ClickCease
+ 1-915-850-0900 spinedoctors@gmail.com
Page Filifilia

Faafomai e faaaogaina i

Vaega Fa'afomai Fa'atino Fa'afoma'i i tua. O vailaʻau faʻapitoa o se faʻaleleia i le faʻataʻitaʻiga o vailaʻau e sili atu ona faʻafeiloaʻi manaoga tau soifua maloloina o le 21st seneturi. E ala i le suia o le fa'ama'i fa'a-fa'ama'i tu'ufa'atasiga o fa'ata'ita'iga fa'afoma'i i se faiga e sili atu le fa'atotonugalemu o le ma'i, o vaila'au fa'atino e fa'atatau i le tagata atoa, ae le na'o se seti tu'ufua o fa'ailoga.

E faʻaalu e fomaʻi le taimi ma a latou gasegase, faʻalogo ia latou talaʻaga ma vaʻavaʻai i fegalegaleaiga i le va o mea tau kenera, siosiomaga, ma le olaga e mafai ona aʻafia ai le soifua maloloina umi ma le lavelave, maʻi tumau. I lenei auala, o vailaʻau faʻapitoa e lagolagoina le faʻaaliga tulaga ese o le soifua maloloina ma le malosi mo tagata taʻitoʻatasi.

E ala i le suia o le taulaʻi faʻamaʻi o faʻataʻitaʻiga faʻafomaʻi i lenei auala e faʻaogaina ai le maʻi, e mafai e a tatou fomaʻi ona lagolagoina le faʻamalologa faʻamalolo e ala i le vaʻaia o le soifua maloloina ma maʻi o se vaega o le taamilosaga lea e fegalegaleai ai vaega uma o le tino o le tagata ma le siosiomaga. . O lenei faiga e fesoasoani e saili ma iloa ai le kenera, olaga, ma le siosiomaga e ono suia ai le soifua maloloina o se tagata mai le gasegase i le soifua manuia.


Fausia le Malosi Faalemafaufau e Aulia ai le Tulaga Maualuga Avanoa Ta'alo

Fausia le Malosi Faalemafaufau e Aulia ai le Tulaga Maualuga Avanoa Ta'alo

E mafai ona faigata mo tagata taʻitoʻatasi ma tagata taʻalo ona tumau le faʻamalosi, pulea le atuatuvale ma puipuia le lofituina. E mafai e le malosi o le mafaufau ma se uiga lelei ona fesoasoani e faʻateleina tulaga gafatia ma faʻatinoga?

Fausia le Malosi Faalemafaufau e Aulia ai le Tulaga Maualuga Avanoa Ta'alo

Malosi o le Mafaufau

O tagata taʻalo ma tagata faʻamalosi tino e galulue i le faʻatulagaina, aʻoaʻoga tomai, ma le faʻaatoatoaina o metotia. O a'oa'oga fa'aletino e mafai ona ave mamao tagata ta'ito'atasi ae o le isi vaega mana'omia o le fa'asilisiliina o agava'a afeleti o le fausia lea o le malosi o le mafaufau ma le iai o uiga sa'o. E pei lava o soʻo se mea, o aʻoaʻoga faalemafaufau e manaʻomia ai le taimi, taumafaiga, ma fetuunaiga masani e suʻe ai auala e suia ai se uiga leiloa pe leaga i se uiga lelei e mafai ona faʻaalia ai le mea sili.

E Taua Uiga

Afai o le negativity amata ona seti i totonu feagai ma se manu'a, o le fa'ate'aina o talitonuga fa'atapula'aina e mafai ona faigata, fa'apea fo'i ma le fa'atupuina o le fa'amoemoe e tula'i ma manuia. Mo tagata taʻalo poʻo tagata taʻitoʻatasi e fiafia i taʻaloga tauvaga, o le atinaʻeina o se uiga lelei faalemafaufau o le a fesoasoani i:

  • O lagona e mafai ona a'afia ai ta'iala e fa'atino ai le mafaufau.
  • Tulaga malosi.
  • O isi itu o le faatinoga o le tino.

Fuafuaga Mafaufau

Lagona Mood

O tagata taʻitoʻatasi e le fiafia i se vaaiga faʻaletonu e masani ona nofonofo i faʻafitauli poʻo mataupu. Ina ia suia i se lagona lelei fai se mea e siitia ai lou agaga, e tusa lava pe e te le manatu o le a fesoasoani.

  • Faalogo i musika e te fiafia i ai pe faagaeetia.
  • Matamata i se ata tifaga musuia.
  • Faitau se tusi o mataupu tau taaloga.
  • Faʻapotopoto pe valaʻau se uo poʻo se uo e fiafia ma faʻamalosi.
  • Ta'alo i ta'aloga eseese mo na'o le fiafia.
  • Fai se malologa, alu i le paka, savali solo, ma mafaufau loloto.
  • Ulu atu i mea e fiafia i ai.
  • Malolo ma se fofo fofo.

Tala Lelei a le Tagata Lava Ia

O le fa'aauauina o su'esu'ega o su'esu'ega tau ta'aloga e fa'aalia ai o le fa'ata'ita'i lelei o le tautala a le tagata lava ia e mafai ona fa'aleleia atili ai le ta'aloga. (Nadja Walter, et al., 2019) Ua faamatalaina e le au suʻesuʻe suʻesuʻega taʻaloga lenei mea e ala i le manatu o mafaufauga e fatuina ai talitonuga, e faʻamalosia ai gaioiga.

O tautalaga lelei a le tagata lava ia e mafai ona eseese ituaiga.
Mo nisi o le taulotoina o se fuaitau patino, fuaiupu, poʻo se upu e tasi e mafai ona pulea lelei mafaufauga, tulei ese le le lelei, ma taulai atu i le tausiga o pisinisi. Soʻo se mea e faʻaosofia e mafai ona aofia ai:

  • taulai
  • Manatua mea faavae!
  • Ua e iloa le mea e fai!
  • E mafai ona e faia!
  • Ua e maua lenei mea!

O suʻesuʻega e faʻaalia ai o le tautala lelei a le tagata lava ia e faʻaitiitia ai le popole ma faʻateleina ai le talitonuina o le tagata lava ia, faʻamalosia, aoga, ma le faʻatinoga. (Nadja Walter, et al., 2019) Peitaʻi, e manaʻomia ona faataʻitaʻi le tautala a le tagata lava ia ma o se vaega o se faasologa masani ina ia aogā.

Faʻaaliga vaaia

O le isi fuafuaga o le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga faʻaaliga.

  • O lona uiga o le mafaufau i tulaga eseese o loʻo tupu ai tauvaga ma o loʻo sologa lelei mea. (Mathias Reiser, Dirk Büsch, Jörn Munzert. 2011)
  • E mafai ona fa'aogaina uma lagona e mafaufau ai i le nofoaga o lo'o faia ai le ta'amilosaga, leo o le motu o tagata, manogi, lagona o le eleele po'o le malae, ma/po'o le lagona o le polo po'o se mea ta'aloga patino.
  • O le poto afai e mafai ona e mafaufau i ai, e mafai ona e faia, a maeʻa loa ona faʻaaoga fuafuaga e oʻo ai iina.

Taʻaloga Taʻaloga Taʻaloga Taʻaloga


mau faasino

Walter, N., Nikoleizig, L., & Alfermann, D. (2019). Aafiaga o aʻoaʻoga a le tagata lava ia i luga o le faʻatauvaʻa atugaluga, le faʻaogaina o le tagata lava ia, Tomai Volitional, ma le faʻatinoga: O se suʻesuʻega faʻatasi ma Junior Sub-Elite Athletes. Taaloga (Basel, Suiselani), 7(6), 148. doi.org/10.3390/sports7060148

Reiser, M., Büsch, D., & Munzert, J. (2011). Malosi e maua e ala ile fa'ata'ita'iga tau afi fa'atasi ai ma fua fa'atatau o le tino ma le mafaufau. Frontiers in psychology, 2, 194. doi.org/10.3389/fpsyg.2011.00194

Fa'ateleina Microbes Gut I Avokado mo le Soifua Maloloina Lelei

Fa'ateleina Microbes Gut I Avokado mo le Soifua Maloloina Lelei

E manaʻomia e tagata taʻitoʻatasi le 'ai atili o fiber mo le soifua maloloina lelei. E mafai ona fa'aopoopoina le avoka i a latou mea'ai e fesoasoani e fa'aleleia atili ai le fa'avasegaina o microbe?

Fa'ateleina Microbes Gut I Avokado mo le Soifua Maloloina Lelei

Lagolago Avocado Gut

Ole microbiome ole gut e aoga ile soifua maloloina atoa. E tusa ai ma se suʻesuʻega talu ai nei, o le taumafaina o le avoka e tasi i le aso e mafai ona fesoasoani e faʻamautinoa ai le ola maloloina, eseese, ma paleni. (Sharon V. Thompson, et al., 2021) Na matauina e le au suʻesuʻe suiga lelei i siama o le gutu ma faʻateleina le faʻamaʻi eseese i tagata taʻitoʻatasi na taumafaina se avoka i aso uma mo le 12 vaiaso. (Susanne M Henning, et al., 2019)

Eseesega Gut

O le gut microbiome e faasino i meaola ninii o loʻo ola i totonu o le manava. E tusa ma le 100 trillion microorganisms, e aofia ai siama, viruses, fungi, ma isi mea, o loʻo iai i totonu o le gastrointestinal tract. (Ana M. Valdes, et al., 2018) O le iai o se microbiome eseese o lona uiga o le tino o loʻo i ai le tele o meaola eseese e ofoina atu faʻamanuiaga faʻalesoifua maloloina. E le lava le tele o siama siama ua fesoʻotaʻi i: (Ana M. Valdes, et al., 2018)

  • gugu
  • Obesity
  • Tusia le maʻisuka 1
  • Tusia le maʻisuka 2
  • faamaʻi bowel Inflammatory
  • Celiac faʻamaʻi
  • Malosi alātoto
  • Atopic eczema

Aisea Avokado?

  • E fautuaina e le Inisetiute o Vailaau Fa'afoma'i le taumafa i aso ta'itasi e amata mai i le 19 kalama i le 38 kalama i le aso, fa'atatau i mea eseese e pei o le matua. (Diane Quagliani, Patricia Felt-Gunderson. 2016)
  • E tusa ma le 95% o tagata matutua ma tamaiti e le o taumafaina le aofaʻi fautuaina o fiber. (Diane Quagliani, Patricia Felt-Gunderson. 2016)
  • O le fa'aofiina o mea'ai e pei o le avoka i se taumafataga maloloina e mafai ona fesoasoani e fa'amalieina mana'oga i aso ta'itasi.
  • O alava fua e pei o le pectin, ua faʻaalia e faʻaleleia ai foi le microbiome o le manava maloloina. (Beukema M, et al., 2020)
  • Fai mai tagata suʻesuʻe e mafai ona mafua lenei mea ona o le aafiaga lelei o pectin i probiotic aoga.(Nadja Larsen, et al., 2018)
  • E ui ina mana'omia nisi su'esu'ega o le fiber e talitonu e fesoasoani e puipuia le fa'alava o le kolone e ala i le fa'atuputeleina o le tele ma le mamafa o le fe'au ma fa'avave ona aveese.
  • E fa'aopoopoina fo'i e le fibre le tele i mea'ai a le tagata ma fa'agesegese ai le saosaoa o le ga'ina, lea e fa'amalie ai le tino e umi atu.

Fa'aleleia Gut

E mafai e tagata taʻitoʻatasi ona lagolagoina se microbiota maloloina e ala i le faia o ni fetuunaiga laiti i a latou meaʻai, e aofia ai:

  • 'A'ai fuala'au 'aina ma fuala'au 'ese'ese ma le pa'u, aua o i'inei o lo'o iai le tele o mea'ai.
  • Mea'ai fa'afefete pei o le yogurt, kombucha, sauerkraut, kimchi, ma le kefir.
  • Fa'atapula'a le taumafaina o mea'ai gaosi, suka, ma suamalie fa'afua.
  • Tele mea'ai fatu atoa.

O auala e 'ai atili ai avoka e aofia ai le fa'aopoopoina i:

  • smoothies
  • Sala
  • Sandwiches
  • guacamole
  • Afai e tele avoka e mafai ona 'ai a'o le'i matua, e mafai ona fa'aisa.
  • Fufulu ma tipi muamua, ona tu'u lea i totonu o taga pusaaisa e fa'asolo i le tausaga.
  • E mauoa i latou i le ga'o maloloina, peita'i, i le fa'alelei, e le mafai ona latou saofagā i le fa'atupuina o le mamafa.

E mafai e tagata taʻitoʻatasi ona galulue i le mauaina o se microbiome gut eseese e ala i le gauai atu i meaʻai latou te 'ai. O mea'ai fa'apitoa ma fa'asologa o mea'ai e mafai ona a'afia ai ituaiga eseese o siama e mafai ona lagolago ai le soifua maloloina.


Filifiliga Atamai, Soifua Maloloina Lelei


mau faasino

Thompson, SV, Bailey, MA, Taylor, AM, Kaczmarek, JL, Mysonhimer, AR, Edwards, CG, Reeser, GE, Burd, NA, Khan, NA, & ​​Holscher, HD (2021). Fa'aaogāina Avoka Su'esu'e le Fa'ato'a tele o Bakteria Gastrointestinal ma Fa'ato'aga Metabolite Microbial i Tagata Matutua e Ova le Lafoa po'o Obesā: Ose Su'ega Fa'atonu Fa'afuase'i. The Journal of nutrition, 151(4), 753–762. doi.org/10.1093/jn/nxaa219

Henning, SM, Yang, J., Woo, SL, Lee, RP, Huang, J., Rasmusen, A., Kamuta, CL, Thames, G., Gilbuena, I., Tseng, CH, Heber, D., & Li, Z. (2019). Ua Fa'aofiina Avocado i se Mea'ai e Pa'u Mamafa Lagolagoina o le Pa'u o le Mamafa ma Suia le Gut Microbiota: Ose 12-Vesaso Fa'ata'oto, Fa'ata'ita'i Fa'atasi. Atina'e i le taimi nei i mea'ai, 3(8), nzz068. doi.org/10.1093/cdn/nzz068

Valdes, AM, Walter, J., Segal, E., & Spector, TD (2018). Matafaioi a le gut microbiota i meaʻai ma le soifua maloloina. BMJ (Clinical research ed.), 361, k2179. doi.org/10.1136/bmj.k2179

Quagliani, D., & Felt-Gunderson, P. (2016). Tapu'ia le Va'a Fa'aaogā Fiber a Amerika: Ta'iala Feso'ota'i Mai se Fonotaga Taumafa ma Fiber. American journal of lifestyle medicine, 11(1), 80–85. doi.org/10.1177/1559827615588079

Beukema, M., Faas, MM, & de Vos, P. (2020). O aʻafiaga o meaʻai eseese fiber pectin fausaga i luga o le gastrointestinal pa puipui: aʻafiaga e ala i le gut microbiota ma aʻafiaga tuusaʻo i sela puipuia. Fa'ata'ita'i fa'ata'ita'i ma mole mole, 52(9), 1364–1376. doi.org/10.1038/s12276-020-0449-2

Larsen, N., Cahú, TB, Isay Saad, SM, Blennow, A., & Jespersen, L. (2018). Le a'afiaga o pectins ile ola ole probiotic Lactobacillus spp. i gastrointestinal juices e fesoʻotaʻi ma o latou fausaga ma mea faʻaletino. Mea'ai microbiology, 74, 11–20. doi.org/10.1016/j.fm.2018.02.015

Su'esu'ega Togafiti Toe Fa'afouina

Su'esu'ega Togafiti Toe Fa'afouina

A'o fa'atupula'ia su'esu'ega i vaila'au fa'afouina ma le mafai ona toe fa'atupuina aano o lauroid, pe mafai e le togafitiga fa'afouina ona fa'aumatia le mana'oga mo tagata mama'i e fa'aaoga hormones e sui ai thyroid?

Su'esu'ega Togafiti Toe Fa'afouina

Togafiti Toe Faafo'isia Toiroid

O se faʻamoemoe sili mo togafitiga faʻafouina o le mafai lea ona tupu mālōlōina totoga. O se tasi o totoga o loʻo vaʻavaʻai i ai o le thyroid gland. O le faʻamoemoe o le toe faʻaleleia o lauroid tissue i:

  • Tagata ta'ito'atasi na tatau ona aveese le ga'o ona o le kanesa o louroid.
  • Tagata taʻitoʻatasi na fananau mai e aunoa ma se faʻamaʻi atoatoa.

A'o fa'alauteleina le fa'asaienisi ma su'esu'ega mai le falesu'esu'e ma su'esu'ega manu e su'esu'e ai su'esu'ega o su'esu'ega o le thyroid cell, o le fa'aogaina o le stem cell therapy mo lea fa'amoemoe e le'i o'o iai, ona e mana'omia le tele o su'esu'ega mo le iloiloga o tagata.

Suesuega a Tagata

O su'esu'ega i le fa'aogaina o le fa'afouga fa'afoma'i fa'afoma'i mo le ma'i thyroid e le'i fa'asalalauina ni su'esu'ega lea na fa'ata'ita'iina ai le su'esu'ega o le cell cell therapy i tagata ma'i thyroid.

  • O suʻesuʻega na faia na faia i isumu, ma o soʻo se mea na maua i lenei suʻesuʻega e le mafai ona faʻaaogaina i tagata. (HP Gaide Chevronnay, ma isi, 2016)
  • I totonu o le tino o lauroid tagata i suʻesuʻega faʻalava suʻega, o le faʻaosofiaina o sela na ausia i se auala na laga ai le fesili o le faia o suiga o le kanesa e sili atu pe a fai e taumafai i tagata. (Davies TF, et al., 2011)

Suesuega lata mai

  • O suʻesuʻega i le taimi nei e aofia ai le alualu i luma i sela fa'afuafua - ESC ma fa'aosoina le pluripotent stem cell - iPSC. (Uili Sewell, Reigh-Yi Lin. 2014)
  • ESCs, e ta'ua fo'i ole pluripotent stem cell, e mafai ona fa'ateleina so'o se ituaiga sela i totonu o le tino.
  • E seleseleina mai embryos na gaosia, ae leʻi faʻapipiʻiina, i le taimi o le IVF.
  • iPSCs o sela pluripotent ua atiaʻe e faʻaaoga ai se faʻagasologa toe faʻatulagaina o sela matutua.
  1. O sela follicular o lauroid sela e faia ai hormones o thyroid - T4 ma le T3 ma na gaosia mai sela o le embryonic stem o isumu.
  2. I se suʻesuʻega na lolomiina i le tusi talaaga Cell Stem Cell i le 2015, o nei sela sa i ai le malosi e tupu ai ma sa mafai foi ona amata faia le hormone thyroid i totonu o le lua vaiaso. (Anita A. Kurmann, et al., 2015)
  3. Ina ua mavae le valu vaiaso, o sela na toe totoina i isumu e leai ni lauroid gland sa i ai le aofaiga masani o thyroid hormone.

Lauivi Fou

  • O tagata suʻesuʻe i le Falemaʻi o Mount Sinai na faʻaosoina sela o le embryonic tagata i totonu o sela o thyroid.
  • Sa latou va'ava'ai i le fa'atupuina o se su'e fou e pei o le thyroid gland i tagata ta'ito'atasi ua aveese o latou thyroid.
  • Na latou lipotia a latou taunuʻuga i le 84th tausaga faʻaletausaga a le American Thyroid Association. (R. Michael Tuttle, Fredric E. Wondisford. 2014)

O le lumanaʻi e foliga mai e faʻamoemoeina mo le mafai ona toe faʻaleleia lauroid tissue ma faʻaumatia le hormone suisui thyroid. Ae ui i lea, e sili atu suʻesuʻega e manaʻomia mo lenei mea e oʻo lava ina manatu o se avanoa.


Ta'e le Taiala Su'esu'ega Taiala Maualalo


mau faasino

Gaide Chevronnay, HP, Janssens, V., Van Der Smissen, P., Rocca, CJ, Liao, XH, Refetoff, S., Pierreux, CE, Cherqui, S., & Courtoy, PJ (2016). E mafai ona fa'ameamea le gaogao o le Thyroid i se Fa'ata'ita'iga o le Isu Cystinosis. Endocrinology, 157(4), 1363–1371. doi.org/10.1210/en.2015-1762

Davies, TF, Latif, R., Minsky, NC, & Ma, R. (2011). Iloiloga faʻafomaʻi: Le faʻatupuina o le biology cell o thyroid stem cell. Le Journal of clinical endocrinology and metabolism, 96(9), 2692-2702. doi.org/10.1210/jc.2011-1047

Sewell, W., & Lin, RY (2014). Fa'atupuina o sela follicular thyroid mai sela fa'ato'aga pluripotent: mafai mo vaila'au fa'afouina. Tuaoi i le endocrinology, 5, 96. doi.org/10.3389/fendo.2014.00096

Kurmann, AA, Serra, M., Hawkins, F., Rankin, SA, Mori, M., Astapova, I., Ullas, S., Lin, S., Bilodeau, M., Rossant, J., Jean, JC, Ikonomou, L., Deterding, RR, Shannon, JM, Zorn, AM, Hollenberg, AN, & Kotton, DN (2015). Toe fa'afouina o le Gaoioiga o le Thyroid e ala i le Fa'aliliuina o Selula Pluripotent Stem Cells. Cell stem cell, 17(5), 527–542. doi.org/10.1016/j.stem.2015.09.004

Tuttle, RM, & Wondisford, FE (2014). Fa'afeiloa'i i le fonotaga lona 84 tausaga a le American Thyroid Association. Thyroid : tusi talaaga aloaia a le American Thyroid Association, 24(10), 1439–1440. doi.org/10.1089/thy.2014.0429

Fa'afefea ona Fesoasoani se Faiaoga Soifua Maloloina ia E Ausia Au Sini

Fa'afefea ona Fesoasoani se Faiaoga Soifua Maloloina ia E Ausia Au Sini

O tagata taʻitoʻatasi o loʻo taumafai e ola maloloina atonu e le iloa poʻo fea poʻo le auala e amata ai. E mafai e le faʻafaigaluegaina o se faiaoga soifua maloloina ona fesoasoani i tagata taʻitoʻatasi e amata la latou malaga manuia ma ausia a latou sini?

Fa'afefea ona Fesoasoani se Faiaoga Soifua Maloloina ia E Ausia Au Sini

Fa'afaigaluegaina se Faiaoga Soifua Maloloina

E faigofie lava ona pu’e i le mana’o e fai ni suiga, ae o se isi mea le fa’atulagaina moni o se fuafuaga faifaipea. O le fa'afaigaluegaina o se faia'oga fa'alesoifua maloloina e mafai ona fesoasoani i tagata ta'ito'atasi ia malamalama i fa'amatalaga, atia'e se faiga fa'alesoifua maloloina lelei e fetaui ma o latou olaga, ma ausia sini mo le soifua maloloina ma le soifua manuia. Ose tausi soifua maloloina muamua e mafai ona avea ma punaoa ma maua ni fa'asinomaga i faiaoga fa'alesoifua maloloina ta'uta'ua i le eria.

Oa latou mea o fai?

O faiaoga o le soifua maloloina o ni tagata tomai faapitoa i le fesoasoani i tagata taitoatasi e ausia sini o le soifua maloloina ma le soifua maloloina. E mafai ona:

  • Faʻaitiitia le atuatuvale
  • Fa'aleleia le tausiga o le tagata lava ia
  • Taulai atu i taumafa
  • Amata faamalositino
  • Faaleleia le tulaga lelei o le olaga

E fesoasoani le faiaoga o le soifua maloloina e fai se fuafuaga ma faia.

  • E fa'aogaina e faiaoga o le soifua maloloina ma le soifua maloloina fa'atalanoaga fa'aosofia ma fa'amatalaga fa'avae e fa'amalosia ai tagata ta'ito'atasi i la latou malaga manuia. (Adam I Perlman, Abd Moain Abu Dabrh. 2020)
  • Latou te fesoasoani e faʻailoa vaega e manaʻomia le faʻaleleia, atiina ae se fuafuaga, ma faʻamalosia le tagata i le auala atoa e pei o se tagata aʻoaʻo malosi.
  • E galulue fa'aa'oa'oga fa'alesoifua maloloina fa'atasi ma foma'i ma/po'o isi fa'apolofesa fa'alesoifua maloloina i totonu o se falema'i po'o le tu'uina atu o tagata ta'ito'atasi.
  • O la latou matafaioi o le tuʻuina atu lea o se faʻataʻitaʻiga atoa i le soifua maloloina ma le soifua manuia.

Saunia Auaunaga

E mafai e faiaoga o le soifua maloloina ona saunia ma fesoasoani i: (Shivaun Conn, Sharon pupuni 2019)

  • Meaʻai ma meaʻai lelei
  • Fa'amalositino, gaoioi
  • moe
  • Soifua maloloina faalemafaufau ma lagona
  • Soifua maloloina i galuega
  • Fale o sootaga
  • Fausiaina o tomai lautele

O le faiaoga o le soifua maloloina o se tasi e fesoasoani i le faatulagaina ma le faapaleniina o vaega eseese o le olaga o le tagata ina ia mafai ona latou aoao e faatumauina le soifua maloloina lelei.

  • O le a latou fesoasoani e foia papupuni pe a tauivi.
  • E fa'afofoga le faiaoga o le soifua maloloina ma tu'uina atu le lagolago mo so'o se sini a le tagata.
  • O loʻo i ai se faiaoga o le soifua maloloina seia oʻo ina ausia le sini.

Tusi Pasi Taualoa

E taua tele le fa'amautinoaina o lo'o i ai fa'ailoga e mana'omia e 'au'aunaga o lo'o iloiloina. Talu ai o nisi polokalame fa'amaonia e ofoina atu le taula'i i vaega fa'apitoa e pei o mea'ai, e fautuaina e fa'ailoa mea e mana'omia a'o le'i filifilia se faiaoga o le soifua maloloina. E le manaʻomia e faiaoga o le soifua maloloina se tikeri i le iunivesite, peitaʻi, o le tele o tusipasi e fesoʻotaʻi ma kolisi ma e iai ni faiga faʻaaʻoaʻoga e agavaa ai aʻoaʻoga ma faʻailoga i kolisi. O aʻoaʻoga e avea ma faiaoga o le soifua maloloina e aofia ai: (Shivaun Conn, Sharon pupuni 2019)

  • Soifua Maloloina
  • fitinesi
  • Faatulagaina o sini
  • Fa'aa'oa'oga manatu
  • Mataupu tau taumafa
  • Fa'atalanoaga fa'aosofia
  • Faʻamalosia o aʻafiaga
  • Suia amioga

Fa'ata'ita'iga sini o le Soifua Maloloina

O a'oa'oga fa'alesoifua maloloina e le'o se faiga e tasi e fetaui ma mea uma. E saunia e se tausi soifua maloloina poʻo se fomaʻi se suʻesuʻega ma fuafuaga faʻafomaʻi, ma e fesoasoani le faiaoga o le soifua maloloina e taʻitaʻia ma lagolagoina le tagata i le fuafuaga. Ae ui i lea, o le faʻafaigaluegaina o se faiaoga soifua maloloina e le manaʻomia se tulaga faʻafomaʻi e faʻafaigaluegaina ai auaunaga. O nai faʻataʻitaʻiga o sini faʻalesoifua maloloina o loʻo talanoaina e faiaoga o le soifua maloloina e aofia ai:

  • Faaleleia lelei o le olaga
  • Faʻaitiitia le atuatuvale ma le puleaina
  • Soifuaga o le olaga
  • leiloa Weight
  • Faamalositino
  • Gaoioiga faaletino
  • Soifua maloloina faalelagona ma le mafaufau
  • Tetee ulaula

Su'eina o se Faiaoga Soifua Maloloina

O nai mea e mafaufau i ai.

Sini Soifua Maloloina

  • Fuafua sini ma faamoemoega.
  • E tele ituaiga o faiaoga o le soifua maloloina ma o nisi e mafai ona faʻapitoa, o lea taumafai e fuafua le tomai e manaʻomia e ausia ai sini.

faʻatatau

  • Fuafua pe fia le tupe o le a teu, aua o le tele o kamupani inisiua e le o totogiina le tau o se faiaoga o le soifua maloloina.
  • E mafai e faiaoga o le soifua maloloina ona totogi i le va o le $50 i le $300 i le vasega.
  • O nisi o le a ofoina atu afifi, sui auai, ma/poʻo faʻaitiitiga.

tusipasi

  • Va'ai i la latou tusipasi.
  • Ua fa'atagaina?
  • O le a mautinoa ai le filifilia o se faiaoga ua maua le aʻoaʻoga ma le tomai e manaʻomia e tuʻuina atu ai le tausiga lelei.

le tulaga ogatasi

  • Fa'atalanoa ma faia'oga fa'apitoa.
  • Fai fesili ma vaai pe fetaui ma sini patino o le soifua maloloina.
  • Faatalanoaina le toatele pe a manaomia.

Avanoa/nofoaga

  • Sauniga fa'apitoa, fonotaga fa'aletagata, ma/po'o se tu'ufa'atasiga?
  • O le a le umi o sauniga?
  • Fa'atele o fonotaga?
  • O le sailia o se faiaoga e fetuutuunai ma faigofie o le a fesoasoani e faatumauina se mafutaga lelei a le faiaoga / tagata faʻatau.

Su'esu'ega ma Togafitiga Fa'apitoa


mau faasino

Perlman, AI, & Abu Dabrh, AM (2020). Fa'aa'oa'oga mo le Soifua Malōlōina ma le Soifua Mālōlōina i le Tautuaina o Mana'oga o Ma'i i Aso Nei: Ose Fa'amatalaga mo Tomai Fa'alesoifua maloloina. Le alualu i luma ole soifua maloloina ma vailaau faafomai, 9, 2164956120959274. doi.org/10.1177/2164956120959274

Conn, S., & pupuni, S. (2019). Fa'aa'oa'oga fa'alesoifua maloloina e pei o se faiga fa'afoma'i i le tausiga muamua. Australian journal of general practice, 48(10), 677–680. doi.org/10.31128/AJGP-07-19-4984

Fa'ailoaina A'oa'oga Fa'alilo o le Detoxing vae

Fa'ailoaina A'oa'oga Fa'alilo o le Detoxing vae

Mo tagata ta'ito'atasi e tiga ma tiga i o latou tino atoa, e mafai ea e le fa'amama o le vae ona fesoasoani e aumai ai se mapusaga?

Foot Detox Mo Fa'atiga

Vaevae Detox

O le fa'amama o vae e aofia ai le fa'asusuina o vae i totonu o le vaita'ele e fesoasoani e aveese mea oona mai le tino. E mafai foi ona faia i le faʻaaogaina o le acupressure, scrubs, ufimata vae, ma pads. Faʻatasi ma le faʻamutaina o toxins, o le detox e talitonu foi e fesoasoani e faʻaleleia le toto ma maua ai le tiga o le tino ma le faʻalavelave faʻalavelave. Ae ui i lea, o faʻamaoniga o loʻo i ai nei e faʻatapulaʻa ma e leai se faʻamaoniga e lagolagoina ai e mafai ona faʻasaʻolotoina toxins mai vae e faʻaaoga ai le vai taele. Ae ui i lea, ua maua e maua ai isi faʻamanuiaga, e aofia ai:

  • Faʻaleleia
  • Fa'aitiitia le fa'alavelave
  • Faʻaleleia le soifua maloloina o le paʻu ma le faʻamamaina.
  • Faʻaitiitia le mumū i tagata taʻitoʻatasi e iai faʻafitauli o le paʻu.

O le fa'amama o vae e manatu masani lava e saogalemu, ae e fautuaina tagata ta'ito'atasi e talanoa i latou tausi soifua maloloina.

Avanoa manuia

O fa'amanuiaga fa'alesoifua maloloina e aofia ai:

  • Faʻaitiitia le mumū ma le fula.
  • Faʻaleleia tulaga faʻalavelave ma lagona.
  • E mafai ona fesoasoani i le puleaina o le mamafa.
  • E mafai ona fesoasoani i le soifua maloloina o le fatu ma le faateleina o le tafe toto.
  • Faʻamalofa tiga ma tiga.
  • Fa'apaleni le maualuga o le pH.
  • Aveese fa'ama'i fa'ama'i ma microorganisms.

Ae ui i lea, o le tele o lipoti o loʻo siomia ai le aoga o vae detox e leʻo faʻamaonia i suʻesuʻega suʻesuʻe pe saʻo faʻasaienisi faʻamatalaga tau soifua maloloina. O se suʻesuʻega e tasi i le 2012 na maua ai o le faʻamaʻiina o vae e leʻi maua ai taunuuga faamoemoeina ma e le mafai ona fesoasoani e aveese toxins mai le tino. (Deborah A. Kennedy, et al., 2012) O isi su'esu'ega e uiga i le ta'ele o vae ma le massage na fa'aalia ai e mafai ona latou fesoasoani e fa'aitiitia fa'ailoga o fa'afitauli o le mafaufau e pei o le schizophrenia ona o le fa'amalieina o latou aafiaga. (Kazuko Kito, Keiko Suzuki. 2016)

Auala e Ave'esea ai Toxin Mai le Tino

O toxins e fa'amama ese mai le tino i ni auala eseese. O le manava i fafo e aveese ai le carbon dioxide mai le tino. O le isi auala e ala i gaioiga masani a le tino. E iai okeni ma isi tino i le tino e faamama ai ma faamatuu atu mea oona.

  • O totoga fa'apitoa, e pei o le ate, fatuga'o, ma le lymph nodes, fa'amama ma aveese mea leaga ma le le mana'omia. (UW Integrative Health. 2021)
  • O fa'amatalaga fa'alesoifua maloloina o lo'o fa'atatau i le aveeseina o toxin e ala i vae e le'o tele i le taimi nei ona e leai se fa'amaoniga e lagolagoina ai le aoga ma o fa'amatalaga tala'aga e le fa'avae i le saienisi.
  • O le vai su'esu'e pe a mae'a fa'amama vae e le'i iloa ai ni mea oona. (Deborah A. Kennedy, et al., 2012)

ituaiga

Foot detoxes e mafai ona avea ma se mea fiafia e mafai ona fesoasoani e faʻamalolo vae tiga, faʻamalo le tino, ma ofoina atu le toomaga mo nisi maʻi vae. E mafai ona avea i latou ma fa'aopoopoga lelei i se faiga masani o le tausiga o le tagata lava ia. O nisi o mea e masani ona fa'aaogaina vae fa'alenatura e aofia ai mea nei.

Epsom Salt Foot Bath

  • O le tu'ufa'atasia o masima Epsom ma le vai mafanafana ma fa'asusu vae mo le 20-30 minute e mafai ona fesoasoani e fa'atupu le malologa.
  • Ua fa'aalia e su'esu'ega e mafai ona fesoasoani le masima Epsom e fa'aitiitia le tiga e feso'ota'i ma le neuropathy o le ma'isuka ma le vaivai e feso'ota'i ma le chemotherapy. (Ferda Akyuz Ozdemir, Gulbeyaz Can. 2021) (Seyed Reza Vakilinia, et al., 2020)

Apple Cider Vinegar

  • O ta'ele o vae o le vineka apu e faia e ala i le fa'afefeteina o le 1 ipu vineka i le vai mafanafana ma fa'asusu vae mo le 20-30 minute.
  • E utiuti su'esu'ega o lo'o avanoa e fa'amaonia ai le soifua maloloina.
  • O su'esu'ega ua mae'a faia ua maua ai le fa'afeagai, o le ta'eleina o vae i le apple cider vinegar ma le vai e mafai ona fa'afefe ai le pa'u. (Lydia A Luu, et al., 2021)

Baking Soda ma le Masima Sami

O le masima o le sami fa'atasi ma le sua tao fa'afefete i totonu o le ta'ele ma fa'asusu vae mo le 30 minute. E ui o suʻesuʻega e faʻatapulaʻa, o nisi faʻamaoniga e lagolagoina le soifua maloloina e fesoʻotaʻi ma le masima sami e aofia ai: (Ehrhardt Proksch, et al., 2005)

  • Faʻaleleia le faʻamamaina o le paʻu.
  • Faʻaleleia galuega faʻafefe paʻu. (Kanwar AJ 2018)
  • Faʻaitiitia le mumū i tulaga o paʻu, pei o le atopic dermatitis.

E tatau ona aloese mai le ta'ele o vae mo mea nei:

  • O lo'o iai ma'i matala i vae e ono fa'aita i le masima ma isi mea e ta'ele ai vae.
  • Tagata ta'ito'atasi o lo'o iai se pacemaker po'o so'o se mea fa'apipi'i tino eletise.
  • Tina maʻitaga.
  • Fa'afeso'ota'i se tausi soifua maloloina a'o le'i fa'ata'ita'iina so'o se tulafono fou ole soifua maloloina.

Fa'amanuiaga Foot Orthotics


mau faasino

Kennedy, DA, Cooley, K., Einarson, TR, & Seely, D. (2012). Su'esu'ega fa'amoemoe o se ta'ele'ele'ele (IonCleanse): fa'ata'ita'i lona malosi e aveese ai elemene oona mai le tino. Journal of Environment and Public Health, 2012, 258968. doi.org/10.1155/2012/258968

Kito, K., & Suzuki, K. (2016). Su'esu'ega i le A'afiaga o le Ta'ele Va'a ma le Massage Va'a i Ma'i Fa'ama'i Skizofrenia. Fa'amaumauga o tausi soifua maloloina, 30(3), 375–381. doi.org/10.1016/j.apnu.2016.01.002

UW Integrative Health. Faʻaleleia lou soifua maloloina e ala i le aveeseina o toxins mai lou tino.

Akyuz Ozdemir, F., & Can, G. (2021). Le a'afiaga o le ta'ele o vae vai masima i le puleaina o le vaivai e mafua mai i le chemotherapy. Tusitala a Europa o tausisoifua oncology: o le tusi talaaga aloaia a le European Oncology Nursing Society, 52, 101954. doi.org/10.1016/j.ejon.2021.101954

Vakilinia, SR, Vaghasloo, MA, Aliasl, F., Mohammadbeigi, A., Bitarafan, B., Etripoor, G., & Asghari, M. (2020). Iloiloga o le aoga o le vai masima masima vae-taele i luga o maʻi maʻi tiga maʻisuka peripheral neuropathy: O se suʻesuʻega faʻapitoa faʻapitoa. Totogi fa'aopoopo i vaila'au, 49, 102325. doi.org/10.1016/j.ctim.2020.102325

Luu, LA, Fugalaau, RH, Gao, Y., Wu, M., Gasperino, S., Kellams, AL, Preston, DC, Zlotoff, BJ, Wisniewski, JA, & Zeichner, SL (2021). O le susua apu cider vinegar e le suia ai le microbiome siama o le paʻu ile atopic dermatitis. PloS tasi, 16(6), e0252272. doi.org/10.1371/journal.pone.0252272

Proksch, E., Nissen, HP, Bremgartner, M., & Urquhart, C. (2005). O le taele i se vaifofo masima o le Sami Mate e tamaoaiga i le magnesium e faʻaleleia ai le paʻu o le paʻu, faʻaleleia le faʻamamaina o le paʻu, ma faʻaitiitia ai le mumu ile paʻu matutu. Tusitala faʻavaomalo o dermatology, 44 (2), 151-157. doi.org/10.1111/j.1365-4632.2005.02079.x

Kanwar AJ (2018). Pa'u pa'u galuega. The Indian Journal of Medical Research, 147(1), 117–118. doi.org/10.4103/0971-5916.232013

Fa'atumauina Paleni Fugala'au

Fa'atumauina Paleni Fugala'au

Mo tagata taʻitoʻatasi e iai faʻafitauli o le manava, e mafai ona faʻaleleia ma faʻaleleia le soifua maloloina o le manava?

Fa'atumauina Paleni Fugala'au

Gut Flora Paleni

O le fa'atumauina o le paleni o le fuga o se vaega o le soifua maloloina lelei o mea'ai. Gut microbiota, gut microbiome, poʻo le gut flora, o meaola ninii ia, e aofia ai siama, archaea, fungi, ma siama o loʻo ola i totonu o le meaʻai. O le ituaiga ma le aofa'i o siama o lo'o i ai e fa'alagolago i lo latou tulaga i totonu o le tino lea e mafai ona avea ma to'oto'o laiti ma le kolone. Ole fale lea e teu ai otaota/stool, ma o le kolone e aofia ai le faitau selau o ituaiga siama eseese, o loʻo i ai galuega ma galuega patino.

Flora le maloloina

O fa'ama'i fa'ama'i taatele o siama e mafai ona fa'atupuina ma'i pe a tu'u le siakiina, e aofia ai siama e pei o le streptococcus/strep throat po'o le E. coli/fa'ama'i ile urinary tract ma le manava manava. O isi siama masani e maua i le kolone e aofia ai: (Elizabeth Thursby, Nathalie Juge. 2017)

Clostridioides faigata

  • C. diff overgrowth e mafai ona mafua ai le manogi leaga o fe'au i aso uma, ma le tiga o le manava ma le ma'i.

Enterococcus Faecalis

  • O le Enterococcus faecalis ose mafua'aga o fa'ama'i pipisi o le manava ma le urinary tract.

Escherichia coli

  • O le E. coli o le mafua'aga sili ona taatele o le manava ile tagata matutua.
  • O lenei siama o lo'o i ai i totonu ole koluma uma o tagata matutua soifua maloloina.

klebsiella

  • Klebsiella overgrowth e fesoʻotaʻi ma se meaʻai i Sisifo e aofia ai aano o manu ma manu.

Bacteroides

  • O le fa'ateleina o le Bacteroide e feso'ota'i ma le colitis, lea e mafua ai le mumū tiga o le koluma.

Flora Soifua Maloloina

O siama fa'alesoifua maloloina e pei o le Bifidobacteria ma le Lactobacillus, e fesoasoani e fa'atumauina le paleni ole fuga ma fa'amautu siama le lelei ile siaki. A aunoa ma le ola lelei o laula'au, e mafai ona sosolo le kolone atoa i la'au leaga, lea e mafai ona i'u ai i fa'ailoga e pei o le manava ma/po'o ma'i. (Yu-Jie Zhang, et al., 2015) O nei siama puipuia, microscopic e iai galuega taua e aofia ai:

  • Fesoasoani ile fa'atupuina ole vaitamini - vitamini B ma K ile tootoo la'ititi.
  • Faʻateleina le faʻaogaina o le tino puipuia.
  • Fa'atumauina pea le ga'i o le manava.
  • Fa'atumauina le mama mama fa'anatura e aunoa ma le mana'omia o fa'amama fa'amama.
  • Fa'aleagaina siama leaga.
  • Puipuia le tupu tele o siama leaga.
  • Ta'e ese kesi kasa mai le fa'afefeteina o mea'ai.

Fa'aleaga Fa'ama'i

Pe fa'ailogaina o siama maloloina po'o le le soifua maloloina, o nei mea uma e lua-cell organisms e mafai ona fa'aumatia faigofie. O nisi taimi, e mana'omia, pei o le taimi e inu ai vaila'au fa'ama'i e tape ai le fa'ama'i strep throat. Ae ui i lea, o vailaʻau faʻamaʻi e faʻaumatia foi siama aoga, lea e mafai ona oʻo atu ai i faʻafitauli faʻalavelave e mafai ona aofia ai: (Mi Young Yoon, Sang Sun Yoon. 2018)

  • Fa'aletonu o le manava - manava manava ma le manava.
  • Fa'ateleina le fefete – e mafai ona mageso, mu i tafatafa o le fatafata ma o'o atu ai i fa'ama'i fa'afefete fa'amata'u ma gutu.
  • Dysbiosis – o le igoa fa'apitoa mo le leai o se siama maloloina po'o le le paleni o siama.
  • Faʻalavelave mo tagata taʻitoʻatasi e maua i le maʻi irritable bowel.

E eseese auala e fa'aumatia ai siama e aofia ai.

  • Tagata ta'ito'atasi e mana'omia le inuina o vailaau fa'ama'i e fa'amalolo ai se fa'ama'i. (Eamonn MM Quigley. 2013)
  • Fa'aaogaina laxative tumau.
  • O le fa'aaogaina o mea fa'aopoopo alava.
  • Fa'aumi le manava - e mafai ona fufulu ese siama leaga ma lelei.
  • meafaigatā
  • Fa'amae'aina se tapenaga o le manava, pei o mea e mana'omia mo se colonoscopy.

Su'esu'eina o Fa'afitauli o le Gut Flora

O le tele o taimi, o faʻafitauli i le fuga fuga o le a faʻasaʻo i latou lava, ma e leai se gaioiga e manaʻomia. Ae ui i lea, o tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma faʻafitauli tumau o le manava, e pei o le colitis poʻo le maʻi inflammatory bowel, atonu e manaʻomia se faʻafomaʻi faʻafomaʻi o siama o latou kolone.

  • Au'ili'iliga Fa'aliga Fa'atosina/CDSA ose su'ega o le fe'au e siaki ai po'o le a le ituaiga ma le aofa'i o siama o lo'o i ai, fua faatatau o mea'ai paleni/saosaoa fa'ama'i, ma po'o le a le lelei e fa'amama ai mea'ai.
  • Afai ei ai se eseesega tele i le vaega o siama le lelei ma siama aoga, e mafai e le tausi soifua maloloina ona fautuaina le ave faʻaosooso po'o se fa'aopoopoga o meaola ninii ola e fesoasoani e toe fa'aola ma fa'atumauina le paleni o la'au.

Fa'aletonu ole Gut


mau faasino

Thursby, E., & Juge, N. (2017). Fa'atomuaga ile microbiota ga'o ole tagata. The Biochemical journal, 474(11), 1823–1836. doi.org/10.1042/BCJ20160510

Zhang, YJ, Li, S., Gan, RY, Zhou, T., Xu, DP, & Li, HB (2015). A'afiaga o siama o le gut i le soifua maloloina o tagata ma fa'ama'i. Fa'asalalau fa'ava-o-malo mole faasaienisi, 16(4), 7493–7519. doi.org/10.3390/ijms16047493

Yoon, MY, & Yoon, SS (2018). Fa'aletonu ole Gut Ecosystem e Antibiotics. Yonsei medical journal, 59(1), 4–12. doi.org/10.3349/ymj.2018.59.1.4

Quigley EM (2013). siama gut i le soifua maloloina ma faʻamaʻi. Gastroenterology & hepatology, 9(9), 560-569.

Fa'i ma le tiga o le manava

Fa'i ma le tiga o le manava

E tatau ona 'ai fa'i e tagata e iai fa'afitauli o le manava o lo'o iai?

Fa'i ma le tiga o le manava

faʻi

  • E faigofie ona fai fa'i faʻalu ma e masani ona fautuaina mo le manava ma le manava, peitaʻi, e le mafai e tagata uma ona faʻafeiloaʻi. (MedlinePlus. 2021)
  • O fa'i e maualuga i le fructose, sorbitol, ma alava soluble, lea e avea ai ma fa'alavelave masani mo fa'afitauli o le manava.
  • E le gata i lea, o tagata e le masani i le 'ai o se meaʻai maualuga-fiber e mafai ona fesoasoani i le faasolosolo malie ona faʻateleina alava ma inu atili vai e faʻaitiitia ai faʻafitauli le lelei.
  • Afai ei ai se masalosaloga o le le faapalepale, IBS, poʻo le malabsorption, e fautuaina e talanoa ma se tausi soifua maloloina mo se iloiloga.
  • E mafai e fa'i ona tiga le manava ona o:
  • Mausali o le bowel syndrome (IBS)
  • Fusi
  • Gas
  • Totoina
  • O isi fa'afitauli o le gastrointestinal (GI).
  • E mafai e tagata ta'ito'atasi ona o'o i le manava fa'aleaga pe a iai se fructose intolerance po'o se fa'i fa'i seasea maua.

Manua tiga

  • E fa'aaoga fa'i e toe fa'atumu ai le potassium ma isi mea'ai taua na leiloa mai le pua'i po'o le manava manava.
  • O nisi tagata e mafai ona o'o i le fulafula ma le kesi pe a uma ona 'ai.
  • O se tasi o mafuaʻaga ona o lo latou faʻaogaina o fiber soluble.
  • Soluble fiber e solo i le vai ma e sili atu ona fa'afefeteina i totonu o le kolone nai lo fiber e le mafai ona fa'afefe.
  • E mafai ona o'o atu ai i le kesi ma fulafula. (Jackson Siegelbaum Gastroenterology. 2018)
  • E iai fo'i i le fa'i le sorbitol - o se suka fa'anatura e fa'amama ma e mafai ona fa'atupu ai le kesi, fulafula, ma le manava pe a 'ai i se aofaiga tele. (US Food and Drug Administration. 2023)

Fa'ama'i itaitagofie - IBS

  • O faʻi e mafai ona avea ma meaʻai masani mo tagata taʻitoʻatasi ma le IBS.
  • E mafua ona a malepe fa'i i totonu o le manava, e mafai ona latou gaosia le tele o kasa. (Bernadette Capili, et al., 2016)
  • O fa'i e maualuga fo'i le fructose/simple sugar aemaise pe a ova le matua.
  • O tagata e iai le IBS ua fautuaina e aloese mai fa'i ona e mafai ona latou fa'atupuina le tele o a'afiaga tutusa e pei o le lactose/suka e le'i fa'amamafa i le susu. (Johns Hopkins Medicine. 2023)
  • O fa'i matua ua manatu e maualuga i totonu FODMAPS - oligosaccharides fa'afefeteina, disaccharides, monosaccharides, ma polyols.
  • Tagata taʻitoʻatasi mulimuli i se maualalo Faʻapipiʻi mea'ai e pulea ai le IBS atonu e mana'o e 'alofia pe fa'agata le taumafaina.
  • Le fuaina fa'i ua manatu e maualalo le FODMAP meaai. (Iunivesite o Monash. 2019)

Alu

  • O allergies fa'i e seasea ma aafia ai le itiiti ifo i le 1.2% o le faitau aofa'i o le lalolagi.
  • O le to'atele o tagata e maua i le allergy fa'i e ma'i fo'i ile pollen po'o le latex ona o le fa'apena fo'i o le porotini. (Dayıoğlu A, et al., 2020)
  • O se tagata e maua i le allergy fa'i e ono o'o i le uigi, fa'aiti o le fa'a'i, po'o le sulu i totonu o minute talu ona 'ai.
  • E mafai foi ona latou oo i le faafaufau, tiga o le manava, pua'i, ma le manava manava. (Foma'i Aiga Austin. 2021)

Le faapalepale i Fructose

  • O se tagata e maua i le fructose intolerance e faigata ona fa'amalieina le fructose.
  • O tagata ta'ito'atasi o lo'o i ai lenei le fa'apalepale e tatau ona fa'agata pe fa'agata le fructose. (UW School of Medicine and Public Health. 2019)
  • Fructose malabsorption o le taimi lea e le mafai ai e le tino ona fa'amalieina pe mitiia sa'o le fructose. O le mea lea e mafua ai le fulafula o le kasa ma le fa'aletonu o le manava.
  • Fa'ato'aga fructose fa'atupu e seasea lava. E tupu pe a le mafai e le ate ona fesoasoani i le talepeina o le fructose.
  • Ole ma'i lea e masani ona fa'atupu ai fa'ailoga tuga ma e mana'omia ai togafitiga fa'aopoopo e ese mai le aveesea o le fructose mai mea'ai a le tagata. (UW School of Medicine and Public Health. 2019)
  • E mafai ona onosaia e le toatele aofaʻi laʻititi o le fructose e maua i fualaau aina e pei o fa'i.
  • E masani ona sili atu le faigata ona talia le tele o fructose aofaiga o loʻo maua i le meli ma le maualuga o le fructose corn syrup. (UW School of Medicine and Public Health. 2019)

Puipuia Fa'ailoga GI

  • Afai e maua le kesi, fulafula, po'o le fa'aletonu o le manava pe a uma ona 'ai fa'i, mafaufau e fa'atapula'a le tele o vaega.
  • Mo se fa'ata'ita'iga, nai lo le 'ai se tasi pe sili atu fa'i i le aso, taumafai e 'ai le afa o le fa'i e va'ai pe fa'amalieina fa'ailoga.
  • I le isi itu, afai e iai se talitonuga e iai le fructose malabsorption, taumafai e aveese mo sina taimi le tumau meaʻai maualuga-fructose.
  • Afai e amata ona lelei le tino, faʻaopoopo lemu meaʻai e iai le fructose.
  • E mafai ona fesoasoani lea ia te oe e iloa ai mea'ai e mafua ai le fa'afitauli. (UW School of Medicine and Public Health. 2019)
  • Afai o lo'o e 'ai fa'i e matua'i lanu meamata pe e le'i matua, e ono o'o fo'i ia te oe le fa'aletonu o lou manava.
  • O fa'i e le'i matua e tele le masoa e fa'asalaina. I le tele, e mafai ona mafua ai ni fa'ailoga vaivai e pei o le kesi ma le fula. (Jennifer M Erickson, et al., 2018)
  • E fa'afefetegese le masoa e fa'atete'e, o lea e masani lava ona le fa'atupuina ai le tele o kasa e pei o isi ituaiga alava. (Le Taiala a Johns Hopkins mo le Ma'isuka. 2020)
  • O fa'i matua po'o fa'i kuka e itiiti le masoa ma sili atu le suka faigofie, e faigofie ai ona eli. (Iunivesite o Hawaii. 2006)
  • O le inuina atili o le vai ma faasolosolo malie le fa'atupuina o le fiber e mafai ona fa'aitiitia ai a'afiaga o le GI. (Le Taiala a Johns Hopkins mo le Ma'isuka. 2020)

Fa'aletonu ole Gut


mau faasino

MedlinePlus. Fa'i ma le faafaufau.

Jackson Siegelbaum Gastroenterology. Puipuiga o le kasa ma le pala.

US Food and Drug Administration. Sorbitol.

Capili, B., Anastasi, JK, & Chang, M. (2016). Fa'atalanoaina o le Matafaioi a Mea'ai i le Puleaina o Fa'ailoga Fa'ama'i Irritable Bowel Syndrome. Le api talaaga mo fomai tausi soifua: JNP, 12(5), 324–329. doi.org/10.1016/j.nurpra.2015.12.007

Johns Hopkins Medicine. 5 mea'ai e 'alofia pe a iai sau IBS.

Iunivesite o Monash. Toe su'e fa'i.

Dayıoğlu A, Akgiray S, Nacaroğlu HT, Bahçeci Erdem S. Ole faʻataʻitaʻiga ole falemaʻi o faʻalavelave faʻafuaseʻi ona o le allergy faʻi. BMB. 2020;5(2):60-63. doi: 10.4274/BMB.galenos.2020.04.013

Foma'i Aiga Austin. Allergy fa'i.

UW School of Medicine and Public Health. Mea'ai fa'atapula'a Fructose.

Erickson, JM, Carlson, JL, Stewart, ML, & Slavin, JL (2018). Le Fa'asa'oina o Tala Fou Type-4 Resistant Starches i In Vitro System. Mea'ai (Basel, Suiselani), 7(2), 18. doi.org/10.3390/foods7020018

Le Taiala a Johns Hopkins mo le Ma'isuka. O le a le masoa tetee?

Le Iunivesite o Hawaii. Kuka fa'i.