ClickCease
+ 1-915-850-0900 spinedoctors@gmail.com
Page Filifilia

taumafa

Back Clinic Nutrition Team. O mea'ai e maua ai e tagata le malosi ma mea e mana'omia mo le soifua maloloina. E ala i le ʻaina o meaʻai eseese, e aofia ai fualaau faisua lelei, fualaau ʻaina, meaʻai atoa, ma aano o manu paʻepaʻe, e mafai ai e le tino ona toe faʻatumu ia lava i polotini manaʻomia, carbohydrates, gaʻo, vitamini, ma minerale e galue lelei. O meaʻai e aofia ai polotini, gaʻo, gaʻo, vitamini, minerale, ma vai. E le tatau ona faigata le 'ai maloloina.

O le ki o le ʻai o meaʻai eseese, e aofia ai fualaau faisua, fualaau ʻaina, ma fatu atoa. E le gata i lea, 'ai aano o manufasi pa'epa'e, moa, i'a, pi, ma oloa susu e maualalo le ga'o ma inu vai tele. Fa'atapula'a le masima, suka, ava malosi, ga'o tumu, ma ga'o trans. O ga'o tumu e masani lava ona sau mai manu. Va'ai mo ga'o fa'atrans i luga o fa'ailoga o mea'ai gaosi, margarine, ma fa'apuupuu.

Dr. Alex Jimenez o loʻo ofoina atu faʻataʻitaʻiga taumafa ma faʻamatalaina le taua o le paleni paleni, faʻamamafa pe faʻafefea ona fesoasoani se taumafataga talafeagai e tuʻufaʻatasia ma gaioiga faʻaletino e mafai ona fesoasoani i tagata taʻitoʻatasi e ausia ma tausia se mamafa maloloina, faʻaitiitia le lamatiaga o le atiaʻe o faʻamaʻi faʻamaʻi, ma faʻaleleia le soifua maloloina atoa ma le soifua maloloina.


Peppermint: O se Vaifofo Faanatura mo le Fa'ama'i Irritable Bowel

Peppermint: O se Vaifofo Faanatura mo le Fa'ama'i Irritable Bowel

Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma faʻafitauli o meaʻai poʻo faʻamaʻi gaʻo, e mafai e le faʻaopoopoina o le pepa mint i se fuafuaga o meaʻai e fesoasoani e pulea faʻamaoniga ma le gaogao?

Peppermint: O se Vaifofo Faanatura mo le Fa'ama'i Irritable Bowel

Pepalama

Muamua na tupu i Egelani, e leʻi umi ae iloa le vailaʻau o le peppermint ma o loʻo faʻaleleia i aso nei i Europa ma Aferika i Matu.

Faʻafefea Ona Faʻaaogaina

  • O le suauu Peppermint e mafai ona ave e pei o se lauti poʻo i totonu o le capsule form.
  • Fa'afeso'ota'i se foma'i po'o se foma'i fa'alesoifua maloloina laiseneina e fa'amautu ai le vaila'au sa'o mo le pepa kapoti.

Mo le ma'i itaitagofie

O le Peppermint e ave e fai ma lauti e togafitia ai faʻafitauli lautele o meaʻai. Ua iloa e fa'aitiitia ai le gaosiga o le kasa i totonu o le manava. I aso nei, ua iloa e le au suʻesuʻe o le peppermint e aoga tele mo le faʻamaʻi o le manava ita pe a faʻaaogaina i le suauu. (N. Alammar et al., 2019) Ua faʻamaonia le suauʻu Peppermint mo le faʻaaogaina e tagata maʻi IBS i Siamani. Ae ui i lea, e leʻi faʻatagaina e le FDA le paina ma le suauʻu e togafitia ai soʻo se tulaga, ae o loʻo lisiina ai le pepemint ma le suauu e masani ona saogalemu. (ScienceDirect, 2024)

Fegalegaleaiga ma Isi Vailaau

  • O tagata ta'ito'atasi e inu lansoprazole e fa'aitiitia ai le ga'o o le manava e ono fa'afefe ai le ufiufi enteric o nisi capsules suauu pepa fa'atau pisinisi. (Taofikat B. Agbabiaka et al., 2018)
  • E mafai ona tupu lenei mea ile faʻaaogaina ole H2-receptor antagonists, inhibitors pamu proton, ma antacids.

O isi fesoʻotaʻiga faʻapitoa e aofia ai: (Benjamin Kligler, Sapna Chaudhary 2007)

  • Amitriptyline
  • Cyclosporine
  • haloperidol
  • Ole fua ole Peppermint e mafai ona fa'atuputeleina ai le maualuga ole toto ole vaila'au.

E fautuaina e fa'atalanoaina fegalegaleai o vaila'au ma se tausi soifua maloloina a'o le'i amataina mea fa'aopoopo pe a inuina nisi o nei vaila'au.

  • E le fautuaina le Peppermint mo le fa'aaogaina a'o maitaga po'o tagata tausi ma'i.
  • E le o iloa pe mafai ona afaina ai se fetus o loʻo atiaʻe.
  • E le o iloa pe mafai ona afaina ai se pepe susu.

Fa'afefea ona Fa'aoga Le La'au

E le o se mea masani, ae o nisi tagata e ma'i ile pepemint. E le tatau ona fa'aogaina le suau'u Peppermint i foliga po'o si'osi'omaga mucous membranes (Nofoaga Autu a le Atunu'u mo le Soifua Maloloina Fa'atasi ma Fa'atasi. 2020). O le fa'aaogaina o le sili atu ma le tasi le fomu, e pei ole lauti ma le suau'u, e le fautuaina ona e ono o'o atu ai i a'afiaga.

  • Talu ai e le fa'atulafonoina e le FDA mea fa'aopoopo e pei o le peppermint ma isi, e ono fesuisuia'i a latou mea.
  • O mea fa'aopoopo e ono iai ni mea fa'aleaga pe leai fo'i se mea fa'amalosi.
  • O le mea lea e matua fautuaina ai le sailia o fa'ailoga ta'uta'ua ma fa'ailoa i le 'au tausi soifua maloloina a le tagata lava ia.

E iai le malosi e faʻaleagaina ai nisi tulaga ma e le tatau ona faʻaaogaina e:

  • Tagata taʻitoʻatasi e maua i le manava tumau. (Nofoaga Autu a le Atunu'u mo le Soifua Maloloina Fa'atasi ma Fa'atasi. 2020)
  • Tagata ta'ito'atasi e matua fa'aleagaina le ate.
  • Tagata taʻitoʻatasi e maua i le mumū o le gallbladder.
  • Tagata ta'ito'atasi o lo'o i ai fa'alavelave fa'apala.
  • Tagata ta'ito'atasi ua ma'itaga.
  • O tagata ta'ito'atasi e maua i gallstones e tatau ona fa'afeso'ota'i la latou tausi soifua maloloina e va'ai pe saogalemu.

Aafiaga itu

  • O le suauu e mafai ona mafua ai se manava pe mu.
  • O capsules e ufiufi ile enteric e mafai ona mafua ai se lagona mu ile susu. (Brooks D. Cash et al., 2016)

Tamaiti ma Pepe

  • Peppermint na fa'aaogaina e togafitia ai le colic i pepe ae le o fautuaina i aso nei.
  • Le menthol i totonu o le e mafai ona fetinaina ai pepe ma tamaiti laiti.
  • Chamomile e mafai ona avea ma se mea e mafai ona fai. Fa'afeso'ota'i se tausi soifua maloloina e va'ai pe saogalemu.

I tua atu o Fetuunaiga: Chiropractic ma Integrative Healthcare


mau faasino

Alammar, N., Wang, L., Saberi, B., Nanavati, J., Holtmann, G., Shinohara, RT, & Mullin, GE (2019). Le a'afiaga o le suau'u pepa i luga o le ma'i irritable bowel syndrome: o se fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga o fa'amaumauga a le falema'i. BMC fa'aopoopo ma isi vaila'au, 19(1), 21. doi.org/10.1186/s12906-018-2409-0

ScienceDirect. (2024). Suauu Peppermint. www.sciencedirect.com/topics/nursing-and-health-professions/peppermint-oil#:~:text=As%20a%20calcium%20channel%20blocker,as%20safe%E2%80%9D%20%5B11%5D.

Agbabiaka, TB, Spencer, NH, Khanom, S., & Goodman, C. (2018). Faʻateleina o vailaʻau-fugalaau ma vailaʻau-faʻaopoopoga fegalegaleaiga i tagata matutua matutua: o se suʻesuʻega faʻasolosolo. The British journal of general practice : the journal of the Royal College of General Practitioners, 68(675), e711–e717. doi.org/10.3399/bjgp18X699101

Kligler, B., & Chaudhary, S. (2007). Suauu Peppermint. Foma’i aiga Amerika, 75(7), 1027–1030.

Nofoaga Autu a le Atunu'u mo le Soifua Maloloina Fa'atasi ma Fa'atasi. (2020). Suauu Peppermint. Toe maua mai www.nccih.nih.gov/health/peppermint-oil#safety

Tupe, BD, Epstein, MS, & Shah, SM (2016). Ose Tu'uina atu Tala Fou o le Suau'u Peppermint Ose Togafitiga Lelei mo Fa'ailoga Fa'ama'i Irritable Bowel. Fa'ama'i fa'ama'i ma fa'asaienisi, 61(2), 560–571. doi.org/10.1007/s10620-015-3858-7

Khanna, R., MacDonald, JK, & Levesque, BG (2014). Suauʻu Peppermint mo le togafitia o le maʻi o le manava ita: o se iloiloga faʻapitoa ma faʻataʻitaʻiga. Journal of clinical gastroenterology, 48(6), 505-512. doi.org/10.1097/MCG.0b013e3182a88357

Fa'ailoa le Mana o Nopal mo le Soifua Maloloina ma le Soifua Maloloina

Fa'ailoa le Mana o Nopal mo le Soifua Maloloina ma le Soifua Maloloina

E mafai e le tu'uina o le nopal po'o le prickly pear cactus i totonu o mea'ai a se tasi e fesoasoani i tagata ta'ito'atasi o lo'o taumafai e fa'aitiitia le kulukose o le toto, fulafula, ma fa'afitauli e a'afia ai le fatu ma fa'ama'i gasegase?

Fa'ailoa le Mana o Nopal mo le Soifua Maloloina ma le Soifua Maloloina

Pctly pear cactus

O le Nopal, e lauiloa foi o le prickly pear cactus, o se fualaau faisua e mafai ona faaopoopo i ai taumafa fuafuaga e faʻateleina le faʻaaogaina o fiber, vitamini, minerale, ma mea faʻapipiʻi faʻavae. E tupu i le US Southwest, Latin America, ma le Metitirani. O pads, po'o le nopales po'o le cactus paddles, ei ai se mea e pei o le okra ma sina oona. O le fua o le pickly pear cactus, e taʻua o le tuna i le gagana Sipaniolo, o loʻo 'aina foi. (Iunivesite o Arizona Cooperative Extension, 2019) E masani ona faʻaaogaina i fualaʻau salsas, salati, ma meaʻai suamalie ma o loʻo maua e fai ma faʻaopoopoga i le laulau ma le pauta.

Tele o le Auauna ma Mea'ai

E tasi le ipu o nopales vela, tusa ma le lima pads, e aunoa ma se masima faaopoopo, o loʻo i ai: (US Department of Agriculture, FoodData Central, 2018)

  • Kaloriia - 22
  • Gaʻo - 0 kalama
  • Sodium - 30 milligrams
  • Carbohydrates - 5 kalama
  • Fibre - 3 kalama
  • Sugar - 1.7 kalama
  • Polotini - 2 kalama
  • Vitamini A - 600 iunite faʻavaomalo
  • Vitamini C - 8 milligrams
  • Vitamini K - 8 micrograms
  • potassium - 291 milligrams
  • Choline - 11 milligrams
  • Calcium - 244 milligrams
  • Magnesium - 70 milligrams

E masani ona fautuaina le tele o tagata e taumafaina le 2.5 i le 4 ipu fualaau faisua i le aso. (US Department of Agriculture, MyPlate, 2020)

faamanuiaga

O le Nopal e sili ona lelei meaʻai, maualalo i kalori, leai se gaʻo, sodium, poʻo cholesterol, ma tumu i fiber, vitamini, minerale, ma betalains. (Parisa Rahimi et al., 2019) Betalains o pigments e iai mea e faʻamaʻi ai. O alava eseese e maua ai le maualalo lisi glycemic (fuaina le tele o se mea'ai patino e si'itia ai le maualuga o le suka i le toto pe a uma ona taumafaina) pe a ma le 32, ose fa'aopoopoga fautuaina i se mea'ai fa'alelei i le ma'isuka. (Patricia López-Romero et al., 2014)

tuufaatasi

  • Nopal o loʻo i ai le tele o gaʻo, vitamini, ma minerale aoga.
  • O le Nopal e iai alava soluble ma e le mafai ona solu, lea e manuia ai le suka toto.
  • O lo'o iai fo'i le vaitamini A, carotenoids, vaitamini C, calcium, ma fa'aputuga fa'avae e pei o phenols ma betalains. (Karina Corona-Cervantes et al., 2022)

Fa'atonuga o le Suka toto

Ua su'esu'e su'esu'ega le taumafaina masani o le nopal ma le fa'aopoopoina mo le pulea o le suka toto. O se su'esu'ega i le suka toto na su'esu'eina ai le fa'aopoopoina o le nopal i le taeao maualuga-carbohydrate po'o se taeao maualuga i le soya porotini i tagata Mekisiko e maua i le ma'isuka ituaiga 2. O le su'esu'ega na maua ai o le taumafaina o nopales, e tusa ma le 300 kalama po'o le 1.75 i le 2 ipu a'o le'i 'ai, e mafai ona fa'aitiitia ai le suka o le toto pe a uma le 'ai/postprandial. (Patricia López-Romero et al., 2014) O se suʻesuʻega tuai na iai foʻi iʻuga tutusa. (Montserrat Bacardi-Gascon et al., 2007) O tagata taʻitoʻatasi na tofia faʻafuaseʻi e 'ai le 85 kalama o le nopal faʻatasi ai ma filifiliga eseese e tolu o le taeao:

  • Chilaquiles - o se pusa e faia i le totila sana, suauu fualaau faisua, ma pi pinto.
  • Burritos - faia i fuamoa, suauʻu fualaau faisua, ma fatu pi.
  • Quesadillas – faia i le falaoamata totila, sisi maualalo ga'o, avoka, ma piito pi.
  • le vaega na tofia e 'ai nopales na faʻaititia le suka toto. Sa i ai se:
  • 30% fa'aitiitiga i le vaega chilaquiles.
  • 20% faʻaititia i le vaega burrito.
  • 48% faʻaititia i le vaega quesadilla.

Ae ui i lea, o suʻesuʻega e laʻititi, ma e leʻi eseese le faitau aofaʻi. e mana'omia la nisi su'esu'ega.

Fa'ateleina Fiber

O le tu'ufa'atasiga o alava soluble ma insoluble e manuia ai le gut i auala eseese. O le alava solu e mafai ona galue o se prebiotic, fafaga siama aoga i totonu o le gutu ma fesoasoani i le aveesea o le low-density lipoprotein (LDL) cholesterol mai le tino. O alava e le mafai ona fa'afefeteina e fa'atuputeleina ai le taimi e fealua'i ai, po'o le vave fo'i o mea'ai e alu atu i le faiga o mea'ai ma fa'aolaina ai le manava masani. (Centres for Control Control and Prevention, 2022) I se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻapitoa faʻapitoa mo taimi pupuu, na maua ai e le au suʻesuʻe se faʻaleleia atili o faʻamaʻi pipisi o le manava ita i tagata taʻitoʻatasi e faʻaopoopoina i le 20 ma le 30 kalama o le fiber nopal. (Jose M Remes-Troche et al., 2021) Mo tagata taʻitoʻatasi e leʻi masani i le taumafaina o meaʻai filo, e ono mafua ai le manava manava, o lea e fautuaina ai le faʻateleina o le taumafa ma ia lava le vai e puipuia ai le kesi ma le fula.

Calcium Fa'avae La'au

E tasi le ipu o le nopal e maua ai le 244 milligrams poʻo le 24% o mea e manaʻomia i aso taʻitasi. O le calcium ose minerale e fa'amalieina ai le soifua maloloina o ponaivi ma nifo. E fesoasoani foʻi i le faʻaitiitia o le vaʻa toto ma le faʻalauteleina, faʻaogaina o maso, faʻafefe toto, felauaiga o neura, ma le faʻaogaina o hormonal. (National Institutes of Health. Ofisa o Mea'ai Fa'aopoopo 2024) O tagata taʻitoʻatasi e mulimuli i meaʻai e le aofia ai meaʻai susu e mafai ona faʻamanuiaina mai mea e maua mai i laʻau. E aofia ai fualaau faisua faasatauro e pei o kale, kola, ma le arugula.

Isi Faamanuiaga

O su'esu'ega na faia i manu ma paipa su'ega o lo'o fautua mai ai e mafai ona fesoasoani le nopal fou ma mea'ai i le fa'aitiitia o le triglycerides ma le cholesterol i fa'ama'i ate steatotic e feso'ota'i ma le fa'aletonu ole ga'o po'o le tele o ga'o le lelei e fa'aputu i le ate. (Karym El-Mostafa et al., 2014) O isi fa'amanuiaga fa'apitoa e iai fa'amaoniga fa'atapula'aina e aofia ai:

Fa'afeso'ota'i se foma'i o mea'ai po'o se tausi soifua maloloina

Vagana ua ma'i tagata i ai, o le to'atele e mafai ona 'ai atoa le nopal e aunoa ma se fa'afitauli. Ae ui i lea, o le faʻaopoopoga e ese ona e maua ai se puna faʻapitoa. O tagata ta'ito'atasi o lo'o inuina vaila'au e pulea ai le ma'i suka ma le taumafaina e le aunoa o le nopal e mafai ona saofagā i le fa'atupula'ia o le fa'atupuina o le ma'isuka po'o le maualalo o le suka toto. Ua fa'ailoa mai fo'i le Dermatitis ona o le fa'afeso'ota'i ma tui o cactus. (US Department of Agriculture, FoodData Central, 2018) E seasea maua ni lipoti e uiga i le faʻalavelave o le manava i tagata taʻitoʻatasi o loʻo taumafaina le tele o fatu o loʻo maua i le fua. (Karym El-Mostafa et al., 2014) Fesili i se foma'i mea'ai po'o se tausi soifua maloloina muamua pe a mafai e le nopal ona maua ni penefiti saogalemu.


Mea'ai Fa'avae


mau faasino

Iunivesite o Arizona Cooperative Extension. Faamoemoe Wilson, MW, Patricia Zilliox. (2019). Prickly pear cactus: meaai o le toafa. extension.arizona.edu/sites/extension.arizona.edu/files/pubs/az1800-2019.pdf

US Department of Agriculture. FoodData Central. (2018). Nopales, vela, e leai se masima. Toe maua mai fdc.nal.usda.gov/fdc-app.html#/food-details/169388/nutrients

US Department of Agriculture. La'u Papatusi. (2020-2025). Fualaau faisua. Toe maua mai www.myplate.gov/eat-healthy/vegetables

Rahimi, P., Abedimanesh, S., Mesbah-Namin, SA, & Ostadrahimi, A. (2019). Betalains, o lanu e mafua mai i le natura, i le soifua maloloina ma faʻamaʻi. Iloiloga faʻapitoa i meaʻai faasaienisi ma meaʻai, 59(18), 2949–2978. doi.org/10.1080/10408398.2018.1479830

López-Romero, P., Pichardo-Ontiveros, E., Avila-Nava, A., Vázquez-Manjarrez, N., Tovar, AR, Pedraza-Chaverri, J., & Torres, N. (2014). Le a'afiaga o le nopal (Opuntia ficus indica) i luga o le kulukose o le toto pe a maeʻa, faʻamaʻi, ma gaioiga faʻamaʻi i tagata Mekisiko e maua i le maʻisuka ituaiga 2 pe a uma ona taumafaina ni taumafataga eseese se lua. Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics, 114(11), 1811–1818. doi.org/10.1016/j.jand.2014.06.352

Corona-Cervantes, K., Parra-Carriedo, A., Hernández-Quiroz, F., Martínez-Castro, N., Vélez-Ixta, JM, Guajardo-López, D., García-Mena, J., & Hernández -Guerrero, C. (2022). Fa'aletino Fa'aletino ma Mea'ai ma Opuntia ficus-indica (Nopal) i Fa'fine ma'i Obesity Fa'aleleia Tulaga Soifua Maloloina e ala ile Gut Microbiota Fetuunaiga. Nutrient, 14(5), 1008. doi.org/10.3390/nu14051008

Bacardi-Gascon, M., Dueñas-Mena, D., & Jimenez-Cruz, A. (2007). Fa'aitiitia le a'afiaga ile tali glycemic postprandial ole nopales fa'aopoopo ile taeao a Mekisiko. Tausiga o le ma'i suka, 30(5), 1264–1265. doi.org/10.2337/dc06-2506

Nofoaga Autu mo Fa'ama'i ma Puipuiga. (2022). Fiber: o le carb e fesoasoani ia te oe e pulea le ma'i suka. Toe maua mai www.cdc.gov/diabetes/library/features/role-of-fiber.html

Remes-Troche, JM, Taboada-Liceaga, H., Gill, S., Amieva-Balmori, M., Rossi, M., Hernández-Ramírez, G., García-Mazcorro, JF, & Whelan, K. (2021) ). Nopal fiber (Opuntia ficus-indica) faʻaleleia faʻamaoniga i le maʻi faʻafefe i le manava i se taimi pupuu: o se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa. Neurogastroenterology ma le gaogao, 33 (2), e13986. doi.org/10.1111/nmo.13986

National Institutes of Health (NIH). Ofisa o Mea'ai Fa'aopoopo. (2024). Calcium. Toe maua mai ods.od.nih.gov/factsheets/Calcium-HealthProfessional/

El-Mostafa, K., El Kharrassi, Y., Badreddine, A., Andreoletti, P., Vamecq, J., El Kebbaj, MS, Latruffe, N., Lizard, G., Nasser, B., & Cherkaoui -Malaki, M. (2014). Nopal cactus (Opuntia ficus-indica) e avea o se puna o mea olaola mo meaʻai, soifua maloloina ma faʻamaʻi. Molecules (Basel, Suiselani), 19(9), 14879–14901. doi.org/10.3390/molecules190914879

Onakpoya, IJ, O'Sullivan, J., & Heneghan, CJ (2015). Le aʻafiaga o le cactus pear (Opuntia ficus-indica) i luga o le mamafa o le tino ma faʻalavelave faʻalavelave cardiovascular: o se iloiloga faʻapitoa ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega faʻapitoa faʻapitoa. Mea'ai (Burbank, Los Angeles County, Calif.), 31(5), 640–646. doi.org/10.1016/j.nut.2014.11.015

Corona-Cervantes, K., Parra-Carriedo, A., Hernández-Quiroz, F., Martínez-Castro, N., Vélez-Ixta, JM, Guajardo-López, D., García-Mena, J., & Hernández -Guerrero, C. (2022). Fa'aletino Fa'aletino ma Mea'ai ma Opuntia ficus-indica (Nopal) i Fa'fine ma'i Obesity Fa'aleleia Tulaga Soifua Maloloina e ala ile Gut Microbiota Fetuunaiga. Nutrient, 14(5), 1008. doi.org/10.3390/nu14051008

Malamalama i Suiga Fuamoa: Mea e Tatau Ona E Iloa

Malamalama i Suiga Fuamoa: Mea e Tatau Ona E Iloa

E mafai ona saogalemu le fa'aogaina o fuamoa su'i po'o mea e sui ai mo tagata ta'ito'atasi e maua i fuamoa allergy?

Malamalama i Suiga Fuamoa: Mea e Tatau Ona E Iloa

Suitulaga ma Sui

E le tatau i tagata taitoatasi ona manatu e saogalemu se'i vagana ua latou faitauina ma le faaeteete le igoa.

  • E mafai ona iai fuamoa e suitulaga i fuamoa.
  • O mea e sui ai fuamoa atonu e leai ni fuamoa.
  • Sue ane isi auala fa'ailoga vegan po'o fua fuamoa e mautinoa e leai.

O mea e suitulaga e mafai ona i ai fuamoa

O mea e sui ai fuamoa sua i faleoloa fa'atauga susu e fai mai fuamoa. O mea uma nei e iai fuamoa ma e le saogalemu mo tagata e maua i fuamoa allergies:

  • Su'i fuamoa sua masani i totonu o katuni
  • Egg Beaters
  • O mea tau pa'epa'e fuamoa pa'u

Suiga o Suiga Saogalemu

  • O lo'o avanoa mea fa'apitoa e sui ai e le o iai fuamoa.
  • O lo'o fa'ailogaina e suitulaga fuamoa vegan.
  • E masani ona fa'atau atu i le pauta.
  • E aoga mo le taoina.
  • E le mafai ona fa'aaogaina e fai ma sui o fuamoa i mea'ai pei o le quiche.

Suiga Faapisinisi e Sa'o fuamoa

Siaki i taimi uma mea o loʻo i luga o le igoa aʻo leʻi faʻatau se oloa faʻatau atu e fai ma sui poʻo se mea e sui ai ina ia mautinoa e saʻoloto atoatoa.

  • O nei oloa e mafai fo'i ona iai soya, susu, po'o isi mea'ai e allergens.
  • Vegan - e leai ni mea e maua mai manu, e aofia ai fuamoa ma susu.
  • Vegetarian – e ono iai fuamoa ona e lē o aano o manufasi ae o se manu.

Le iloa mea'ai ma fuamoa

Ia nofouta i fuamoa o loʻo natia i isi meaʻai, e pei o keke, falaoa, keke, saimini, masi, ma cereals.

  • O le feterale Food Allergen Labeling and Consumer Protection Act e manaʻomia ai meaʻai uma o loʻo afifiina o loʻo iai fuamoa e fai ma meaʻai. e tatau ona lisi le upu fuamoa i luga o le igoa. (US Food & Drug Administration. 2022)

O isi mea e faʻaalia ai fuamoa o loʻo i totonu o le oloa e aofia ai:

  • Albumin
  • Globulin
  • Lysozyme
  • Lecithin
  • Livetin
  • Vitellin
  • Mea e amata ile – ova poo ovo.

Fa'ailoga Allergy

O fa'ailoga e ono aofia ai: (John W. Tan, Preeti Joshi 2014)

  • Fa'afitauli o le pa'u – fa'afu, mageso, po'o le eczema.
  • Allergic conjunctivitis – mageso, mumu, mata vai.
  • Angioedema - fula o laugutu, laulaufaiva, poʻo foliga.
  • Fa'ailoga o le ea - tagi, tale, po'o le tafe o le isu.
  • Fa'ailoga gastrointestinal – faufau, tiga o le manava, manava po'o le pua'i.
  • Fa'alavelave matuia - e pei o le anaphylaxis, e mafai ona fa'aletonu le tele o totoga.
  • O le anaphylaxis ose fa'alavelave fa'afuase'i ma e mana'omia vave togafitiga fa'afoma'i.

Ose Taiala mo Mea'ai Allergies, Hypersensitivity ma Intolerances


mau faasino

US Food & Drug Administration. (2022). Tulafono o le Fa'ailogaina o Mea'ai Allergen ma le Puipuiga o Tagata Fa'atau (FALCPA). Toe maua mai www.fda.gov/food/food-allergensgluten-free-guidance-documents-regulatory-information/food-allergen-labeling-and-consumer-protection-act-2004-falcpa

Tan, JW, & Joshi, P. (2014). Allergy fuamoa: o se fa'afouga. Journal of pediatrics and child health, 50(1), 11–15. doi.org/10.1111/jpc.12408

Mayonnaise: E Moni E Le maloloina?

Mayonnaise: E Moni E Le maloloina?

Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo manaʻo e 'ai e sili atu le soifua maloloina, pe mafai ea e filifiliga ma faʻalelei ona fai le mayonnaise o se faʻaopopoga suamalie ma faʻaleleia i se meaʻai maualalo-carbohydrate?

Mayonnaise: E Moni E Le maloloina?

Mea'ai o le Mayonnaise

E fa'aaogaina le mayonaise i fua eseese, e aofia ai sanuisi, salati tuna, fuamoa fa'aleaga, ma le tartar. sosi. E masani ona manatu e le lelei, ona o le tele o le gaʻo ma, o se taunuuga, kalori-tele. Kalori ma ga'o e mafai ona vave fa'aopoopo pe a le fa'alogo i le tele o vaega.

O le a?

  • O se tuufaatasiga o mea eseese.
  • E tu'ufa'atasia ai le suāu'u, fuamoa fuamoa, o se vai fa'asa'o (sua tipolo po'o le vineka), ma le sinapi.
  • O mea e fai e avea ma se mafiafia, kulimi, emulsion tumau pe a faʻafefiloi lemu.
  • O le ki o loʻo i totonu o le emulsion, tuʻufaʻatasia vai e lua e semanu e le masani ona tuʻu faʻatasi, lea e liua ai le suauʻu vai i se malo.

Le Saienisi

  • E tupu le emulsification pe a fusifusia e se emulsifier - le fuamoa fuamoa vai-alofa/hydrophilic ma suauu-alofa/lipophilic vaega.
  • O le emulsifier e fusifusia ai le sua o le tipolo poʻo le vineka ma le suauu ma e le faʻatagaina le teteʻa, e maua ai se faʻamautu mautu. (Viktoria Olsson et al., 2018)
  • I totonu o le mayonnaise fale, o le emulsifiers e masani lava o le lecithin mai le fuamoa fuamoa ma se mea tutusa i le sinapi.
  • E masani ona fa'aogaina e fa'ailoga fa'atauga o le mayonnaise isi ituaiga emulsifiers ma stabilizers.

Soifua Maloloina

  • O loʻo iai mea e faʻaleleia ai le soifua maloloina, e pei o le vaitamini E, e faʻaleleia ai le soifua maloloina o le fatu, ma le vitamini K, e taua mo le faʻamalo toto. (USDA, FoodData Central, 2018)
  • E mafai foi ona faia i ga'o maloloina e pei ole omega-3 fatty acids, e tausia ai le fai'ai, fatu, ma le soifua maloloina o le pa'u.
  • Ole tele ole suau'u ma le ga'o maualuga ile kalori. (HR Mozafari et al., 2017)
  • Ae ui i lea, o le tele o le ga'o e le'i tumu, o se ga'o maloloina.
  • Ia fa'atumauina sini tau taumafa i le mafaufau pe a filifilia le mayonnaise.
  • Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai meaʻai e maualalo le gaʻo poʻo le maualalo-kalori, e taua tele le pulea o vaega.

suauu

  • Toeitiiti lava o so'o se suau'u taumafa e mafai ona fa'aogaina e fai ai le mayonnaise, ma avea ai le suau'u ma mea sili i le soifua maloloina o le fua.
  • O le tele o fa'atauga fa'apisinisi e faia i le suau'u soya, lea e talitonu nisi tagata tomai faapitoa i mea'ai e mafai ona fa'afitauli ona o le maualuga o le omega-6 ga'o.
  • O le suau'u Canola e maualalo ifo le omega-6 nai lo le suauu soya.
  • O tagata ta'ito'atasi e fai le mayonnaise e mafai ona fa'aogaina so'o se suau'u, e aofia ai le olive po'o le suāu'u avoka.

Bacteria

  • O le atugaluga e uiga i siama e sau mai le mea moni o le mayonnaise e fai i le fale e masani lava ona faia i fuamoa fuamoa mata.
  • O le mayonnaise fa'apisinisi e faia i fuamoa fa'asa'o ma gaosia i se auala e saogalemu ai.
  • Ole acids, vinegar, po'o le sua o le tipolo e mafai ona fesoasoani e taofia nisi siama mai le faaleagaina o le mayonnaise.
  • Ae ui i lea, o se suʻesuʻega na maua ai o le mayonnaise e faia i le fale e mafai lava ona iai siama salmonella e ui lava i mea faʻafefiloi. (Junli Zhu et al., 2012)
  • Ona o lenei mea, o nisi e fiafia e pasteuri se fuamoa i le 140 ° F vai mo le 3 minute aʻo leʻi faia le mayonnaise.
  • Po o le a lava le ituaiga o mayonnaise, e tatau lava ona mulimulitaʻia taʻiala mo le saogalemu o meaʻai (Matagaluega o Faatoaga a le Iunaite Setete, 2024).
  • O mea'ai e fa'atatau i le mayonaise e le tatau ona tu'u i fafo o le pusaaisa mo le silia ma le lua itula.
  • E tatau ona teu i totonu o le pusaaisa pe a uma ona tatala ma lafoai pe a uma le lua masina.

Fa'aitiitiga-Ga'o Mayonnaise

  • O le tele o tagata fai mea'ai e fautuaina le mayonnaise e fa'aitiitia le ga'o mo tagata ta'ito'atasi i se mea'ai maualalo-kalori, maualalo ga'o, po'o le fa'afesuia'i. (Institute of Medicine (US) Committee on Dietary Guidelines Implementation, 1991)
  • E ui o le mayonnaise fa'aitiitia le ga'o e itiiti ifo le kalori ma itiiti le ga'o nai lo le mayonnaise masani, o le ga'o e masani ona suia i masoa po'o suka e fa'aleleia ai le tino ma le tofo.
  • Mo tagata ta'ito'atasi o lo'o va'ava'ai i mea'ai ga'o po'o suka i a latou mea'ai, siaki le fa'ailoga o mea'ai ma mea e fai a'o le'i filifili i le mayonnaise sa'o.

Tino I le Paleni: Chiropractic, Fitness, ma Meaʻai


mau faasino

Olsson, V., Håkansson, A., Purhagen, J., & Wendin, K. (2018). Le A'afiaga o le Emulsion Intensity i luga o le Filifiliga Fa'alogo ma Mea Fa'atekonolosi Meatotonu ole Mayonnaise Full-Ga'o. Mea'ai (Basel, Suiselani), 7(1), 9. doi.org/10.3390/foods7010009

USDA, FoodData Central. (2018). La'ei o le mayonaise, leai se cholesterol. Toe maua mai fdc.nal.usda.gov/fdc-app.html#/food-details/167736/nutrients

Mozafari, HR, Hosseini, E., Hojjatoleslamy, M., Mohebbi, GH, & Jannati, N. (2017). Fa'amalieina le ga'o maualalo ma le maualalo ole cholesterol ole gaosiga ole mayonnaise e ala ile mamanu tu'ufa'atasi. Journal of food science and technology, 54(3), 591–600. doi.org/10.1007/s13197-016-2436-0

Zhu, J., Li, J., & Chen, J. (2012). Fa'aola ole Salmonella ile mayonnaise ile fale ma vaifofo oona e pei ona a'afia ile ituaiga oona ma fa'asao. Journal of Food Protection, 75(3), 465–471. doi.org/10.4315/0362-028X.JFP-11-373

Matagaluega o Faatoaga a le Iunaite Setete. Au'aunaga Saogalemu ma Asiasiga o Mea'ai. (2024). Tausia Mea'ai Saogalemu! Fa'avae Saogalemu o Mea'ai. Toe maua mai www.fsis.usda.gov/food-safety/safe-food-handling-and-preparation/food-safety-basics/steps-keep-food-safe

Inisetiute o Fomai (US). Komiti i le Fa'atinoina o Ta'iala o Mea'ai., Thomas, PR, Henry J. Kaiser Family Foundation., & National Cancer Institute (US). (1991). Faʻaleleia o taumafa ma le soifua maloloina a Amerika: mai fautuaga i faʻatinoga: o se lipoti a le Komiti o Taʻiala Faʻatonuga o Meaʻai, Komiti Faʻatonu Meaʻai ma Meaʻai, Institute of Medicine. National Academy Press. books.nap.edu/books/0309041392/html/index.html
www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK235261/

Su'esu'eina o Fa'amanuiaga ole Supplements Green Powder

Su'esu'eina o Fa'amanuiaga ole Supplements Green Powder

"Mo tagata taʻitoʻatasi e faigata ona maua le tele o fualaau 'aina ma fualaau faisua, e mafai e le tuʻufaʻatasia o mea faʻapipiʻi lanu meamata e mafai ona faʻateleina le maualuga o meaʻai mo se taumafa paleni?"

Su'esu'eina o Fa'amanuiaga ole Supplements Green Powder

Mea'ai Pa'u Meamata

Fa'amalieina mana'oga o mea'ai i aso ta'itasi e ala i mea'ai 'atoa e le'i fa'againa e le mafai ona fa'amalieina i taimi uma pe a fa'atapula'aina avanoa pe mo nisi mafua'aga. O se fa'aopoopoga o le pauta lanu meamata o se auala lelei lea e fa'atumu ai avanoa. O fa'aopoopoga o le pa'u lanumeamata ose fa'aopoopoga i aso ta'itasi e fesoasoani e fa'ateleina vaitamini, minerale, ma fiber ma fa'aleleia ai le soifua maloloina atoa. O pa'u lanu meamata e faigofie ona fa'afefiloi i le vai ma se meainu e sili ona fiafia i ai po'o se lamolemole pe tao i totonu o se fua. E mafai ona latou fesoasoani:

  • Faateleina le malosi
  • Fafaga le puipuiga o le tino
  • Faaleleia le faʻaogaina o mea
  • Fa'alauiloa le manino o le mafaufau
  • Fesoasoani ile maualuga ole suka ole toto
  • Faʻaitiitia le lamatiaga o faʻamaʻi tumau
  • Fa'aleleia le lelei o le ate ma fatuga'o

O a latou?

  • O fa'aopoopoga o le pauta lanumeamata o ituaiga o vaitamini, minerale, fiber, antioxidants, phytochemicals, ma isi mea fa'aolaola.
  • E maua mai i fualaau 'aina, fualaau faisua, la'au, ma algae e tu'ufa'atasia ai mea e fai i se fa'aopoopoga talafeagai. (Giulia Lorenzoni et al., 2019)

Meaʻai

Ona o le tele o pauta lanu meamata e aofia ai se tuufaatasiga o mea e aofia ai, e maualuga le mamafa o meaʻai. E mafai ona ta'ua mea fa'aopoopo o le pauta lanu meamata o se mea e maua mai i vaitamini ma minerale. E masani ona aofia ai:

  • Vitamini A, C, ma K
  • uʻamea
  • Magnesium
  • kalisiu
  • Antioxidants

Ole fa'atonuga ole taumafa ole vaitamini ma minerale ile aso e mafai ona fesoasoani mo tagata ta'ito'atasi e utiuti le avanoa e gaosia ai po'o ē manana'o e fa'aopoopo a latou mea'ai i mea'ai fa'aopoopo.

malosiaga

O phytochemicals o loʻo maua i fualaau 'aina ma fualaʻau ua faʻaalia e faʻaleleia ai le maualuga o le malosi. O suʻesuʻega i o latou aʻafiaga i le faʻatinoga o le tino ma le tumau ua iʻu i taunuuga lelei. Na maua e le au suʻesuʻe o phytonutrients e pei o mea i totonu o paʻu lanu meamata na fesoasoani e faʻateleina le malosi, faʻaleleia le malosi, faʻaitiitia le lagona vaivai, faʻaleleia le manatua, ma faʻaitiitia le taimi toe faʻaleleia. (Nicolas Monjotin et al., 2022)

Digestive Soifua Maloloina

O pauta lanumeamata e mauoa i alava soluble ma e le mafai ona solu, lea e saofagā i le lagona o le tumu ma le faamalieina pe a uma se taumafataga ma e taua mo le faʻaogaina lelei o le manava ma le faʻafefe masani. O le taumafaina o mea'ai e tele le fiber e feso'ota'i ma le pulea lelei o le suka toto ma le fa'aleleia atili o le gut microbiota diversity. O nei mea taua e taua mo le tausia o le mamafa o le tino maloloina ma faʻaitiitia ai le lamatiaga o faʻamaʻi tumau, mo se faʻataʻitaʻiga, maʻisuka ituaiga 2. (Thomas M. Barber et al., 2020) Phytochemicals, e aofia ai flavonoids, ua faʻaalia e iai ni aʻafiaga i le kesi, faʻafefeteina, faʻamaʻi, ma le manava e fesootaʻi ma le IBS. O isi phytonutrients ua faʻaalia e faʻaitiitia ai faʻamaoniga o le ulcerative colitis. (Nicolas Monjotin et al., 2022)

Galuega Fa'atino

Supplemental green powder supplements ua faʻaalia le gafatia e faʻamautu ai le soifua maloloina o le tino ma faʻaitiitia pupuga e ala i a latou mea antioxidant. O pa'u lanu meamata o lo'o iai limu po'o algae e mauoa i phytochemical ma poly-unsaturated fatty acids o lo'o i ai mea fa'aantioxidant e fa'aitiitia ai le mumū ma puipuia ai le fa'aleagaina o sela. (Agnieszka Jaworowska, Aliza Murtaza 2022) O se suʻesuʻega faʻafuaseʻi na maua ai o le faʻafefiloi o fualaau aina, vine, ma fualaau faisua e faʻaitiitia ai le faʻamaʻiina ma faʻaitiitia ai le mumū, e mafua mai i vailaʻau o loʻo maua i fualaau 'aina ma fualaau faisua.(Manfred Lamprecht et al., 2013)

Faʻamāeʻa

O le ate ma fatuga'o o totoga autu ia o le fa'amama fa'anatura. O le ate e fesoasoani i le tino e mitiia ai meaʻai mai meaʻai ua faʻaumatia ma aveese otaota ma toxins e ala i fatugaʻo. (National Library of Medicine. 2016) E tumu laau i antioxidants ma phytochemicals e puipuia ai le ate ma fatugaʻo mai faʻaleagaina faʻamaʻi saoloto ma faʻamaʻi faʻamaʻi. (Yong-Song Guan et al., 2015) O mea fa'aopoopo o le pauta lanu meamata e fai mai i la'au nei. Pe a inuina pauta lanu meamata, e masani lava ona fa'atupula'ia le sua e pei ona fa'afefiloi le pauta lanu meamata ma le 8 i le 12 aunese o le vai.

Pe fa'afefiloi, fa'afefiloi, pe faia i se lulu, o le pauta lanu meamata o se auala faigofie ma lelei e maua ai le fua o aso ta'itasi o antioxidants, vitamini, minerale, ma isi mea'ai.


Ole Mea'ai Fa'amalologa: Fa'asagatau i le Fua, Fa'amalie le Soifua Maloloina


mau faasino

Lorenzoni, G., Minto, C., Vecchio, MG, Zec, S., Paolin, I., Lamprecht, M., Mestroni, L., & Gregori, D. (2019). Fua ma Fualaau Supplement Concentrate ma le Soifua Maloloina o le Cardiovascular: O se Iloiloga Faʻatonu mai se Vaaiga a le Soifua Maloloina. Journal of Clinical Medicine, 8(11), 1914. doi.org/10.3390/jcm8111914

Monjotin, N., Amiot, MJ, Fleurentin, J., Morel, JM, & Raynal, S. (2022). Fa'amatalaga Fa'afoma'i ole A'afiaga ole Phytonutrients ile Soifua Maloloina ole Tagata. Nutrient, 14(9), 1712. doi.org/10.3390/nu14091712

Barber, TM, Kabisch, S., Pfeiffer, AFH, & Weickert, MO (2020). Le Fa'amanuiaga mo le Soifua Maloloina ole Fibre Mea'ai. Nutrient, 12(10), 3209. doi.org/10.3390/nu12103209

Jaworowska, A., & Murtaza, A. (2022). Lipid e maua mai i le Limu ose mea e mafai ona fa'agata ai le fulafula: o se toe iloiloga. Fa'ava-o-malo o su'esu'ega o le siosiomaga ma le soifua maloloina lautele, 20(1), 730. doi.org/10.3390/ijerph20010730

Lamprecht, M., Obermayer, G., Steinbauer, K., Cvirn, G., Hofmann, L., Ledinski, G., Greilberger, JF, & Hallstroem, S. (2013). Fa'aopoopo i le sua o le pauta fa'ato'a ma fa'amalositino e fa'aitiitia ai le fa'ama'iina ma le mumū, ma fa'aleleia ai le microcirculation i fafine lapo'a: fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga fa'atonu. The British journal of nutrition, 110(9), 1685–1695. doi.org/10.1017/S0007114513001001

InformedHealth.org [Initaneti]. Cologne, Siamani: Inisetiute mo Tulaga Lelei ma Lelei ile Tausiga Soifua Maloloina (IQWiG); 2006-. E faapefea ona galue le ate? 2009 Setema 17 [Fa'afouina 2016 Aug 22]. Avanoa mai: www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279393/

Guan, YS, Ia, Q., & Ahmad Al-Shatouri, M. (2015). Togafitiga Fa'aopoopo ma Su'i Su'i mo Fa'ama'i ate 2014. Fa'amatalaga fa'alagolago fa'atasi ma isi vaila'au: eCAM, 2015, 476431. doi.org/10.1155/2015/476431

Su'esu'e A'oga Fa'alesoifua maloloina ole falaoa Pita

Su'esu'e A'oga Fa'alesoifua maloloina ole falaoa Pita

E mafai ona avea le falaoa pita ma se filifiliga talafeagai mo tagata taʻitoʻatasi e taumafai e 'ai e sili atu le soifua maloloina?

Su'esu'e A'oga Fa'alesoifua maloloina ole falaoa Pita

Pita Areto

O le falaoa o le Pita o se falaoa fa'afefete fa'afefete, lapotopoto e faia i le falaoamata saito. A tao, e liu le paluga i ni vaega se lua. O nei laulau e fai ai se taga e mafai ona faatumu i fualaau faisua, aano o manufasi, po o polotini vegetarian. O le falaoa Pita e maua ai le soifua maloloina ona o le maualalo o le carbohydrate, le aofaʻi o meaʻai i le tasi laulau, ma le faʻaogaina o le falaoamata saito.

taumafa

O fa'amatalaga o mea'ai mo le tasi laulau o falaoa pita e 39 kalama. (US Department of Agriculture 2021)

  • Carbohydrates - 17 kalama
  • Gaʻo - 0.998 kalama
  • Polotini - 4.02 kalama
  • Fibre - 1.99 kalama
  • Sodium - 120 milligrams
  • Sugar - 0 kalama
  • Kaloriia - 90.1

Carbohydrates

  • O le numera o le carbohydrate mo le falaoa pita e 17 kalama i le laulau pe sili atu nai lo tasi carb count - 15 kalama, fa'aaogaina i le fuafuaina o mea'ai mo tagata e maua i le ma'isuka.
  • O le falaoa e le o le keto e tusa ma le 20 kalama o ga'o ga'o i le laulau po'o le tipi.
  • O le falaoa Pita e maualalo le aofa'i o le carbohydrate nai lo le tele o falaoa.

gaʻo

  • O falaoa Pita e fai si maualalo le ga'o.
  • Ole aofa'i ole ga'o ole lipid e i lalo ole 2 kalama, na'o le 2% ole aofa'i o aso ta'itasi po'o le RDA.
  • O le falaoa e leai ni ga'o ga'o po'o le ga'o tu'u.

porotini

  • E fa kalama o porotini o lo'o i totonu o le laulau e tasi o falaoa pita.
  • O lo'o maua i totonu o le falaoamata o le saito le mea e maua i le polotini.

Vitamini ma Minerale

O isi minerale i falaoa pita e aofia ai:

  • Calcium, ma le 60.1 milligrams i le tautua.
  • O le u'amea e 1.08 milligrams i le tufaina - e fesoasoani i le tino e fausia ai le hemoglobin, o se porotini i sela mumu e ave ai le okesene mai mama. (National Institute of Health, 2023)
  • Sodium ma le 120 milligrams.
  • E tusa ai ma le Federal Drug Administration, o se aofaiga maualalo lea o le sodium. Ae ui i lea, e tatau i tagata taʻitoʻatasi ona nofouta i le faʻaaogaina o le sodium ma faʻatapulaʻa i le le sili atu i le 2,300 milligrams i le aso.
  • E tusa ma le 3,400 milligrams o le sodium e taumafaina e le averesi tagata matutua i le aso. (Pulega o Mea'ai ma Vailaau, 2022)

Calories

  • E tasi le laulau o falaoa pita e iai le 90 kaloli.
  • O le falaoa pita mo se sanuisi e itiiti ifo kalori nai lo fasi falaoa masani e lua.

faamanuiaga

O fa'amanuiaga fa'alesoifua maloloina e mafai ona aofia ai mea nei:

Fa'alaloina le maualuga ole kulukose

  • E mafai ona aoga le saito atoa ile maualuga ole kulukose.
  • Ua fautua mai le American Diabetes Association o le filifilia o falaoa e iai fatu saito atoa, pei o le falaoa pita, nai lo le falaoa paʻepaʻe, e mafai ona fesoasoani e taofia ai le maualuga o le suka o le toto mai le oso. (American Diabetes Association 2024)

Lagolago mo le Digestion

  • E mafai ona manuia ai le faiga o mea'ai e ala i le faatonutonuina o fe'avea'i o le manava.
  • O ga'o ga'o lavelave e telegese le fa'aliloina nai lo ga'o ga'o faigofie, e fa'atumauina ai le tino mo se taimi umi ma fesoasoani i le puleaina o le mamafa. (Soifua Maloloina Harvard 2022)

Punaoa Polotini

  • O le falaoa Pita e maua ai se aofaiga maloloina o polotini.
  • O le tautua e aofia ai le 8% o le porotini.
  • O le taumafaina o le aofa'i sa'o o polotini e fesoasoani i le toe fa'aleleia o maso. (Soifua Maloloina Harvard 2024)

afaina gofie

Ole tele ole allergies po'o le le fa'apalepale e mafai ona fa'aosoina ai e tagata le falaoa. O mea e tatau ona iloa e tagata.

Celiac Disease

  • Ole fa'ama'i Celiac ose fa'ama'i fa'ama'i tu'ufa'atasiga e tupu i tagata ta'ito'atasi.
  • O tagata ta'ito'atasi e maua i le fa'ama'i e le mafai ona 'aina le kulūlū - o se porotini o lo'o maua i le saito - e mafai ona fa'aleagaina ai le intestinal laiti.
  • O tagata ta'ito'atasi e o'o i le fa'afitauli o le manava pe a 'ai le saito e tatau ona fa'afeso'ota'i se foma'i fa'alesoifua maloloina e fai su'ega. (Celiac Disease Foundation 2023)

Allergy i le Saito

  • O le ma'i saito e ono fa'atusaina fa'ailoga o le ma'i celiac, ae e 'ese'ese allergies.
  • O le allergy e tupu pe a gaosia e le tino ni antibodies i polotini saito.
  • O auga e aofia ai le anaphylaxis, fula ma magese o le gutu, pipii o le isu, ulu tiga, faufau, pua'i, ma faigata ona manava. (American College of Allergy, Asthma, and Immunology 2024)
  • O tagata ta'ito'atasi e masalomia se allergy saito e tatau ona fa'afeso'ota'i se tausi soifua maloloina e uiga i se su'ega allergy.

Tali le faapalepale

  • O le fa'apalepale o le Gluten e mafai ona fa'atupu ai fa'ailoga tutusa i le ma'i celiac pe a 'ai mea'ai o lo'o iai le kulūlū.
  • O auga e aofia ai le fulafula, tiga o le manava, susu, tiga sooga, vaivai, puao o le fai'ai, ma le atuatuvale. (Celiac Disease Foundation 2023)

Sauniuniga

Filifiliga sauniuni falaoa Pita.

  • Fufulu le falaoa i sosi pe fufui.
  • Fa'aoga le falaoa mo sanuisi taga-pita ma fa'atumu i aano o manufasi ma/po'o fualaau faisua.
  • Oti le falaoa ma tao mo fasi chips.
  • Otioti le falaoa i ni tamai kusi ma taosi e fai ma sui o croutons mo salati ma sou.
  • Tu'u le pita falaoa.

Ma'i suka ma le Tiga i tua


mau faasino

USDA. Falaoa Pita. (2021). Falaoa Pita. Toe maua mai fdc.nal.usda.gov/fdc-app.html#/food-details/2134834/nutrients

National Institute of Health, Ofisa o Mea'ai Fa'aopoopo. (2023). Uamea. Toe maua mai ods.od.nih.gov/factsheets/Iron-HealthProfessional/

Pulega o Mea'ai ma Vailaau. (2022). Sodium i au mea'ai. Toe maua mai www.fda.gov/food/nutrition-education-resources-materials/sodium-your-diet

American Diabetes Association. (2024). Ituaiga ga'o (mea'ai ma Mea'ai, Fa'amatalaga. diabetes.org/food-nutrition/understanding-carbs/types-carbohydrates

Soifua Maloloina Harvard. (2022). Fiber (The Nutrition Source, Issue. www.hsph.harvard.edu/nutritionsource/carbohydrates/fiber/

Soifua Maloloina Harvard. (2024). Polotini (The Nutrition Source, Issue. www.hsph.harvard.edu/nutritionsource/what-should-you-eat/protein/

Celiac Disease Foundation. (2023). O le a le ma'i celiac? (E uiga i le maʻi Celiac, Faʻamatalaga. celiac.org/about-celiac-disease/what-is-celiac-disease/

American College of Allergy, Asthma, ma Immunology. (2024). Saito (Tulaga Allergi, Fa'amatalaga. acaai.org/allergies/allergic-conditions/food/wheat-gluten/

O se Taiala i Ituaiga Eseese o Masima ma o latou Faamanuiaga

O se Taiala i Ituaiga Eseese o Masima ma o latou Faamanuiaga

Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo vaʻavaʻai e faʻaleleia a latou meaʻai, pe mafai e le iloaina o ituaiga masima eseese ona fesoasoani i le sauniaina o meaʻai ma le soifua maloloina?

O se Taiala i Ituaiga Eseese o Masima ma o latou Faamanuiaga

Ituaiga masima

O le masima e aumaia ai le tofo masani o mea'ai ma e mafai ona fa'aoga e fa'asao. O ituaiga masima e maua i lanu eseese ma mea e gaosia mo le kuka, tofo, ma le soifua maloloina. O nisi ua manatu e sili atu le soifua maloloina pe a faatusatusa i le masima masani, pei o le masima Himalayan piniki ma masima sami eseese. O nisi tagata latou te fiafia ia i latou ona o le tele e faʻaitiitia le faʻagasologa ma e mafai ona tele atu minerale e pei o le magnesium ma le potassium. Ae ui i lea, o masima uma e maloloina i le faʻaogaina, aua o le sodium o se vaega taua o se meaʻai paleni. E ui ina taua mo le tino, e mafai ona afaina le sodium pe a tele naua. O se su'esu'ega na su'esu'eina ai masima sami Himalayan lanu piniki o lo'o maua i Ausetalia na fa'amauina ai ina ia maua fa'amanuiaga fa'aopoopo fa'alesoifua maloloina o minerale mai lea ituaiga masima, e tatau i tagata ta'ito'atasi ona 'ai tele e fa'ae'e ai le aofa'i o le sodium i le tino i tulaga mata'utia. (Flavia Fayet-Moore et al., 2020)

māsima

O le masima o se minerale e faia mai elemene tuʻufaʻatasia:

  • Sodium – Na
  • Klorine -Cl
  • Faʻatasi, latou te fausia le sodium chloride NaCl.

Ole tele ole gaosiga ole masima e maua mai ile suasami male masima eli. O le tele o masima o lo'o fa'aaogaina i le sauniaina o mea'ai e iai iodized. Ua fa'aopoopoina le iodine i oloa masima fa'amamaina e fesoasoani e fa'amalieina mana'oga o mea'ai. Ole maualuga ole mea'ai ole iodine e pa'ū i lalo ole tau fa'atonu e mafai ona i'u ai ile fa'aletonu ma tupu ai le goiter. Goiter e fesoʻotaʻi ma le hypothyroidism. (Angela M. Leung et al., 2021) O le leai o se iodine e mafai foʻi ona iai ni aʻafiaga leaga i le tuputupu aʻe ma le atinaʻe. (National Institutes of Health Office o Mea'ai Fa'aopoopo. 2023)

Taua mo le Soifua Maloloina

O le masima e tausia ai le ola ma le lelei atoatoa o le tino. O le sodium ma le chlorine o elemene taua ia e faatumauina:

  • Paleni fa'aola
  • Faʻasologa
  • Toto suka suka

Sodium o se minerale ma se electrolyte. Ole eletise masani e aofia ai le potassium, calcium, ma le bicarbonate. A aunoa ma se maualuga o le sodium, e le mafai e le faiʻai ona tuʻuina atu lagona manaʻomia i le vaega o totoe o le tino e galue lelei. Ae ui i lea, o le taumafaina tele o le masima e mafai ona mafua ai faafitauli tau le soifua maloloina.

  • Ole maualuga ole masima ile tagata e ma'ale'ale ile masima e mafai ona fa'ateleina le toto.
  • E masani ona fautuaina e fomaʻi tagata taʻitoʻatasi e maua i le toto maualuga e faʻaitiitia le taumafaina o le sodium pe mulimuli i se meaʻai maualalo-sodium.
  • O le maualuga o le sodium e mafua ai foi le taofiofia o le vai - e manatu o se tali puipui a'o galue le tino e faatonutonu le maualuga o le sodium i le toto e faatumauina ai le paleni.
  • Afai e maualuga tele le maualuga, o se tulaga e ta'ua o hypernatremia e mafai ona tupu, lea e mafai ona mafua ai:
  • Sili fiainu
  • Vomiting
  • E seasea ona mimi
  • Tatala
  • O le maualuga o le sodium e maualalo tele e mafai ona oʻo atu ai hyponatremia, lea e mafai ona mafua ai:
  • Vaivai
  • Vaivai
  • Le mautonu

O le su'ega o le toto e iloa ai pe maualuga, maualalo, pe masani. (US National Library of Medicine. MedlinePlus. 2022)

ituaiga

O le averesi o le sodium intake e tagata matutua e tusa ma le 3,393mg i le aso, i le va o le 2,000-5,000mg. O taʻiala e fautuaina ai le maualuga o le taumafa o le 2,300mg i le aso. (US Department of Health and Human Services ma US Department of Agriculture. 2020) E tusa lava pe mai filifiliga le lelei o meaʻai e pei o meaʻai gaosi poʻo le le saʻo o le malamalama o le sodium i le taimi e kuka ai, o se suʻesuʻega a le American Heart Association na faʻaalia ai e sili atu ma le afa o tagata tali mai na le saʻo le taʻua o le masima o le sami e maualalo le sodium nai lo le masima laulau. (American Heart Association. 2024)

Fa'amamaina - Masima La'ai

O le masima fa'amama/iodised e fa'a'a'ai mama ma e masani ona fa'aoga ile kuka. O lenei ituaiga e sili ona faʻamamaina e aveese ai mea leaga ma faʻaumatia minerale masani e masani ona maua i masima faʻapitoa. Talu ai ona o le masima o lo'o fa'amama mama, o lea e fa'aopoopoina ai ni mea e fa'afefete ai le keke e fa'amautinoa ai e le fa'apipi'i le masima. O nisi masima laulau e iai fo'i le suka ma isi mea fa'aopoopo.

  • O le masima fa'amamaina e tusa ma le 97-99% sodium chloride (NaCl).
  • E fa'aopoopo le iodine e puipuia ai le le lava o iodine.
  • O tagata ta'ito'atasi o lo'o taumafai e fa'aitiitia le taumafaina o le sodium ae fa'afetaui le maualuga o le iodine e mafai ona faia i mea'ai pei o fuamoa, mea'ai susu, ma i'a.

Kosher

O le masima Kosher e pa'epa'e ma ele'ele ma e mafai ona fa'aopoopo i ai se mea fa'afefete i ipu ma meainu. O le masima kosher mama e le o iai ni mea fa'aopoopo e pei o vaila'au fa'ama'i ma iodine. O le lapopoa o tioata masima e fetaui lelei mo le aumaia o le susu.

  • I le sipuniti, o le masima kosher e masani ona itiiti ifo le sodium nai lo le 1 sipuniti o le masima laulau.
  • Talu ai e sili atu lona saito, e itiiti le masima e ofi i le sipuni fua.

Sami Sate

O le masima o le sami e gaosia mai le suasami ua liu ma e sau o ni fatu lelei po o ni tioata tetele. O fa'ata'ita'iga e aofia ai:

  • Black Sea
  • Celtic
  • Falani – fleur de sel
  • masima sami Hawaii

O le masima o le sami e mafai ona i ai le tele o minerale e pei o le uʻamea, potassium, ma le zinc, lea e mafai ona maua ai ni tofo eseese i le kuka ae leai ni faʻamanuiaga faʻalesoifua maloloina pe a faʻaaoga masani. O nisi masima o le sami e mafai fo'i ona iai ni fa'asologa o microplastics. Peita'i, o su'esu'ega ua fa'ailoa mai o nei aofa'i e maualalo tele e fa'amaonia ai popolega o le soifua maloloina lautele. (Ali Karami et al., 2017)

Himalayan piniki masima

O le masima piniki Himalayan e eliina i le masima mumu i Pakisitana, o le masima lona lua lona tele i le lalolagi, ma i atumauga o Andes i Peru. Ole tele ole iron oxide e maua ai le masima piniki. E masani ona fa'aoga ile fa'ai'uga ole kuka e fa'aopoopo ai le tofo ma se pa'u. O le masima Himalayan e lauiloa mo lona soifua maloloina ma mea aoga. Ae ui i lea, o le faʻaaogaina o le masima Himalayan i luga o isi ituaiga e leai se aoga faʻalesoifua maloloina. Na fa'ai'uina e le au su'esu'e o fa'amanuiaga fa'alesoifua maloloina e maua mai i le maualuga o mea'ai paleni o le a fa'afeagai ma le tele o le sodium e mana'omia ona fa'aaogaina. (Flavia Fayet-Moore et al., 2020)

Suiga

O mea e suitulaga i le masima o loʻo i ai sina sodium ma potassium, magnesium, poʻo isi minerale uma. E mafai ona suitulaga i le afa sodium chloride ma le afa potassium chloride. Monosodium glutamate / MSG e mafai foi ona faʻaaogaina e fai ma sui. O se su'esu'ega na maua ai o le suia o le masima i le MSG e saogalemu ma fa'atusa i le tofo masima. (Jeremia Halim et al., 2020) E masani ona faʻaaoga e tagata taʻitoʻatasi meaʻai e suitulaga i meaʻai e faʻatapulaʻaina le sodium ae e tatau ona siaki a latou fomaʻi aʻo leʻi faʻaaogaina nei oloa, aemaise lava pe a iai o latou fatugaʻo.


Tino I le Paleni - Chiropractic+Fitness+Nutrition


mau faasino

Fayet-Moore, F., Wibisono, C., Carr, P., Duve, E., Petocz, P., Lancaster, G., McMillan, J., Marshall, S., & Blumfield, M. (2020) . Ose Su'esu'ega ole fa'aputuga ole minerale ole masima piniki e maua ile Ausetalia. Mea'ai (Basel, Suiselani), 9(10), 1490. doi.org/10.3390/foods9101490

Leung, AM, Braverman, LE, & Pearce, EN (2012). Tala'aga o le US iodine fortification ma supplementation. Nutrient, 4(11), 1740–1746. doi.org/10.3390/nu4111740

National Institutes of Health Office o Mea'ai Fa'aopoopo. (2023). Iodine: Pepa Fa'amatalaga mo Tomai Fa'apolofesa. Toe maua mai ods.od.nih.gov/factsheets/Iodine-HealthProfessional/

US National Library of Medicine. MedlinePlus. (2022). Su'ega toto o le sodium. Toe maua mai medlineplus.gov/lab-tests/sodium-blood-test/

US Department of Agriculture. FoodData Central. (2020). Masima. Toe maua mai fdc.nal.usda.gov/fdc-app.html#/food-details/1112305/nutrients

US Department of Health and Human Services ma US Department of Agriculture. (2020). 2020–2025 Taiala mo Mea'ai mo Amerika. Toe maua mai www.dietaryguidelines.gov/sites/default/files/2020-12/Dietary_Guidelines_for_Americans_2020-2025.pdf

American Heart Association. (2024). Masima Sami vs. Masima La'ai (Ola Soifua Maloloina, Fa'amatalaga. www.heart.org/en/healthy-living/healthy-eating/eat-smart/sodium/sea-salt-vs-table-salt

Karami, A., Golieskardi, A., Keong Choo, C., Larat, V., Galloway, TS, & Salamatinia, B. (2017). Le i ai o microplastics i masima faapisinisi mai atunuu eseese. Lipoti Faasaienisi, 7, 46173. doi.org/10.1038/srep46173

Halim, J., Bouzari, A., Felder, D., & Guinard, JX (2020). Le Sate Flip: Fa'aitiitia le masima (ma le sodium) fa'aitiitiga i le monosodium glutamate (MSG) i mea'ai "Lelei-mo-Oe". Journal of Food Science, 85(9), 2902–2914. doi.org/10.1111/1750-3841.15354