae i laau.
  • A vela e mafai ona latou maua ai le masoa fa'asao.
  • E mafai ona saunia i sou supo po'o ipu itu.
  • Mai se apa, e mafai ona latou faʻafeiloaʻi IBS e ala i le fufulu lelei ma faʻatapulaʻa i le 1/2 ipu tautua.

Areto

  • O falaoa eseese e ofoina atu le maualuga o le masoa tetee.
  • O falaoa Pumpernickel e iai tulaga maualuga.
  • O fasi falaoa ma pizza crusts e maualuga lona maualuga.
  • O tagata taʻitoʻatasi e iai le IBS e mafai ona faʻaalia i le FODMAP fructan poʻo le polotini gluten.
  • O isi fa'atonuga ole masoa e fa'asa'o maualuga ole totila sana po'o falaoa fa'a'ona fa'atosina e masani ona saunia.

Lanu Lanumeamata

  • O pi lanumeamata, e tusa lava pe vela, ose puna maloloina o le masoa fa'asao.
  • E mafai ona saunia i supo poʻo se meaʻai itu.
  • Ae ui i lea, o pi lanumeamata ua maua e maualuga i le FODMAP GOS ma e mafai ona faʻafitauli mo tagata taʻitoʻatasi ma le IBS. (Anamaria Cozma-Petruţ, et al., 2017)

Peni

  • Ole tele o ituaiga o pi vela ma/po'o apa pi ua fautuaina e maua ai le masoa fa'asa.
  • Ole maualuga maualuga e maua ile pi pa'epa'e ma fatuga'o.
  • E mafai ona tuʻuina i sou sup, e fai ma meaʻai, pe faʻafefiloi ma araisa.
  • O pi o se meaʻai maualuga-FODMAP ma e mafai ona fesoasoani i faʻamaʻi faʻamaʻi i tagata taʻitoʻatasi ma le IBS.

Tino I le Paleni: Chiropractic Fitness and Nutrition


mau faasino

Aller, EE, Abete, I., Astrup, A., Martinez, JA, & van Baak, MA (2011). Masoa, suka ma le tino puta. Nutrient, 3(3), 341–369. doi.org/10.3390/nu3030341

Higgins JA (2014). Fa'asalaina masoa ma paleni malosi: a'afiaga i le pa'u mamafa ma le tausiga. Iloiloga mata'utia i mea'ai faasaienisi ma taumafa, 54(9), 1158–1166. doi.org/10.1080/10408398.2011.629352

Birt, DF, Boylston, T., Hendrich, S., Jane, JL, Hollis, J., Li, L., McClelland, J., Moore, S., Phillips, GJ, Rowling, M., Schalinske, K ., Scott, MP, & Whitley, EM (2013). Resistant starch: folafolaga mo le faaleleia atili o le soifua maloloina o tagata. O le alualu i luma i mea taumafa (Bethesda, Md.), 4(6), 587–601. doi.org/10.3945/an.113.004325

Murphy, MM, Douglass, JS, & Birkett, A. (2008). Fa'agata masoa intakes i le Iunaite Setete. Journal of the American Dietetic Association, 108(1), 67–78. doi.org/10.1016/j.jada.2007.10.012

Cozma-Petruţ, A., Loghin, F., Miere, D., & Dumitraşcu, DL (2017). Mea'ai i le ma'i irritable bowel: O le a le mea e fautuaina, ae le o le mea e fa'asaina i gasegase!. Tusitala a le lalolagi o gastroenterology, 23(21), 3771–3783. doi.org/10.3748/wjg.v23.i21.3771

Fausia le Malosi Faalemafaufau e Aulia ai le Tulaga Maualuga Avanoa Ta'alo

Fausia le Malosi Faalemafaufau e Aulia ai le Tulaga Maualuga Avanoa Ta'alo

E mafai ona faigata mo tagata taʻitoʻatasi ma tagata taʻalo ona tumau le faʻamalosi, pulea le atuatuvale ma puipuia le lofituina. E mafai e le malosi o le mafaufau ma se uiga lelei ona fesoasoani e faʻateleina tulaga gafatia ma faʻatinoga?

Fausia le Malosi Faalemafaufau e Aulia ai le Tulaga Maualuga Avanoa Ta'alo

Malosi o le Mafaufau

O tagata taʻalo ma tagata faʻamalosi tino e galulue i le faʻatulagaina, aʻoaʻoga tomai, ma le faʻaatoatoaina o metotia. O a'oa'oga fa'aletino e mafai ona ave mamao tagata ta'ito'atasi ae o le isi vaega mana'omia o le fa'asilisiliina o agava'a afeleti o le fausia lea o le malosi o le mafaufau ma le iai o uiga sa'o. E pei lava o soʻo se mea, o aʻoaʻoga faalemafaufau e manaʻomia ai le taimi, taumafaiga, ma fetuunaiga masani e suʻe ai auala e suia ai se uiga leiloa pe leaga i se uiga lelei e mafai ona faʻaalia ai le mea sili.

E Taua Uiga

Afai o le negativity amata ona seti i totonu feagai ma se manu'a, o le fa'ate'aina o talitonuga fa'atapula'aina e mafai ona faigata, fa'apea fo'i ma le fa'atupuina o le fa'amoemoe e tula'i ma manuia. Mo tagata taʻalo poʻo tagata taʻitoʻatasi e fiafia i taʻaloga tauvaga, o le atinaʻeina o se uiga lelei faalemafaufau o le a fesoasoani i:

  • O lagona e mafai ona a'afia ai ta'iala e fa'atino ai le mafaufau.
  • Tulaga malosi.
  • O isi itu o le faatinoga o le tino.

Fuafuaga Mafaufau

Lagona Mood

O tagata taʻitoʻatasi e le fiafia i se vaaiga faʻaletonu e masani ona nofonofo i faʻafitauli poʻo mataupu. Ina ia suia i se lagona lelei fai se mea e siitia ai lou agaga, e tusa lava pe e te le manatu o le a fesoasoani.

  • Faalogo i musika e te fiafia i ai pe faagaeetia.
  • Matamata i se ata tifaga musuia.
  • Faitau se tusi o mataupu tau taaloga.
  • Faʻapotopoto pe valaʻau se uo poʻo se uo e fiafia ma faʻamalosi.
  • Ta'alo i ta'aloga eseese mo na'o le fiafia.
  • Fai se malologa, alu i le paka, savali solo, ma mafaufau loloto.
  • Ulu atu i mea e fiafia i ai.
  • Malolo ma se fofo fofo.

Tala Lelei a le Tagata Lava Ia

O le fa'aauauina o su'esu'ega o su'esu'ega tau ta'aloga e fa'aalia ai o le fa'ata'ita'i lelei o le tautala a le tagata lava ia e mafai ona fa'aleleia atili ai le ta'aloga. (Nadja Walter, et al., 2019) Ua faamatalaina e le au suʻesuʻe suʻesuʻega taʻaloga lenei mea e ala i le manatu o mafaufauga e fatuina ai talitonuga, e faʻamalosia ai gaioiga.

O tautalaga lelei a le tagata lava ia e mafai ona eseese ituaiga.
Mo nisi o le taulotoina o se fuaitau patino, fuaiupu, poʻo se upu e tasi e mafai ona pulea lelei mafaufauga, tulei ese le le lelei, ma taulai atu i le tausiga o pisinisi. Soʻo se mea e faʻaosofia e mafai ona aofia ai:

  • taulai
  • Manatua mea faavae!
  • Ua e iloa le mea e fai!
  • E mafai ona e faia!
  • Ua e maua lenei mea!

O suʻesuʻega e faʻaalia ai o le tautala lelei a le tagata lava ia e faʻaitiitia ai le popole ma faʻateleina ai le talitonuina o le tagata lava ia, faʻamalosia, aoga, ma le faʻatinoga. (Nadja Walter, et al., 2019) Peitaʻi, e manaʻomia ona faataʻitaʻi le tautala a le tagata lava ia ma o se vaega o se faasologa masani ina ia aogā.

Faʻaaliga vaaia

O le isi fuafuaga o le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga faʻaaliga.

  • O lona uiga o le mafaufau i tulaga eseese o loʻo tupu ai tauvaga ma o loʻo sologa lelei mea. (Mathias Reiser, Dirk Büsch, Jörn Munzert. 2011)
  • E mafai ona fa'aogaina uma lagona e mafaufau ai i le nofoaga o lo'o faia ai le ta'amilosaga, leo o le motu o tagata, manogi, lagona o le eleele po'o le malae, ma/po'o le lagona o le polo po'o se mea ta'aloga patino.
  • O le poto afai e mafai ona e mafaufau i ai, e mafai ona e faia, a maeʻa loa ona faʻaaoga fuafuaga e oʻo ai iina.

Taʻaloga Taʻaloga Taʻaloga Taʻaloga


mau faasino

Walter, N., Nikoleizig, L., & Alfermann, D. (2019). Aafiaga o aʻoaʻoga a le tagata lava ia i luga o le faʻatauvaʻa atugaluga, le faʻaogaina o le tagata lava ia, Tomai Volitional, ma le faʻatinoga: O se suʻesuʻega faʻatasi ma Junior Sub-Elite Athletes. Taaloga (Basel, Suiselani), 7(6), 148. doi.org/10.3390/sports7060148

Reiser, M., Büsch, D., & Munzert, J. (2011). Malosi e maua e ala ile fa'ata'ita'iga tau afi fa'atasi ai ma fua fa'atatau o le tino ma le mafaufau. Frontiers in psychology, 2, 194. doi.org/10.3389/fpsyg.2011.00194