ClickCease
+ 1-915-850-0900 spinedoctors@gmail.com
Page Filifilia

Faafomai Integrative

Back Clinic Integrative vaega vaila'au. O le faʻataʻitaʻiga o vailaʻau e taulaʻi i le tagata atoa ma faʻaogaina uma togafitiga talafeagai, fomaʻi soifua maloloina, ma aʻoga e ausia ai le faʻamalolo sili ma le soifua maloloina. O lo'o tu'ufa'atasia ai togafitiga fa'afoma'i fa'aonaponei ma masani ma isi togafiti ua filifilia ma le fa'aeteete aua e aoga ma saogalemu.

O le fa'amoemoe o le tu'ufa'atasia lea o vaila'au masani ma isi faiga fa'amālōlōga/togafiti na aumai mai tu ma aga ma manatu. O lenei ituaiga vailaʻau e faʻavae i luga o se faʻataʻitaʻiga o le soifua maloloina ma le soifua maloloina faʻatusatusa i se faʻataʻitaʻiga faʻamaʻi. O vaila'au tu'ufa'atasi e fa'atatau i le fa'aogaina o faiga fa'aoga maualalo, taugofie.

O lenei fa'ata'ita'iga e iloa ai le taua tele o le fa'aogaina o le so'otaga a le foma'i-ma'i ile poto masani ile soifua maloloina ole tagata ma'i. O lona fa'amoemoe o le tausia lea o le tagata atoa e ala i le iloiloina o mea uma e feso'ota'i i le tino ma le lē fa'aletino e a'afia ai le soifua maloloina, soifua manuia, ma fa'ama'i. O nei mea e aofia ai mea faʻapitoa faʻapitoa ma faʻaleagaga i olaga o tagata.


Tomatillos: Fa'amanuiaga Fa'alesoifua maloloina ma Fa'amatalaga Mea'ai

Tomatillos: Fa'amanuiaga Fa'alesoifua maloloina ma Fa'amatalaga Mea'ai

Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo vaʻavaʻai e faʻaopoopo isi fualaau 'aina ma fualaau faisua i a latou meaʻai, e mafai e le faʻaopoopoina o tomatillo ona maua ai le tele ma meaʻai?

Tomatillos: Fa'amanuiaga Fa'alesoifua maloloina ma Fa'amatalaga Mea'ai

tomatillo

Tomatillos o se fualaau aina e mafai ona aumaia se tofo susulu o le citrus i ipu eseese.

taumafa

O lo'o tu'uina mai e le Matagaluega o Fa'ato'aga a Amerika le fa'amatalaga o lo'o i lalo mo le tasi medium/34g tomatillo. (FoodData Central. US Department of Agriculture. 2018)

  • Kaloriia - 11
  • Carbohydrates - 2 kalama
  • Gaʻo - 0.3 kalama
  • Polotini - 0.3 kalama
  • Fibre - 0.7 kalama
  • Sodium - 0.3 milligrams
  • Sugar - 1.3 kalama

Carbohydrates

gaʻo

  • Tomatillo e itiiti ifo i le afa kalama o lo'o i totonu o le tasi tomatillo lapopoa.

porotini

  • E itiiti ifo ile afa kalama ole polotini ile tomatillo.

Vitamini ma Minerale

Tomatillo e maua ai:

  • vitamini A
  • vitamini C
  • Potassium
  • Ma tu'uina atu isi micronutrients i tui laiti.

faamanuiaga

O faʻamanuiaga faʻalesoifua maloloina a Tomatillo e aofia ai mea nei.

Soifua maloloina Cardiovascular

Tomatillo e maua ai se faʻaopoopoga o meaʻai e maloloina i le fatu. E masani ona maualalo i le sodium ma mauoa i le potassium, lea e mafai ona fesoasoani e faʻatonutonu le toto. Latou te tuʻuina atu vitamini A ma C ma antioxidants e tetee atu ai i faʻamaʻi saoloto.

Ua fautuaina e le American Heart Association le taumafaina o fualaau aina ma fualaau faisua eseese i aso taitasi mo ni faamanuiaga eseese. O se tasi oi latou o lo latou fiber content. O le alava o le vaega e le mafai ona fa'amamaina o ga'o ga'o e mafai ona fesoasoani e fa'aitiitia le cholesterol e ala i le fusifusia ma aveese le cholesterol mai le tino. Tomatillo o loʻo i ai pe tusa ma le tasi le kalama o le fiber, o se faʻaopoopoga fautuaina i se meaʻai e maloloina i le fatu. (American Heart Association. 2023)

E mafai ona fesoasoani i le fa'aitiitia o le lamatiaga o le kanesa

Tomatillos e tele antioxidants ma mea e puipuia ai le kanesa. O latou o se puna o phytochemicals ua taʻua o withanolides. O nei mea fa'alenatura o la'au ua fa'aalia e fa'aosofia ai le apoptosis/selau oti i sela o le kanesa colon. (Peter T. White et al., 2016) O taumafa e maualuga i fuala'au 'aina ma fuala'au 'aina e feso'ota'i ma le maualalo o a'afiaga o le kanesa, o le tomatillo o se fa'aopoopoga fa'afeiloa'i i se fuafuaga fa'ai'ai maualuga-antioxidant e fa'atatau i le puipuia o le kanesa.

Fa'alelei o Fa'ailoga o le Gatu

O le withanolide antioxidants e fa'aanti-inflammatory fo'i. O su'esu'ega ile withanolides o lo'o fa'aalia ai fa'amanuiaga ile fa'aitiitia o fa'ailoga ole osteoarthritis ma le fa'ama'i rūmatoid. (Peter T. White et al., 2016) E mafai ona fesoasoani le Tomatillo e faʻaitiitia ai le mumū, lea e mafai ona faʻafefe ai le gasegase oona.

Puipuiga o le Vaai

Tomatillo e maua ai se puna maloloina o meaʻai autu mo le soifua maloloina o mata. Lutein ma le zeaxanthin o antioxidants e faʻaoga i le retina ma fesoasoani e puipuia mai le faʻaleagaina o le siosiomaga. Tomatillo e maua ai:

Weight Maliu

Tomatillo ose mea'ai atoa e maualalo-kalori. Ona o le maualuga o le vai, e mafai ona faʻatumu e aunoa ma le faʻaopopoina o kalori tele. O le salsa fou e faia i tamato poʻo tomatillo o se filifiliga maloloina, tofo e toetoe a leai ni suka faaopoopo. (Le National Kidney Foundation. 2014)

Aafiaga Leaga

Tomatillos o se vaega o le aiga nightshade. E ui e leai se faʻamaoniga mautinoa e faʻamaonia ai soʻo se aʻafiaga leaga, o nisi tagata taʻitoʻatasi o loʻo lipotia mai o loʻo aʻafia i latou. (Falemai Cleveland. 2019) O tagata taʻitoʻatasi e talitonu atonu latou te maʻaleʻale i tomatillo e tatau ona faʻafesoʻotaʻi se fomaʻi resitaraina o meaʻai e iloa ai le mafuaʻaga ma auala e faʻaleleia ai le faapalepale.

afaina gofie

  • E ui lava e seasea, fa'alavelave matuia, e aofia ai le anaphylaxis, e mafai lava e tusa lava pe leai ni fa'ailoga o le allergy tamato.
  • O tagata ta'ito'atasi e le mautinoa e uiga i se allergy i tomatillo e tatau ona va'ai se foma'i fa'ama'i mo le su'ega.

ituaiga

  • O ituaiga eseese e aofia ai samasama, lanumeamata, ma le lanu viole. (MacKenzie J. 2018)
  • Rendidora o se ituaiga lanu meamata e tupu saʻo ma maualuga fua.
  • Gulliver Hybrid, Tamayo, Gigante, ma Toma Verde e lanu meamata foi ae ola i se mamanu lautele.
  • O nisi ituaiga lanu viole e aofia ai Purple Hybrid, De Milpa, ma Coban. (Drost D, Pedersen K. 2020)

Filifilia o

  • Filifili tomati e malo ma lanu meamata ae lava lapoʻa e faʻatumu ai paʻu.
  • Pe a umi tele ona matua, o le a avea lo latou tofo e le lelei. (MacKenzie J. 2018)

Teuina ma le Saogalemu

  • Tomatillos e mafai ona tumau masina i totonu o latou paʻu, faʻasalalau i se nofoaga faʻafefe lelei. (MacKenzie J. 2018)
  • Taofi i totonu o se taga pepa i totonu o le pusaaisa mo le le sili atu i le 2 vaiaso pe a faʻaaoga vave.
  • Aua le teuina i totonu o palasitisi, aua e mafai ona pala.
  • Mo le teuina umi, e mafai ona fa'aisa pe tu'ina tomati.
  • Aveese le pa'u, fufulu, ma fa'agogo a'o le'i 'ai pe saunia mo se taimi umi e teu ai.

Sauniuniga

Tomatillos e ese lona tofo ma mautu. E mafai ona 'aina atoa e aunoa ma se mana'oga e fatu pe fa'a'au. (Drost D, Pedersen K. 2020) Fa'aaogā tomati mo:

  • mata
  • Sosi lanumeamata
  • e avea o se toso
  • Sandwiches
  • Sala
  • Soup
  • Stews
  • Falai
  • Tu'u
  • Tu'u mo se mea'ai itu
  • Fa'aopoopo i smoothies

Ole Mea'ai Fa'amalologa: Fa'asagatau i le Fua, Fa'amalie le Soifua Maloloina


mau faasino

FoodData Central. US Department of Agriculture. (2018). Tomatillo, mata. Toe maua mai fdc.nal.usda.gov/fdc-app.html#/food-details/168566/nutrients

American Heart Association. (2023). Fa'afefea ona 'A'ai Fa'atele Fua'au Fua'au ma Fua'ai (Olaga Soifua Maloloina, Fa'amatalaga. www.heart.org/en/healthy-living/healthy-eating/add-color/how-to-eat-more-fruits-and-vegetables

White, PT, Subramanian, C., Motiwala, HF, & Cohen, MS (2016). Withanolides Faanatura i Togafitiga o Fa'ama'i Fa'ama'i. Faʻalauiloa i vailaʻau faʻataʻitaʻi ma le biology, 928, 329–373. doi.org/10.1007/978-3-319-41334-1_14

National Institutes of Health, Ofisa o Mea'ai Fa'aopoopo. (2023). Vitamini A: Pepa Fa'amatalaga mo Tomai Fa'alesoifua maloloina. Toe maua mai ods.od.nih.gov/factsheets/VitaminA-HealthProfessional/

Le National Kidney Foundation. (2014). 6 o mea'ai sili ma sili ona leaga mo le soifua maloloina (Fa'avae Fatugao, Fa'amatalaga. www.kidney.org/news/ekidney/july14/7_Best_and_Worst_Condiments_for_Health

Falemai Cleveland. (2019). O le a le mea e fai i le Nightshade Vegetable? (healthessentials, lomiga. health.clevelandclinic.org/whats-the-deal-with-nightshade-vegetables/

Jill, M. (2018). Totoina Tomatillos ma Sieli Ground i Togalaau Aiga. extension.umn.edu/vegetables/growing-tomatillos-and-ground-cherries#harvest-and-storage-570315

Drost D, PK (2020). Tomatillos i le Fa'ato'aga (Fa'ato'aga, Fa'amatalaga. digitalcommons.usu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=2658&context=extension_curall

Malamalama i Togafitiga o le Acupuncture: O se Taiala mo le Amata

Malamalama i Togafitiga o le Acupuncture: O se Taiala mo le Amata

Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma tiga, tulaga faʻafefe, ma faʻafitauli faʻalavelave, e mafai ona faʻaopoopoina le acupuncture i se fuafuaga togafitiga e fesoasoani e aumaia ai le toomaga ma le faʻamalolo?

Malamalama i Togafitiga o le Acupuncture: O se Taiala mo le Amata

Togafitiga mata

O le togafitiga o le Acupuncture o se vailaʻau faʻaSaina masani e faʻavae i luga o le faʻasalalauina o le malosi o le ola o le tino, poʻo le qi, ma le manatu o le poloka poʻo le faʻalavelave i le tafe o le malosi e mafai ona mafua ai faʻafitauli o le soifua maloloina. E fa'apipi'i e le au acupuncturists ni nila manifinifi i vaega ma'oti i le tino atoa e toe faapaleni ai le malosi o le tino, faaosofia ai le faamalologa, ma siitia ai le malologa. (Johns Hopkins Medicine. 2023) E lē o mautinoa lelei e tagata suʻesuʻe pe faapefea ona aogā togafitiga; ae ui i lea, o loʻo fautua mai aʻoaʻoga e mafai ona fesoasoani e faʻasaʻo le endorphins, faʻapea foʻi ma le aʻafiaina o le autonomic nervous system.

E Faapefea Ona Galulue?

E leʻi mafai e tagata suʻesuʻe ona malamalama pe faʻapefea ona galue atoatoa le acupuncture, ae o nisi o aʻoaʻoga e aofia ai:

  • O nila e fa'aosofia ai le fa'asa'olotoina o le endorphins - o vaila'au fa'alenatura a le tino e fa'amama ai le tiga.
  • E mafai ona latou a'afia ai le tino o le tino, ma le tu'uina o nila fa'apitoa e a'afia ai le manava, toto maualuga, ma le fatu. (Tony Y. Chon, Mark C. Lee. 2013)

tulaga

Acupuncture sa aoga mo tulaga eseese, e aofia ai (Tony Y. Chon, Mark C. Lee. 2013)

  • tiga faaumiumi
  • Migraines ma fa'ailoga fa'atasi
  • O le fa'ama'i o le isu po'o le ma'i o le isu
  • Le moe ma fa'alavelave fa'atatau ile moe
  • meafaigatā
  • fāʻatu
  • Ma'i tiga so'oga
  • faʻafāufau
  • Le fanautama – faigata ona ma'itaga
  • tūlaga faigatā
  • foliga pa'u (Younghee Yun et al., 2013)

faamanuiaga

O faʻamanuiaga faʻalesoifua maloloina e mafai ona eseese e faʻatatau i le tagata lava ia. Atonu e tele ni sauniga a'o le'i iloa ni fa'amanuiaga. (Tony Y. Chon, Mark C. Lee. 2013) O lo'o fa'atapula'aina lava su'esu'ega; ae ui i lea, o loʻo i ai nisi suʻesuʻega na maua ai le acupuncture e fesoasoani mo nisi tulaga.

Paʻu Paʻu Paʻu

  • O se suʻesuʻega i filifiliga e le o ni vailaʻau mo le tiga pito i lalo na faʻaalia ai o le togafitiga o le acupuncture e faʻamalolo ai le tiga tele ma faʻaleleia atili ai le gaioiga.
  • Ae ui i lea, e tusa ai ma faʻamanuiaga mo se taimi umi, e leʻi manino le aoga o togafitiga. (Roger Chou, et al., 2017)

Migraines

O suʻesuʻega na faia i le ono masina na faʻaalia ai:

  • Na mafai e le Acupuncture ona faʻaitiitia le tele o faʻamaʻi o le migraine i le afa i le 41% o tagata taʻitoʻatasi pe a faʻatusatusa ia i latou e le o mauaina le acupuncture.
  • Togafitiga na maitauina e fesoasoani e pei o vailaʻau puipuia o migraine. (Klaus Linde, et al., 2016)

Tenisi ulu o le ulu

  • E tusa ai ma suʻesuʻega, o le faia o le acupuncture e le itiiti ifo ma le ono e mafai ona fesoasoani mo tagata taʻitoʻatasi e masani ona tiga le ulu poʻo le mamafa / tiga o le ulu.
  • O lenei suʻesuʻega na faʻaalia ai foi o le acupuncture, faʻatasi ma vailaʻau tiga, e faʻaitiitia ai le tiga o le ulu pe a faʻatusatusa i na o vailaʻau na tuʻuina atu. (Klaus Linde, et al., 2016)

Knee Pain

  • E tele suʻesuʻega na maua ai o le togafitiga o le acupuncture e mafai ona faʻaleleia atili ai le gaioiga o tulivae mo se taimi puupuu ma umi i tagata taʻitoʻatasi e maua i le osteoarthritis tulivae.
  • O lenei tulaga e mafua ai ona malepe i lalo le mea faʻafesoʻotaʻi i le tulivae.
  • Na maua foi e le suʻesuʻega o togafitiga na mafai ona fesoasoani osteoarthritis ma fa'aitiitia le tiga o tulivae ae na'o se fesoasoani mo se taimi pupuu. (Xianfeng Lin, et al., 2016)
  • O le isi iloiloga na vaʻavaʻai i le tele o suʻesuʻega na maua ai le tuai o togafitiga ma faʻaitiitia ai le faʻaaogaina o vailaʻau tiga i tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai le taotoga o tulivae. (Dario Tedesco, et al., 2017)

Fa'alelei mata

  • O mea fa'alelei po'o le acupuncture mata e fa'aaogaina e fa'aleleia ai foliga o le pa'u i luga o le ulu, foliga, ma le ua.
  • I se suʻesuʻega, e lima taʻitoʻatasi acupuncture sauniga i le tolu vaiaso, ma e sili atu i le afa o tagata auai na faʻaalia le faʻaleleia atili o le paʻu. (Younghee Yun et al., 2013)

O le Faagasologa

Aʻo leʻi faia togafitiga acupuncture, o le a fesili le acupuncturist i le tagata e uiga i latou talaʻaga faafomaʻi ma e mafai ona faia se suʻega faaletino.

  • O nila manifinifi e tu'u i vaega fa'apitoa e fo'ia ai lou atugaluga po'o lou tulaga.
  • E mafai e le acupuncturist ona mimilo lemu nila e faʻamalosia ai le faʻaosofia.
  • O nila o lo'o tu'u i totonu mo le 20 i le 30 minute, ma le aofa'iga o le vasega e tumau i so'o se mea mai le 30 minute i le itula. (Tony Y. Chon, Mark C. Lee. 2013)

E mafai e le acupuncturist ona faʻaogaina auala faʻaopoopo e mafai ona aofia ai: (Tony Y. Chon, Mark C. Lee. 2013)

Moxibustion

  • O le susunuina lea o laʻau mamago i tafatafa o nila o le acupuncture e faʻamafanafana ma faʻaosofia ai manatu ma faʻaleleia le faʻamalolo.

Faiga faʻamalosi

  • O se masini eletise e fesoʻotaʻi i nila, e maua ai se eletise vaivai e faʻaosofia ai maso.

Ipu

  • O ipu tioata po'o le silikoni e tu'u i luga o le eria, fa'atupu ai se fa'amama/suction aafiaga, lea e fesoasoani e fa'aosofia ai le toto ma toe fa'aleleia le malosi. (Johns Hopkins Medicine. 2023)
  • A maeʻa togafitiga, o nisi tagata e ono lagona le toʻa, aʻo isi e lagona le malosi.

Pe e Tiga?

Atonu e lagona e tagata ta'ito'atasi sina tiga, tui, po'o le tui a'o fa'aofi le nila. O nisi acupuncturists e fetuunai le nila pe a uma ona tuʻuina, lea e mafai ona mafua ai le mamafa faaopoopo.

  • O le taimi lava e tu'u lelei ai le nila, e mafai e tagata ta'ito'atasi ona lagona le tingling po'o le mamafa o lagona, e ta'ua o o le qi. (National Institutes of Health. (ND)
  • Tuu atu i le acupuncturist e iloa pe iai le faʻalavelave poʻo le faʻateleina o le tiga i soʻo se taimi ao faagasolo le sauniga.
  • O le tiga tele e ono fa'apea e le'i tu'u sa'o pe tu'u sa'o le nila. (Johns Hopkins Medicine. 2023)

Aafiaga itu

E pei o soʻo se togafitiga, o aʻafiaga e mafai ona maua i tagata taʻitoʻatasi e aofia ai:

  • Tiga ma tafetoto mai le tui o le nila
  • O le momomo faataamilo i le vaega, na tuu ai nila
  • faʻafāufau
  • Tali atu i le kanesa
  • Paʻu o le paʻu
  • pipisi
  • niniva (Malcolm WC Chan et al., 2017)

Ina ia faʻaitiitia le lamatiaga, o togafitiga e tatau ona faia i taimi uma e se tausi soifua maloloina ua aʻoaʻoina laisene e faʻaaoga ai nila mama, lafoai. E fautuaina e feutagai ma se fomaʻi muamua aʻo leʻi faia le acupuncture, aua e le saʻo le togafitiga mo tagata taʻitoʻatasi e iai tulaga faʻalesoifua maloloina.


Heel Spurs


mau faasino

Johns Hopkins Medicine. (2023) akupunika.

Chon, TY, & Lee, MC (2013). Acupuncture. Mayo Clinic taualumaga, 88(10), 1141–1146. doi.org/10.1016/j.mayocp.2013.06.009

Yun, Y., Kim, S., Kim, M., Kim, K., Park, JS, & Choi, I. (2013). A'afiaga o le fa'aogaina o le acupuncture mata i luga o le fa'alelei o foliga: o se fa'ailoga tatala, su'esu'ega pailate lima-tasi. Faʻamatalaga faʻavae faʻapitoa ma isi vailaʻau: eCAM, 2013, 424313. doi.org/10.1155/2013/424313

Chou, R., Deyo, R., Friedly, J., Skelly, A., Hashimoto, R., Weimer, M., Fu, R., Dana, T., Kraegel, P., Griffin, J., Grusing, S., & Brodt, ED (2017). Nonpharmacologic Therapies for Low Back Pain: O se Iloiloga Faʻapitoa mo se American College of Physicians Clinical Practice Guideline. Annas of internal medicine, 166(7), 493–505. doi.org/10.7326/M16-2459

Linde, K., Allais, G., Brinkhaus, B., Fei, Y., Mehring, M., Vertosick, EA, Vickers, A., & White, AR (2016). Acupuncture mo le puipuia o le episodic migraine. Le Cochrane fa'amaumauga o iloiloga fa'apitoa, 2016(6), CD001218. doi.org/10.1002/14651858.CD001218.pub3

Linde, K., Allais, G., Brinkhaus, B., Fei, Y., Mehring, M., Shin, BC, Vickers, A., & White, AR (2016). Acupuncture mo le puipuia o le tiga-ituaiga ulu ulu. O le Cochrane database o iloiloga faʻatulagaina, 4(4), CD007587. doi.org/10.1002/14651858.CD007587.pub2

Lin, X., Huang, K., Zhu, G., Huang, Z., Qin, A., & Fan, S. (2016). O aʻafiaga o le Acupuncture i luga o le tiga o tulivae ona o le Osteoarthritis: O se Meta-Analysis. Le Tusitala o taotoga ponaivi ma sooga. Tusi a Amerika, 98(18), 1578–1585. doi.org/10.2106/JBJS.15.00620

Tedesco, D., Gori, D., Desai, KR, Asch, S., Carroll, IR, Curtin, C., McDonald, KM, Fantini, MP, & Hernandez-Boussard, T. (2017). Fa'asagaga e Sa'oloto e Fa'aitiitia le Ma'i po'o le Fa'aaogāina ole Opioid pe a uma le Arthroplasty Tuli Aofa'i: O se Iloiloga Fa'apitoa ma Meta-su'esu'ega. taotoga JAMA, 152(10), e172872. doi.org/10.1001/jamasurg.2017.2872

National Institutes of Health. (ND) De qi lagona.

Chan, MWC, Wu, XY, Wu, JCY, Wong, SYS, & Chung, VCH (2017). Saogalemu o le Acupuncture: Vaʻaiga lautele o Faʻamatalaga Faʻatonu. Lipoti Faasaienisi, 7(1), 3369. doi.org/10.1038/s41598-017-03272-0

Fa'atumauina Paleni Fugala'au

Fa'atumauina Paleni Fugala'au

Mo tagata taʻitoʻatasi e iai faʻafitauli o le manava, e mafai ona faʻaleleia ma faʻaleleia le soifua maloloina o le manava?

Fa'atumauina Paleni Fugala'au

Gut Flora Paleni

O le fa'atumauina o le paleni o le fuga o se vaega o le soifua maloloina lelei o mea'ai. Gut microbiota, gut microbiome, poʻo le gut flora, o meaola ninii ia, e aofia ai siama, archaea, fungi, ma siama o loʻo ola i totonu o le meaʻai. O le ituaiga ma le aofa'i o siama o lo'o i ai e fa'alagolago i lo latou tulaga i totonu o le tino lea e mafai ona avea ma to'oto'o laiti ma le kolone. Ole fale lea e teu ai otaota/stool, ma o le kolone e aofia ai le faitau selau o ituaiga siama eseese, o loʻo i ai galuega ma galuega patino.

Flora le maloloina

O fa'ama'i fa'ama'i taatele o siama e mafai ona fa'atupuina ma'i pe a tu'u le siakiina, e aofia ai siama e pei o le streptococcus/strep throat po'o le E. coli/fa'ama'i ile urinary tract ma le manava manava. O isi siama masani e maua i le kolone e aofia ai: (Elizabeth Thursby, Nathalie Juge. 2017)

Clostridioides faigata

  • C. diff overgrowth e mafai ona mafua ai le manogi leaga o fe'au i aso uma, ma le tiga o le manava ma le ma'i.

Enterococcus Faecalis

  • O le Enterococcus faecalis ose mafua'aga o fa'ama'i pipisi o le manava ma le urinary tract.

Escherichia coli

  • O le E. coli o le mafua'aga sili ona taatele o le manava ile tagata matutua.
  • O lenei siama o lo'o i ai i totonu ole koluma uma o tagata matutua soifua maloloina.

klebsiella

  • Klebsiella overgrowth e fesoʻotaʻi ma se meaʻai i Sisifo e aofia ai aano o manu ma manu.

Bacteroides

  • O le fa'ateleina o le Bacteroide e feso'ota'i ma le colitis, lea e mafua ai le mumū tiga o le koluma.

Flora Soifua Maloloina

O siama fa'alesoifua maloloina e pei o le Bifidobacteria ma le Lactobacillus, e fesoasoani e fa'atumauina le paleni ole fuga ma fa'amautu siama le lelei ile siaki. A aunoa ma le ola lelei o laula'au, e mafai ona sosolo le kolone atoa i la'au leaga, lea e mafai ona i'u ai i fa'ailoga e pei o le manava ma/po'o ma'i. (Yu-Jie Zhang, et al., 2015) O nei siama puipuia, microscopic e iai galuega taua e aofia ai:

  • Fesoasoani ile fa'atupuina ole vaitamini - vitamini B ma K ile tootoo la'ititi.
  • Faʻateleina le faʻaogaina o le tino puipuia.
  • Fa'atumauina pea le ga'i o le manava.
  • Fa'atumauina le mama mama fa'anatura e aunoa ma le mana'omia o fa'amama fa'amama.
  • Fa'aleagaina siama leaga.
  • Puipuia le tupu tele o siama leaga.
  • Ta'e ese kesi kasa mai le fa'afefeteina o mea'ai.

Fa'aleaga Fa'ama'i

Pe fa'ailogaina o siama maloloina po'o le le soifua maloloina, o nei mea uma e lua-cell organisms e mafai ona fa'aumatia faigofie. O nisi taimi, e mana'omia, pei o le taimi e inu ai vaila'au fa'ama'i e tape ai le fa'ama'i strep throat. Ae ui i lea, o vailaʻau faʻamaʻi e faʻaumatia foi siama aoga, lea e mafai ona oʻo atu ai i faʻafitauli faʻalavelave e mafai ona aofia ai: (Mi Young Yoon, Sang Sun Yoon. 2018)

  • Fa'aletonu o le manava - manava manava ma le manava.
  • Fa'ateleina le fefete – e mafai ona mageso, mu i tafatafa o le fatafata ma o'o atu ai i fa'ama'i fa'afefete fa'amata'u ma gutu.
  • Dysbiosis – o le igoa fa'apitoa mo le leai o se siama maloloina po'o le le paleni o siama.
  • Faʻalavelave mo tagata taʻitoʻatasi e maua i le maʻi irritable bowel.

E eseese auala e fa'aumatia ai siama e aofia ai.

  • Tagata ta'ito'atasi e mana'omia le inuina o vailaau fa'ama'i e fa'amalolo ai se fa'ama'i. (Eamonn MM Quigley. 2013)
  • Fa'aaogaina laxative tumau.
  • O le fa'aaogaina o mea fa'aopoopo alava.
  • Fa'aumi le manava - e mafai ona fufulu ese siama leaga ma lelei.
  • meafaigatā
  • Fa'amae'aina se tapenaga o le manava, pei o mea e mana'omia mo se colonoscopy.

Su'esu'eina o Fa'afitauli o le Gut Flora

O le tele o taimi, o faʻafitauli i le fuga fuga o le a faʻasaʻo i latou lava, ma e leai se gaioiga e manaʻomia. Ae ui i lea, o tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma faʻafitauli tumau o le manava, e pei o le colitis poʻo le maʻi inflammatory bowel, atonu e manaʻomia se faʻafomaʻi faʻafomaʻi o siama o latou kolone.

  • Au'ili'iliga Fa'aliga Fa'atosina/CDSA ose su'ega o le fe'au e siaki ai po'o le a le ituaiga ma le aofa'i o siama o lo'o i ai, fua faatatau o mea'ai paleni/saosaoa fa'ama'i, ma po'o le a le lelei e fa'amama ai mea'ai.
  • Afai ei ai se eseesega tele i le vaega o siama le lelei ma siama aoga, e mafai e le tausi soifua maloloina ona fautuaina le ave faʻaosooso po'o se fa'aopoopoga o meaola ninii ola e fesoasoani e toe fa'aola ma fa'atumauina le paleni o la'au.

Fa'aletonu ole Gut


mau faasino

Thursby, E., & Juge, N. (2017). Fa'atomuaga ile microbiota ga'o ole tagata. The Biochemical journal, 474(11), 1823–1836. doi.org/10.1042/BCJ20160510

Zhang, YJ, Li, S., Gan, RY, Zhou, T., Xu, DP, & Li, HB (2015). A'afiaga o siama o le gut i le soifua maloloina o tagata ma fa'ama'i. Fa'asalalau fa'ava-o-malo mole faasaienisi, 16(4), 7493–7519. doi.org/10.3390/ijms16047493

Yoon, MY, & Yoon, SS (2018). Fa'aletonu ole Gut Ecosystem e Antibiotics. Yonsei medical journal, 59(1), 4–12. doi.org/10.3349/ymj.2018.59.1.4

Quigley EM (2013). siama gut i le soifua maloloina ma faʻamaʻi. Gastroenterology & hepatology, 9(9), 560-569.

Faamanuiaga mo le Soifua Maloloina

Faamanuiaga mo le Soifua Maloloina

E tatau i tagata taʻitoʻatasi ona faʻateleina a latou meaʻai o le pepa uliuli e fesoasoani ai i faʻafitauli faʻalesoifua maloloina e pei o le faʻafefeina o le mumū, faʻamalosia le puipuiga o le tino, ma le faʻaleleia o le gaogao?

Faamanuiaga mo le Soifua Maloloina

Ulauli uliuli

O se tasi o mea manogi sili ona lauiloa, o le pepa uliuli e ofoina atu aʻafiaga faʻamaʻi ma faʻaitiitia tiga. O le piperine o le fa'afefiloi e maua ai le tofo o le pepa uliuli, fesoasoani e puipuia ai le mumū, (Gorgani Leila, et al., 2016), ma fesoasoani e faʻateleina le faʻaogaina o le seleni, vitamini B12, ma le turmeric. (Dudhatra GB, et al., 2012) Piperine ua maua e toetoe lava tutusa lelei ma le aoga prednisolone - o se vaila'au masani mo le gugu - i le fa'aitiitia o fa'ailoga.

  • O le pepa uliuli na faʻaaogaina i vailaʻau Ayurvedic anamua mo le faitau afe o tausaga ona o lona faʻaogaina o mea faʻaoga lelei. (Johns Hopkins Medicine, 2023)
  • O le Pepa e faia i le oloina o peppercorns, o vine mamago mai le vine Piper nigrum.
  • O le la'au o se la'au la'au umi ma fugalaau laiti e fuga mai i le lanu samasama-mumu.
  • O lo'o iai lona tofo ma'ai ma fa'afefete malie e fa'atasi ma so'o se mea'ai.

taumafa

O mea'ai nei e mo le 1 sipuni tele o le pepa uliuli. (USDA, FoodData Central)

  • Kaloriia - 17
  • Ga'o - 0.2g
  • Carbohydrates - 4.4g
  • Sodium - 1.38mg
  • Alava - 1.8g
  • Suka - 0g
  • Polotini - 0.7g
  • Magnesium - 11.8mg
  • Vitamini K - 11.3 mg
  • Calcium - 30.6mg
  • Uʻamea - 0.7mg
  • Potasiuma - 91.7mg
  • O le pepa uliuli e maua ai le vaitamini K, e manaʻomia mo le faʻamalo toto, metabolism o ponaivi, ma le faʻatonutonuina o le maualuga o le calcium toto.
  • Vitamini faaopoopo e aofia ai vitamini C, E, A, ma le B, calcium, ma le potassium. (Platel K, Srinivasan K., et al., 2016)

faamanuiaga

Fa'aitiitia le Fua

O le fulafula o le tali atu lea a le tino i manu'a, ma'i, po'o so'o se mafaufau po'o le tino popolega, e fa'aosoina ai le fa'amaloloina ma le toe fa'aleleia o le tino. Peitai, fulafula umin e mafai ona taʻitaʻia ai faʻafitauli faʻalesoifua maloloina eseese ma, i tagata taʻitoʻatasi e amata ona atiaʻe gugu, faʻaleagaina sooga. O le fa'aleagaina o tiga o le tino e mafai ona fa'ateteleina ai le tiga ma isi fa'ailoga le lelei.

  • O le piperine o loʻo galue malosi, ua faʻaalia e faʻaitiitia ai le mumū. (Kunnumakkara AB, et al., 2018)
  • O le fula faifai pea e mafai ona avea ma mafuaaga o le ma'i suka, gugu, sela, ma ma'i fatu.
  • E ui e leʻi suʻesuʻeina tele aʻafiaga faʻamaʻi i tagata, e tele suʻesuʻega o isumu e faʻaalia ai taunuuga lelei.
  • I se suʻesuʻega se tasi, o togafitiga mo le gasegase o le piperine na mafua ai le faʻaitiitia o le fula faʻatasi ma faʻaitiitia ai faʻailoga mumu. (Bang JS, Oh DH, Choi HM, et al., 2009)

Antioxidants

  • O le vailaʻau malosi, piperine e mauoa i antioxidants, e taofia pe faʻatuai ai aʻafiaga faʻaleagaina faʻamaʻi saoloto mai le aafia i le filogia, asu, ma le la.
  • Faasalalauga saoloto e feso'ota'i ma fa'ama'i pei ole fatu ma le kanesa. (Lobo V., et al., 2010)
  • I se su'esu'ega se tasi, o isumu e iai le mea'ai o le pepa uliuli fa'ato'a fa'aitiitia le fa'aleagaina o fa'ama'i tu'ufua nai lo se vaega e le'i 'aina le pepa uliuli. (Vijayakumar RS, Surya D, Nalini N. 2004)

Fa'aleleia o le Fai'ai

  • Piperine ua faʻaalia e faʻaitiitia ai faʻamaoniga e fesoʻotaʻi ma Parkinson ma Alzheimer ma faʻaleleia ai le faiʻai. (Ramaswamy Kannappan, et al., 2011)
    O suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai le faʻateleina o le manatua o le piperine faʻapea foʻi ma le mafai ona faʻaititia le gaosiga o le amyloid plaques, ia e faʻaleagaina ai polotini e fesoʻotaʻi ma le faʻamaʻi o le Alzheimer.

Fa'aleleia le Pulea o le Suatoto

  • O suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai e mafai e le piperine ona faʻaleleia le suka toto ma faʻaleleia le lagona o le inisalini.
  • I se suʻesuʻega se tasi, o tagata taʻitoʻatasi e teteʻe i le inisalini na ave se faʻaopoopoga piperine mo le 8 vaiaso.
  • Ina ua maeʻa le 8 vaiaso, na vaaia le faʻaleleia o le tali atu i le inisalini hormone e aveese ai le kulukose mai le toto (Rondanelli M, et al., 2013)

Fa'aleleia le fa'a'ai o mea'ai

  • O le pepa uliuli e manatu e iai le malosi e fusifusia ma fa'agaoioi ai ma isi mea'ai mo le fa'aleleia atili o le soifua maloloina.
  • It e fa'atuputeleina ai le fa'auluina o nisi mea'ai e pei o le calcium, turmeric, seleni, ma le lauti lanumeamata.
  • E masani ona fautuaina le taumafaina o le calcium poʻo le seleni ma se puna o le pepa uliuli ma ia mautinoa o soʻo se faʻaopoopoga turmeric e te ave e iai le pepa uliuli. (Shoba G, et al., 1998)

teuina o Meaai

  • O pepa pepa uma e fa'amaufa'ailogaina i totonu o se atigipusa ma teu i se nofoaga malulu ma mago e mafai ona o'o i le tausaga.
  • I le aluga o taimi, o le pepa uliuli e leiloa lona tofo, o lea e fautuaina ai e faʻaaoga i totonu ole 4 i le 6 masina.

Tali a le Allergic

  • Afai e te talitonu o lo'o e ma'i ile pepa uliuli, va'ai se foma'i fa'alesoifua maloloina e mafai ona faia su'ega e iloa ai le mafua'aga o fa'ailoga.
  • Allergies e mafai ona aliali mai e pei o le tingling po'o le mageso i le gutu, hives, tiga o le manava, ma ono faufau ma pua'i.
  • O fa'a'ailoga e mafai fo'i ona aofia ai le uigi, pupu, ma/po'o le fula o laugutu, laulaufaiva, gutu, ma le fa'a'i.
  • E mafai ona sui le pepa uliuli i mea manogi e pei o le chili powder, cayenne pepper, ma le allspice.

Le Mea'ai Fa'amalolo


mau faasino

Gorgani, L., Mohammadi, M., Najafpour, GD, & Nikzad, M. (2017). Piperine-O le Bioactive Compound o Pepa Uliuli: Mai le Tu'uesea i Fuafuaga Fa'afoma'i. Iloiloga atoatoa i mea'ai faasaienisi ma mea'ai saogalemu, 16(1), 124–140. doi.org/10.1111/1541-4337.12246

Dudhatra, GB, Mody, SK, Awale, MM, Patel, HB, Modi, CM, Kumar, A., Kamani, DR, & Chauhan, BN (2012). O se iloiloga atoatoa ile pharmacotherapeutics o laau e fa'aleleia ai meaola. TheScientificWorldJournal, 2012, 637953. doi.org/10.1100/2012/637953

Johns Hopkins Medicine. Ayurveda, 2023. www.hopkinsmedicine.org/health/wellness-and-prevention/ayurveda

USDA, FoodData Central. Mea manogi, pepa, uliuli.

Platel, K., & Srinivasan, K. (2016). Bioavailability o Micronutrients mai Mea'ai La'au: Ose Fa'afouga. Iloiloga mata'utia i mea'ai faasaienisi ma mea'ai, 56(10), 1608–1619. doi.org/10.1080/10408398.2013.781011

Kunnumakkara, AB, Sailo, BL, Banik, K., Harsha, C., Prasad, S., Gupta, SC, Bharti, AC, & Aggarwal, BB (2018). Faʻamaʻi faʻamaʻi, fulafula, ma mea manogi: faʻafefea ona fesoʻotaʻi? Journal of translational medicine, 16(1), 14. doi.org/10.1186/s12967-018-1381-2

Bang, JS, Oh, DH, Choi, HM, Sur, BJ, Lim, SJ, Kim, JY, Yang, HI, Yoo, MC, Hahm, DH, & Kim, KS (2009). A'afiaga fa'ama'i ma fa'ama'i o le piperine i totonu ole tagata interleukin 1beta-stimulated fibroblast-like synoviocytes ma fa'ata'ita'iga o le gugu o isumu. Su'esu'ega ma togafitiga fa'ama'i, 11(2), R49. doi.org/10.1186/ar2662

Lobo, V., Patil, A., Phatak, A., & Chandra, N. (2010). Free radicals, antioxidants, ma mea'ai aoga: A'afiaga i le soifua maloloina o tagata. Pharmacognosy iloiloga, 4(8), 118–126. doi.org/10.4103/0973-7847.70902

Vijayakumar, RS, Surya, D., & Nalini, N. (2004). Antioxidant aoga o le pepa uliuli (Piper nigrum L.) ma le piperine i isumu ma le maualuga o le ga'o mea'ai-fa'aoso faʻamaʻi faʻamaʻi. Lipoti Redox: fesoʻotaʻiga i suʻesuʻega faʻasaʻo saoloto, 9 (2), 105-110. doi.org/10.1179/135100004225004742

Kannappan, R., Gupta, SC, Kim, JH, Reuter, S., & Aggarwal, BB (2011). Neuroprotection e mea manogi e maua mai meaʻai: o oe o le mea e te 'ai! Molecular neurobiology, 44(2), 142–159. doi.org/10.1007/s12035-011-8168-2

Rondanelli, M., Opizzi, A., Perna, S., Faliva, M., Solerte, SB, Fioravanti, M., Klersy, C., Cava, E., Paolini, M., Scavone, L., Ceccarelli , P., Castellaneta, E., Savina, C., & Donini, LM (2013). Faʻaleleia atili o le faʻamalosia o le inisalini ma suiga lelei i le plasma inflammatory adipokines pe a maeʻa le paʻu o le mamafa e fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o le lua masina o le tuʻufaʻatasia o meaʻai bioactive i mataupu mamafa. Endocrine, 44(2), 391–401. doi.org/10.1007/s12020-012-9863-0

Shoba, G., Joy, D., Joseph, T., Majeed, M., Rajendran, R., & Srinivas, PS (1998). Aafiaga o le piperine i luga o le pharmacokinetics o curcumin i manu ma tagata volenitia. Planta medica, 64(4), 353–356. doi.org/10.1055/s-2006-957450

Lime Water Perks: El Paso Back Clinic

Lime Water Perks: El Paso Back Clinic

O le tino o le tagata e tusa ma le 60% i le 75% vai. Ole fa'asusu lelei e mana'omia e fa'amama ai mea oona mai le tino, e mana'omia mo le iloa, puipuia le fa'amama, ma maua ai le malosi. E mafai ona faʻaitiitia ai le ulu o le ulu ma fesoasoani i le puleaina o le mamafa. Faatasi ai ma le vevela o le taumafanafana, e tatau ona toe faʻatumu le tino o le tino mai punaʻoa leiloa i vai, isi mea inu toe faʻaleleia, ma fualaau 'aina ma fualaau faisua. E mafai ona faigata mo tagata taʻitoʻatasi ona lava le vai, ma faʻaalia ai e pei o se galuega. Inu vai lime e ala i le fa'aopoopoina o se fasi fasi lime po'o le sua o le lime e mafai ona fa'aopoopoina le tofo ma mea aoga mo le soifua maloloina i aso uma, mea'ai paleni, ma na'o sina vaega o suka.

Lime Water Perks: EP's Functional Chiropractic Clinic

Vai Lime

O fuala'au citrus e ofoina atu a'afiaga fa'ama'i fa'ama'i ma fa'ama'i ma e mafai ona fesoasoani e puipuia le fatu fatu. Limes e mafai ona maua ai se faʻamalosi oona ma se mimilo faʻafouina i se ipu vai malulu.

Lime Nutrition

Limes e maua ai se puna sili o antioxidants e puipuia ai le tino e ala i le puipuia poʻo le taofia o le faʻaleagaina o sela e mafua mai i radical free poʻo vailaʻau. Limes e iai:

  • kalisiu
  • Potassium
  • Magnesium
  • Vitamini A, B, C, ma D

Gaoioiga ma le Soifua Maloloina o le Gut

O le inuina o le vai lime e fa'aleleia ai le ga'ina.

  • O le natura oona o limes e mafua ai le salivation, lea e lelei mo le talepeina o meaʻai mo le faʻalelei lelei.
  • Flavonoids i limes e faʻaosofia ai le faʻaogaina o sua faʻafefete e faʻatonutonu ai le physiology gut eseese i le gastrointestinal tract. Latou te faʻamalosia foʻi le faʻaogaina o:
  • Hormone o le gutu
  • Sua fa'amamago
  • Microbiota o le gutu
  • O nei mea e iai se sao taua i le puipuiga o le tino e tetee atu ai i le tuputupu aʻe o nisi siama leaga e mafai ona oʻo atu ai i faʻamaʻi.
  • O le ga'o o limes e mafai ona fa'amama ai le faiga fa'amama ma fa'aosofia ai le gaioi o le manava mo tagata ta'ito'atasi o lo'o feagai ma le fa'ama'i.
  • Mo tagata ta'ito'atasi e mu fa'asuasua po'o le acid reflux, inuina se ipu vai mafanafana ma lua sipuniti o le sua o le lime 30 minute a'o le'i 'ai e mafai ona fesoasoani e puipuia ai fa'ailoga reflux.

Tau Faamaʻi

Ole a'afiaga ole tino ile fa'ama'i e maualuga ile vaitau malulu ma fulū.

  • Vitamini C ma antioxidants e mafai ona fa'amalosia ai le puipuiga e fesoasoani ai i le tino e tete'e fa'ama'i fa'ama'i pei ole ma'i malulu ma le fulū.
  • O tagata ta'ito'atasi e inuina e le aunoa le vaitamini C e ono va'aia auga vaivai ma fa'apu'upu'u le umi ole malulu.

Faʻaleleia le Soifua Maloloina o le Cardiovascular

Limes o se puna lelei o le magnesium ma le potassium mo le soifua maloloina o le fatu.

  • O le potassium e mafai ona faʻaitiitia ai le toto maualuga ma faʻaleleia le toto, lea e faʻaitiitia ai le lamatiaga o le fatu ma le stroke.
  • O lo'o fa'aauau su'esu'ega i lime compound e ta'ua limonini e mafai ona fesoasoani e faʻaitiitia le maualuga o le cholesterol.

Fa'aititia le Suka Toto

E mafai ona fesoasoani limes mo tagata e maua i le ma'isuka.

  • Limes e maualalo le glycemic index.
  • Latou te fesoasoani e faʻatonutonu le auala e faʻafefe ai e le tino le suka i totonu o le toto.
  • O se taunuuga, e mafai e tagata taʻitoʻatasi ona oʻo i le faʻaitiitia o tui.

Faʻaititia le Inflammation

O le ga'o, gout, ma isi fa'afitauli fa'atasi e mafua mai i le mumu.

  • E mafai e le Vitamin C ona fa'aitiitia le mumu e fesoasoani e fa'amama fa'ailoga o le gugu ma tulaga fa'apena e mafua ai le tiga ma le malo.
  • Limes e mafai ona fesoasoani e faʻaitiitia acid uric tulaga.
  • O se mea leaga e gaosia e le tino pe a talepe i lalo mea'ai e iai purines.
  • O maualuga maualuga e mafai ona mafua ai le gout.

Weight Maliu

  • O le citric acids e faʻateleina ai le metabolism, fesoasoani i le tino e susunuina le tele o kalori ma teu ai le gaʻo.
  • O gaioiga faʻaletino masani e manaʻomia mo le itiiti ifo i le 30 minute 3-4 aso i le vaiaso.
  • Puleaina o vaega taumafa e taua mo le pulea o le mamafa.
  • Fai le afa o taumafataga uma o fualaau aina ma fualaau faisua.
  • Ina ia amata le aso ma faʻateleina le metabolism, inu se ipu vai lime i le taeao poʻo le sua o se tina lime aʻo leʻi 'ai.

Mea'ai Fa'avae


mau faasino

Bucher A, White N. Vitamini C i le puipuia ma le togafitia o le malulu masani. Am J Lifestyle Med. 2016;10(3):181-183. doi:10.1177/1559827616629092

Fan, Shunming et al. "Limonin: O se Toe Iloiloga o Ana Pharmacology, Toxicity, ma Pharmacokinetics." Molecules (Basel, Suiselani) vol. 24,20 3679. 12 Oke. 2019, doi:10.3390/molecules24203679

Iorgulescu, Kaperielu. “Fua i le va o masani ma pathological. O mea taua i le fuafuaina o le soifua maloloina o le tino ma le gutu." Journal of Medicine and Life vol. 2,3 (2009): 303-7.

Oteiza PI, Fraga CG, Mills DA, Taft DH. Flavonoids ma le gastrointestinal tract: Aafiaga faʻapitonuʻu ma faʻalapotopotoga. Mol Aspects Med. 2018;61:41-49. doi:10.1016/j.mam.2018.01.001

Panche, AN et al. "Flavonoids: o se aotelega." Journal of nutritional science vol. 5 e47. 29 Tes. 2016, doi:10.1017/jns.2016.41

Pattison, DJ et al. "Vitamini C ma le lamatiaga o le atiaʻe o le polyarthritis inflammatory: o se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga faʻatatau i mataupu." Tala o fa'ama'i rumatika vol. 63,7 (2004): 843-7. doi:10.1136/ard.2003.016097

Peyrot des Gachons, Catherine, ma Paul AS Breslin. "Amylase Salivary: Digestion ma Metabolic Syndrome." Lipoti o le ma'isuka i le taimi nei vol. 16,10 (2016): 102. doi:10.1007/s11892-016-0794-7

USDA, FoodData Central. Lime, mata.

Pe a E Va'ai i se Vaega Sili Chiropractic: Falemai i tua

Pe a E Va'ai i se Vaega Sili Chiropractic: Falemai i tua

O le tausiga o le soifua maloloina e le tatau ona maualalo; ma le tele o filifiliga, fa'asalalauga, iloiloga, upu o le gutu, ma isi, o le sailia o le soifua maloloina lelei e mafai ona lu'itau. E mafai ona avea ma fomaʻi, fomaʻi nifo, fomaʻi meaʻai, poʻo se fomaʻi. E faʻafefea ona e iloa le taimi o loʻo togafitia ai oe e se vaega pito i luga ole chiropractic?

O se Vaega Sili Chiropractic

Pe a Manaomia Tausiga Chiropractic

E mafaufau tagata taʻitoʻatasi pe a tatau ona latou vaʻai i se chiropractor. O faʻailoga ma faʻamaoniga e mafai ona faʻaalia e tatau ona e vaʻai i se chiropractor e aofia ai:

  • Faʻafitauli i le tu, savali, punou, poʻo le faia o gaoioiga i aso taitasi.
  • Fa'anoanoa pe tiga pe a nofo pe taoto i lalo.
  • Tigā.
  • Tiga o le ua.
  • Tau'au, lima, po'o le lima fa'afefe po'o le tiga.
  • Paʻu tua.
  • tiga o le suilapalapa.
  • Tiga e tafe ifo i lalo i le tasi po'o vae uma e lua.
  • tiga o tulivae.
  • Fa'afitauli o vae e pei o le fa'anuminumi, tingling, po'o le tiga.

Top Chiropractic Team

O le a fa'atino lelei a latou galuega e se 'au fa'apitoa fa'apitoa; e oo lava i mea faalavefau, latou te faia lava. O le a latou fesoʻotaʻi lelei le tasi i le isi ma tagata mamaʻi, faʻamatalaina le faagasologa atoa, tuʻuina atu togafitiga faʻapitoa ae le o le tasi le tele e fetaui ma auala uma, ma faʻatauaina taimi o tagata mamaʻi.

fesoʻotaʻiga

Feso'ota'iga e taua tele mo tagata ta'ito'atasi ina ia malamalama ma fa'atuatuaina a latou fuafuaga fa'apitoa mo togafitiga.

  • O le chiropractor ma le aufaigaluega lagolago o le a faʻamautinoa e malamalama le tagata maʻi i le mea o le a tupu ma pe faʻafefea ona aʻafia ai o latou manuʻa / tulaga.
  • O le a fa'aauau pea ona fesili le foma'i ma le aufaigaluega po'o a mai oe.
  • O sini autu a le 'au o le fa'agaoioia o le fa'amalologa ma le fa'amalieina o le tagata ma'i.

Tuuina atu le tele o Togafitiga

O fetuutuunaiga o le ivi e le na o le pau lea o le mea e tatau ona mafaufau i ai tagata pe a mafaufau i togafitiga. O le tele o togafitiga ua maua e maua ai i'uga sili ona lelei pe a feagai ma tulaga o le musculoskeletal ma fa'aletonu. O le a talanoaina e le chiropractor ma ofoina atu togafitiga faʻapitoa e mafai ona aofia ai:

Taimi o Ma'i

O se falema'i pito i luga ole chiropractic e le lagona e pei o faitotoa o loʻo na o le taamilo i tagata mamaʻi o loʻo faanatinati i totonu ma fafo e pei o se faleoloa.

  • So'o se tagata ma'i tofia o latou taimi ma:
  • O se faatalatalanoaga auiliili
  • Fo'i muamua fa'ama'i e fa'amama maso ma so'oga a'o le'i faia suiga.
  • Fetuunaiga mae'ae'a ole chiropractic
  • Fesili ma'i pe a uma le tausiga - O le chiropractor poʻo le aufaigaluega o le a faʻaalu le taimi e tali uma ai au fesili ae le faʻaumatia lou taimi e faʻatali solo ai.
  • Fautuaina fa'amalositino fa'aloaloa
  • Iloiloga o le tino
  • Fautuaga paleni

Togafitiga o loʻo galue

Chiropractic tausiga e mafai ona umi se taimi e togafitia ai, toe faʻaleleia, ma faʻamalolo le manuʻa poʻo le tulaga.

  • E aoga togafitiga, ma e te vaʻai ma lagona le alualu i luma.
  • E mafai ona e fealua'i solo e aunoa ma le fefe i le fa'aosoina o le tiga.
  • E tupu a'e lou talitonuga ia te oe lava ma le 'au.
  • Afai e le aoga togafitiga pe maua ai ni taunuuga tumau, o le a faasino oe e le chiropractor i se isi fomaʻi.
  • O se vaega pito i luga ole chiropractic e manaʻomia togafitiga faafomaʻi sili mo maʻi taʻitasi, tusa lava pe le mafai ona latou tuʻuina atu.

Tagata Faamalieina

Pe a togafitia e se vaega pito i luga o le chiropractic mai le laulau pito i luma, faʻamaopoopo tausiga o maʻi, fomaʻi faʻamaʻi, fomaʻi meaʻai, ma le pule o le falemaʻi, o le aotelega o le poto masani e lelei ma manaia; e mafai ona e lagonaina le eseesega ma tuua le fiafia.


Faafomai e faaaogaina i


mau faasino

Clijsters, Mattijs et al. "Togafitiga faʻapitoa mo togafitiga faʻamaʻi mo tulaga o musculoskeletal: o se suʻesuʻega faʻasolosolo." Chiropractic & manual therapies vol. 22,1 33. 1 Oketopa 2014, doi:10.1186/s12998-014-0033-8

Eriksen, K., Rochester, RP & Hurwitz, EL Faʻaaliga faʻaalia, taunuʻuga faʻamaʻi ma le faʻamalieina o le maʻi e fesoʻotaʻi ma le tausiga faʻasolosolo pito i luga: O se suʻesuʻega faʻamoemoe, multicenter, suʻesuʻega. BMC Musculoskelet Disord 12, 219 (2011). doi.org/10.1186/1471-2474-12-219

Gary Gaumer, Fa'ailoga e feso'ota'i ma le fa'amalieina o tagata ma'i i le tausiga fa'apitoa: su'esu'ega ma iloiloga o tusitusiga,
Journal of Manipulative and Physiological Therapeutics, Volume 29, lomiga 6, 2006, itulau 455-462, ISSN 0161-4754, doi.org/10.1016/j.jmpt.2006.06.013 (www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0161475406001588)

Kerns, RD, Krebs, EE & Atkins, D. Making Integrated Multimodal Pain Care o se Mea Moni: Se Ala i Luma. J GEN INTERN MED 33, 1–3 (2018). doi.org/10.1007/s11606-018-4361-6

Pribicevic, M., Pollard, H. O se auala e togafitia ai le tele o auala mo le tauau: Faʻasologa o mataupu 4 maʻi. Chiropr Man Therap 13, 20 (2005). doi.org/10.1186/1746-1340-13-20

Micronutrients aoga ma Dr. Ruja | El Paso, TX (2021)

faʻatomuaga

I le podcast i aso nei, Dr. Alex Jimenez ma Dr. Mario Ruja talanoaina le taua o le genetic code o le tino ma le auala e maua ai e micronutrients meaʻai talafeagai e manaʻomia e le tino e faʻaleleia ai le soifua maloloina atoa ma le soifua maloloina. 

 

O le a le Vailaau Fa'apitoa?

 

[00:00:00] Dr. Alex Jimenez DC*: Susu maia, tama. O i maua ma Dr. Mario Ruja; o le a tatou talanoaina nisi o autu taua mo na tagata taaalo e mananao i le manuia. O le a matou talanoaina faʻamatalaga faʻapitoa faʻatekonolosi faʻapitoa ma faʻamatalaga tekonolosi e mafai ona faʻatupuina ai se tagata taʻalo poʻo naʻo le tagata lautele e sili atu le malamalama i mea o loʻo tupu i tulaga o lo latou soifua maloloina. O lo'o i ai se upu fou i fafo, ma e tatau ona ou tuʻuina atu ia te oe sina ulu i luga o le mea o loʻo matou valaʻau ai. O lo'o matou o mai lava i le PUSH Fitness Center, ma o lo'o galulue pea tagata i le leva o le po pe a uma le lotu. O lea o loʻo latou toleniina, ma o loʻo latou maua se taimi fiafia. O le mea la tatou te mananaʻo e fai o le aumaia lea o mataupu, ma o le asō o le a tatou talanoa e uiga i vailaʻau faʻapitoa, Mario. Ua e faalogo i lena upu?

 

[00:01:05] Dr. Mario Ruja DC*: Ioe, Alex, i taimi uma. Ou te moemiti i ai. Ia e alu, Mario.

 

[00:01:12] Dr. Alex Jimenez DC*: Ia e alu, Mario. Ou te ata i taimi uma. O lea la o le a tatou talanoa e uiga i le tulaga patino o mea ua tatou maua nei. Ua matou oo mai i se setete e toatele tagata e fai mai ia i matou, Ei, e te iloa le a? E sili pe a iai ni au polotini, ga'o, pe o'o mai ma ni manatu lavelave, ma o le a i'u ai ma ou mata e kolosi ma, o le tele o taimi, e sili atu le fenumiai nai lo se isi lava mea. Ma o oe o se iole suʻesuʻe i nei auala eseese uma, pe o le Metitirani, maualalo le gaʻo, maualuga le gaʻo, mea uma nei. O le fesili la, o le a le mea patino ia te oe? Ma ou te manatu o se tasi o faʻalavelave o loʻo i ai i le toʻatele o tatou, Mario, o le le iloa o mea e 'ai, mea e ave ma mea lelei. O le mea e lelei mo a'u e le faapea e talafeagai mo la'u uo. E te iloa, Mario, ou te fai atu e ese. Matou te o mai mai se isi ituaiga o ituaiga. Tatou te nonofo i se nofoaga, ma ua tatou oo i mea e ese mai le lua selau tausaga ua mavae. O a mea e fai e tagata? O le a mafai ona tatou iloa lenei mea i aso nei i aso nei DNA dynamics; e ui ina matou le faia i nei mea, e maua mai ai ia i matou faʻamatalaga ma mafai ai ona matou faʻafesoʻotaʻi i mataupu o loʻo aʻafia ai i matou i le taimi nei. I aso nei, o le a tatou talanoa e uiga i vailaʻau faʻapitoa, suʻega DNA, ma suʻesuʻega micronutrient. O lea o le a tatou vaʻavaʻai poʻo le a le mea o loʻo i ai a tatou kenera, o faʻafitauli faʻapitoa, pe o mea ia e maua ai le faʻaogaina o le tatou afi. Ma e le gata i lea, afai e lelei mo lena, matou te fia iloa po o le a le maualuga o matou meaʻai i le taimi nei. Ou te iloa Mario, ma sa i ai sau fesili pele ma latalata i le isi aso ma se tasi o au, ou te manatu, o lau tama teine. Ioe, o le a la lana fesili?

 

[00:02:52] Dr. Mario Ruja DC*: O lea na maua ai e Mia se fesili lelei, lelei. Sa ia fesili mai ia te aʻu e uiga i le faʻaaogaina o le creatine, lea e sili ona taua i tagata taʻalo. E te va'ai, o le fa'aupuga, e te iloa? Fa'aoga le creatine e fau atili ai maso ma faapena. O le manatu la lea ou te talanoa atu ai ia te oe Alex, o se mea taua tele lea e le mafai ona tatou faatagaina i tulaga o taaloga ma le siosiomaga o faatinoga. E pei o le aveina o se Bugatti, ma e te faapea atu, “Ia, e te iloa le mea? E te manatu ea na'o le tu'u i ai o le suau'u fa'akomepiuta?" Ma lelei, o le suauʻu faʻapipiʻi e manaʻomia mo lena Bugatti? Ia, e lelei ona e gaosia. Ia, e leai, e tele naua ituaiga synthetic forms, e te iloa, e pei o le lima-tolusefulu, lima-sefululima, poo le a lava, o le maualuga o le viscosity e tatau ona fetaui. O le mea lava e tasi mo tagata afeleti aemaise lava mo Mia.

 

[00:04:06] Dr. Alex Jimenez DC*: Faailoa i le aofia po o ai Mia, o le a lana mea e fai? O ā ituaiga o mea na te faia?

 

[00:04:08] Dr. Mario Ruja DC*: Oi, ioe. E taalo tenisi Mia, o lona fiafiaga o le tenisi.

 

[00:04:13] Dr. Alex Jimenez DC*: Ma o lo'o tulaga fa'alenu'u?

 

[00:04:15] Dr. Mario Ruja DC*: Ile atunuu, ma e taalo faavaomalo i le taamilosaga faavaomalo ITF. Ma o loʻo i ai nei o ia i Austin ma Karen ma le isi vaega o le Brady Bunch, e pei ona ou taʻua i latou. E te iloa, o loʻo galue malosi o ia ma i nei ituaiga uma ole COVID ua motusia. O lea la ua toe fo'i mai i le tulaga fa'aletino, o lea e mana'o ai e fa'alelei. E manao o ia e fai le mea sili na te mafaia e pu’e ai ma agai i luma. Ma o le fesili e uiga i meaʻai, o se fesili e uiga i mea na ia manaʻomia. Sa ou manaomia se tali patino, ae le na o le lautele. Ia, ou te manatu e lelei. E te iloa e lelei e lelei ae sili atu e sili. Ma o le auala tatou te vaʻai ai i lena talanoaga o taʻaloga taʻaloga ma kenera, meaʻai, ma vailaʻau aoga, e pei o le, ia tatou matua faʻaogaina, ia tatou i luga o le tulaga nai lo le buckshot. E te iloa, e pei e mafai ona e alu i totonu ma fai mai, e te iloa, lautele. Ae e tusa ai ma lenei mea, e le tele ni faʻamatalaga i fafo mo tagata taʻalo. Ma o iina o le talanoaga o loʻo fesoʻotaʻi ai le kenera ma fesoʻotaʻi ai micronutrients. E tulaga ese lena aua, e pei ona e taʻua, Alex, a tatou vaʻavaʻai i faʻailoga, faʻailoga o le kenera, tatou te iloa ai le malosi, vaivaiga, ma le mea e lamatia ma le leai. Po o fetuutuuna'i le tino, pe vaivai le tino? Ona tatau lea ona tatou faʻatalanoaina micronutrients e lagolago. Manatua, na matou talanoa e uiga i lena mea e lagolago ai lena vaivaiga i lena DNA, o le mamanu faʻavae ma se mea e mafai ona tatou faʻamalosia. Ou te fai atu, e le mafai ona e alu e sui au kenera, ae e mautinoa lava e mafai ona e faʻateleina ma faʻapitoa i au micronutrients e sui ai lena faʻavae ma faʻamalosia ma faʻaitiitia ai mea lamatia.

 

[00:06:24] Dr. Alex Jimenez DC*: E talafeagai le fai atu i le taimi nei o le tekinolosi e mafai ona tatou mauaina, ou te le fai atu vaivaiga, ae o fesuiaiga e mafai ai ona tatou faʻaleleia se tagata taʻalo i le tulaga faʻavae. O lea e le mafai ona tatou suia kenera. E le o le mea lea matou te fai atu ai o loʻo i ai se lalolagi o mea latou te taʻua o SNPs poʻo le nucleotide polymorphisms e tasi e mafai ona tatou iloa ai o loʻo i ai se seti o kenera e le mafai ona suia. E le mafai ona suia e pei o le lanu o mata. E le mafai ona tatou faia na mea. O na mea e matua fa'ailoga i totonu, sa'o? Ae o loʻo i ai kenera e mafai ona tatou faʻaosoina e ala i le faʻaituau genomics ma le le mautonu genetics. O le uiga la o la'u tala e le faaituau o le suia o mea'ai ma aafia ai le genome i le sili atu ona fetuutuuna'i po'o le fa'aoga avanoa? Ia, e te le fia iloa po'o a kenera o lo'o ia te oe e vaivai? Pe na te le fia iloa po o fea o iai foi lona tulaga vaivai?

 

Po'o Maua e Lo'u Tino Mea Fa'aopoopo Sa'o?

 

[00:07:18] Dr. Mario Ruja DC*: O le a se mea tatou te fia iloa uma? O le uiga o la’u tala, pe o oe o se tagata ta’alo maualuga pe o oe o se Ofisa Sili o Pulega, pe na’o oe o se tina ma se tama maualuga, o lena e tamo’e mai lea ta’amilosaga i lea ta’amilosaga. E le mafai ona e maua le maualalo o le malosi, pe a matou talanoa e uiga i faailoga, e te iloa o le methylation i totonu o le tino tatou te fia iloa, o tatou faʻaogaina pe faʻafefea ona tatou faia e tusa ai ma le faʻamaʻi faʻamaʻi i totonu ia i tatou lava? Tatou te mana'omia lena fa'aopoopoga fa'aopoopo? E mana'omia ea ona fa'ateleina lou malamalama i lena mamanu fa'amama fa'ameamea? Pe o tatou manuia? Ma o le mea lea pe a tatou vaʻavaʻai i mamanu o faʻailoga faʻapitoa, e mafai ona tatou iloa ai ua tatou saunia lelei pe tatou te leʻi saunia lelei. O le mea lea, e tatau ona tatou vaʻavaʻai i micronutrients. Toe fai mai foi na faailoga, “O tatou ausia ea o tatou manaoga, ioe pe leai? Pe ua na ona tatou fa'alauteleina?” Ma ou te fai atu 90 pasene o tagata afeleti ma tagata i fafo o loʻo faʻasalalau. O lo'o latou fai mai, Ia, e te iloa, e lelei le inu vaitamini C ma e lelei le inu vaitamini D ma le seleni, e te iloa, e lelei. Ae toe fai atu, o e i luga o le manatu, pe o tatou matemate i le taimi nei?

 

[00:08:36] Dr. Alex Jimenez DC*: E sa'o lava. O le mea lena pe a matou i ai i totonu o lena faleoloa, ma o loʻo i ai le tele o meaʻai lelei, Mario, o loʻo i fafo, ma o loʻo matou vaʻavaʻai i se puipui o le afe o oloa. Faavalevalea. Tatou te le iloa po o fea e i ai o tatou pu, ma tatou te le iloa foi po o fea tatou te manaomia ai. E te silafia, e iai ni faaletonu. Ua tafetotoi ou nifo; e foliga mai, o lo'o i ai sau scurvy po'o se ituaiga o fa'afitauli iina. Atonu e manaʻomia e lena iunite se fomaʻi, ae seʻi tatou manatu pe a tatou vaʻai i mea e pei o le scurvy, saʻo? Ia, ua tatou iloa ua amata ona tafe toto le pulu. Ia, o nisi taimi e le o manino, saʻo, tatou te manaʻomia ni mea patino. E faitau selau ma afe meaʻai o loʻo i ai. O se tasi o mea tatou te taʻua i latou, tatou te taʻua i latou, o cofactors. O le cofactor o se mea e mafai ai e se enzyme ona galue saʻo. O tatou la o se masini o enzymes, ma o le a le faʻailoga o na enzymes? Ia, o le fausaga DNA. Talu ai e maua mai ai polotini e faʻailogaina na enzymes, o na enzymes e iai faʻailoga e pei o minerale pei o le magnesium, iron, potassium, seleni, e pei ona e taʻua, ma vaega eseese uma. A o tatou tilotilo i lenei mea, o le pu lea tatou te feagai ma se puipui. Matou te fia iloa tonu po o fea o i ai o matou pu aua e fai mai Bobby po o la'u uo mamae, e te iloa, e tatau ona e tago i le polotini, ave le protein whey, ave le u'amea, ave le mea atonu, ma tatou lavea pe misi. O le tekinolosi la i aso nei ua mafai ai ona tatou iloa tonu po o le a le mea, o fea tatou te maua ai pu.

 

[00:10:00] Dr. Mario Ruja DC*: Ma o le mea lea na e taʻua e uiga i pu, toe, o le tele o mea e le o se mea e sili ona ogaoga e pei o le scurvy, e te iloa, toto toto. E le o tatou, o le uiga o laʻu tala, o loʻo tatou ola i totonu o se sosaiete o loʻo tatou i ai, o le uiga o laʻu tala, Alex, o loʻo ia i tatou meaʻai uma tatou te manaʻomia. Ua tele naua a matou meaai. E valea. Toe foi, o mataupu ia tatou te talanoa ai o le soona taumafa, ae le o le fia aai, OK? Pe ua tatou taumamafa ma fia aai pea ona o le faiga o taumafa e matua maualalo lava. O lona uiga la o se mea moni lena iina. Ae o le aotelega, o loʻo matou vaʻavaʻai ma faʻatalanoaina le vaega o a mataupu subclinical, e te iloa, e leai ni a matou faʻailoga. E leai ni a matou fa'ailoga iloga. Ae e maualalo lo matou malosi, ae o loʻo i ai se matou faʻaleleia le faʻaleleia. Ae o loʻo i ai le matou faʻafitauli i le moe, o le uiga o le moe. E le o ni mea tetele na, ae o mea laiti ia e afaina ai lo tatou soifua maloloina ma le faʻatinoga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o sina mea itiiti, o tagata taʻalo e le mafai ona naʻo le lelei. E tatau ona avea ma pito i luga ole tao. E mana'omia ona toe fa'avave ona e leai se taimi e mate ai a latou fa'atinoga. Ma ou te iloa latou te le faia.

 

[00:11:21] Dr. Alex Jimenez DC*: E te iloa, e pei ona e taʻua, o le uiga o laʻu tala, o le tele o nei tagata taʻalo, pe a latou mananao i ai, latou te mananao e iloilo o latou tino. Latou te fia iloa po o fea o iai vaivaiga uma. E pei i latou o saienitisi ma iole falesuesue mo i latou lava. Latou te tuleia o latou tino i le ogaoga, mai le mafaufau i le faaletino i le psycho-social. O lo'o a'afia mea uma, ma tu'u i totonu i le fa'ato'a atoa. Ae latou te fia iloa. Latou te fia va'ai po'o fea o i ai lena pito fa'aopoopo. E te iloa o le a? Afai e mafai ona ou faaleleia teisi oe? Afai e i ai se pu itiiti, o le a le uiga o lena mea? O le a o'o atu lena aofa'i i le lua lua lona lua pa'u i luga o sina taimi, se microsecond pa'ū? O le manatu o loʻo i ai iina tekinolosi, ma o loʻo ia i tatou le tomai e faia ai nei mea mo tagata, ma o faʻamatalaga e vave oʻo mai nai lo le mea e mafai ona tatou mafaufauina. E i ai a matou fomaʻi i le lalolagi atoa ma saienitisi i le salafa o le lalolagi o loʻo vaʻavaʻai i le genome o le tagata ma vaʻai i nei faʻafitauli, faʻapitoa i SNPs, e tasi le nucleotide polymorphisms e mafai ona suia pe suia pe fesoasoani i auala taumafa. Fai loa.

 

Tino Faʻatasia

 

[00:12:21] Dr. Mario Ruja DC*: O le a ou avatu ia te oe le tasi: le Inbody. Ae faapefea lena mea? Ioe, o se meafaigaluega iina e taua tele mo se talanoaga ma se tagata taʻalo.

 

[00:12:31] Dr. Alex Jimenez DC*: O le Inbody o le tino o le tino.

 

[00:12:32] Dr. Mario Ruja DC*: Ioe, o le BMI. O lo'o e va'ai i ai e tusa ai ma lou fa'asusu; o lo'o e va'ava'ai i ai e pei, ioe, ga'o tino, o lena talanoaga atoa e fia iloa e tagata uma, e te iloa, ua ou toe mamafa lo'u manava. Sa matou talanoa i le metabolic syndrome. Na matou talanoa e uiga i tulaga lamatia, maualuga triglycerides, maualalo tele HDL, maualuga LDL. O le uiga o la'u tala, o tulaga lamatia na e tu'u ai oe i se mamanu i lena laina agai i le ma'i suka ma lena laina agai i le ma'i cardiovascular i lena laina o le tu'inanau. Ae a e talanoa e uiga i se tagata ta'alo, latou te le popole i le ma'i suka; ua latou popole i ai, ua ou sauni mo le isi taamilosaga? Ma o le a ou faia le tipi i le Olimipeka. Ioe ioe, o le uiga o laʻu tala, e le o latou e manaʻo e fai lena Inbody. O latou micronutrient, o le tu'ufa'atasiga o le genome nutrition, o lena genomic nutrition talanoaga i luga o le tulaga e mafai ai ona latou fa'aaloalo ia latou galuega. Aua ou te fai atu ia te oe, Alex, ma e te iloa, o iinei, o le uiga o laʻu tala, o loʻo faʻalogo tagata uma ia i matou, toe, o le talanoaga ou te faʻasoa ma tagata o lenei, aisea e te toleni ai e pei o se polofesa ae e te le manaʻo e avea? tasi? Aisea ua a'oa'oina ai oe e pei o se tagata poto pe a e le 'ai ma maua fa'amaumauga e lagolago ai lena ta'aloga fa'apitoa? O le a lau mea o fai? Afai e te le faia lena mea, ua e faaleagaina lou tino. O lea la, afai e te galue o se polofesa, o lona uiga o loʻo e olo. O le uiga o la'u tala, o lo'o e tuleia lou tino i sina mea e misia ai le neuromuscular. E le gata i lea, o matou o fomaʻi. Matou te feagai ma mataupu inflammatory. Afai o loʻo e faia lena mea, o loʻo e faʻamumuina lena mea, ae e te le o liliu e toe faʻaleleia e ala i le micronutrition-specific chiropractic work. Ona e malaia lea; o le ae le faia.

 

[00:14:26] Dr. Alex Jimenez DC*: O le a matou faʻaalia e mafai ona matou vaʻavaʻai i le tele o taimi e faʻapotopoto ai aai mo taʻaloga faʻapitoa, e pei o le piiga. O le piiga o se tasi lea o ta'aloga ta'uta'ua e tu'u ai le tino i le tele o fa'alavelave fa'alagona ma le tino. Ae o le tele o taimi, o le mea e tupu e tatau i tagata taʻitoʻatasi ona paʻu le mamafa. E iai sau tama e 160 pauna; o lo'o ia te ia se pa'u-lalo 130 pauna. O le mea la ua fai e le taulaga e aloese ai mai nei mea o le faʻaaogaina o le mamafa o le tino ma fuafua le mamafa mole o le urine, saʻo? O lea e mafai ai ona latou taʻu mai, o e faʻamalosi tele, saʻo? O le a la le latou mea e fai, o lo'o laina uma nei tamaiti i le UTEP, ma latou faia se su'ega fa'apitoa o le kalave e iloa ai pe mafai ona toe pa'u le mamafa po'o le a fo'i le mamafa o lo'o fa'atagaina latou e pa'u. Fai mai la se tasi e tusa ma le 220, E te iloa le a? E mafai ona e pa'u i luga e tusa, e te iloa, xyz pauna e fa'atatau i lenei su'ega. Ma afai e te solia lenei mea, ona e faia lea. Ae le lava lena. Matou te fia iloa po’o le a le mea o le a tupu ona o le taimi o lo’o i ai le fanau i se uta ma fufusu i se isi tagata e pei lava o se tagata ta’aalo, ma o lo’o una’i lona tino, o le taimi lena e pa’u ai le tino. E mafai e le tino ona taulimaina le uta, ae o le supplementation sa i ai i le tagata, masalo o latou calcium, ua matuaʻi uma, na teʻi lava ua e maua le tamaititi lea e 100 manuʻa; o manu'a, ua motu le tulilima. O le mea lena tatou te vaai i ai. Ma matou te mafaufau pe na faʻafefea ona ia motusia lona tulilima ona ua faʻaumatia lona tino mai nei mea faaopoopo?

 

[00:15:59] Dr. Mario Ruja DC*: Ma Alex, i luga o le tulaga lava e tasi, o loʻo e talanoa e uiga i le tasi i le tasi e pei o le pugilistic, o lena tolu minute o lou olaga i le isi tulaga, pe a oʻo i le tenisi, o se talanoaga e tolu itula. E sa'o lava. E leai ni subs iina. E leai ni a'oa'oga, leai ni fa'ailoga. Ua e i ai i lena malae ta'alo. A ou vaai ia Mia o taalo OK, o le uiga o laʻu tala, e malosi. O lona uiga, o polo uma e sau ia te oe, e sau ia te oe ma le malosi. O lo'o sau i totonu e pei, e mafai ona e talia lenei mea? E pei o se tasi o tau i luga o se upega ma tilotilo i ai. E te fa'amuta? E te tulia lenei polo? Pe o le a e tu'uina atu ea? Ma o le mea lena o le mea taua o le micronutrition sili ona lelei e fesoʻotaʻi ma le talanoaga o le mea tonu e te manaʻomia i le tulaga o le genomic talanoaga o le a mafai ai e se tasi ona faʻateleina ma le faʻaitiitia o tulaga lamatia o manuʻa lea latou te iloa e mafai ona latou tuleia i latou lava ma maua le mautinoa. Alex, ou te fai atu ia te oe e le na o meaai paleni; e faatatau lea i le mautinoa e iloa ai ua ou maua le mea ou te manaomia, ma e mafai ona ou toe laina lenei mea, ma o le a tumau. E le fa'amauina.

 

[00:17:23] Dr. Alex Jimenez DC*: E te iloa o le a? E iai la'u tama o Bobby. E mana'o o ia e fagatu, ma e mana'o e avea o ia ma miti sili ona leaga o le tina. Aua e te iloa o le a? O i latou ia e mana'o Bobby e tu'i le isi Billy, sa'o? Ma a oʻo ina faʻafefe a latou fanau, latou te mananaʻo e tausia i latou. Ma o tina e sili ona lelei kuka. O i latou ia e tausia i latou, a ea? O i latou ia e mautinoa, ma e mafai ona e vaʻaia. O le mamafa o le tamaititi e matuaʻi tele pe a vaʻavaʻai matua, ma o nisi taimi e ofoofogia le matamata. Ae o le a se mea e mafai ona tatou avatu i tina? O le a se mea e mafai ona tatou faia mo matua e tuuina atu ai ia i latou se malamalama sili atu i le mea o loo tupu? E tatau ona ou taʻu atu ia te oe i le asō i suʻega DNA. E te iloa, pau lava le mea e tatau ona e faia o le ave lea o le tamaititi i le taeao, tatala lona gutu, e te iloa, fai se swab, toso le mea lena mai le itu o lona alafau, tuu i totonu o se fagu, ma faia i totonu o se lua aso. E mafai ona tatou iloa pe o malosi ligaments a Bobby, pe a ese le maualuga o le micronutrient a Bobby e tuʻuina atu ai i matua se ituaiga sili atu o se faʻafanua auala poʻo se dashboard e malamalama ai i faʻamatalaga o loʻo aʻafia ai Bobby, pe a tautala, saʻo?

 

[00:18:27] Dr. Mario Ruja DC*: Aua ma o le mea lea ua tatou o mai i se auala mamao. O le 2020 lenei, tama, ae le o le 1975. O le tausaga lena na sau ai Gatorade.

 

[00:18:42] Dr. Alex Jimenez DC*: Sau loa; Na ou maua la'u tapu. O lo'o i ai le tele o mea i lona itu. O le a ou maua mea uma e te foliga ai e pei o Buddha pe a e atiaʻe le maʻi suka ma le tele o suka mai na lulu polotini.

 

O Mea Faaopoopo Sa'o mo Tamaiti

 

[00:18:52] Dr. Mario Ruja DC*: Ua tatou o mai i se ala mamao, ae e le mafai ona na ona tatou o atu i totonu ma o; oi, e tatau ona e faʻasusu iinei inu nei electrolytes, Pedialyte ma mea uma. E le lava lena. Ou te fai atu, e lelei, ae o le 2020, pepe. E tatau ona e fa'asili i luga ma fa'asili, ma e le mafai ona matou fa'aogaina fa'amaumauga tuai ma mea faigaluega tuai ma fa'ata'ita'iga aua e amata nei tamaiti i le tolu tausaga, Alex. Tolu tausaga. Ma ou te fai atu ia te oe i le taimi nei i le tolu, e le talitonuina. E o’o atu i le lima ma le ono, o le uiga o la’u tala, ou te ta’u atu i tamaiti ou te va’ai atu, o lea ua i ai i ‘au filifilia.

 

[00:19:33] Dr. Alex Jimenez DC*: Mario…

 

[00:19:34] Dr. Mario Ruja DC*: E ono tausaga le matutua, o lo'o i totonu o le 'au filifilia.

 

[00:19:36] Dr. Alex Jimenez DC*: O le mea e iloa ai pe ua sauni se tamaititi o le umi o lona mafaufau. Ioe, e tatau ona ou taʻu atu ia te oe, e mafai ona e matamata i lenei mea. E tatau ona e vaʻai i se tamaititi e tolu tausaga ma ono masina, ma e le o ano mai. Tolu tausaga ma le valu masina, e teʻi lava ua mafai ona ia taulaʻi atu.

 

[00:19:50] Dr. Mario Ruja DC*: E ki e pei o se ki molī.

 

[00:19:52] Dr. Alex Jimenez DC*: I luma o le faiaoga, saʻo? Ma e mafai ona e iloa aua latou te feoaʻi ma latou te leʻi sauni. O lea matou te aumaia tamaiti ma faʻaalia i latou i le tele o aafiaga. O le mea la e tatau ona tatou faia o le tuʻuina atu lea i tina ma tama le tomai e malamalama ai ma tagata taʻalo o le NCAA ma vaʻai pe faʻapefea ona ou iloa le mea o loʻo tupu i totonu o loʻu toto? E le o se CBC, aua o le CBC e mo mea masani, e pei o se toto mumu, sela paʻepaʻe. E mafai ona tatou faia mea. Metabolic panel e taʻu mai ia i matou se mea lautele, ae o lea ua matou iloa atili faʻamatalaga loloto e uiga i le faʻaogaina o faʻailoga o le kenera ma vaʻai i lenei mea i luga o le suʻega. Ma o nei lipoti o loʻo taʻu saʻo mai ai ia i tatou le mea ma pe faʻafefea ona faʻatatau i le taimi nei ma le alualu i luma.

 

[00:20:37] Dr. Mario Ruja DC*: O le mea la lea ou te fiafia ai. O iinei ou te fiafia ai i mea uma i le lalolagi o faʻatinoga o le muai ma le post. O lea la, a avea oe ma se tagata tamo'e, latou te fa'atonu oe. O le taimi faaeletonika; a o oe o se piiga, latou te tilotilo mai ia te oe. E te iloa o le a lau fua faatatau manumalo? O le ā lau pasene? So'o se mea, o fa'amaumauga uma. E fa'atonuina fa'amaumauga. I le avea ai ma se tagata taalo tenisi, se tagata soka, latou te tulituliloaina oe. O le a siaki e komepiuta le malosi? O le a le saoasaoa o lau tautua? E 100 maila i le itula? Ou te fai atu, e valea. O lea la, afai o ia te oe lena faʻamatalaga, Alex, aisea ua le maua ai le faʻamatalaga tutusa mo le vaega sili ona taua, o le biochemistry, o le micro nutritional, o le faʻavae o le faʻatinoga o le mea e tupu i totonu ia i tatou, ae le o le a. tupu i fafo. Ma o iinei e fenumiai ai tagata. E latou te manatu, “Ia, e fa itula e faigaluega ai laʻu tama i le aso, ma e iai lana faiaʻoga tumaoti. mea uma.” O la'u fesili e lelei lena, ae e te tu'uina lena tamaititi i se tulaga lamatia pe afai e te le faʻaopoopoina i luga o le manatu, fai saʻo pe a oʻo i manaoga faʻapitoa o lena tamaititi poʻo lena tagata taʻalo, aua a tatou le faia lena mea, Alex. , matou te le o faamamaluina le malaga ma le taua, o lena toa, matou te le o. Matou te tu'uina i latou i se tulaga lamatia. Ona fa'afuase'i lea ona e iloa, lua-tolu masina a'o lumana'i le ta'amilosaga, BAM! Toso le vae. Oi, e te iloa le a? Na latou vaivai, pe na faafuasei lava, na latou toso ese mai se taamilosaga. Vaai oe, ou te vaʻai i tagata taʻalo tenisi o loʻo faia uma na mea. Ae aiseā? Oi, ua leai se vai. Ia, e le tatau ona e maua lena faafitauli. Ae e te le'i alu i le mea tonu e te i ai, e tatau lava ona e iloa le mea o lo'o e faia. Ma ou te fiafia i le tuʻufaʻatasiga ma se faʻavae o loʻo ia i matou mo a matou gasegase uma aua, i totonu o le lua pe tolu masina, e mafai ona matou faʻaalia muamua ma meli, a ea?

 

[00:22:39] Dr. Alex Jimenez DC*: E mafai ona tatou faʻaalia le tuʻufaʻatasiga o le tino i le Inbody system ma faiga faʻapitoa tatou te faʻaogaina. O nei DEXAS, e mafai ona tatou faia su'esu'ega ga'o mamafa o le tino. E tele mea e mafai ona tatou faia. Ae a o'o mai i fa'ailoga ma mea e tulaga ese i tagata ta'ito'atasi, tatou te alu ifo i le tulaga mole mole, ma e mafai ona tatou o ifo i lalo i le tulaga o kenera ma malamalama po'o le a le fa'afitauli. E mafai ona tatou fa'aauau pe a maua le kenera. E mafai foi ona tatou malamalama i le micronutrient maualuga o tagata taʻitoʻatasi. O le a la le mea e faatatau ia te au? Atonu e sili atu loʻu magnesium nai lo oe, ma o le isi tamaititi atonu ua uma le magnesium poʻo le calcium poʻo le seleni poʻo ana polotini poʻo amino acids pe na fana. Masalo o lo'o maua o ia i se fa'afitauli oona. Masalo o loʻo ia maua le lactose intolerance. E tatau ona tatou iloa mea nei e aafia ai i tatou.

 

[00:23:29] Dr. Mario Ruja DC*: E le mafai ona tatou mateina. Ma o le pito i lalo e le manaʻomia lena mea. E tofu tagata uma ma lena talanoaga matagofie, Alex, e uiga i le, “Oi, e te iloa le a? Ou te lagona ua lelei.” Pe a ou faalogo i lena mea, ou te tagi, alu, ma ou lagona le lelei. O lona uiga e taʻu mai ia te aʻu o loʻo e tuʻuina lou soifua maloloina i le mea sili ona taua o loʻo ia te oe ma lau faʻatinoga e faʻavae i luga o se lagona e pei o, wow, o lona uiga o lau urine e tali atu ma liliu le faʻapalepale tiga o loʻo faʻatonuina lou soifua maloloina. E matautia lena mea. E matua matautia lava lena mea. E le gata i lea, i le falema'i, e le mafai ona e lagona lou le atoatoa i le tulaga o le vitamini D, lou deficiency i tulaga o seleni, lou deficiency i vitamini A, E. O lona uiga, o faailoga uma nei, e te le lagonaina. .

 

[00:24:21] Dr. Alex Jimenez DC*: E tatau ona amata ona fa'ailoa atu i tagata i fafo, o fa'amatalaga, o lo'o i fafo aua o le mea tatou te fia ta'u atu i tagata o lo'o o'o i le loloto. O le a tatou agai i lalo i nei ga'o faigofie, le malamalama o le kenera e pei ona iai i aso nei; o mea ua tatou aoaoina e matua mamana lea e mafai ai e matua ona malamalama i le tele o mataupu e faatatau i se tagata taalo. E le gata i lea, ae o matua e fia iloa po o le a loʻu faʻafitauli? E iai so'u lamatiaga i le gugu o ponaivi? E i ai ni a tatou fa'afitauli i le fa'ama'i fa'ama'i? Aisea e masani ai ona ou mumu i taimi uma, a ea? Ia, talitonu i ai pe leai, afai e te maua le kenera mo, fai mai e te maua le kenera e te 'ai tele ai, ia, e foliga mai o le a paʻu lou mamafa. E mafai ona e sii i luga lima o tagata e 10000 o loʻo i ai le faʻailoga e tasi, ma o le a e matauina o latou BIA ma BMI o loʻo alu ese mai ai ona o le faʻafitauli i le taimi nei. Pe mafai ona latou suia? E matua'i. O le mea lena tatou te talanoa ai. O loʻo matou talanoa e uiga i le malamalama i le gafatia e faʻafetaui ma suia o tatou olaga mo faʻafitauli atonu tatou te maua.

 

[00:25:26] Dr. Mario Ruja DC*: Ioe, e matagofie lenei mea. Ma ou te vaai soo i lenei mea i tulaga o le talanoaga e uiga i le aveesea o le mamafa, e te iloa, ma latou fai mai, "Oi, na ou faia lenei polokalama, ma e aoga tele." Ona toe 20 ai lea o isi tagata e fai le polokalame lava lea e tasi, ma e le aoga, ma e toetoe lava pei o le lavea ma le misi. O lea ua amata ona le fiafia tagata. O lo'o latou tu'uina atu o latou tino i lenei ti'eti'ega fa'ata'avalevale mata'ina, e pei o se mea sili ona leaga e mafai ona e faia. E te iloa, o loʻo latou faia nei mea e le manaʻomia, ae e le mafai ona latou lagolagoina aua aisea? I le faaiuga o le aso, e le o ai oe. E le mo oe.

 

[00:26:05] Dr. Alex Jimenez DC*: Atonu e te mana'omia se isi ituaiga mea'ai.

 

[00:26:06] Dr. Mario Ruja DC*: Ioe. Ma o lea, tatou te toe fai atu, o la tatou talanoaga i aso nei e matua lautele lava. Matou te amataina faʻatasi lenei faʻavae aua e tatau ona matou aʻoaʻoina o matou alalafaga ma fefaʻasoaaʻi mea fou i tekinolosi ma saienisi e faʻatatau i manaʻoga.

 

[00:26:26] Dr. Alex Jimenez DC*: Vailaau fa'apitoa, Mario. E le lautele; ose soifua maloloina fa'apitoa ma le malosi fa'apitoa. Matou te malamalama e le tatau ona matou mateina pe sili atu se meaʻai mo i matou, e pei o se meaʻai maualalo, gaʻo maualuga poʻo se meaʻai Metitirani poʻo se meaʻai maualuga protein. O le a le mafai ona matou vaʻaia o nei saienitisi o loʻo tuʻufaʻatasia faʻamatalaga mai faʻamatalaga o loʻo faʻaauau ona matou aoina ma tuufaatasia. O lo'o i'inei, ma o le a solomuli, pe alu ese le toto. E valea. E te iloa o le a? Ma o lenei faʻamatalaga, ioe, seʻi ou mafaufau i ai aʻo leʻi amataina lenei mea. O la'u fa'amatalaga la'ititi e sau i totonu. E le mo togafitiga. Faamolemole aua le aveina se mea; matou te aveina lenei mea mo togafitiga poʻo suʻesuʻega. E tatau ona e talanoa i au fomaʻi, ma e tatau i au fomaʻi ona taʻu saʻo atu ia te oe le mea o loʻo i luga ma le mea e talafeagai mo tagata taʻitoʻatasi matou te tuʻufaʻatasia.

 

[00:27:18] Dr. Mario Ruja DC*: O le manatu o le matou tuʻufaʻatasia ma fomaʻi ma fomaʻi uma. Ua matou i ai iinei e lagolago ma siamupini le soifua maloloina lelei. Ua lelei. Ma e pei ona e taʻua, matou te le o iinei e togafitia nei faʻamaʻi. Ua matou i ai iinei e toe faʻaleleia pe a oʻo mai tagata taʻalo ma mananaʻo ia sili atu. Latou te mananaʻo ia sili atu le soifua maloloina ma fesoasoani i le toe faʻaleleia.

 

E mafai ona e fa'amamafaina le matua o oe?

 

[00:27:46] Dr. Alex Jimenez DC*: E te iloa, o le mea lena. E te iloa o le a le pito i lalo? O lo'o iai le su'ega. E mafai ona tatou vaʻaia Billy e leʻi 'ai lelei. Ua lelei, e le'i 'ai lelei Pili. E mafai ona ou taʻu atu ia te oe, ia, na te 'ai mea uma, ae na te leʻi mauaina lenei maualuga o le polotini. Vaʻai i lona faʻaitiitia o le protein. O lea o le a matou tuʻuina atu ia te oe nisi o suʻesuʻega i fafo ona o faʻamatalaga, e ui lava e fai si lavelave. Ae matou te mananao e faafaigofie. Ma o se tasi o mea na matou talanoa ai iinei o le suʻega micronutrient na matou saunia iinei. O lea la o le a ou tuʻuina atu ia te oe e te vaʻai i sina mea itiiti iinei. Ma o mea tatou te faʻaaogaina i totonu o le matou ofisa pe a sau se tagata ma fai mai, ou te fia iloa e uiga i loʻu tino. Matou te tuʻuina atu lenei suʻesuʻega micronutrient e iloa ai le mea o loʻo tupu. Ia, o le tasi lea, se'i tatou fai atu, na'o se fa'ata'ita'iga mo a'u, ae ta'u atu ia te oe le mea o iai le tagata. Matou te mananaʻo ia mafai ona faʻaleleia le maualuga o le antioxidant. O lea ua iloa e tagata uma lena mea, lelei, e le o tagata uma. Ae o lea ua tatou malamalama afai e sili ona lelei a tatou kenera ma e sili ona lelei a tatou meaʻai, ae tatou te ola i se tulaga faʻamaʻi faʻamaʻi ...

 

[00:28:45] Dr. Mario Ruja DC*: tonu

 

[00:28:46] Dr. Alex Jimenez DC*: O le a le aoga o tatou kenera. E taua la le malamalama po o le a le faafitauli.

 

[00:28:51] Dr. Mario Ruja DC*: E 'ele. O le uiga o la'u tala, a e va'ai i le mea lea, ma ou va'ai atu i fa'ailoga se lua, ou te va'ai i le tasi mo le oxidative, ae o le isi o le immune system. Ioe, sa'o? O lea la, latou te fa'amaopoopo fa'atasi, ae e 'ese'ese. O le oxidative la lea ou te talanoa i ai e pei o lau tino ua elea i fafo. Ioe, o le oxidation lena. Ua e va'aia apu ua liu enaena. Ua e va'ai ua elea. O totonu la, e te mana'o e matua'i lelei lava, lea o lo'o i totonu o le lanu meamata i lena 75 i le 100 pasene fua faatatau galue. O lona uiga e mafai ona e taulimaina le valea o le lalolagi taeao, e te iloa?

 

[00:29:31] Dr. Alex Jimenez DC*: Ioe, e mafai ona tatou tilotilo i le atuatuvale o le tino o le tagata, Mario. O le a le mea e mafai ona tatou vaʻaia moni lava le mea o loʻo tupu, ma aʻo ou faʻaauauina lenei ituaiga o faʻamatalaga iinei, e mafai ona tatou vaʻavaʻai poʻo le a lenei tagata ma o le a le matua o lona soifua maloloina. O lea e toatele tagata e fia iloa lenei mea. O lona uiga, ou te fia iloa le mea ou te taoto ai i tulaga o le malosi o le tino, saʻo? A ou tilotilo la i lena mea, ou te iloa tonu le mea ou te taoto ai, ma o loʻu tausaga e 52. Ua lelei. I lenei tulaga, ua lelei, a o tatou tilotilo i lalo, tatou te fia iloa.

 

[00:30:02] Dr. Mario Ruja DC*: Faatali laia. Sei o tatou maua moni. O lona uiga la e ta'u mai ia te au e mafai ona tatou laiti i lenei faiga ofoofogia? O le mea lena e te ta'u mai ia te au?

 

[00:30:14] Dr. Alex Jimenez DC*: E taʻu atu ia te oe pe ua e matua vave, lelei, faʻafefea lena mea, Mario? Afai la e mafai ona e fa'agesegese, afai e te i ai i le 100 pito i luga, o le lanu meamata, o le a pei oe o se tama e 47 tausaga pe'a e 55. Sa'o? Mai le fausaga, galuega puipuia, ma le faʻamaʻi faʻamaʻi i totonu o le tino, o le a le mea o le a tupu o le a mafai ona tatou iloa tonu le mea tatou te i ai i tulaga o tatou tino.

 

[00:30:37] Dr. Mario Ruja DC*: E sa'o la lena mea? Ioe. O lea e mafai ona avea ma o matou pepa fanau e mafai ona fai mai 65, ae o matou faʻailoga metabolic e mafai ona fai mai e 50 ou tausaga.

 

[00:30:51] Dr. Alex Jimenez DC*: Ioe. Se'i ou fa'afaigofie tele, sa'o? E masani ona malamalama tagata i le oxidative stress; ioe, matou te faʻalogo e uiga i antioxidants ma ituaiga okesene reactive. Se'i ou faafaigofieina, ua lelei, o tatou o se sela. O oe ma a'u, o lo'o fai sa tatou taumafataga a le aiga i le mea tonu tatou te fiafia ai. O tatou o sela masani. Matou te fiafia, ma o loʻo matou galulue i mea uma e talafeagai. Na te'i lava ua iai se tama'ita'i fe'ai. E iai ana lau ma naifi, ma e ga'o, ma ele'ele, ma sau. Na te tu'i le laulau, pa'u, ma ua alu ese. E te iloa, o le a fa'alavelaveina ai i tatou, sa'o? O le a, ta ta'ua o ia o se oxidant, OK? E ta'ua o ia o se ituaiga okesene fa'afoliga. Ia, afai matou te maua ni tagata se toʻalua o loʻo savalivali solo i le faleaiga, matou te vaʻavaʻai atu ia te ia, saʻo? Na faafuasei lava ona sau se tagata lakapi ma ave o ia i fafo. Ua tu'itu'i o ia e Boom, sa'o? I le tulaga lena, o lenei tama'ita'i ga'o, ma'i'a'ai foliga a'upega, sa'o, e fa'afefe. O se antioxidant lena. O le vaitamini C lena na tafiesea ai o ia, a ea? E iai le paleni i le va o oxidants ma antioxidants i le tino. E eseese o latou faamoemoega, a ea? E tatau ona i ai a tatou antioxidants, ma e tatau ona i ai ni vailaʻau faʻamaʻi ina ia mafai ai ona galue o tatou tino. Ae afai e te mauaina 800 o na tamaitai pei zombies faʻafuaseʻi.

 

[00:32:02] Dr. Mario Ruja DC*:Sa mafai ona ou vaai ia i latou o ni zombies.

 

[00:32:07] Dr. Alex Jimenez DC*: O lena. E te iloa le mea o le a e manaʻo ai. O fea o iai le au lakapi? O fea oi ai antioxidants, saʻo? Ave i fafo. E omai le au lakapi, ae ua matua toatele naua, a ea? Soo se mea lava e te faia ma a'u i se talanoaga e mafai ona avea ma sela maloloina, ma o loo tatou faia lenei talanoaga i le laulau 'ai. Ua matua fa'alavelaveina lava matou. E le mafai ona tatou galulue i se siosiomaga faʻamaʻi faʻamaʻi. Leai. O lona uiga la, atonu e iai uma a tatou meaʻai, ma e mafai ona tatou maua uma meaʻai, ma atonu e iai a tatou genetics talafeagai. Ae afai tatou te i ai i se tulaga oxidative, saʻo, o se tulaga maualuga, o le a tatou le matutua. O le a le o se po mafanafana, ma o le a tatou le toe manuia.

 

[00:32:46] Dr. Mario Ruja DC*: O le a tatou i ai i se tulaga sili atu ona lamatia mo manu'a. E sa'o lava. Ma o le isi mea o loʻo ia i tatou foi le tulaga lamatia lea tatou te matua vave ai nai lo le tatau.

 

[00:33:04] Dr. Alex Jimenez DC*: O lena po o le a faigata ona e pei o le selau o na tagata o loʻo siomia ai. O lea e tatau ona tatou iloa le tulaga o le paleni i le olaga, o antioxidants tatou te vaʻaia, ma meaʻai antioxidants uma e pei o A, C, E. O le mea lena e fai e lenei suʻega. E fa'aali atu ia te oe le maualuga o oxidants i le tino.

 

[00:33:19] Dr. Mario Ruja DC*: Ei, Alex, se'i ou fesili atu ia te oe. E fiafia tagata uma e galue. A e toleni, pe fa'atuputeleina pe fa'aitiitia ai lou fa'ama'i fa'ama'i? Faamolemole taʻu mai ia te aʻu, aua ou te fia iloa.

 

[00:33:30] Dr. Alex Jimenez DC*: E fa'atuputeleina lou tulaga oxidative.

 

[00:33:31] Dr. Mario Ruja DC*: Leai, taofi.

 

[00:33:32] Dr. Alex Jimenez DC*: E mafua ona o loʻo e talepeina le tino i lalo. Peitaʻi, e tali atu le tino. Ma afai tatou te soifua maloloina, Mario, saʻo? I lena tulaga, e tatau ona malepe muamua o tatou tino, ma e tatau ona toe faaleleia. Ua lelei? Matou te mananaʻo e maua ni antioxidants aua e fesoasoani ia i matou i le faagasologa. O se vaega o le faʻamalolo ma se vaega o le mumū o le paleni faʻamaʻi. O lona uiga, a e galue malosi pe tamo'e malosi, e mafai ona e fa'amumu le pa, ma o mea na e tatau ona e tilotilo i ai, ma o le paleni lea.

 

[00:34:08] Dr. Mario Ruja DC*: O lea la e pei o le fa'alavelave, sa'o? E te iloa le mea, afai e te soona galue, o le a e foliga matagofie. Ae e te iloa o le a? Ua e malepe moni lava. Ma afai e te le toleni, e alu lau cardio. O lo'o iai isi fa'alavelave fa'alavelave. O le mea la lea e matua taua ai e tatau ona tatou faapaleni ma iloa tonu le mea e manaʻomia e tagata taʻitoʻatasi e sili ona lelei. Ma e le mafai ona tatou mateina; e le mafai ona e inuina mea faaopoopo tutusa ma aʻu ma le isi itu.

 

Le Cofactor Sa'o mo Lou Tino

 

[00:34:41] Dr. Alex Jimenez DC*: Ou te mafaia, tatou te mafaia. Ae ia te aʻu, atonu e le tele soʻu faʻamaumau tupe, pe atonu o loʻo tatou misia le faagasologa atoa. O lea la, i lenei gaioiga atoa iinei, naʻo le vaʻavaʻai i lenei suʻega, Mario, naʻo le faʻaaogaina i lenei iloiloga faapitoa, matou te fia vaʻai foi i mea o loʻo i ai a matou cofactors. Sa matou talanoa e uiga i polotini; sa matou talanoa e uiga i genetics. Na matou talanoa e uiga i mea e faʻaogaina ai nei enzymes, gaioiga o tatou tino, ma enzymes mama i lenei faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o loʻo e vaʻavaʻai i mea e faʻaogaina ma metabolites. Ia, e te vaʻai i le maualuga o amino acids ma le mea o loʻo i ai i lou tino. Afai o oe o se tagata ta'alo tu'inanau, e te fia iloa po'o a na mea.

 

[00:35:14] Dr. Mario Ruja DC*: Oi ioe, o le uiga o la'u tala, vaai i lena. O na amino. E faitio na.

 

[00:35:20] Dr. Alex Jimenez DC*: E te manatu Mario?

 

[00:35:21] Dr. Mario Ruja DC*: Ioe, o le uiga o la'u tala e pei lava o tagata ta'aalo uma ou te iloa, e pei i latou, Ei, e tatau ona ave a'u amino. O la'u fesili, o e ave sa'o i le tulaga sa'o? Pe e te iloa foʻi, ma latou matemate. E ivasefulu pasene o tagata o loʻo faʻapea o loʻo e vaʻavaʻai i antioxidants. Vaai i lena. O le manu lena iina, glutathione. E pei o le tama matua o antioxidants iina. Ma e te fia iloa, o le au taʻalo lakapi, o le a tuʻimomomoina na zombies, e te iloa? Ma le isi, vitamini E, CoQ10. E talanoa tagata uma e uiga i le CoQ10 ma le soifua maloloina o le fatu.

 

[00:36:00] Dr. Alex Jimenez DC*: Coenzyme Q, saʻo. O le tele o tagata e inu vailaʻau faʻapitoa e faʻaititia ai le cholesterol.

 

[00:36:10] Dr. Mario Ruja DC*: O le a le mea e fai e CoQ10, Alex? Ou te fia amata.

 

[00:36:15] Dr. Alex Jimenez DC*: Aua e te iloa o le a? O le tele o fa'amaumauga na vave maua mai ina ua latou faia le tele o nei vaila'au. Ioe, na latou iloa e tatau ona latou faʻamutaina ma tuʻu le coenzyme Q i totonu. Sa latou iloa, ma sa latou pateni ona sa latou iloa sa ia i latou. Aua afai e te le avatua le coenzyme Q sa'o, o lo'o i ai ou tulaga inflammatory ma neuropathies. Ae o nei tagata e iai faʻafitauli, ma o lea ua amata ona latou malamalama. O le mea lena e te vaʻai ai i faʻasalalauga uma ma coenzymes. Ae o le itu e ao ona tatou iloa po o fea e sa’o ai lo tatou tulaga o iai nei. A tatou malamalama la i na mea, e mafai ona tatou tilotilo i suʻega. Ma e mafai ona tatou vaʻavaʻai i le dynamics o lea mea. E te le fia iloa po'o fea antioxidants? E matua manino lava.

 

[00:36:52] Dr. Mario Ruja DC*: Ou te fiafia i lenei mea. O lona uiga, vaai i lena mea. E te iloa o le a? E mumu, lanu meamata, uliuli ma o lena. O le uiga o la'u tala, e mafai ona e va'ai i ai i le taimi lava lena. O lau laupapa lea. O lou nofoaga autu lea. E te iloa, ou te fiafia i le nofoaga autu o poloaiga. E pei, o lo'o i ai mea uma.

 

[00:37:10] Dr. Alex Jimenez DC*: Ou te iloa Mario, e te iloa, faatasi ai ma na tagata taʻalo, latou te mananaʻo e i ai i le tulaga maualuga. Ioe, e foliga mai o lo'o opeopea le tagata lea i se mea i le ogatotonu, ae latou te mana'o e fa'aulu i luga i le 100 pasene, sa'o?

 

[00:37:19] Dr. Mario Ruja DC*: Alex, o lo'o i luga o le nofoa.

 

[00:37:23] Dr. Alex Jimenez DC*: Ioe. Ma pe a latou i lalo o le tele o popolega, o ai na te iloa le a? Ia, o nei su'ega e faigofie ona fai. E le lavelave e alu i totonu. Su'e se su'ega ile fale i nisi taimi o su'ega urine nei, o se mea e mafai ona tatou faia.

 

[00:37:33] Dr. Mario Ruja DC*: Ma e mafai ona tatou faia i latou i totonu o tatou ofisa i se mataupu o minute, saʻo i se mataupu o minute. Faavalevalea.

 

[00:37:38] Dr. Alex Jimenez DC*: E valea.

 

[00:37:40] Dr. Mario Ruja DC*: O le mea lea e matua faigofie ai. E pei o la'u fesili, o le a le lanu o le pasi mumu? Ou te le iloa. O se fesili taufaasese.

 

O a Supplements e Sa'o mo Oe?

 

[00:37:50] Dr. Alex Jimenez DC*: Ia, o le toe fo'i atu i la tatou autu i aso nei o vaila'au fa'apitoa ma le soifua maloloina fa'apitoa ma le malosi fa'apitoa. Ua amata ona malamalama fomaʻi i le atunuʻu e le mafai ona latou fai mai, OK, ua e maʻitaga. Ole fua ole folic acid lea. Lelei, o nisi nei o meaʻai, e ui o fomaʻi uma e tatau ona tausia a latou lava tagata faʻatau. O i latou ia o lo'o faia lenei mea. Ae o tagata e iai le tomai e malamalama ai; o fea o iai isi pu? E te le mana'o e fa'amautinoa e iai sau seleni talafeagai?

 

[00:38:17] Dr. Mario Ruja DC*: Ae e te le'i maua ni fa'ailoga. O le mea lena, ma o le mea lea tatou te le togafitia ai. Matou te le o fai atu o faʻafitauli, faʻafitauli o suʻesuʻega, o le a lau mea e fai e faʻamalieina ma faʻaitiitia ai ou tulaga lamatia?

 

[00:38:35] Dr. Alex Jimenez DC*: E i ai foi le mataupu o le umi o le ola, aua o le uiga o laʻu tala, o le mataupu o le umi o le ola pe afai o loʻo e saunia i lou tino meaʻai saʻo, o mea faʻaoga saʻo, meaʻai saʻo. E maua e lou tino le avanoa e o'o atu ai i le 100 tausaga fa'aopoopo ma galue moni. Afai foi e i ai lou olaga ua vaivai, ia, o loʻo e susunuina le afi, o lea e amata ai ona i ai ni faʻafitauli o le tino, e te iloa, a o tatou tilotilo i na ituaiga mea ...

 

[00:39:00] Dr. Mario Ruja DC*: E mafai ona e toe fo'i i a matou fa'ailoga e lua? Vaai i lena faiga puipuia.

 

[00:39:12] Dr. Alex Jimenez DC*: Ioe, e iai le mafuaaga latou te taofi ai iinei i le 100 aua o le manatu atoa lena. O le manatu atoa o le ave lea o oe e ola i le 100 Centennial. Afai la e mafai ona tatou faia lenei mea, afai o oe o se tagata, seʻi tatou fai atu, 38 tausaga, ma o loʻo e i totonu o lou olaga, ma faʻapea o oe o se tagata fai pisinisi ma o oe o se junkie mo pisinisi. . O oe o se tagata fa'atauva'a mo pisinisi. E te mana'o e tete'e atu i le lalolagi. E te le manaʻo i se ituaiga o Nicholas le anufe vaivai, o lea e tautala ai, ave oe i fafo mai lau lakapi soka i le olaga. Aua a leai, e mafai ona e toso i luga o mea. Ma o mea matou te mananaʻo e mafai ona tuʻuina atu i tagata e ala i meaʻai paleni na resitalaina fomaʻi i meaʻai i fomaʻi e ala i faʻamatalaga o loʻo i fafo e faʻaopoopo atili ai lou olaga. Ma e le na o Bobby laitiiti; e uiga ia te au, e uiga ia te oe. E uiga i a tatou gasegase. E uiga i tagata taʻitoʻatasi uma o loʻo manaʻo e ola i se olaga sili atu. Aua afai e i ai se faaitiitia i nisi o mea, e le o le taimi nei. Ae i le lumanaʻi, e mafai ona e maua se faʻamaʻi e faʻamaʻi mai ai. Ma o i'ina e iai na fa'afitauli. E mafai ona tatou ave i le isi tulaga aua e mafai ona tatou iloa le mea o loʻo tupu. E tusa ai ma lenei mea, o le a ou agai i luma ma toe aumai i luga iinei ina ia mafai ona e vaʻai i le mea o loʻo matou vaʻai i ai. E mafai ona e vaʻai i le B-complex o lea ua tele a matou B-complexes, ma o loʻo i ai tagata o loʻo feʻaveaʻi i soʻo se mea iinei, ma ua ou faʻafefe i feʻau.

 

[00:40:42] Dr. Mario Ruja DC*: Ua alu i luga lou fa'ama'i fa'ama'i, Alex.

 

[00:40:45] Dr. Alex Jimenez DC*: Ia, e fa'avalevalea ua atoa le itula o matou i ai, o lea matou te manana'o ia mafai ona aumai fa'amatalaga mo outou a'o alu pea le taimi. Ou te fia alu i lenei mea ma talanoa e uiga i tagata antioxidants i le taimi nei; o au taaalo lakapi na, alii, o latou na e ave i fafo na tagata. Faia lou olaga atoa ia sili atu ona lelei, saʻo, Mario. O le ituaiga mea lea tatou te tilotilo i ai. E te iloa lau glutathione i ou tulivae. O lau coenzyme Q selenium o lau vaitamini E's metabolism metabolism.

 

[00:41:10] Dr. Mario Ruja DC*: Vaai i lena mea, o le uiga o laʻu tala, o le kulukose ma le inisalini fegalegaleaiga e taʻua o le malosi. O le taimi mulimuli na ou siaki ai, sa taʻua o le turbo.

 

[00:41:21] Dr. Alex Jimenez DC*: E tatau ona tatou faalogo; e tele a matou foma'i lelei. Na matou maua e pei o Dr. Castro i fafo. Ua matou maua uma foma'i lelei o lo'o taufetuli.

 

[00:41:30] Dr. Mario Ruja DC*: O le uiga o la’u tala, o le a tatou o’o i fa’alavelave.

 

[00:41:32] Dr. Alex Jimenez DC*: Ua lelei. O le a tu'itu'i i matou e le Facebook.

 

[00:41:41] Dr. Mario Ruja DC*: O le a tuu ai se taimi faatapulaa i lenei mea.

 

[00:41:43] Dr. Alex Jimenez DC*: Ou te manatu o tatou manatu. Ae o le pito i lalo o le nofo faʻalogo. Matou te o mai. E le mafai e lenei mea ona ufiufi mea uma. Ei, Mario, ina ua ou alu i le aoga, sa matou fefefe i lenei masini e taʻua o le psycho cycle.

 

[00:41:58] Dr. Mario Ruja DC*:E fia ATP, Alex?

 

[00:42:00] Dr. Alex Jimenez DC*: O lona uiga, e fia maila? O le glycolysis po'o le aerobic po'o le anaerobic, sa'o? A amata la ona tatou vaʻavaʻai i lena mea, ua amata ona tatou vaʻavaʻai pe faʻafefea ona faia e na coenzymes ma na vitamini se sao i lo tatou metabolism malosi, saʻo? O lea la, i totonu o lenei tagata, sa i ai ni faaletonu. E mafai ona e vaʻai i le mea e sau ai le samasama. E aʻafia ai le gaioiga atoa, gaosiga o le malosi. E vaivai la le tagata i taimi uma. Ia, matou te malamalama lelei i le malosi o mea o loʻo tupu. O le mea lea e taua tele faʻamatalaga a o oe ma aʻu e tilotilo i lenei mea, saʻo? E mafai ona tatou vaʻai i le mea e mafai ona tatou ofoina atu? E mafai ona matou tuʻuina atu faʻamatalaga e sui ai le auala e sili atu le galue malosi o le tino? E valea la lea. O lea la, e tusa ai ma lea tulaga, e mafai ona tatou faʻaauau pea, tama. O le mea la o le a tatou faia atonu o le a tatou toe foi mai aua o le mea lea e malie. E te manatu faapena? Ioe, ou te manatu o le a tatou toe foʻi mai i le mea e tatau ona tatou suia ai le ala o El Paso uma ma e le gata mo lo tatou nuʻu ae faʻapea foʻi ma tina e fia iloa po o le a le mea sili mo tagata o latou aiga. O le a se mea e mafai ona tatou ofoina atu? Le tekinolosi e leai. Matou te le faʻatagaina i matou i El Paso e taʻua o le taulaga sili ona afu i le Iunaite Setete. E iai a tatou taleni le talitonuina i fafo e mafai ona aʻoaʻoina ai i tatou i mea o loʻo tupu. Ou te iloa la ua e vaai i lena mea, sa'o? Ioe.

 

[00:43:18] Dr. Mario Ruja DC*: E matua'i. Ae o le a se mea e mafai ona ou fai atu ai o Alex lea? E uiga i le maualuga o le faatinoga ma le maualuga o le gafatia. E le gata i lea, o le mauaina o le sa'o sa'o fa'apitoa fa'asologa o taumafa genomic mo tagata ta'ito'atasi o le ta'aloga-sui. O le mea lena e suia ai le taaloga mai le umi o le ola i le faatinoga ma na o le fiafia ma ola i le olaga sa tatau ona e ola ai.

 

iʻuga

 

[00:43:51] Dr. Alex Jimenez DC*: Mario, e mafai ona ou fai atu pe a tatou vaʻavaʻai i lenei mea, tatou te fiafia i ai, e pei ona e taʻu mai, ae e aʻafia ai a tatou gasegase uma. E o mai tagata ua vaivai, vaivai, tiga, mū, ma o nisi taimi e tatau ona tatou suʻeina po o le a. Ma i la tatou lautele, ua faʻatonuina i tatou e nafa ma suʻesuʻe poʻo fea e faʻalagolago i ai ma o fea e taoto ai i faʻafitauli o tatou gasegase. Aua o le mea o loʻo tatou faia, afai tatou te fesoasoani i lo latou fausaga, o le musculoskeletal, neurological system, o latou mafaufau e ala i le taumafa tatau ma le malamalama e ala i le faʻamalositino, e mafai ona tatou suia olaga o tagata, ma latou te mananaʻo ia mafai ona faʻataunuʻuina o latou olaga ma fiafia i latou. ola i le ala e tatau ona i ai. E tele la le tala e fai atu. O lea o le a matou toe foʻi mai i se taimi o le vaiaso fou poʻo le vaiaso nei. O le a matou faʻaauauina lenei autu i vailaʻau faʻapitoa, soifua maloloina faʻapitoa, ma le malosi faʻapitoa aua o le galulue faʻatasi ma le tele o fomaʻi e ala i le soifua maloloina faʻatasi ma vailaʻau tuʻufaʻatasia e mafai ai ona avea i matou ma se vaega o le 'au. E i ai a matou fomaʻi GI, e te iloa, cardiologists. E iai le mafuaaga tatou te galulue faʻatasi ai o se 'au aua tatou te aumaia uma se tulaga faʻasaienisi ese. E leai se 'au e atoatoa e aunoa ma se nephrologist, ma o lena tagata o le a iloa tonu le aʻafiaga o mea uma tatou te faia. E taua tele la lena tagata i le malosi o le soifua maloloina lelei. O lea la ina ia mafai ona avea i matou ma ituaiga sili ona lelei, e tatau ona matou faʻaalia ma taʻu atu i tagata mea o loʻo i ai aua e toʻatele tagata latou te le iloa. Ma o le mea e tatau ona tatou faia o le aumai lea ia i latou ma tuu ia kata e taoto ma aoao i latou e tatau ona latou taʻu atu ia latou fomaʻi, "Ei, Doc, ou te manaʻomia oe e talanoa mai ia te aʻu e uiga i loʻu soifua maloloina ma nofo i lalo. Faʻamatala mai ia te aʻu oʻu fale suʻesuʻe." Ae afai latou te le faia, ia, e te iloa le a? Fai mai e tatau ona e faia lena mea. Ma afai e te le faia, ia, o le taimi e suʻe ai se fomaʻi fou. Ua lelei, e faigofie lava ona o faʻamatalaga faʻamatalaga i aso nei e le mafai e a tatou fomaʻi ona faʻatamala meaʻai. E le mafai ona latou tuulafoaiina le soifua maloloina. E le mafai ona latou le amana'ia le tu'ufa'atasia o fa'asaienisi uma ua tu'ufa'atasia e fa'aolaola tagata. O se tasi lea o mea sili ona taua e tatau ona tatou faia. O se fa'atonuga. O la tatou matafaioi, ma o le a tatou faia, ma o le a tatou tuliesea mai le paka polo. O lea la, Mario, o se faʻamanuiaga i aso nei, ma o le a faʻaauau pea ona tatou faia lenei mea i isi aso e lua, ma o le a tatou faʻaauau pea le samala ma tuʻuina atu i tagata le malamalama i mea e mafai ona latou faia e tusa ai ma a latou saienisi. Ole alaleo lea ole Health Voice 360, o lea o le a tatou talanoa i le tele o mea eseese ma aumai le tele o isi taleni. Faafetai, alii. Ae e iai se isi mea, Mario?

 

[00:46:11] Dr. Mario Ruja DC*: Ua ou i totonu uma.

 

[00:46:12] Dr. Alex Jimenez DC*:Ua lelei, uso, talanoa vave. Alofa ia te oe, alii. Fa.

 

Tuuese