ClickCease
+ 1-915-850-0900 spinedoctors@gmail.com
Page Filifilia

Faigofie ma fetuutuunai

Fa'afo'i Falema'i Fe'avea'i & Fe'avea'i: O le tino o le tagata e tumau pea le tulaga masani e faʻamautinoa ai o loʻo faʻaogaina lelei uma ona fausaga. O ponaivi, maso, ligaments, tendons, ma isi aano o loʻo galulue faʻatasi e faʻataga ai le tele o gaioiga ma tausia lelei le malosi ma paleni paleni e mafai ona fesoasoani i le tino e galue lelei. O le fe'avea'i tele o lona uiga o le fa'atinoina o gaioiga fa'atino e aunoa ma ni tapula'a i le tele o gaio'iga (ROM).

Manatua o le fetuutuuna'i o se vaega fe'avea'i, ae e le mana'omia tele le fetuutuuna'i e fa'atino ai gaioiga fa'atino. O se tagata fetuutuunai e mafai ona i ai le malosi autu, paleni, poʻo le faʻamaopoopoina ae le mafai ona faʻatinoina gaioiga tutusa e pei o se tagata e tele le gaioioiga. E tusa ai ma le tuufaatasiga o tala a Dr. Alex Jimenez e uiga i le gaoioi ma le fetuutuunai, o tagata taʻitoʻatasi e le faʻaloaloa o latou tino e masani ona mafai ona oʻo i maso faʻapuupuu pe malo, faʻaitiitia ai lo latou gafatia e gaoioi lelei.


Su'esu'ega Periscapular Bursitis: Fa'ailoga ma Su'esu'ega

Su'esu'ega Periscapular Bursitis: Fa'ailoga ma Su'esu'ega

Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma le tiga o tauau ma le pito i luga, e mafai ona avea le periscapular bursitis ma mafuaʻaga?

Su'esu'ega Periscapular Bursitis: Fa'ailoga ma Su'esu'ega

Periscapular Bursitis

O le scapula / tauau o se ponaivi e fesuiaʻi le tulaga ma le tino pito i luga ma le tauau. O le gaioiga o le scapula e taua tele i le galuega masani o le tauau ma le tui. Pe a tula'i mai ni gaioiga fa'afuase'i o tau'au, e mafai ona tupu fa'ailoga o le fula ma le tiga. (Augustine H. Conduah et al., 2010)

Galuega masani Scapula

O le scapula o se ponaivi tafatolu i le pito i luga i fafo o le ivi. O lona itu pito i fafo po'o le pito i tua o lo'o i ai le so'oga sooga tauau / glenoid, a'o le isi vaega o le ponaivi e fai ma mea fa'apipi'i mo musele tau'au ma tua. O le scapula e sui i luga o le ivi ivi pe a sii le lima i luma ma tua. Ua ta'ua lea gaioiga scapulothoracic motion ma e taua tele i le galuega masani o le pito i luga ma le sooga tauau. Pe a le fa'ase'e le scapula i se gaioiga fa'amaopoopo, o le gaioiga o le tino ma tauau e mafai ona malo ma tiga. (JE Kuhn et al., 1998)

Scapular Bursa

O le pa'u o se taga e tumu i le vai e mafai ai ona sologa lelei, fe'avea'i i le va o fausaga, aano o le tino, ponaivi, ma tendon. O loʻo maua le Bursae i le tino atoa, e aofia ai i luma o le tulivae, fafo atu o le suilapalapa, ma le sooga o tauau. A o'o ina fula ma ita le pa'u, e mafai ona tiga le gaioiga masani. O loʻo i ai le paʻu i luga o le scapula i le pito i luga. E lua o nei taga pa'u o lo'o i le va o ponaivi ma le musele pito i luma o le serratus lea e fa'atonutonu ai le gaioi o le scapular i le puipui o le fatafata. O le tasi pusa paʻu o loʻo i luga o le tulimanu pito i luga o le scapula, latalata i le tui i le pito i lalo o le ua, ma le isi o loʻo i le pito i lalo o le scapula, latalata i le ogatotonu o tua. E mafai ona a'afia le pusa pa'u pe lua i le periscapular bursitis. O lo'o i ai isi pa'u i tafatafa o le scapula ma tendon o lo'o siomia ai, ae o taga tulimanu e lua e foliga mai o le pa'u muamua lea e atia'e ai le periscapular bursitis.

pupuga

A o'o ina fula ma ita, fulafula, ma mafiafia nei pa'u, o le ma'i ua ta'ua o le bursitis e tupu mai. Pe a tupu le bursitis i tafatafa o le scapula, maso, ma gaioiga o lau tauau e mafai ona oʻo atu ai i le le mautonu ma le tiga. O faʻamaoniga sili ona taatele o periscapular bursitis e aofia ai:

  • Ma'i ma fegaoioia'i
  • Fa'alilo lagona po'o le crepitus
  • tiga
  • Alolofa tuusa'o i luga ole pa'u (Augustine H. Conduah et al., 2010)
  • O lagona ma gaioi o le scapular e le masani ai

O se su'esu'ega o le scapula e mafai ona fa'aalia ai gaioiga fa'aletonu o le lau tau'au. E mafai ona o'o atu ai i apa'au, lea e le o sa'o le uuina o le lau o le tau'au i le ivi 'aso'aso ma oso fa'afuase'i. O tagata ta'ito'atasi e iai apa'au o le scapula e masani lava ona iai ni fa'ainisinia sooga tau'au ona ua suia le tulaga o le tau'au.

Mafuaaga

O mafuaʻaga o le periscapular bursitis e mafai ona eseese. O le mea e sili ona taatele o le fa'aogaina o le ma'i, lea o se gaioiga patino e mafua ai le ita i le pa'u. E mafai ona aofia ai:

  • Gaoioiga e feso'ota'i ma ta'aloga e mafua mai i le fa'aoga faifaipea.
  • Gaoioiga e feso'ota'i ma galuega e afua mai i le fa'aaogaina faifaipea.
  • Manu'a fa'alavelave e mafua ai le fula po'o le ita i le pa'u.

O nisi tulaga e mafai ona mafua ai le fa'aletonu o le tino po'o le ponaivi, fa'afefe ai le pa'u. O le tasi tulaga o le tupu aʻe o ponaivi e taʻua o le osteochondroma. (Antônio Marcelo Gonçalves de Souza ma Rosalvo Zósimo Bispo Junior 2014) O nei tuputupu aʻe e mafai ona faʻaalia mai le scapula, e oʻo atu ai i le ita ma le mumū.

faiga

Togafitiga o le periscapular bursitis e amata ile conservative togafitiga. E seasea mana'omia ni togafitiga fa'asa e fa'asa'o ai le fa'afitauli. Togafitiga e mafai ona aofia ai:

Malologa

  • O le laasaga muamua o le malolo o le paʻu ita ma faʻafilemu le mumū.
  • E mafai ona umi ni nai vaiaso ma e mafai ona ausia e ala i le suia o gaioiga faaletino, taʻaloga, poʻo galuega e fesoʻotaʻi ma galuega.

aisa

  • O le aisa e aoga mo le faʻaitiitia o le mumū ma le puleaina o tiga.
  • O le iloa lelei o le aisa o se manu'a e mafai ona fesoasoani e pulea le tiga ma le fula.

Faaletino Faaletino

  • O togafitiga faʻaletino e mafai ona faʻaitiitia ai faʻamaoniga o le mumū e ala i faʻamalositino eseese ma faʻalautele.
  • O le togafitiga e mafai ona faʻaleleia atili le faʻainisinia o le scapular ina ia le faʻaauau pea le manuʻa ma toe fai.
  • O gaioiga le masani o le scapula i luga o le ivi ivi e le gata ina taʻitaʻia ai le atinaʻeina o le bursitis, ae afai e le o faʻaogaina nei masini faʻalavelave, e mafai ona toe foʻi le faʻafitauli.

Vailaau Fa'ama'i

  • O vailaʻau faʻamaʻi e le faʻamaʻiina e faʻaaogaina e pulea ai le mumū i se taimi pupuu. (Augustine H. Conduah et al., 2010)
  • O vaila'au e mafai ona fesoasoani e poloka le tali inflammatory.
  • A'o le'i inuina so'o se vaila'au, e tatau i tagata ta'ito'atasi ona fa'amaonia ma latou tausi soifua maloloina e saogalemu.

Iniseti Cortisone

  • O le manuia o togafitiga i se tui cortisone o se faailoga lea o le taotoga o le a sili atu ona aoga mo tagata taʻitoʻatasi e ono manaʻomia se taotoga.
  • Cortisone tui e mafai ona fesoasoani tele i le tuʻuina atu saʻo o se tui faʻamaʻi malosi i le nofoaga o le mumū. (Augustine H. Conduah et al., 2010)
  • Ole tui ole Cortisone e tatau ona fa'atapula'a ile tele ole tui e ofoina atu ile tagata, ae ile fa'atapula'aina tui e mafai ona fesoasoani tele.
  • Peita'i, e na'o le taimi lava e fa'amaonia ai le su'esu'ega, e tatau lava ona faia tui o le cortisone.

Togafitiga

  • Ole taotoga e seasea mana'omia ae e mafai ona aoga i tagata ta'ito'atasi e le mafai ona maua se mapusaga i togafitiga fa'asao.
  • O le taotoga e masani ona faʻaaogaina mo tagata taʻitoʻatasi e le masani ai le scapular anatomy, pei o le tupu aʻe o ponaivi poʻo le tuma.

I le Injury Medical Chiropractic and Functional Medicine Clinic, matou te togafitia manuʻa ma faʻamaʻi tiga masani e ala i le faʻaleleia o le gafatia o se tagata e ala i le fetuutuunai, feʻaveaʻi, ma polokalame faʻamalosi e fetaui mo vaitausaga uma ma le le atoatoa. O a matou fuafuaga mo le tausiga o chiropractor ma auaunaga faʻapitoa e faʻapitoa ma taulaʻi i manuʻa ma le faagasologa atoa o le toe faʻaleleia. Afai e manaʻomia nisi togafitiga, o le a tuʻuina atu tagata taʻitoʻatasi i se falemaʻi poʻo se fomaʻi e sili ona fetaui ma o latou manuʻa, tulaga, ma / poʻo maʻi.


Apa'au scapular i le loloto


mau faasino

Conduah, AH, Baker, CL, 3rd, & Baker, CL, Jr (2010). Fa'ata'ita'iga fa'apitoa ole scapulothoracic bursitis ma le fa'alavelave fa'afuase'i. Soifua Maloloina, 2(2), 147–155. doi.org/10.1177/1941738109338359

Kuhn, JE, Plancher, KD, & Hawkins, RJ (1998). Fa'ailoga scapulothoracic crepitus ma bursitis. Le Journal of the American Academy of Orthopedic Surgeons, 6(5), 267–273. doi.org/10.5435/00124635-199809000-00001

de Souza, AM, & Bispo Junior, RZ (2014). Osteochondroma: le amanaiaina pe suʻesuʻe?. Revista brasileira de ortopedia, 49(6), 555–564. doi.org/10.1016/j.rboe.2013.10.002

Le Taua o Togafitiga Fa'apitoa mo le Fa'aitiitia o Feso'ota'iga Tu'ufa'atasi

Le Taua o Togafitiga Fa'apitoa mo le Fa'aitiitia o Feso'ota'iga Tu'ufa'atasi

E mafai e tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai le hypermobility soʻotaga ona maua se mapusaga e ala i togafitiga e le faʻapitoa i le faʻaitiitia o tiga ma le toe faʻaleleia o le tino?

faʻatomuaga

Pe a faʻagaoioi e se tagata o latou tino, o maso o loʻo siomia ai, sooga, ma ligaments e tuʻufaʻatasia i galuega eseese e mafai ai ona latou faʻaloaloa ma fetuutuunai e aunoa ma se tiga poʻo se faʻalavelave. O le tele o gaioiga fai soo e mafai ai e le tagata ona faʻaauau a latou masani. Ae peitaʻi, pe a faʻaloloa sooga, maso, ma ligaments nai lo le masani ile pito i luga ma pito i lalo e aunoa ma se tiga, e taʻua o le hypermobility faʻatasi. O lenei ma'i feso'ota'iga e mafai ona feso'ota'i ma isi fa'ailoga e a'afia ai le tino ma mafua ai le tele o tagata e su'e togafitiga e fa'atautaia ai fa'ailoga o le hypermobility fa'atasi. I le tusiga o aso nei, o le a tatou vaʻavaʻai i le hypermobility soʻotaga ma pe faʻafefea ona fesoasoani togafitiga eseese e le o ni taotoga e faʻaitiitia ai le tiga e mafua mai i le hypermobility sooga ma toe faʻaleleia le tino. Matou te talanoa ma foma'i fa'amaonia e tu'ufa'atasia fa'amatalaga a matou ma'i e iloilo pe fa'afefea ona feso'ota'i o latou tiga ma le hypermobility fa'atasi. Matou te logoina ma taʻitaʻia tagata mamaʻi pe faʻafefea ona fesoasoani le tuʻufaʻatasia o togafitiga eseese e le o ni taotoga e faʻaleleia ai galuega faʻatasi aʻo pulea faʻamaoniga e fesoʻotaʻi. Matou te faʻamalosia a matou gasegase e fesili atu ia latou fomaʻi fesoʻotaʻi ma fesili faʻapitoa ma malamalama e uiga i le tuʻufaʻatasia o togafitiga e le o ni taotoga e avea o se vaega o latou masani e faʻaitiitia ai le tiga ma le faʻavauvau mai le hypermobility soofaatasi. Dr. Jimenez, DC, e aofia ai lenei faʻamatalaga o se auaunaga faʻaleaʻoaʻoga. Tuuese.

 

O le a le mea e ta'u o le So'otaga Feso'ota'i?

Pe masani ona e lagona ua lokaina ou sooga i ou lima, tapulima, tulivae, ma tulilima? E te oo i le tiga ma le vaivai i ou ponaivi pe a lagona e lou tino le vaivai i taimi uma? Pe a fa'aloaloa ou vae, pe e fa'aloaloa mamao atu nai lo le masani e lagona ai le toomaga? O le tele o nei fa'aaliga 'ese'ese e masani ona feso'ota'i ma tagata ta'ito'atasi o lo'o feagai ma le hypermobility fa'atasi. O le hypermobility fa'atasi o se fa'ama'i tu'ufa'atasi ma fa'asologa o le autosomal e fa'aalia ai le hyperlaxity fa'atasi ma le tiga musculoskeletal i totonu o le tino. (Carbonell-Bobadilla et al., 2020) O lenei tulaga faʻafesoʻotaʻi e masani ona fesoʻotaʻi ma le fetuutuunaʻi o mea fesoʻotaʻi e pei o ligaments ma tendons i le tino. O se fa'ata'ita'iga pe afai o lo'o pa'i le limamatua o le tagata i lona lima i totonu e aunoa ma le lagona o le tiga po'o le fa'anoanoa, o lo'o i ai le gaioioiga sooga. E le gata i lea, o le tele o tagata e feagai ma le hypermobility soofaatasi e masani lava ona i ai se faʻamaʻi faigata ona o le a latou atiaʻe le paʻu ma aano o le tino i le aluga o taimi, ma mafua ai faʻafitauli musculoskeletal. (Tofts et al., 2023)

 

 

Pe a feagai tagata taʻitoʻatasi ma le gaioioiga soofaatasi i le aluga o taimi, o le toʻatele e masani ona iai faʻamaoniga o le hypermobility soʻotaga. O le a fa'aalia ai fa'ailoga musculoskeletal ma fa'aletino e fa'aalia ai fa'aletonu o le skeletal, fa'aletonu o le tino ma le pa'u, ma le eseesega o le fausaga o le tino. (Nicholson et al., 2022) O nisi o fa'ailoga e fa'aalia ai le hypermobility sooga i se su'esu'ega e aofia ai:

  • Tiga musele ma le malo o sooga
  • Kiliki sooga
  • Vaivai
  • Faʻamatalaga faʻaoga
  • Paleni mataupu

O le mea e laki ai, o lo'o i ai togafitiga eseese e mafai e le to'atele o tagata ona fa'aoga e fesoasoani ai e toe fa'amalosia maso o lo'o siomia ai so'oga ma fa'aitiitia ai fa'amaoniga e mafua mai i le hypermobility fa'atasi. 


Movement As Medicine-Video


Togafitiga Fa'ate'a Fa'agata Mo So'o Fa'atasi

Pe a feagai ma le hypermobility soofaatasi, e toatele tagata e manaʻomia le sailia o togafitiga e faʻaitiitia ai le faʻatusatusaina o faʻailoga e pei o le tiga o le hypermobility sooga faʻatasi ma fesoasoani e faʻamalolo pito o le tino aʻo toe faʻaleleia le gaioiga. O nisi o togafitiga sili ona lelei mo soʻotaga hypermobility o togafitiga e le o ni taotoga e le afaina, agamalu i sooga ma maso, ma taugofie. E mafai ona fa'atulagaina togafitiga eseese e le o ni ta'otoga mo le tagata e fa'atatau i le ogaoga o latou gaioioiga fa'atasi ma fa'ama'i pipisi e a'afia ai le tino o le tagata. O togafitiga e le o ni taotoga e mafai ona faʻamalolo ai le tino mai le hypermobility faʻatasi e ala i le togafitia o mafuaʻaga o le tiga e ala i le faʻaitiitia ma le faʻateleina o le gafatia galue ma toe faʻaleleia le lelei o le olaga o se tagata. (Atwell et al., 2021) O togafitiga e le o ni taotoga e tolu e sili ona lelei mo le faʻaitiitia o le tiga mai le hypermobility faʻatasi ma fesoasoani e faʻamalosia maso o loʻo siomia ai o loʻo i lalo.

 

Chiropractic Care

Chiropractic e faʻaaogaina le togafiti faʻamaʻi ma fesoasoani e toe faʻafoʻisia le gaioiga faʻatasi i totonu o le tino e faʻaitiitia ai aʻafiaga o le hypermobility faʻatasi e ala i le faʻamautuina o sooga ua aʻafia mai le hypermobile extremities. (Boudreau et al., 2020) Chiropractors faʻapipiʻi faʻaogaina masini ma tusi lesona ma auala eseese e fesoasoani ai i le tele o tagata e faʻaleleia o latou tulaga e ala i le mafaufau atili i o latou tino ma galulue faʻatasi ma le tele o isi togafitiga e faʻamalosia ai gaioiga faʻatonutonu. Faatasi ai ma isi faʻalavelave faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma le hypermobility faʻatasi, e pei o le tua ma le tiga o le ua, o le togafitiga o le chiropractic e mafai ona faʻaitiitia ai nei faʻamaʻi faʻamaʻi ma mafai ai e le tagata ona toe maua le lelei o le olaga.

 

akupunika

O le isi togafitiga e le o se taotoga e mafai e le toʻatele o tagata ona tuʻufaʻatasia e faʻaitiitia ai le hypermobility faʻatasi ma ona faʻalavelave faʻapitoa o le acupuncture. O le acupuncture e fa'aaogaina ni nila laiti, manifinifi, malō e fa'aoga e le acupuncturists e poloka ai fa'ama'i tiga ma toe fa'afo'i le malosi o le tino. Pe a feagai le tele o tagata ma le hypermobility sooga, o latou pito i vae, lima, ma vae o loʻo tiga i le aluga o taimi, e mafai ona mafua ai le le mautonu o le tino. O le a le acupuncture e fesoasoani e faʻaitiitia ai le tiga e mafua mai i le hypermobility faʻatasi e fesoʻotaʻi ma pito ma toe faʻafoʻisia paleni ma galuega i le tino (Luan et al., 2023). O lona uiga afai o loʻo feagai le tagata ma le malo ma le tiga o maso mai le hypermobility sooga, e mafai e le acupuncture ona fesoasoani e toe faʻaleleia le tiga e ala i le tuʻuina o nila i le acupoints o le tino e maua ai le toomaga. 

 

Faaletino Faaletino

Togafitiga faʻaletino o le togafitiga mulimuli e le o se taotoga e mafai e le toʻatele o tagata ona tuʻufaʻatasia i a latou masani i aso uma. O togafitiga faʻale-tino e mafai ona fesoasoani i le puleaina o le hypermobility sooga faʻatasi e faʻafetaui e fesoasoani e faʻamalosia maso vaivai o loʻo siomia ai sooga o loʻo aʻafia, faʻaleleia atili le mautu o se tagata ma fesoasoani e faʻaitiitia le lamatiaga o le maʻi. E le gata i lea, o le toʻatele o tagata e mafai ona faʻaogaina faʻamalositino maualalo e faʻamautinoa ai le pulea lelei o le afi pe a fai faʻamalositino masani e aunoa ma le tuʻuina atu o le mamafa tele i sooga. (Russek et al., 2022)

 

 

E ala i le tuʻufaʻatasia o nei togafitiga e tolu e le o ni taotoga e avea o se vaega o se togafitiga faʻapitoa mo le hypermobility faʻatasi, e toʻatele tagata o le a amata ona lagona se eseesega i la latou paleni. O le a latou le oʻo i le tiga faʻatasi e ala i le sili atu ona mafaufau i le tino ma faʻapipiʻi suiga laiti ia latou masani. E ui lava o le ola faʻatasi ma le hypermobility faʻatasi e mafai ona avea ma luʻitau mo le tele o tagata, e ala i le tuʻufaʻatasia ma le faʻaaogaina o le tuʻufaʻatasiga saʻo o togafitiga e le o ni taotoga, e mafai e le toʻatele ona amata ona taʻitaʻia olaga olaola ma faʻamalieina.


mau faasino

Atwell, K., Michael, W., Dubey, J., James, S., Martonffy, A., Anderson, S., Rudin, N., & Schrager, S. (2021). Su'esu'ega ma le Puleaina o Fa'aletonu o Alaleo Ole Hypermobility ile Tausiga Tulaga Muamua. Komiti Faatino J Med Fam, 34(4), 838-848. doi.org/10.3122/jabfm.2021.04.200374

Boudreau, PA, Steiman, I., & Mior, S. (2020). Pulea fa'afoma'i ole ma'i o le hypermobility so'o fa'atasi: se fa'asologa o mataupu. J Can Chiropr Assoc, 64(1), 43-54. www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/32476667

www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7250515/pdf/jcca-64-43.pdf

Carbonell-Bobadilla, N., Rodriguez-Alvarez, AA, Rojas-Garcia, G., Barragan-Garfias, JA, Orrantia-Vertiz, M., & Rodriguez-Romo, R. (2020). [Ma'i o le hypermobility fa'atasi]. Acta Ortop Mex, 34(6), 441-449. www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/34020527 (Sindrome de hipermovilidad articular.)

Luan, L., Zhu, M., Adams, R., Witchalls, J., Pranata, A., & Han, J. (2023). O aʻafiaga o le acupuncture poʻo togafitiga faʻapena tutusa i luga o le tiga, proprioception, paleni, ma le lipoti a le tagata lava ia i tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai le faʻaletonu tapuvae masani: O se iloiloga faʻapitoa ma faʻataʻitaʻiga. Fa'aopoopo Ther Med, 77, 102983. doi.org/10.1016/j.ctim.2023.102983

Nicholson, LL, Simmonds, J., Pacey, V., De Wandele, I., Rombaut, L., Williams, CM, & Chan, C. (2022). Va'aiga Fa'ava-o-malo i luga ole Feso'ota'iga Tu'ufa'atasi: O se Fa'asologa o Fa'asaienisi o lo'o i ai nei e ta'ita'ia ai Fa'atonuga Falema'i ma Su'esu'ega. J Clin Rheumatol, 28(6), 314-320. doi.org/10.1097/RHU.0000000000001864

Russek, LN, Block, NP, Byrne, E., Chalela, S., Chan, C., Comerford, M., Frost, N., Hennessey, S., McCarthy, A., Nicholson, LL, Parry, J ., Simmonds, J., Stott, PJ, Thomas, L., Treleaven, J., Wagner, W., & Hakim, A. (2022). Fa'aaliga ma togafitiga fa'aletino o le fa'aletonu o le tino pito i luga i tagata mama'i ma fa'ama'i fa'amasani fa'atasi fa'atasi: Fautuaga fa'apitoa fa'avaomalo. Med Front (Lausanne), 9, 1072764. doi.org/10.3389/fmed.2022.1072764

Tofts, LJ, Simmonds, J., Schwartz, SB, Richheimer, RM, O'Connor, C., Elias, E., Engelbert, R., Cleary, K., Tinkle, BT, Kline, AD, Hakim, AJ , van Rossum, MAJ, & Pacey, V. (2023). Pediatric joint hypermobility: o se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa ma faʻamatalaga faʻamatalaga. Orphanet J Rare Dis, 18(1), 104. doi.org/10.1186/s13023-023-02717-2

Tuuese

Le Matafaioi a le Decompression Therapy i le Toe Fa'afo'iina o le maualuga o le Spinal Disc

Le Matafaioi a le Decompression Therapy i le Toe Fa'afo'iina o le maualuga o le Spinal Disc

E mafai e tagata taʻitoʻatasi o loʻo maua i le tiga o latou ua ma tua ona faʻaogaina togafitiga faʻamaʻi e toe faʻaleleia ai le maualuga o le vaʻa ma maua ai le toomaga?

faʻatomuaga

E toatele tagata latou te le iloa a oo ina matua le tino, e faapena foi le tuasivi. O le tuasivi o se vaega o le musculoskeletal system e maua ai le lagolago faʻavae i le tino e ala i le faʻasaʻo. O maso o loʻo siomia ai, ligaments, ma aano o loʻo siomia ai le tui e fesoasoani i le mautu ma le feʻaveaʻi, ae o le vaʻa ma soʻoga e maua ai le faʻalavelave faʻafuaseʻi mai le mamafa tuusaʻo. Pe a alu se tagata ma a latou gaioiga i aso uma, e mafai e le tui ona faʻatagaina le tagata e feaveaʻi e aunoa ma se tiga poʻo se faʻalavelave. Ae ui i lea, a o faagasolo taimi, o le tui e ui atu i suiga faʻaleagaina e mafai ona mafua ai le tiga ma le le mautonu i le tino, ma tuʻu ai le tagata e feagai ma faʻamatalaga faʻalavelave faʻalavelave e mafai ona aʻafia ai o latou ua ma tua. I lena tulaga, e toʻatele tagata e suʻe togafitiga e faʻaitiitia ai le tiga e aʻafia ai latou tui ma toe faʻafoʻi le maualuga o le tisiketi io latou tino. O le tusiga o aso nei o loʻo vaʻavaʻai ai pe faʻafefea ona afaina le ua ma tua o le tagata ile tiga ole tui ma pe faʻafefea ona faʻaitiitia le tiga ole tui ma toe faʻafoʻi le maualuga o le tisiketi. Matou te talanoa ma 'au'aunaga fa'afoma'i fa'amaonia o lo'o tu'ufa'atasia fa'amatalaga a matou ma'i e iloilo pe fa'afefea ona a'afia tele le soifua manuia o le tagata ma le lelei o le olaga i totonu o latou tino. Matou te logoina foi ma taʻitaʻia tagata mamaʻi pe faʻafefea ona fesoasoani le tuʻufaʻatasia o le faʻamaʻi faʻamaʻi e faʻaitiitia le tiga o le ivi ma toe faʻaleleia le maualuga o le vaʻa. Matou te faʻamalosia a matou tagata gasegase e fesili atu ia latou fomaʻi fesoʻotaʻi ma fesili taua e uiga i le tuʻufaʻatasia o togafitiga e le o ni taotoga i totonu o se soifua maloloina ma le soifua maloloina masani e faʻamalolo ai le tiga o le ivi ma toe faʻaleleia o latou olaga. Dr. Jimenez, DC, e aofia ai lenei faʻamatalaga o se auaunaga faʻaleaʻoaʻoga. Tuuese.

 

Fa'afefea ona A'afia le Ua ma Tua ole Tagata ile Tiga ole Tula'au

E te lagona le tiga faifaipea ma le tiga o maso i lou ua ma lou tua? Na e o'o i le malo ma le fa'atapula'aina o le fe'avea'i pe a e mimilo ma feliuliua'i? Po o mea mamafa e mafua ai le tiga o maso pe a fealuaʻi mai le tasi nofoaga i le isi? O le to'atele o tagata o le a feoa'i ma i ai i ni tulaga uiga ese e aunoa ma le lagona o le tiga ma le fa'anoanoa pe a o'o i le tuasivi. E mafua lenei mea ona o maso ma aano o loʻo siomia ai o loʻo faʻaloaloa ma faʻapipiʻiina e le vaʻai i luga le mamafa o le tui i luga o le tui. Ae peitaʻi, pe a amata ona aʻafia le tuasivi, faʻalavelave faʻaleagaina, poʻo le matua faʻale-natura, e mafai ona oʻo atu ai i le atinaʻeina o tiga ole tui. E mafua ona o le vaega pito i fafo o le tisiketi o loʻo tumau, ma o loʻo aʻafia le vaega i totonu o le disk. Pe a amata ona fa'aitiitia le fa'aogaina o le vai i totonu o le tisike ona o fa'alavelave fa'afuase'i, e mafai ona fa'aosoina i totonu le fa'afofoga tiga e aunoa ma fa'ailoga a'a neura i totonu o le disk. (Zhang et al., 2009) O lenei mea e mafua ai le tele o tagata e feagai ma le tiga o le ua ma le tua io latou tino ma faʻaitiitia ai le lelei o le olaga. 

 

 

O le tiga o le ivi e mafai ona oʻo atu ai i faʻamatalaga faʻalavelave faʻafuaseʻi e mafua ai le tele o tagata e feagai ma tiga ogaoga maualalo maualalo ma tiga o le ua, lea e mafua ai ona vaivai, fufusi, ma faʻaloloa maso o loʻo siomia ai. I le taimi lava e tasi, o aʻa aʻa o loʻo siomia ai e aʻafia foi aʻo siʻosiʻomia e alava neura le pito i fafo ma totonu o le vaʻa, lea e mafua ai le tiga o le ua ma le pito i tua ma oʻo atu ai i tiga discogenic. (Coppes et al., 1997) Pe a feagai le tele o tagata taʻitoʻatasi ma le tiga o maso e fesoʻotaʻi ma vaʻa faʻamaʻi, e mafua ai se taamilosaga tiga-spasm-tiga e mafai ona aʻafia ai o latou tino ona o le le lava o le gaoioi ma mafua ai gaioiga tiga o muscular pe a taumafai e feaveaʻi. (Roland, 1986) Pe a fa'atapula'aina le fe'avea'i o se tagata e mafua ai ona latou feagai ma le tiga o le ivi, o le maualuga o le tisiketi masani e fa'asolosolo malie, ma mafua ai le tele o fa'afitauli i o latou tino ma avega fa'ale-tamaoaiga. O le mea e lelei ai, pe a tele tagata o loʻo feagai ma tiga o le ivi, e tele togafitiga e mafai ona faʻaitiitia ai le tiga o le ivi ma toe faʻafoʻi ai le maualuga o latou tisiketi.

 


Gaioiina Vailaau- Vitio


Fa'afefea ona Fa'aitiitia le Fa'aletonu ole Ivila'au

Pe a sailia e tagata ni togafitiga mo o latou tiga o le ivi, e toatele o le a sailia togafitiga tipitipi e faaitiitia ai o latou tiga, ae o le a fai si taugata. Ae ui i lea, o le toʻatele o tagata o le a filifili mo togafitiga e le o ni taotoga ona o lo latou gafatia. O togafitiga e le o ni taotoga e taugofie ma e mafai ona faʻavasegaina i tiga ma faʻalavelave o se tagata. Mai le chiropractic care i le acupuncture, e faalagolago i le ogaoga o tiga o le tagata, e toatele o le a maua le toomaga latou te sailia. O se tasi o togafitiga sili ona fou mo le faʻaitiitia o tiga o le ivi o le faʻamaʻi. O le fa'aletonu o le ivi e mafai ai ona fa'apipi'i le tagata i totonu o se laulau fa'atosina. E mafua ona o le tosoina malie i luga o le tui e toe faʻaoga ai le faʻamaʻi ivi e ala i le faʻaitiitia o le mamafa o le tui e faʻaosoina ai le faʻamalologa masani a le tino e faʻamalolo ai le tiga. (Ramos & Martin, 1994) E le gata i lea, pe a faʻaaogaina e le toʻatele o tagata taʻitoʻatasi le faʻaogaina o le faʻamaʻi, o le tosoina malie e maua ai se faʻalavelave faʻamalosi i le vaʻa e ono faʻaosofia ai suiga faaletino i le vaʻa ma fesoasoani e toe faʻafoʻisia le tele o gaioiga a le tagata, fetuutuunai, ma le gaoioi. (Amjad et al., 2022)

 

Spinal Decompression Toe fa'afo'isia le maualuga o le va'aiga

 

Pe a nonoa se tagata i totonu o le masini fa'a'ele'ele o le ivi, o le toso mālū e fesoasoani i le fa'afo'i atu o le va'aiga i le va'aiga, e fa'ataga ai le vai ma mea'ai e toe fa'amama ai le tui, fa'ateleina le maualuga o le tui. E mafua ona o le faʻaleagaina o le ivi e mafua ai le le lelei o le tui i luga o le tui, e mafai ai ona toe foʻi le tisiketi i lona maualuga muamua ma maua ai le toomaga. Ma le isi, o le mea ofoofogia e faia e le faʻamaʻi faʻamaʻi e mafai ona tuʻufaʻatasia ma togafitiga faʻale-tino e fesoasoani e faʻalautele ma faʻamalosia maso lata ane i tafatafa o le tui e maua ai le mautu ma le fetuutuunai. (Vanti et al., 2023) O lenei mea e mafai ai e le tagata ona mafaufau atili i o latou tino ma amata faʻapipiʻi suiga laiti masani e faʻaitiitia ai le tiga mai le toe foʻi mai. A amata ona mafaufau le toʻatele o tagata e uiga i lo latou soifua maloloina ma le soifua maloloina e ala i le alu i togafitiga, o le a latou toe maua le lelei o le olaga ma toe foʻi i latou masani i aso uma e aunoa ma ni faʻafitauli e aʻafia ai o latou tui. 


mau faasino

Amjad, F., Mohseni-Bandpei, MA, Gilani, SA, Ahmad, A., & Hanif, A. (2022). O aʻafiaga o togafitiga faʻaleagaina e le faʻapitoa e faʻaopoopo i togafitiga faʻale-tino masani i luga o le tiga, le tele o gaioiga, tumau, le atoatoa o le malosi ma le lelei o le olaga faʻasaga i togafitiga faʻaletino masani naʻo ia i tagata mamaʻi ma le lumbar radiculopathy; se fa'ata'ita'iga fa'atonutonu fa'afuase'i. BMC Musculoskelet Faʻaletonu, 23(1), 255. doi.org/10.1186/s12891-022-05196-x

Coppes, MH, Marani, E., Thomeer, RT, & Groen, GJ (1997). Innervation o "tiga" lumbar disks. Spine (Phila Pa 1976), 22(20), 2342-2349; talanoaga 2349-2350. doi.org/10.1097/00007632-199710150-00005

Ramos, G., & Martin, W. (1994). Aafiaga o le vertebral axial decompression i luga o le mamafa o le intradiscal. J Neurosurg, 81(3), 350-353. doi.org/10.3171/jns.1994.81.3.0350

Roland, MO (1986). O se iloiloga ogaoga o faʻamaoniga mo se taamilosaga tiga-spasm-tiga i faʻalavelave faʻalavelave. Clin Biomech (Bristol, Avon), 1(2), 102-109. doi.org/10.1016/0268-0033(86)90085-9

Vanti, C., Saccardo, K., Panizzolo, A., Turone, L., Guccione, AA, & Pillastrini, P. (2023). O aʻafiaga o le faʻaopoopoga o le faʻaogaina o masini i togafitiga faʻale-tino ile maualalo ole tiga? O se iloiloga fa'apitoa fa'atasi ma meta-su'esu'ega. Acta Orthop Traumatol Turc, 57(1), 3-16. doi.org/10.5152/j.aott.2023.21323

Zhang, YG, Guo, TM, Guo, X., & Wu, SX (2009). Su'esu'ega fa'afoma'i mo tiga maualalo tua discogenic. Int J Biol Sci, 5(7), 647-658. doi.org/10.7150/ijbs.5.647

Tuuese

Acupuncture mo le faʻaitiitia o tiga sooga i le lupus: o se auala masani

Acupuncture mo le faʻaitiitia o tiga sooga i le lupus: o se auala masani

E mafai e tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma tiga faʻatasi e faʻapipiʻi togafitiga acupuncture e pulea ai faʻamaʻi lupus ma toe faʻaleleia le tino?

faʻatomuaga

O le puipuiga o le tino e taua tele i le tino ona o lana galuega autu o le puipuia o fausaga taua mai osofaʻiga mai fafo e mafai ona mafua ai faʻafitauli tiga ma faʻalavelave. O le puipuiga o le tino o loʻo i ai se mafutaga maloloina ma le tino eseese, e aofia ai le musculoskeletal system, ona o le cytokines inflammatory e fesoasoani e faʻamalolo maso ma aano o manuʻa pe a manuʻa le tino. I le aluga o taimi, peitaʻi, pe a amata ona atiaʻe faʻafitauli masani o le siosiomaga ma kenera i totonu o le tino, o le a amata ona tuʻuina atu nei cytokines i sela maloloina, masani. I lena tulaga, o le tino e amata i le lamatiaga o le atiaʻe o faʻamaʻi autoimmune. I le taimi nei, o faʻamaʻi autoimmune i totonu o le tino e mafai ona faʻaleagaina i le taimi pe a le pulea, e oʻo atu ai i faʻalavelave faʻasolo e mafai ona mafua ai faʻamaʻi faʻafefe i totonu o le musculoskeletal system. O se tasi o fa'ama'i fa'ama'i taatele o le systemic lupus erythematosus po'o le lupus, ma e mafai ona fa'atupu pea le tiga ma le fa'anoanoa a le tagata a'o feso'ota'i ma musele ma tiga fa'atasi. O le tusiga o aso nei o loʻo vaʻavaʻai i mea taua ma aʻafiaga o le lupus, le mamafa o tiga faʻatasi i le lupus, ma pe faʻafefea ona fesoasoani auala faʻapitoa e pei o le acupuncture e pulea ai le lupus aʻo toe faʻaleleia le tino. Matou te talanoa ma 'au'aunaga fa'afoma'i fa'amaonia o lo'o tu'ufa'atasia fa'amatalaga a matou tagata ma'i e iloilo pe fa'afefea ona fa'aitiitia a'afiaga tiga e mafua mai i le lupus i so'oga. Matou te logoina ma taʻitaʻia tagata mamaʻi i le auala e mafai ai e le acupuncture ona fesoasoani i le puleaina o le lupus ma tuʻufaʻatasia isi togafitiga e faʻaitiitia ai ona faʻamaʻi tiga e aʻafia ai le musculoskeletal system. Matou te faʻamalosia a matou gasegase e fesili atu ia latou fomaʻi fesoʻotaʻi faʻafomaʻi fesili lavelave ma taua e uiga i le tuʻufaʻatasia o togafitiga o le acupuncture e faʻamalolo ai aʻafiaga o le lupus aʻo sailia ni auala masani e toe faʻafoʻi ai le gaioiga. Dr. Jimenez, DC, e aofia ai lenei faʻamatalaga o se auaunaga faʻaleaʻoaʻoga. Tuuese.

 

O A'afiaga & A'afiaga o Lupus

Na e feagai ma tiga faʻatasi i ou pito i luga poʻo pito i lalo, e faigata ai ona galue i le aso atoa? Ua e lagonaina ea aafiaga faifai pea o le vaivai? O le tele o tagata o loʻo feagai ma nei faʻafitauli e pei o tiga e ono lamatia ai le atinaʻeina o le lupus erythematosus. I lenei faʻamaʻi autoimmune, o le tino o le tino e puipuia ai le tino e amata sese ona osofaʻia ona aano, ma oʻo atu ai i le mumū ma le tele o faʻailoga e pei o le tiga. Lupis e faigata ona suʻesuʻeina ona o lona faʻalavelave faʻalavelave puipuia e mafai ona oʻo atu ai i le faʻateleina o cytokines e mafai ona aʻafia ai le tino. (Lazar & Kahlenberg, 2023) I le taimi lava e tasi, o le lupus e mafai ona aʻafia ai le faitau aofaʻi o tagata, ma faʻamaoniga ma le ogaoga e fesuisuiaʻi e faʻatatau i le agamalu poʻo le ogaoga o mea e aʻafia ai le tino. Lupus e mafai ona aʻafia vaega eseese o le tino, e aofia ai sooga, paʻu, fatugaʻo, sela toto, ma isi vaega taua o le tino ma totoga, ona o mea tau le siosiomaga ma hormonal e mafai ona aʻafia ai lona atinaʻe. (Tsang & Bultink, 2021) E le gata i lea, o le lupus e mafai ona fesoʻotaʻi vavalalata ma isi faʻalavelave faʻalavelave e mafua ai le faʻapipiʻiina o faʻamatalaga lamatia ma le mumū e mafai ona aʻafia ai sooga i totonu o le musculoskeletal system.

 

O le avega o le tiga o sooga i le lupus

 

Lupus e faigata ona iloa ona e masani ona faʻataʻitaʻi i isi maʻi; o le fa'ailoga masani o le tiga e a'afia ai le lupus o so'oga. O tagata taʻitoʻatasi e maua i le lupus e oʻo i tiga faʻatasi, e mafai ona mafua ai aʻafiaga ma faʻaleagaina faʻavae i sooga, tendon, maso, ma ponaivi, e mafua ai faʻalavelave faʻaleagaina. (Di Matteo et al., 2021) Talu ai ona o le lupus e mafua ai aʻafiaga i totonu o sooga, e toʻatele tagata o le a manatu o loʻo latou feagai ma faʻamaʻi faʻamaʻi, ma e mafai ona mafua ai le faʻapipiʻiina o faʻamatalaga lamatia e pei ona faʻatasi ma le lupus, ma mafua ai le tiga i totonu o sooga e tusa lava po o le a lona amataga. (Senthelal et al., 2024) O tiga faʻatasi i le lupus tagata taʻitoʻatasi e mafai ona matua faʻalavelaveina gaioiga i aso uma, faʻaitiitia le feʻaveaʻi ma le tulaga atoa o le olaga aʻo latou taumafai e suʻe se mapusaga. 

 


Tatala O Mea lilo o le Fua-Vitio


 

Ose Auala Fa'ato'atoa i le Puleaina o Lupus

E ui o togafitiga masani mo le lupus e aofia ai vailaʻau ma immunosuppressants e faʻaitiitia ai le mumū e mafua mai i le lupus, e toʻatele tagata e manaʻo e suʻe ni auala faʻapitoa e pulea ai le lupus ma faʻaitiitia ai aʻafiaga mai le afaina o latou sooga e ala i le faia o suiga laiti io latou olaga. O le tele o tagata latou te fa'aogaina mea'ai e fa'ama'i fa'ama'i e tele i antioxidants e fa'aitiitia ai a'afiaga. O mea faaopoopo eseese, e pei o le vaitamini D, calcium, zinc, ma isi, e mafai ona fesoasoani e faaitiitia le mumu e mafua mai i le lupus ma faamalosia ai le soifua maloloina o ponaivi. E le gata i lea, o togafitiga e le o ni taotoga e mafai ona faʻaleleia ai le malosi o le cardiorespiratory ma faʻaitiitia ai le vaivai aʻo faʻaleleia le gaioiga o le mafaufau, lea e mafai ona fesoasoani e faʻaleleia le lelei o le olaga o se tagata e ala i le puleaina o faʻamaoniga e mafua mai i le lupus. (Fangtham et al., 2019)

 

Fa'afefea ona Fesoasoani le Acupuncture ia Lupus & Toe Fa'afoisia le Gaoioiga

O se tasi o ituaiga tuai o le leai o se taotoga ma auala atoa e faʻaitiitia ai le mumū ma le puleaina o le lupus o le acupuncture. O le Acupuncture e aofia ai nila mafiafia, manifinifi e faʻaaogaina e tagata tomai faʻapitoa e faʻapipiʻi i totonu o vaega patino o le tino e faapaleni ai le qi o le tino (malosi) e ala i le faʻaosofiaina o le tino ma tuʻuina atu vailaʻau aoga i musele o loʻo aʻafia, uaea, ma le faiʻai. E le gata i lea, o le acupuncture, faʻatasi ai ma ona aʻafiaga laiti ma le faʻaogaina atoa, e mafai ona fesoasoani i le puleaina o le lupus. E mafua ona o le tuʻuina o nila o le acupuncture i le acupoints o le tino, e mafai ona faʻalavelaveina faʻailoga tiga e mafua ai le tiga i le vaega ua afaina ma faʻatonutonu ai cytokines inflammatory mai le lupus e maua ai le toomaga. (Wang et al., 2023) E mafua lenei mea i lana filosofia o le faʻatalanoaina e le gata i tiga faaletino ae faʻapea foʻi faʻalagona ma le mafaufau o le ola ma se maʻi tumau e pei o le lupus.

 

 

E le gata i lea, o le acupuncture e mafai ona fesoasoani e toe faʻafoʻisia le feʻaveaʻi faʻatasi aʻo pulea le lupus e ala i togafitiga faʻasolosolo, e pei ona matauina e le toʻatele o tagata o loʻo faʻaleleia a latou gaioiga faʻatasi ma faʻaitiitia o latou tiga. E mafua ona o le faʻaofiina ma le faʻaogaina o nila i le acupoints o le tino e mafua ai suiga i le afferent sensory input i le ogatotonu o le tino, lea e faʻateleina ai le alpha motoneuron excitability ma faʻaitiitia ai le mumū. (Kim et al., 2020) Pe a feagai tagata taʻitoʻatasi ma lupus ma o loʻo taumafai e suʻe ni auala faʻapitoa e faʻamalolo ai le mumū ma le tiga faʻatasi e mafua mai i le lupus, acupuncture, ma togafitiga e le o ni taotoga e mafai ona ofoina atu se ave o le faʻamoemoe i le puleaina o luitau i aso uma o le lupus. 

 


mau faasino

Di Matteo, A., Smerilli, G., Cipolletta, E., Salaffi, F., De Angelis, R., Di Carlo, M., Filippucci, E., & Grassi, W. (2021). Faʻataʻitaʻiga o le aʻafia o le sooga ma le vaivai ile Systemic Lupus Erythematosus. Curr Rheumatol Rep, 23(9), 73. doi.org/10.1007/s11926-021-01040-8

Fangtham, M., Kasturi, S., Bannuru, RR, Nash, JL, & Wang, C. (2019). Togafitiga e le fa'afoma'i mo le systemic lupus erythematosus. Lupus, 28(6), 703-712. doi.org/10.1177/0961203319841435

Kim, D., Jang, S., & Park, J. (2020). Electroacupuncture ma le Tusia'i Acupuncture Fa'ateleina Feso'ota'i Feso'ota'i ae Fa'aiti'itia Muscle Malosi. Soifua Maloloina (Basel), 8(4). doi.org/10.3390/healthcare8040414

Lazar, S., & Kahlenberg, JM (2023). Systemic Lupus Erythematosus: Fa'amatalaga Fou Fa'ata'ita'iga ma Togafitiga. Annu Rev Med, 74, 339-352. doi.org/10.1146/annurev-med-043021-032611

Senthelal, S., Li, J., Ardeshirzadeh, S., & Thomas, MA (2024). Ma'i tiga. I totonu StatPearls. www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/30085534

Tsang, ASMWP, & Bultink, IEM (2021). O atina'e fou i le systemic lupus erythematosus. Rheumatology (Oxford), 60(Suppl 6), vi21-vi28. doi.org/10.1093/rheumatology/keab498

Wang, H., Wang, B., Huang, J., Yang, Z., Pese, Z., Zhu, Q., Xie, Z., Sun, Q., & Zhao, T. (2023). Lelei ma le saogalemu o togafitiga faʻamaʻi tuʻufaʻatasia faʻatasi ma vailaʻau faʻamaʻi masani i le togafitiga o le systemic lupus erythematosus: O se iloiloga faʻapitoa ma faʻataʻitaʻiga. Fomai (Baltimore), 102(40), e35418. doi.org/10.1097/MD.0000000000035418

Tuuese

Ia Silia le Moe ma Fautuaga nei mo le Fe'avea'i Moega

Ia Silia le Moe ma Fautuaga nei mo le Fe'avea'i Moega

O tagata taʻitoʻatasi o loʻo toe faʻaleleia pe a maeʻa le taotoga poʻo le feagai ma maʻi poʻo se manuʻa e mafai ona oʻo i maso vaivai ma le tumau e mafai ona mafua ai le le tumau o le moe ma le le mafai ona fealuaʻi masani ona o le vaivai, faʻaitiitia le tele o gaioiga, poʻo le tiga. E mafai ona latou manuia mai togafitiga faʻaletino e fesoasoani e toe foʻi i le gaioiga masani?

Ia Silia le Moe ma Fautuaga nei mo le Fe'avea'i Moega

Moega Moe

Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo taofia ile falemaʻi poʻo le fale mai manuʻa, maʻi, poʻo le toe faʻaleleia o taotoga, o le a iloiloina e se fomaʻi faʻapitoa vaega eseese o le gaioiga galue. O nei mea e aofia ai le fesiitaiga - mai le nofo i tulaga tu, savali, ma le moe. O le moe gaioi o le mafai lea ona faatino ni gaioiga patino a'o i luga o le moega. E mafai e se foma'i ma'i ona iloilo le moe po'o le gaioi o le moega ma fautuaina ni ta'iala ma fa'amalositino e fa'aleleia atili ai gaioiga. (O'Sullivan, SB, Schmitz, TJ 2016) E mafai e le foma'i ona fa'aaoga e le tagata lava ia ni masini fa'apitoa, e pei o se tapese i luga o le moega po'o se laupapa fa'ase'e, e fesoasoani ai e fealua'i solo.

Moega ma Moega Gaoioiga

Pe a siaki e le fomaʻi faʻapitoa le gaioi, o le a latou iloiloina ni gaioiga eseese e aofia ai: (O'Sullivan, SB, Schmitz, TJ 2016)

  • Sii mai le nofo i le taoto.
  • Sii mai le taoto i lalo i le nofo i luga.
  • Taavale solo.
  • Sikauti pe fa'ase'e i luga pe lalo.
  • Sikauti po'o le fa'ase'e aga'i.
  • Mimio.
  • Aapa atu.
  • Sii i luga sulugatiti.

O nei gaioiga uma e manaʻomia ai le malosi i vaega maso eseese. E ala i le siakiina o gaioiga a le tagata lava ia i le moe, e mafai e le fomaʻi ona faʻaogaina ni maso faʻapitoa e ono vaivai ma manaʻomia ni faʻamalositino ma faʻalautele e toe faʻafoʻi ai le gaioi i le masani. (O'Sullivan, S. B., Schmitz, T. J. 2016) O tagata ta'ito'atasi e asiasi atu i se foma'i i se falema'i i fafo po'o se nofoaga e toe fa'aleleia ai e ono maua e tagata ta'ito'atasi le galue i le moe i luga o se laulau togafitiga. O gaioiga tutusa i luga o le laulau togafitiga e mafai ona faia i luga o le moega.

tāua

O le tino e tatau ona gaoioi.

Mo tagata taʻitoʻatasi e le mafai ona feʻaveaʻi lelei i luga o latou moega, e ono mafatia le tino i le le faʻaaogaina o le atrophy poʻo le faʻaumatiaina o le malosi o muscular, lea e mafai ona oʻo atu ai i le faʻateleina o faigata. O le le mafai ona gaoioi e mafai fo'i ona o'o atu ai i ma'i ma'i, aemaise lava mo tagata ta'ito'atasi o lo'o matua'i fa'aletonu ma/pe tumau i se tulaga e tasi mo se taimi umi. E ono amata ona malepe le soifua maloloina o le paʻu, e oʻo atu ai i manuʻa tiga e manaʻomia ai le tausiga faʻapitoa. O le mafai ona fealua'i solo i luga o le moega e mafai ona fesoasoani e puipuia ai le ma'i oona. (Surajit Bhattacharya, RK Mishra. 2015)

Faʻaleleia

E mafai e se foma'i fa'apitoa ona fa'atonu ni fa'amalositino fa'apitoa e fa'amalosia ai maso ma fa'aleleia atili le moe. O maso e aofia ai:

  • O maso tau'au ma le rotator cuff.
  • Triceps ma biceps i lima.
  • O maso gluteus o sulugatiti.
  • hamstrings
  • Quadriceps
  • Maso maso o tamai povi

O tauau, lima, sulugatiti, ma vae e galulue faʻatasi pe a feʻaveaʻi le tino i luga o le moega.

Fa'amalositino Eseese

Ina ia faʻaleleia le moe, faʻamalositino faʻamalositino e mafai ona aofia ai:

  • Fa'amalositino pito i luga
  • Taamilomilo ogalaau pito i lalo
  • Fa'amalositino glute
  • Bridges
  • Faatu i luga le vae
  • Puupuu arc quads
  • pamu tapuvae

Ua a'oa'oina foma'i fa'aletino e su'esu'e nei gaioiga ma galuega ma fa'atonu togafitiga e faʻaleleia ai le gaioiga o le tino. (O'Sullivan, SB, Schmitz, TJ 2016) O le fa'atumauina o le malosi fa'aletino talafeagai e mafai ona fesoasoani i le tino e tumau ai le malosi ma fe'avea'i. O le fa'atinoina o fa'amalositino fa'amalositino e fa'atonuina e se foma'i fa'apitoa e mafai ona fa'atumauina lelei vaega maso sa'o, ma galulue fa'atasi ma se foma'i fa'apitoa e mafai ona fa'amautinoa e sa'o fa'amalositino mo le tulaga ma fa'atino lelei.


Fa'asilisiliina lou Soifua Maloloina


mau faasino

O'Sullivan, S. B., Schmitz, T. J. (2016). Fa'aleleia o taunu'uga fa'atino ile Toefuata'iga Fa'aletino. Iunaite Setete: FA Davis Company.

Bhattacharya, S., & Mishra, RK (2015). Ma'i ma'i: Malamalama i le taimi nei ma faiga fou o togafitiga. Tusitala Initia o taotoga palasitika : lomiga aloaia a le Association of Plastic Surgeons of India, 48(1), 4–16. doi.org/10.4103/0970-0358.155260

Lou Soifua Maloloina ole Pelvic: Ose Taiala ile Togafitiga Faaletino

Lou Soifua Maloloina ole Pelvic: Ose Taiala ile Togafitiga Faaletino

Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma faʻamaoniga o le tiga o le pelvis ma faʻafitauli faʻapitoa, e mafai e le tuʻufaʻatasia o faʻamalositino faʻamalositino fola o le pelvis ona fesoasoani i togafitiga ma puipuiga?

Lou Soifua Maloloina ole Pelvic: Ose Taiala ile Togafitiga Faaletino

Togafitiga Fa'aletino o le Foga o le Papa

A le mafai ona galue lelei maso, e mafai e tagata taʻitoʻatasi ona oʻo i faʻamaoniga e pei o:

  1. Feusuaiga tiga
  2. Fa'apalapala – pe a pa'u pe see ese se okeni po'o se aano mai le nofoaga.
  3. Urinary incontinence
  4. Fa'afitauli o le manava
  5. O nei tulaga e taatele i tagata maitaga poʻo tina matutua.

O nei fa'ailoga e mafai ona togafitia i le pelvic floor physical therapy e fa'aitiitia ai le fa'anoanoa. O togafitiga faʻaletino o le fola o le pelvic e mafai ona fesoasoani i fafine ma tagata taʻitoʻatasi e iai vaʻa:

  • Fa'amama fa'afitauli e pei o feusua'iga tiga, tafe le mimi, ma le pa'u.
  • I togafitiga faʻale-tino, e galulue tagata taʻitoʻatasi i le manava, malolo, ma le faʻalauteleina ma le faʻamalosia o metotia e toleni ai o latou maso e galue lelei.

Mafua'aga o Fa'afitauli o le Fa'apalapala

O le faaletonu o le fola o le pelvic e masani ona tupu i le matua, i le taimi o le maʻitaga, poʻo le tuʻufaʻatasia ma mea e pei o le taimi failele ma le menopause, lea e mafai ona faʻaititia ai le maualuga o le hormone.

  • O tagata ta'ito'atasi o lo'o ma'itaga e fa'apitoa lava i fa'afitauli o le fola o le pelvic ae atonu latou te le iloa e iai so latou fa'afitauli.
  • O le mamafa o le ma'itaga o le manava e mafai ona mamafa ma fa'avaivaia maso.
  • E mafai fo'i ona fa'aloaloa pe fa'avaivaia maso le fa'atama fa'atama. (Ilaria Soave, et al., 2019)

O auga

O fa'ailoga e mafai ona aofia ai: (Ta'otoga Columbia. 2022)

  • Tiga i le vaega pelvis
  • Paʻu tua
  • Urination tiga
  • Faʻailogaina
  • Ta'a'a le mimi po'o le le taofiofia
  • Lisi o le nofoa po'o le le taofiofia
  • Feusuaiga tiga
  • Afai e le togafitia, o nei faailoga e mafai ona faateteleina i le aluga o taimi.

Togafitiga Fa'aletino o le Foga o le Papa

O le a feiloai se tagata ma se fomaʻi e faʻatalanoa faʻamaoniga ma faia se suʻega faaletino e aofia ai:

  1. Su'ega fola o le gatu.
  2. Iloiloga o le tu, gaoioi, ma le malosi autu.
  3. A mae'a loa su'ega muamua ma su'esu'ega, o le a alu le foma'i i fa'amalositino fola o le pelvic ma saunia se fuafuaga mo togafitiga.
  4. O fa'amalositino fautuaina e ese'ese e fa'atatau i fa'ailoga ae taula'i i le fa'amalieina, fa'aloaloa, ma/po'o le fa'amalosia o maso.

Fa'amalie Musole

  • Ina ia malolo maso, e mafai e se fomaʻi ona fautuaina ni faamalositino manava.
  • Mo tagata ma'itaga, o lona uiga o le taimi e manava ai ma fa'alavelave.
  • Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma le manava, o faʻamalositino manava e mafai ona fesoasoani i le tino e malolo ma faʻaitiitia ai le tiga.

Fa'aloloto Musele

  • O le fa'aloaloa e mafai ona fesoasoani e fa'amama le maso ma le malo.
  • E mafai e se foma'i ona fesoasoani e fa'alautele le fola o le pelvic e ala i togafitiga eseese.
  • O lenei ituaiga o togafitiga faʻaletino e mafai ona fesoasoani e faʻamalo maso maso pe fesoasoani e toe faʻafoʻi lemu totoga mavaevae i le tulaga.

Faamalosia Musele

  • A uma ona matala ma malolo le fola o le pelvic, e masani lava ona sui le taulaiga i le faamalosia o maso.
  • O galuega fa'amalosi e mafai ona fa'atatau i maso o le manava po'o musele o le fola o le tino.

Faatasi ai ma le taimi, tautinoga, ma togafitiga faʻatatau, e mafai e tagata taʻitoʻatasi ona faʻaogaina togafitiga faʻaletino o le fola o le pelvic e faʻamalolo ai aano, faʻamalosia maso, ma toe faʻaleleia galuega.


Fa'alolotoina o le Spinal Decompression


mau faasino

US Food and Drug Administration. (2019). Ua pa'u le totoga o le tino (pop).

Sartori, DVB, Kawano, PR, Yamamoto, HA, Guerra, R., Pajolli, PR, & Amaro, JL (2021). O le malosi o maso o le fola o le pelvic e feso'ota'i ma galuega tau feusuaiga. Su'esu'ega ma falema'i urology, 62(1), 79-84. doi.org/10.4111/icu.20190248

Raizada, V., & Mittal, RK (2008). O le tino o le fola o le pelvic ma le fa'aogaina o le physiology. Gastroenterology clinics of North America, 37(3), 493–vii. doi.org/10.1016/j.gtc.2008.06.003

Soave, I., Scarani, S., Mallozzi, M., Nobili, F., Marci, R., & Caserta, D. (2019). A'oa'oga maso o le fola o le pelvic mo le puipuia ma le togafitia o le fa'amama toto i le taimi o le maitaga ma pe a uma le fanau ma lona a'afiaga i le urinary system ma fausaga lagolago su'esu'eina e ala i fua fa'atatau. Archives of gynecology and obstetrics, 299(3), 609–623. doi.org/10.1007/s00404-018-5036-6

Ta'otoga Columbia. (2022). Fa'aletonu o le fola o le tino: fesili e fai soo.

'Alo'ese mai Fa'ama'i Fua o le Plantar Fasciitis i Fautuaga nei

'Alo'ese mai Fa'ama'i Fua o le Plantar Fasciitis i Fautuaga nei

O tagata ta'ito'atasi e maua i le plantar fasciitis e ono o'o i ai fa'amumu faifai pea. E mafai ona fesoasoani le iloaina o mafuaʻaga e maua ai se mapusaga tiga?

'Alo'ese mai Fa'ama'i Fua o le Plantar Fasciitis i Fautuaga nei

Fa'ata'oto Fa'asiitisi Fa'amumu

O le fasciitis o le laau o se mafuaaga masani o le tiga o le mulivae ma vae. O le laau fascia o se fusi o aano o lo'o tafe i lalo o le vae ma e mu. O nisi mea e mafai ona mafua ai le fulafula o le plantar fasciitis, e aofia ai:

  • Faʻateleina le maualuga o gaioiga faʻaletino.
  • Le fa'aloalo soo.
  • Fai seevae e aunoa ma se lagolago talafeagai.
  • Tupe mama.

Mafuaaga

O le fulafula o le plantar fasciitis e masani ona fa'aosoina i le fa'agaioia o le tino. (MedlinePlus. US National Library of Medicine. 2022) E mafai fo'i ona fa'atupuina i tulaga fa'avae, e pei o le si'itia o le mamafa o le tino, gugu, po'o foliga o le vae. (Johns Hopkins Medicine. 2023) E ui lava i le mafuaʻaga autu, o loʻo i ai gaioiga ma aafiaga e mafai ona fesoasoani ma / pe faʻaleagaina ai le tulaga.

Fa'amalositino Fou masani

  • O le malosi fa'aletino e mafai ona fa'ateteleina ai fa'a'ailoga fasciitis.
  • E mafai ona tupu le fulafula o le plantar fasciitis pe a fa'afuase'i ona fa'agaioiga, pei o le amataina o se polokalame fa'amalositino fou po'o le fa'aopoopoina o fa'amalositino fou i se masani. (MedlinePlus. US National Library of Medicine. 2022)
  • Savali pe tamoʻe i luga o luga ole eleele po'o lalo ifo e mafai ona avea ma fa'aoso. (Johns Hopkins Medicine. 2023)
  • E mafai ona fesoasoani le fa'aitiitia o gaioiga fa'aletino ma le taimi e tu ai.
  • Afai e le mafai lenei mea, o le ofuina o seevae fa'aofuofu fa'atasi ai ma le fao e mafai ona fesoasoani e fa'aitiitia le tiga. (Johns Hopkins Medicine. 2023)

Taumafa Maualuga

  • O tagata ta'ito'atasi o lo'o fa'atupula'ia pe fa'atupula'ia le mamafa o le tino e fa'aopoopoina le mamafa i o latou vae, ma tu'u ai i latou i se tulaga maualuga atu mo le fasciitis o le laau. (MedlinePlus. US National Library of Medicine. 2022)
  • Afai e a'afia pea le mu, e mafai e se tausi soifua maloloina ona fautua mai se polokalame e fa'amama ai le mamafa fa'atasi ma se fuafuaga mo togafitiga.

  • O le fa'atele vave o le mamafa e mafai ona fa'atupuina ai le fasciitis o le laau, e aofia ai ma le taimi o le maitaga. (Falemai a Tamaiti Boston. 2023)

seevae e leai se lagolago

  • O le ofuina o seevae e aunoa ma se lagolago faaofuofu e mafai ona mafua ai le tiga lautele o vae ma fulafula.
  • E tatau i tagata ta'ito'atasi ona fai seevae e tele aluga ma lagolago fa'aofuofu, pei o sneakers. (Ortho Fa'amatalaga. Academy of Orthopedic Surgeons. 2022)
  • O seevae e le fautuaina e aofia ai:
  • Flip-flops
  • O seevae e mafolafola.
  • O seevae maualuga, seevae, poʻo seevae e faʻaeʻe ai le mulivae i luga aʻe o tamatamaivae.
  • O seevae masaesae pei o seevae toleniga.

Le Fa'alo'alo Sa'o pe leai

  • O tamai povi fufusi e mafai ona faʻateleina le mamafa i luga o le fascia plantar.
  • O le fa'aloaloa o tama'i povi, Achilles tendon / mulivae, ma le pito i lalo o vae e matua fautuaina e fesoasoani e togafitia ma puipuia le tulaga. (Johns Hopkins Medicine. 2023)
  • O le le fa'alo'alo mae'ae'a po'o le fa'amisi fa'aloloa e mafai ona fa'ateteleina fa'ailoga.
  • O tagata taʻitoʻatasi e maua i le plantar fasciitis e fautuaina e faʻaloloa aʻo leʻi faia ma pe a maeʻa faʻamalositino, faamalositino, aʻo leʻi momoe, ma pe a uma ona ala.

Galue i le Tiga

  • E mafai e tagata taʻitoʻatasi ona taumafai e faʻaauau gaoioiga faʻaletino i le taimi o le mu.
  • E le fautuaina lenei mea ona o le faia o lea mea e mafai ona sili atu le tiga ma faʻaleagaina ai le tulaga.
  • A o'o mai le tiga, e fautuaina e:
  • Taofi uma gaioiga e faʻavaivaia ai vae
  • Taofi ese vae mo le itiiti ifo ma le vaiaso.

Saeia le Fascia Plantar

  • E seasea saeese atoa le fascia o le laau mai le mamafa faifaipea e ta'ua o le gau o le laau.
  • Afai e tupu lenei mea, o le a o'o mai le tiga matuia fa'afuase'i ma e fautuaina tagata ta'ito'atasi e vili le latou tausi soifua maloloina. (Stephanie C. Pascoe, Timothy J. Mazzola. 2016)
  • Ae ui i lea, e mafai e tagata taʻitoʻatasi ona toe faʻaleleia vave, ma faʻaitiitia vave le tiga.
  • O tagata ta'ito'atasi o lo'o maligi o le a fautuaina e fa'aofu se vae fa'ata'oto aua ua sili atu ona fa'amafola le vae.

Faʻamatalaga Faʻatau

Plantar fasciitis e mafai ona tupu i soʻo se tasi, ae o tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai uiga nei o loʻo i ai i se faʻalavelave maualuga: (Ortho Fa'amatalaga. Academy of Orthopedic Surgeons. 2022)

  • O se faaofuofu maualuga.
  • Galuega po'o mea fiafia e fa'aopoopoina ai le tiga i vae.
  • Musele o le tama'i povi.
  • Se fa'afuase'i o le fa'agaioiga fa'aletino.
  • Se faiga faamalositino fou.
  • Fa'ateleina le mamafa o le tino.
  • Fa'atupu fa'afuase'i le mamafa e pei o le taimi o maitaga.

O le a le umi o le mu?

faiga

I le faaopoopo atu i togafitiga malolo mo plantar fasciitis e mafai ona aofia ai: (Ortho Fa'amatalaga. Academy of Orthopedic Surgeons. 2022)

aisa

  • O le fa'asala i lalo ole vae mo le 15 minute i ni nai taimi i le aso e fa'aitiitia ai le mumū.

Nonsteroidal anti-inflammatory drugs – NSAIDs

  • NSAIDs e fa'atau atu e pei o le ibuprofen ma le naproxen, e mafai ona fa'aitiitia ai le tiga ma le mumū.
  • E fautuaina e fa'afeso'ota'i se tausi soifua maloloina mo le fa'aoga pu'upu'u ma le fua.

Seevae Talafeagai

  • O seevae faʻatasi ma lagolago faʻaofuofu e matua fautuaina lava.
  • E mafai e se tausi soifua maloloina ona fa'atonuina fa'apitoa fa'apitoa mo le fesoasoani atili.

Taʻalo

  • E mana'omia le fa'aloaloa mo togafitiga.
  • O le fa'aloaloa o le tama'i povi ma le pito i lalo o le vae i aso uma o le a fa'amalieina ai le tino.

Massages

  • O le lomiina o le vaega i se polo massage e fa'amalieina ai a'ano.
  • O le fa'aaogaina o se massager e mafai ona fa'ateleina le ta'amilosaga.

O le a le Plantar Fasciitis?


mau faasino

MedlinePlus. National Library of Medicine. (2022) US Planta fasciitis.

Johns Hopkins Medicine. (2023) Planta fasciitis.

Falemai a Tamaiti Boston. (2023) Planta fasciitis.

Ortho Fa'amatalaga. Academy of Orthopedic Surgeons. (2022) Fasciitis o le laau ma le ponaivi.

Pascoe, SC, & Mazzola, TJ (2016). Acute Medial Plantar Fascia Tear. Le Journal of Orthopedic and Sports Physical Therapy, 46(6), 495. doi.org/10.2519/jospt.2016.0409