ClickCease
+ 1-915-850-0900 spinedoctors@gmail.com
Page Filifilia

Faafomai e faaaogaina i

Vaega Fa'afomai Fa'atino Fa'afoma'i i tua. O vailaʻau faʻapitoa o se faʻaleleia i le faʻataʻitaʻiga o vailaʻau e sili atu ona faʻafeiloaʻi manaoga tau soifua maloloina o le 21st seneturi. E ala i le suia o le fa'ama'i fa'a-fa'ama'i tu'ufa'atasiga o fa'ata'ita'iga fa'afoma'i i se faiga e sili atu le fa'atotonugalemu o le ma'i, o vaila'au fa'atino e fa'atatau i le tagata atoa, ae le na'o se seti tu'ufua o fa'ailoga.

E faʻaalu e fomaʻi le taimi ma a latou gasegase, faʻalogo ia latou talaʻaga ma vaʻavaʻai i fegalegaleaiga i le va o mea tau kenera, siosiomaga, ma le olaga e mafai ona aʻafia ai le soifua maloloina umi ma le lavelave, maʻi tumau. I lenei auala, o vailaʻau faʻapitoa e lagolagoina le faʻaaliga tulaga ese o le soifua maloloina ma le malosi mo tagata taʻitoʻatasi.

E ala i le suia o le taulaʻi faʻamaʻi o faʻataʻitaʻiga faʻafomaʻi i lenei auala e faʻaogaina ai le maʻi, e mafai e a tatou fomaʻi ona lagolagoina le faʻamalologa faʻamalolo e ala i le vaʻaia o le soifua maloloina ma maʻi o se vaega o le taamilosaga lea e fegalegaleai ai vaega uma o le tino o le tagata ma le siosiomaga. . O lenei faiga e fesoasoani e saili ma iloa ai le kenera, olaga, ma le siosiomaga e ono suia ai le soifua maloloina o se tagata mai le gasegase i le soifua manuia.


Acupuncture E mafai ona fesoasoani e fa'aitiitia ai le tiga o le fula o le gutu

Acupuncture E mafai ona fesoasoani e fa'aitiitia ai le tiga o le fula o le gutu

E mafai e tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma le afaina o le gutu ona maua se toomaga mai le acupuncture therapy e faʻaitiitia ai faʻamaʻi tiga e pei o le tiga i tua?

faʻatomuaga

Pe a amata ona mafaufau le toʻatele e uiga i lo latou soifua maloloina ma le soifua manuia, o le a latou matauina le tele o mea e afaina ai a latou masani i aso taitasi. O a'afiaga o le si'osi'omaga po'o manu'a fa'aleaga e mafai ona mafua ai se a'afiaga i le tino o le tagata, ma mafua ai fa'afitauli musculoskeletal fa'apea ma fa'afitauli o totoga. O se tasi o faʻafitauli e pei o le tiga e foliga mai o loʻo feagai ma le toʻatele o tagata o le fula o le gutu, ma e mafai ona mafua ai se aʻafiaga o le tino ma taʻitaʻia ai le tiga i le pito i luga ma lalo o le tino. E mafai ona a'afia ai faiga masani a le tagata i aso ta'itasi ma fa'atupu ai fa'alavelave fa'afuase'i, e o'o atu ai i fa'afitauli musculoskeletal pei ole tiga ole tua. I le taimi lava e tasi, o le fulafula o le gutu e mafai ona i ai i tulaga ogaoga poʻo taimi masani ma avea ma faʻafitauli mo tagata o loʻo i ai tulaga muamua. O le mea e laki ai, o le tele o togafitiga e faʻaitiitia ai le mumū o le gutu e fesoʻotaʻi ma tiga i tua ma maua ai se aafiaga lelei i tagata taʻitoʻatasi. O le tusiga o aso nei o loʻo vaʻavaʻai i le aʻafiaga o le fula o le gutu i luga o le tino, pe faʻafefea ona fesoʻotaʻi le mumu o le gutu ma le tiga i tua, ma pe faʻafefea ona fesoasoani le togafitiga o le acupuncture e faʻaitiitia ai le mumū o le gutu. Matou te talanoa ma foma'i fa'amaonia o lo'o tu'ufa'atasia fa'amatalaga a matou tagata ma'i e iloilo pe fa'afefea ona a'afia o latou tino ma pe fa'afefea ona fetaui ma le tiga i tua. Matou te logoina foi ma taʻitaʻia tagata mamaʻi i le auala e mafai ai e le acupuncture togafitiga ona fesoasoani e faʻaitiitia ai aʻafiaga o loʻo mafua ai faʻafitauli o le gutu ma tua. Matou te faʻamalosia a matou tagata gasegase e fesili atu ia latou fomaʻi fesoʻotaʻi ma fesili taua e uiga i le faʻafefea o latou tiga e mafua ai faʻafitauli io latou tino. Dr. Jimenez, DC, e aofia ai lenei faʻamatalaga o se auaunaga faʻaleaʻoaʻoga. Tuuese.

 

O A'afiaga ole Fua ole Gut ile Tino

E te lagona le vaivai tele i le taeao, tusa lava pe ua uma le po atoa? Na e o'o i se tiga po'o se ma'i i lou gutu po'o ni vaega tua eseese? Pe e te o'o i ni maso tiga po'o le malo o sooga i lou tua i lalo? Pe a feagai tagata ma nei faʻafitauli faʻalavelave, e mafai ona mafua ona o latou manava o loʻo lagona nei faʻafitauli e pei o tiga. O le gut system o loʻo i totonu o se mafutaga ma le fatugalemu o le neura ona o se vaega o le gut-brain axis ma fesoasoani i le autonomic system e faʻamalosia malosi le puipuiga. O lenei mea e mafai ai e le musculoskeletal system ona faʻaleleia galuega masani a le tino. Pe a amata ona afaina ai le gut-faiʻai aʻafiaga o le siosiomaga poʻo manuʻa faʻaleagaina ma mafua ai le faʻaogaina o le tino e faʻateleina ai cytokines inflammatory ma cortisol e mafua ai musculoskeletal ma faʻafitauli. O a'afiaga o le gut system e mafua ai fa'aletonu i totonu o le pa puipui o le intestinal ma le fa'aliliuina o le gut microbes ma e o'o lava i le fa'aolaina o le fa'aogaina o le mucosal immune system e maua ai cytokines pro-inflammatory e fa'amumu ai le fulafula. (Amoroso et al., 2020) A tupu lena mea, e mafai ona i ai se aafiaga tele i le puipuiga o le tino, ma le mea e mafai ona faʻaosoina ai le microbiota gut i mea tau le siosiomaga e pei o le metabolic syndrome, obesity, ma le maʻisuka ituaiga-2, lea e i ai aʻafiaga leaga mo le tino o le tagata. (Scheithauer et al., 2020) O le a le mea e fai e lenei mea i le tino o le mumu o le gutu e mafai ona afaina ai le puipuiga, totoga taua, ma le musculoskeletal system. 

 

Fua o le Utu e Fa'atasi ma le tiga i tua

 

O lea la, o le tiga i tua e masani ona mulimuli mai pe a tele tagata e iai faʻafitauli o le manava e fesoʻotaʻi ma mea tau le siosiomaga. Pe a amata ona feagai le intestinal permeability i totonu o le manava, o siama uma ma cytokines mai le immune system o le a vave ona gaosia ma malaga atu i maso eseese, aano, ma ligaments e amata ona afaina. Talu ai ona o le tiga i tua o se tulaga masani o le musculoskeletal e onosaia e le toʻatele o tagata, e mafai foʻi ona iai le mumū o le gutu. Talu ai o microbes siama ma cytokines inflammatory o loʻo oʻo atu i musele tua o le ivitū ma fausaga skeletal, e mafai ona latou amata faʻatupu faʻafitauli faʻaleagaina, e oʻo atu ai i le tiga i tua. O le auivi o le tuasivi e iai so'oga facet, va'aiga ivi, ma ponaivi e puipuia ai le taula'au ma e mafai fo'i ona a'afia i le mumū o le gutu. O le pa puipui toto-disc i totonu o le tuasivi e puipuia ai le tui ivi mai a'afiaga e ono afaina ai musculoskeletal. Ae peitaʻi, pe a amata ona pipii ma talepe i lalo le pa puipui o le toto-disc microbes siama mai le gutu, e mafai ona faʻateleina talu ai e le maua le mataʻituina o le puipuiga o le tino, mafua ai le maualalo o le okesene e faʻaleagaina ai le vaʻa ma mafua ai le tiga i tua. (Ratna et al., 2023) I le taimi lava e tasi, o mea tau le siosiomaga e iai foi se faʻafitauli i le atinaʻeina o tiga i tua e fesoʻotaʻi ma le mumū o le gutu. O le mea e laki ai, o le tele o togafitiga e mafai ona fesoasoani e le gata e faʻaitiitia ai le mumū o le gutu ae faʻapea foi ona maua ai le toomaga tiga i le tiga i tua.


Tete'e Fa'alenatura- Vitio

Ua e feagai ma suiga eseese o lagona e aafia ai au masaniga i aso taitasi? E te lagona le paie pe vaivai i taimi uma i le aso atoa? Pe e te lagona le tiga ma le tiga i lou ogatotonu ma le pito i lalo? O le toʻatele o tagata o loʻo feagai ma nei faʻafitauli e pei o tiga i totonu o latou tino o loʻo feagai ma le fulafula o le manava lea e afaina ai o latou tua. Pe a amata ona fa'atupuina le fa'atuputeleina o microbes siama i le intestinal permeability, o le cytokines inflammatory e amata ona fa'aosoina le mumū i totonu o le musculoskeletal system. E mafai ona tupu ai le tiga i tua ma mafua ai faafitauli i le tino pe a le togafitia vave. O le mea lea e fesoasoani ai togafitiga eseese e faʻaitiitia ai aʻafiaga o le gut system ma fesoasoani e faʻaitiitia le tele o faʻafitauli na mafua ai. O le tele o togafitiga e le o ni taotoga ma faʻapitoa i tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma le mumū o le gutu e fesoʻotaʻi ma tiga i tua. O le vitio o loʻo i luga o loʻo faʻaalia ai pe faʻafefea ona fesoasoani togafitiga e le o ni taotoga e faʻaitiitia ai le mumū masani ma manuia ai le tele o tagata o loʻo feagai ma le mumū o le gutu.


Acupuncture Faʻaitiitia le Fua o le Gut

 

O togafitiga eseese e le o ni taotoga e mafai ona amata mai i le traction therapy i le chiropractic care, e faʻatatau i le ogaoga o le tiga ma le siosiomaga e mafua ai le faʻafitauli. Mo le fula o le gutu, e to'atele tagata e ono fa'ata'ita'i le acupuncture, o se tasi o tu'aiga tuai o togafitiga e le o ni ta'otoga e mafai ona fesoasoani e fa'aitiitia ai cytokine inflammatory. Acupuncture e afua mai Saina ma e faʻaaogaina e fomaʻi faʻapolofesa ua aʻoaʻoina lelei o loʻo faʻaogaina nila lelei, malo, manifinifi e tuʻu i luga ole tino e toe faʻafoʻi ai le malosi o le tino. O le acupuncture e mafai foi ona avea o se togafitiga faʻatonutonu faʻapitoa e aofia ai le tele o togafitiga faʻapitoa e faʻatonutonu ai le HPA axis ma faʻaitiitia ai le maualuga o cytokines pro-inflammatory. (Landgraaf et al., 2023) I le taimi lava e tasi, e mafai e le acupuncture ona fesoasoani i le toe faʻaleleia o le gastrointestinal dysfunction mai faʻafitauli eseese o le gutu e ala i le polokaina o faailo o le neuron o le faiʻai o loʻo mafua ai tali faʻafefe i le gut ma le musculoskeletal system. (Jang et al., 2020). E mafai foʻi ona tuʻufaʻatasia le acupuncture ma isi togafitiga e le o ni taotoga e fesoasoani e faʻaleleia le gaioiga o le tino, e pei ona maua e le au acupuncturists le acupoints i totonu o le tino e faʻatonutonu ai le microbiota intestinal ma le mumū, ma faʻatonutonu ai le faʻaogaina o le fatugalemu o le tino e faʻaleleia ai le lelei o le olaga o se tagata. (Bao et al., 2022) E ala i le tuʻufaʻatasia o le acupuncture o se vaega o le soifua maloloina ma le soifua manuia o se tagata, e toʻatele tagata e mafai ona faia ni suiga laiti ia latou masani i aso uma e faʻaitiitia ai le mumū o le gutu mai le faʻateleina ma puipuia ai a latou faʻalavelave faʻatasi mai le toe foʻi mai.

 


mau faasino

Amoroso, C., Perillo, F., Strati, F., Fantini, MC, Caprioli, F., & Facciotti, F. (2020). Le Matafaioi a Gut Microbiota Biomodulators i le Mucosal Immunity ma le Intestinal Inflammation. Cells, 9(5). doi.org/10.3390/cells9051234

Bao, C., Wu, L., Wang, D., Chen, L., Jin, X., Shi, Y., Li, G., Zhang, J., Zeng, X., Chen, J., Liu, H., & Wu, H. (2022). O le Acupuncture e faʻaleleia ai faʻamaoniga, microbiota intestinal, ma le mumu o tagata mamaʻi maʻi maʻi Crohn: O se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa. EClinicalMedisinia, 45, 101300. doi.org/10.1016/j.eclinm.2022.101300

Jang, JH, Yeom, MJ, Ahn, S., Oi, JY, Ji, S., Kim, TH, & Park, HJ (2020). O le acupuncture e taofia ai le neuroinflammation ma le gut microbial dysbiosis i se faʻataʻitaʻiga o le isumu o le maʻi o Parkinson. Brain Behav Puipuiga, 89, 641-655. doi.org/10.1016/j.bbi.2020.08.015

Landgraaf, RG, Bloem, MN, Fumagalli, M., Benninga, MA, de Lorijn, F., & Nieuwdorp, M. (2023). Acupuncture e avea ma togafitiga faʻapitoa mo le faʻamaʻi faʻamaʻi tele: o se fesoʻotaʻiga faʻalavelave neuro-endocrine-immune. Front Endocrinol (Lausanne), 14, 1236370. doi.org/10.3389/fendo.2023.1236370

Ratna, HVK, Jeyaraman, M., Yadav, S., Jeyaraman, N., & Nallakumarasamy, A. (2023). O le Dysbiotic Gut e mafua ai le tiga maualalo i tua? Cureus, 15(7), e42496. doi.org/10.7759/cureus.42496

Scheithauer, TPM, Rampanelli, E., Nieuwdorp, M., Vallance, BA, Verchere, CB, van Raalte, DH, & Herrema, H. (2020). Gut Microbiota e fai ma fa'aosoina mo le fulafula o le Metabolic i le Obesity ma le ma'isuka ituaiga 2. Luma Puipuiga, 11, 571731. doi.org/10.3389/fimmu.2020.571731

Tuuese

Ose Vaaiga Aoao o Auala Faanatura e Fa'amama ai le Kolone

Ose Vaaiga Aoao o Auala Faanatura e Fa'amama ai le Kolone

Mo tagata ta'ito'atasi o lo'o a'afia i le fu'a so'o po'o le manava, e mafai ea le faia o se fa'amama o le koluma e fesoasoani e fa'aitiitia ai ou fa'ailoga?

Ose Vaaiga Aoao o Auala Faanatura e Fa'amama ai le Kolone

Fa'amama Kona

E mafai e tagata ta'ito'atasi ona fa'amama o latou ga'au, toto'a, po'o le to'oto'o tele e ala i le inu tele o vai ma fa'aopoopo nisi mea'ai i a latou mea'ai, e pei o saito atoa, fualaau 'aina, ma fualaau faisua. E ono iloa e nisi o le faiga e fesoasoani e fa'aitiitia ai le fula po'o isi fa'afitauli o mea'ai. E ui o le fa'amama o le kolone e saogalemu mo le tele, o le faiga e mafai ona mafua ai a'afiaga, e pei o le fa'afofo po'o le fa'amama.

faamanuiaga

O fa'amama fa'alenatura e mafai ona maua ai fa'amanuiaga eseese e aofia ai:

  • Faʻaitiitia le fulafula.
  • Fa'aleleia o le puipuiga o le tino.
  • Ave'esea mai le tino.
  • Fesoasoani ile pa'u mamafa.
  • Fa'aitiitia le lamatiaga o le kanesa colon.
  1. E ui atonu e sili atu le lagona o tagata taʻitoʻatasi pe a maeʻa se faʻamama faʻanatura, e leai se suʻesuʻega i le taimi nei e lagolago ai faʻamanuiaga faʻafomaʻi. (Arasi Sinai. 2019)
  2. O le isi ituaiga e taʻua o le hydrotherapy o le kolone poʻo le faʻafefe.
  3. E faia e se tausi soifua maloloina lea ituaiga o fa'amama ma tu'u le vai i totonu o le kolone ma meafaigaluega.
  4. O lenei ituaiga o fa'amama e le fa'aaogaina e saunia ai tagata mo se colonoscopy.

Faamamaina

O le fa'amamāina o le tino ma le saogalemu e mafai ona faia i mea'ai mai le faleoloa i le lotoifale.

Fa'amama atoatoa

  • O le vai o le a faʻaleleia ai le gaioiga o le tino, e aofia ai le gaogao ma le faʻaumatia.
  • Fa'aaoga le lanu o le mimi e fai ma ta'iala.
  • Afai e samasama sesega, ua lava le vai o le tino.
  • Afai e pogisa, e manaʻomia e le tino le tele.

Fa'ateleina le Fa'aaogāina Fiber

O le fiber o se ituaiga o ga'o ga'o e le mafai e le tino ona eliina ae e a'afia ai:

  • Ole fua ole fa'amamago.
  • Le mitiia o mea'ai.
  • Fa'aleaga otaota, e ala i le fesoasoani e fa'amalulu le nofoa. (Iunivesite o Cornell. 2012)
  • E mafai ona maua alava i fualaau 'aina, fualaau faisua, oats, lentils, pi, ma almonds.
  • O le faʻateleina o le fiber o le a fesoasoani e faʻatonutonu le manava ma tausia le soifua maloloina atoa. (Iunivesite o Cornell. 2012)

Probiotics

Probiotics o siama ola ma fefete o loʻo i ai le soifua maloloina ma le faʻaogaina o mea aoga.

  • E talitonu tagata suʻesuʻe latou te fesoasoani e sui le soifua maloloina pakiteria ma faapaleni le siama maloloina ma le le lelei i totonu o le tino, lea e faatumauina le gaogao malie. (Mauga o Sinai. 2024)
  • O mea'ai fa'afefete e pei o le yogurt, kimchi, sauerkraut, ma piko o ni puna maloloina lelei o probiotics.
  • E sau foi e fai ma mea faaopoopo.

Apple Cider Vinegar ma Honey

  • O mea uma e lua o loʻo i ai probiotics, ma o le faʻafefiloi e mafai ona fesoasoani e faʻaleleia le soifua maloloina o le gutu.
  • E talitonu fo'i tagata ta'ito'atasi e mafai e lenei fa'aputuga ona fesoasoani e aveese mea oona mai le tino, ae leai se fa'amaoniga fa'asaienisi e lagolago ai.
  • E mafai e tagata ta'ito'atasi ona taumafai i le 1 sipuni tele o le meli mata ma le 2 sipuni tele o le apple cider vinegar i totonu o se ipu vai mafanafana.

Sua ma Smoothies

  • O le fa'aopoopoina o isi fualaau 'aina, e aofia ai le sua ma le lamolemole, o se auala maloloina e tumau ai le sua.
  • E fa'aopoopoina fo'i alava ma isi mea'ai e fa'aleleia atili ai le soifua maloloina o le gutu.
  • O fa'i ma apu ose puna maloloina o probiotics.
  • E mafai fo'i e tagata ta'ito'atasi ona fa'aopoopo le yogurt i le lamolemole mo isi probiotics.
  • O nei elemene e mafai ona fesoasoani e faʻaleleia le microbiome o le gutu ma faʻatonutonu le gaʻo o le manava.

puipuiga

O le faia o le fa'amama o le kolone e tatau ona saogalemu mo le tele, pe afai e le anapopogi le tagata i le taimi e tasi pe faia soo. Ae ui i lea, e fautuaina e faʻafesoʻotaʻi se tausi soifua maloloina aʻo leʻi suia le faiga o meaʻai poʻo le suʻeina o togafitiga fou poʻo mea faaopoopo, e aofia ai le faʻamamaina o le kolone, aemaise lava mo tagata o loʻo i ai se maʻi maʻi.

Aafiaga itu

O le fa'amamāina o le kolone e mafai ona o'o mai ma fa'alavelave e mafai ona aofia ai: (Arasi Sinai. 2019)

  • Dehydration
  • Fusi
  • faʻafāufau
  • Ele paleni eletise

O le fa'amama fa'asolo i nisi taimi atonu e le i'u ai i ni a'afiaga, ae o le fa'atupuina o a'afiaga e fa'atupula'ia ai le umi pe sili atu fo'i ona fa'amama. E fautuaina e fa'afeso'ota'i se tausi soifua maloloina pe a iai ni fa'ailoga.

Fa'aleleia le Soifua Maloloina o Colon

O le auala sili e fa'aleleia ai le soifua maloloina o le kolone o le inuina lea o vai ma 'ai mea'ai e fa'aleleia ai le soifua maloloina o le tino. O auala soifua maloloina e aofia ai:

  • Faateleina le taumafa fualaau aina ma fualaau faisua.
  • O le faʻateleina o le saito atoa e maua ai fiber ma sili atu meaʻai.
  • O le 'aiina o fatu lino e fa'aleleia ai le ga'ina ma le fa'ate'aina.

Faafomai Integrative


mau faasino

Rosenblum, CSK (2019). Fesili i se foma'i: Po'o fa'amama fa'amama toto? (Cedars-Sinai Blog, Lomiga. www.cedars-sinai.org/blog/colon-cleansing.html

Iunivesite., C. (2012). Alava, gaogao, ma le soifua maloloina. (Au'aunaga Soifua Maloloina, Fa'amatalaga. health.cornell.edu/sites/health/files/pdf-library/fiber-digestion-health.pdf

Sinai., M. (2024). Lactobacillus acidophilus. (Positusi Soifua Maloloina, Lomiga. www.mountsinai.org/health-library/supplement/lactobacillus-acidophilus

O le a le tala a le suʻesuʻega e uiga i le 'ai o paʻu mo le soifua maloloina o le fatu

O le a le tala a le suʻesuʻega e uiga i le 'ai o paʻu mo le soifua maloloina o le fatu

Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo vaʻavaʻai e faʻaleleia le soifua maloloina o le fatu, pe mafai ea e le taumafaina o vine ona fesoasoani i le soifua maloloina o le fatu?

O le a le tala a le suʻesuʻega e uiga i le 'ai o paʻu mo le soifua maloloina o le fatu

Fualaau ma le Soifua Maloloina o le Loto

Prunes, poʻo palama mago, o fualaʻau e maua i le fiber e sili atu meaʻai nai lo pulu fou ma fesoasoani i le gaogao ma le manava. (Ellen Lever et al., 2019) O suʻesuʻega fou o loʻo fautua mai e mafai ona latou ofoina atu le sili atu nai lo le faʻamaʻiina ma le faʻamalologa, e tusa ai ma suʻesuʻega fou na tuʻuina atu i le American Society for Nutrition. O le 'ai o vine i aso uma e mafai ona fa'aleleia ai le maualuga o le cholesterol ma fa'aitiitia ai le fa'ama'i fa'ama'i ma le mumū.

  • O le taumafaina o le lima i le 10 paleni i le aso e mafai ona lagolago ai le soifua maloloina o le fatu.
  • O fa'amanuiaga o le soifua maloloina o le fatu o le taumafa masani na va'aia i tamaloloa.
  • I tama'ita'i matutua, o le 'ai masani o vine e leai se aafiaga leaga i le aofa'i o le cholesterol, suka toto, ma le inisalini.
  • O se isi suʻesuʻega na maua ai o le 'aiina o le 50-100 kalama poʻo le lima i le sefulu prunes i aso uma e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o aʻafiaga o faʻamaʻi fatu. (Mee Young Hong et al., 2021)
  • O le fa'aitiitia o fa'ailoga o le cholesterol ma le fulafula ona o le fa'aleleia atili o le maualuga o le antioxidant.
  • O le fa'ai'uga e fa'apea e mafai e vine ona lagolagoina le soifua maloloina o le fatu.

Fufulu ma Fugalaau Fou

E ui lava o suʻesuʻega na fautua mai e mafai e vine ona lagolagoina le soifua maloloina o le fatu, e le o lona uiga o pulu fou poʻo le sua suamalie e mafai ona ofoina atu ia lava faʻamanuiaga. Ae ui i lea, e le tele ni suʻesuʻega i faʻamanuiaga o pulu fou poʻo le sua suamalie, ae e mafai ona latou faia. Peitaʻi, e manaʻomia nisi suʻesuʻega. O palama fou ua mae'a fa'amago i le ea vevela e fa'aleleia atili ai le tau o mea'ai ma le ola fa'aola o fuala'au 'aina, lea e mafai ona avea ma mafua'aga e fa'atumauina ai e le fa'amago le tele o mea'ai. (Harjeet Singh Brar et al., 2020)

  • Atonu e mana'omia e tagata ta'ito'atasi ona 'ai le tele o palama ina ia maua ai fa'amanuiaga tutusa.
  • O le taumafaina o le 5-10 vine e foliga mai e faigofie atu nai lo le taumafai e tutusa le aofaʻi, pe sili atu foi, o palama fou.
  • Peita'i e fa'ailoa mai so'o se filifiliga nai lo le sua pa'u ona o fuala'au 'a'ai atoa e tele atu alava, e lagona ai le tumu o le tino, ma e maualalo le kalori.

Faamanuiaga mo Tagata Talavou

O le tele o su'esu'ega sa faia i tama'ita'i ua mae'a le fa'ata'otoga ma ali'i ua silia ma le 55, ae mafai fo'i e tagata laiti ona manuia mai le 'aina o vine. O se mea'ai e mauoa i fualaau 'aina ma fualaau faisua e manatu e maloloina, o lea o le faaopoopoina o vine i meaai a se tasi o le a faaopoopo i le soifua maloloina. Mo tagata taʻitoʻatasi e le fiafia i vine, o fualaau aina e pei o apu ma vine e fautuaina foi mo le soifua maloloina o le fatu. Peitaʻi, e naʻo le tasi le vaega o meaʻai e fai ai fualaʻau, ma e tāua le taulaʻi atu i taumafa paleni ma fualaau faisua, leki, ma suāuu mo le soifua mālōlōina o le fatu. O fuala'au e tele naua alava, o lea e fautuaina ai tagata ta'ito'atasi e fa'aopoopo lemu i a latou masani i aso ta'itasi, ona o le fa'aopoopoina tele i le taimi e tasi e mafai ona o'o atu ai i le manava, fulafula, ma/po'o. manava masuasua.


Fa'ato'ilaloina le Gagana o le Loto Fa'ato'ilalo


mau faasino

Lever, E., Scott, S. M., Louis, P., Emery, P. W., & Whelan, K. (2019). Le aʻafiaga o paʻu i luga o le faʻaofuofu, taimi feʻaveaʻi o le gutu ma le microbiota gastrointestinal: O se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa. Mea'ai tau falema'i (Edinburgh, Sikotilani), 38(1), 165–173. doi.org/10.1016/j.clnu.2018.01.003

Hong, M. Y., Kern, M., Nakamichi-Lee, M., Abbaspour, N., Ahouraei Far, A., & Hooshmand, S. (2021). Fa'amamago Plum Fa'amamago Fa'aleleia le Aofa'i o le Cholesterol ma le Antioxidant Capacity ma Fa'aitiitia ai le Fua i Fa'atama'ita'i Soifua Mālōlōina Fa'atama'i Fa'atama'i. Tusitala o meaai faafomai, 24(11), 1161–1168. doi.org/10.1089/jmf.2020.0142

Harjeet Singh Brar, Prabhjot Kaur, Jayasankar Subramanian, Gopu R. Nair & Ashutosh Singh (2020) Aafiaga o Faʻamaʻi Fuafuaga i Faʻamago Kinetics ma Physio-chemical uiga o Yellow European Plums, International Journal of Fruit Science, 20:sup2, S252-S279 , DOI: 10.1080/15538362.2020.1717403

Su'e A'oga o le Suasusu Oat: Ose Ta'iala Atoa

Su'e A'oga o le Suasusu Oat: Ose Ta'iala Atoa

Mo tagata ta'ito'atasi o lo'o fesuia'i i mea'ai e le o ni susu ma mea'ai e fa'atatau i la'au, pe mafai ea ona suitulaga le suāsusu oat i tagata e le inu susu?

Su'e A'oga o le Suasusu Oat: Ose Ta'iala Atoa

Susu Oat

Ole susu ole oat ole susu e leai se susu, leai se lactose e toetoe lava leai ni ga'o tumu, e sili atu le porotini nai lo le tele o ituaiga susu e fa'atatau i nati, fa'aopoopo i ai le alava, ma ofoina atu le fua maloloina o vitamini B ma minerale. O lo'o i ai le 'oti u'amea po'o le oats atoa o lo'o fa'asusu i le vai ona fa'afefiloi lea ma fa'amama i se ie sisisi po'o se taga susu fa'apitoa e sili atu le taugofie nai lo le susu almond ma e fa'alelei le si'osi'omaga.

taumafa

E mafai e tagata taʻitoʻatasi ona maua le 27% o le calcium i aso taʻitasi, 50% o vitamini B12 i aso taʻitasi, ma le 46% o le B2 i aso taʻitasi. O fa'amatalaga tau taumafa e mo le tasi le ipu o le susu oat. (USDA FoodData Central. 2019)

  • Kaloriia - 120
  • Gaʻo - 5 kalama
  • Sodium - 101 milligrams
  • Carbohydrates - 16 kalama
  • Fibre - 1.9 kalama
  • Sugar - 7 kalama
  • Polotini - 3 kalama
  • Calcium - 350.4 milligrams
  • Vitamini B12 - 1.2 micrograms
  • Vitamini B2 - 0.6 milligrams

Carbohydrates

  • E tusa ai ma le Matagaluega o Faatoaga a le Iunaite Setete, o le aofaʻi o gaʻo i totonu o le ipu susu oat e 16, e sili atu nai lo isi meaʻai susu.
  • Ae ui i lea, o gaʻo e maua mai i le fiber ae le o le gaʻo.
  • Talu ai ona o le susu oat e faia mai le u'amea-oti po'o le oats atoa, e sili atu le fiber i le laulau nai lo le susu o le povi, e leai se alava, ma le almond ma le soya, lea e na'o le tasi le kalama o le fiber i le laulau.

gaʻo

  • O le susu oat e leai ni ga'o ga'o, leai se ga'o tumu atoa, ma leai ni ga'o atoa.
  • Ole susu e iai le 5 kalama ole ga'o lipid atoa.

porotini

  • Pe a faatusatusa i le susu o le povi ma le soya, o le susu oat e itiiti le polotini, ae na o le 3 kalama i le laulau.
  • Ae fa'atusatusa i isi mea e suitulaga, e pei o le susu almond ma le susu araisa, o le susu oat e maua ai le tele o porotini i le tautua.
  • E aoga lenei mea mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo mulimuli i meaʻai vegan poʻo le susu e leai ni susu.

Vitamini ma Minerale

  • O le susu oat e iai le thiamin ma le folate, o vitamini B uma e mana'omia mo le gaosiga o le malosi.
  • O le susu foi e iai minerale, e aofia ai le kopa, zinc, manganese, magnesium, ma le tele o vitamini ma minerale e pei ole vitamini D, A IU, riboflavin, ma le potassium.
  • Ole tele ole susu ole oat faapisinisi e fa'amalosia ile vitamini A, D, B12, ma le B2.

Calories

  • E tasi le laulau o le susu oat, e tusa ma le 1 ipu, e maua ai pe tusa ma le 120 kalori.

faamanuiaga

Su'esu'e Su'esu'e

  • O allergies susu e taatele.
  • E tusa ma le 2 i le 3% o tamaiti laiti ifo i le tolu tausaga le matutua e ma'i ile susu. (American College of Allergy, Asthma & Immunology. 2019)
  • 80% e sili atu i le allergy, ae o le 20% totoe o loʻo feagai pea ma le allergy seia oʻo i le matua, e manaʻomia ai isi susu.
  • O se isi mea i le susu susu mo:
  • Allergies i susu
  • Lactose le faapalepale
  • Mulimuli i taumafa vegan/leai susu
  • O le susu oat e ofoina atu nisi o aoga faʻalesoifua maloloina tutusa e pei o le susu o povi, e aofia ai:
  • Polotini e fausia ma toe fa'aleleia a'ano aano.
  • Tausia le soifua maloloina o lauulu ma fao.
  • Calcium mo ivi malolosi.
  • Macronutrients pei ole folate e fesoasoani i le faia o sela mumu ma le pa'epa'e.

Fa'aititia le Cholesterol

  • O se toe iloiloga na iloa ai o le taumafaina o oats ma oloa oat e iai sona aafiaga loloto i le faʻaititia o le aofaʻi atoa ma le LDL cholesterol. (Susan A Joyce et al., 2019)
  • Na maua e le au suʻesuʻe le lagolago tele i le va o le oat beta-glucans ma le toto cholesterol maualuga, e faʻaalia ai o le faʻaopoopoina o oats i meaʻai a se tasi e mafai ona fesoasoani e faʻaititia le lamatiaga o le maʻi cardiovascular.

Meatotino Tau le Kanesa

  • E tusa ai ma se iloiloga o isi susu e fa'atatau i la'au, o le susu o le oat e mafai ona i ai ni mea e puipuia ai le kanesa ma maualuga le tau o mea'ai. (Swati Sethi et al., 2016)

Tulafono Fa'atonuga o Gaoioiga

  • Talu ai ona o le tele o gaʻo i le susu oat e sau mai le fiber, e maualuga atu foi le fiber nai lo susu masani.
  • E mafai ona fesoasoani le alava ona o le mea'ai e mitiia le vai e fa'atonutonu ai fe'avea'i ma fa'aitiitia manava masuasua.
  • E na'o le 5% o le faitau aofa'i o lo'o mauaina fa'atonuga a le fiber i aso ta'itasi, ma avea ai le susu o le oat ma se filifiliga maloloina. (Diane Quagliani, Patricia Felt-Gunderson. 2017)

Faʻalogologo i Taaloga

  • O aso nei ua sili atu ona mafaufau le lalolagi i aafiaga o le siosiomaga o faatoaga. (American Society for Nutrition. 2019)
  • Ua si'itia le fa'aaluina o isi susu, ma ua pa'u le taumafaina o le susu susu, e le gata mo le lelei ma le tofo ae ona o popolega i le siosiomaga.
  • O le susu susu e fa'aiva fa'atele fanua e maua ai le lita e tasi pe a fa'atusatusa i le susu araisa, susu soya, susu almond, po'o le susu oat.

afaina gofie

  • O le susu o le oat o se mea aoga mo tagata taʻitoʻatasi e le mafai ona faʻapalepale i le lactose pe mafatia i soʻo se isi ituaiga o meaʻai susu poʻo i latou e maua i le nut allergy ma e le mafai ona inu susu almond.
  • Ae ui i lea, e tatau i tagata taʻitoʻatasi ona faʻaeteete i le faʻaaogaina pe afai latou te maua i le maʻi celiac poʻo soʻo se ituaiga o saito allergy/sensitivity.
  • E mafai lava e tagata ta'ito'atasi ona inuina le susu oat, ae e tatau ona faitau fa'ailoga ina ia mautinoa o lo'o iai le oloa saito e leai se kulūlū.
  • O oats e leai ni fuala'au, ae e masani ona fa'aogaina e le au gaosi mea e fa'aaoga ai meafaigaluega tutusa ma isi oloa saito, e ono tupu ai se fa'alavelave.

Aafiaga Leaga

  • O le susu oat e mafai ona iai ni phosphates e faatonutonu ai le acidity, o mea fa'aopoopo masani i mea'ai fa'agaoioi ma e feso'ota'i ma fa'ama'i fatuga'o.
  • O tagata ta'ito'atasi o le a manana'o e matamata i le taumafaina o le susu o le oat pe afai e ma'i ma'a fatuga'o. (Girish N. Nadkarni, Jaime Uribarri. 2014)
  • O tagata ta'ito'atasi o lo'o 'ai i le tele o mea'ai gaosi e ono mana'o e sui i se isi susu e le o ni susu e fa'agata ai le taumafaina o le phosphate.

ituaiga

  • O le tele o kamupani e iai a latou lava susu oat, lea e maua i faleoloa ma faleoloa o mea'ai maloloina.
  • E le gata i lea, o le susu e mafai ona sau i le tele o meaʻai, e aofia ai vanilla ma sukalati.
  • E tele kamupani ua fa'aogaina a latou susu e fai ai aisa kulimi e leai ni susu.
  • Ole susu ole oat e maua ile tausaga atoa.
  • O le taimi lava e tatala ai, tu'u i totonu o le pusaaisa e 7 i le 10 aso e fa'atau ai susu.

Sauniuniga

  • E mafai e tagata ta'ito'atasi ona fai a latou lava susu oat.
  • Fa'aaoga oatti ua ta'avale pe tipi uamea ma le vai, fa'afefiloi fa'atasi, ma fa'asala.
  • Tuu le oats i totonu o se pesini tele, ufiufi i le vai, ma faʻafefe mo le itiiti ifo ma le fa itula.
  • O le aso na sosoo ai, faʻafefe, fufulu, faʻafefiloi i le vai malulu, faʻamaʻi, ma faʻapipiʻi.

Fa'aaafiaga Fa'afomai Fa'atino i tua atu o So'oga


mau faasino

USDA FoodData Central. (2019). Le Original Oat-Suusu.

American College of Allergy, Asthma & Immunology. (2019). Susu & susu.

Joyce, S. A., Kamil, A., Fleige, L., & Gahan, C. G. M. (2019). Ole Aafiaga ole Cholesterol-Lowering ole Oats ma Oat Beta Glucan: Faiga Fa'atino ma le Matafaioi Matafaioi ole Bile Acids ma le Microbiome. Tuaoi i taumafa, 6, 171. doi.org/10.3389/fnut.2019.00171

Sethi, S., Tyagi, S. K., & Anurag, R. K. (2016). Su'e susu fa'atatau i la'au su'esu'e se vaega o lo'o tula'i mai o meainu aoga: o se toe iloiloga. Journal of food science and technology, 53(9), 3408–3423. doi.org/10.1007/s13197-016-2328-3

Quagliani, D., & Felt-Gunderson, P. (2016). Tapu'ia le Va'a Fa'aaogā Fiber a Amerika: Ta'iala Feso'ota'i Mai se Fonotaga Taumafa ma Fiber. American journal of lifestyle medicine, 11(1), 80–85. doi.org/10.1177/1559827615588079

American Society for Nutrition. (2019). Fa'afefete i le susu? O mea nei e tatau ona e iloa e uiga i su'esu'ega susu fa'avae.

Nadkarni, G. N., & Uribarri, J. (2014). Phosphorus ma le fatugaʻo: O mea e iloa ma mea e manaʻomia. O le alualu i luma i mea taumafa (Bethesda, Md.), 5(1), 98–103. doi.org/10.3945/an.113.004655

Malamalama i le Postural Orthostatic Tachycardia Syndrome (POTS)

Malamalama i le Postural Orthostatic Tachycardia Syndrome (POTS)

Postural orthostatic tachycardia syndrome ose tulaga fa'afoma'i e mafua ai le mumā ma fa'ateteleina pe a uma ona tu. E mafai ona fa'aitiitia ma pulea fa'ailoga o le olaga ma faiga fa'apitoa fa'apitoa?

Malamalama i le Postural Orthostatic Tachycardia Syndrome (POTS)

Postural Orthostatic Tachycardia Syndrome – POTS

Postural orthostatic tachycardia syndrome, poʻo POTS, o se tulaga e fesuisuiaʻi le ogaoga mai le laʻititi i le le mafai. Faatasi ai ma POTS:

  • Ua matua faateleina le tātā o le fatu i le tulaga o le tino.
  • O lenei tulaga e masani ona aafia ai tagata talavou.
  • O le tele o tagata e maua i le postural orthostatic tachycardia syndrome o fafine i le va o le 13 ma le 50 tausaga.
  • O nisi tagata e iai se talafaasolopito o aiga o POTS; o nisi tagata latou te lipotia le POTS na amata ina ua maeʻa se maʻi poʻo se faʻalavelave, ae o isi na lipotia mai na amata faasolosolo.
  • E masani lava ona foia i le taimi.
  • E mafai ona aogā togafitiga.
  • E fa'avae su'esu'ega ile su'esu'eina ole toto maualuga ma le fatu/ fatu.

O auga

Postural orthostatic tachycardia syndrome e mafai ona afaina ai tagata talavou o loʻo soifua maloloina ma e mafai ona amata faʻafuaseʻi. E masani ona tupu i le va o le 15 ma le 50 tausaga, ma e sili atu ona maua e tamaitai nai lo alii. E mafai e tagata ta'ito'atasi ona o'o i fa'ailoga eseese i totonu o ni nai minute talu ona tu i luga mai se tulaga taoto pe nofo. O auga e mafai ona tupu soo ma aso uma. O fa'ailoga sili ona taatele e aofia ai: (National Institutes of Health. National Center for Advancing Translational Sciences. Nofoaga Fa'amatalaga Fa'ama'i Genetic ma Rare. 2023)

  • fāʻatu
  • Lightheadedness
  • O se lagona e pei o le a e te'a.
  • Fa'atete - lagona vave po'o le fa'aletonu le tata o le fatu.
  • Tesea
  • Headaches
  • Vaʻai matala
  • Liu vae i le mūmū-violē.
  • Vaivai
  • Tremors
  • Vaivai
  • Faʻafitauli moe
  • Fa'aletonu le fa'atumauina/ puao fai'ai.
  • E mafai fo'i e tagata ta'ito'atasi ona o'o i fa'alavelave fa'afuase'i o le matapogia, e masani lava e aunoa ma se fa'aosoina nai lo le tu i luga.
  • E mafai e tagata taʻitoʻatasi ona oʻo i soʻo se tuʻufaʻatasiga o nei faʻaʻailoga.
  • O nisi taimi, e le mafai e tagata ta'ito'atasi ona taulimaina ta'aloga po'o fa'amalositino ma e ono lagona le fa'amama le ulu ma le niniva i le tali atu i gaioiga fa'aletino mama pe feololo, lea e mafai ona fa'amatala o le le fa'amalositino.

Aafiaga Fesootai

  • Postural orthostatic tachycardia syndrome e mafai ona fesoʻotaʻi ma isi dysautonomia poʻo maʻi o le tino, pei o le neurocardiogenic syncope.
  • O tagata taʻitoʻatasi e masani ona maua faʻatasi ma isi tulaga e pei o:
  • Faʻailoga vaivai vaivai
  • Ehlers-Danlos syndrome
  • Fibromyalgia
  • Migraines
  • Isi tulaga autoimmune.
  • Tulaga o le manava.

Mafuaaga

E masani lava, o le tu i luga e oso ai le toto mai le tino i vae. O le suiga fa'afuase'i o lona uiga e itiiti le toto o lo'o avanoa mo le fatu e pamu. Ina ia taui, o le autonomic nervous system e auina atu faailoilo i alātoto e faʻapipiʻi e tulei atili ai le toto i le fatu ma faʻamautu ai le toto ma se fatu masani. O le tele o tagata ta'ito'atasi e le oo i ni suiga tetele i le toto po'o le fatu pe a tu i luga. O nisi taimi, e le mafai e le tino ona faʻatino lelei lenei galuega.

  • If pa'u le toto toto mai le tu ma mafua ai auga e pei o le malamalama, e ta'ua o le ma'i toto maualuga.
  • Afai o le e tumau pea le maualuga o le toto, ae o le fatu e vave tele, o PULE.
  • O mea tonu e mafua ai le postural orthostatic tachycardia syndrome e eseese i tagata taʻitoʻatasi ae e fesoʻotaʻi ma suiga i:
  • O le tino o le tino, le maualuga o le hormone adrenal, le aofaʻi atoa o le toto, ma le le lelei o le faʻamalositino. (Robert S. Sheldon et al., 2015)

Autonomic Nervous System

O le autonomic nervous system e pulea ai le toto ma le fatu, o vaega ia o le neura e pulea ai galuega a le tino i totonu e pei o le gaogao, manava, ma le fatu. O se mea masani le pa'ū teisi o le toto ma le saoasaoa o le fatu pe a tu. Faatasi ai ma POTS, o nei suiga e sili atu ona faʻaalia.

  • POTS ua manatu o se ituaiga o dysautonomia, o lona uiga faaitiitia tulafono faatonutonu o le faiga neura autonomic.
  • E tele isi fa'ama'i e manatu fo'i e feso'ota'i ma le dysautonomia, e pei o le fibromyalgia, ma'i itaita'i, ma le ma'i vaivai masani.
  • E le o manino pe aisea e tupu ai le maʻi poʻo soʻo se isi ituaiga o dysautonomia, ae foliga mai o loʻo i ai se faʻalavelave faʻale-aiga.

O nisi taimi o le vaega muamua o le POTS e faʻaalia pe a maeʻa se mea faʻalesoifua maloloina e pei o:

  • Fa'ama'i fa'ama'i pipisi, mo se fa'ata'ita'iga, o se fa'ama'i tuga o le fulū.
  • Ose fa'alavelave po'o se fa'alavelave.
  • taotoga tele

faʻautaga maʻi

  • Ole su'esu'ega ole su'esu'ega ole a aofia ai se tala'aga fa'afoma'i, su'ega fa'aletino, ma su'ega fa'ama'i.
  • O le a ave e le tausi soifua maloloina le toto maualuga ma le fatu ia le itiiti ifo ma le faalua. E tasi le taimi e taoto ai ma le tasi i le tu.
  • O le fuaina o le toto ma le saoasaoa o le fatu o le taoto i lalo, nofo, ma le tu o ni mea taua.
  • E masani lava, o le tu i luga e faʻateleina ai le fatu ile 10 paʻu ile minute pe itiiti.
  • Faatasi ai ma le POTS, o le fatu o le fatu e faʻatupulaʻia i le 30 paʻu i le minute ae tumau pea le toto maualuga e le suia. (Dysautonomia International. 2019)
  • O le ta o le fatu e tumau pea i luga mo ni nai sekone pe a tu/masani 10 minute pe sili atu.
  • E tupu soo auga.
  • E sili atu nai lo ni nai aso.

Suiga le fatu o le tulaga e le na'o le pau lea o le su'esu'ega o su'esu'ega mo le postural orthostatic tachycardia syndrome, aua e mafai e tagata ta'ito'atasi ona iloa lenei suiga ma isi tulaga.

tofotofoga

Eseesega Faʻamatalaga

  • E tele mafua'aga o le dysautonomia, syncope, ma le maualuga o le toto.
  • I le taimi atoa o le iloiloga, e mafai e le tausi soifua maloloina ona vaʻavaʻai i isi tulaga, e pei o le faʻavaivai, faʻamalo mai le moe umi, ma le neuropathy o le maʻisuka.
  • O vaila'au e pei o vaila'au fa'ama'i po'o vaila'au o le toto e mafai ona mafua ai a'afiaga tutusa.

faiga

E tele auala o lo'o fa'aogaina i le puleaina o le POTS, ma e ono mana'omia e tagata ta'ito'atasi se faiga fa'apitoa. O le a fautuaina e le tausi soifua maloloina le siakiina e le aunoa o le toto ma le fatu fatu i le fale e talanoaina ai taunuuga pe a alu i totonu mo siaki faafomai.

Suavai ma Mea'ai

Faamalositino Faamalositino

  • Fa'amalositino ma togafitiga faaletino e mafai ona fesoasoani i le tino e aʻoaʻo e fetuunai i se tulaga saʻo.
  • Talu ai e mafai ona faigata le faʻamalositino pe a feagai ma POTS, e ono manaʻomia se polokalame faʻamalositino i lalo o le vaavaaiga.
  • E mafai ona amata se polokalame faamalositino i le aau po o le fa'aogaina o masini alo, e le mana'omia ai le tu sa'o. (Dysautonomia International. 2019)
  • A maeʻa le masina pe lua, e mafai ona faʻaopoopo le savali, tamoʻe, poʻo le uila.
  • O suʻesuʻega ua faʻaalia ai o tagata taʻitoʻatasi e iai le POTS, i le averesi, e laʻititi potu fatu nai lo tagata e leai se maʻi.
  • O faamalositino masani aerobic ua faʻaalia e faʻateleina ai le potu o le fatu, faʻagesegese le fatu, ma faʻaleleia auga. (Qi Fu, Benjamin D. Levine. 2018)
  • E tatau i tagata ta'ito'atasi ona fa'aauau se polokalame fa'amalositino mo se taimi umi e taofia ai fa'ailoga mai le toe fo'i mai.

vailaau

  • O vaila'au fa'atonu e pulea ai le POTS e aofia ai le midodrine, beta-blockers, pyridostigmine - Mestinon, ma le fludrocortisone. (Dysautonomia International. 2019)
  • Ivabradine, faʻaaogaina mo le fatu o le sinus tachycardia, ua faʻaaogaina lelei foi i nisi tagata.

Fa'asagaga Fa'asao

O isi auala e fesoasoani e puipuia ai faʻamaoniga e aofia ai:

  • Moe i le tulaga ulu i luga e ala i le siitia o le ulu o le moega mai le eleele 4 i le 6 inisi e faʻaaoga ai se moega fetuutuunai, poloka laupapa, poʻo faʻatutu.
  • Ole mea lea e fa'atuputeleina ai le tele o le toto ile ta'amilosaga.
  • Fa'atino faiga fa'asagatau e pei o le si'i, oomi le polo, po'o le kolosi o vae. (Qi Fu, Benjamin D. Levine. 2018)
  • O le ofuina o totini fa'amalosi e puipuia ai le tele o le toto mai le tafe i totonu o vae pe a tu e mafai ona fesoasoani e aloese mai le toto maualuga. (Dysautonomia International. 2019)

Fa'ato'ilaloina le Gagana o le Loto Fa'ato'ilalo


mau faasino

National Institutes of Health. National Center for Advancing Translational Sciences. Nofoaga Fa'amatalaga o Fa'ama'i Genetic ma Rare (GARD). (2023). Postural orthostatic tachycardia syndrome.

Sheldon, R. S., Grubb, B. P., 2nd, Olshansky, B., Shen, W. K., Calkins, H., Brignole, M., Raj, S. R., Krahn, A. D., Morillo, C. A., Stewart, J. M., Sutton, R., Sandroni, P., Aso Faraile, K. J., Hachul, D. T., Cohen, M. I., Lau, D. H., Mayuga, K. A., Moak, J. P., Sandhu, R. K., & Kanjwal, K. (2015). 2015 fa'amatalaga autasi tagata tomai fa'apitoa i le pa'u o le fatu i le su'esu'ega ma le togafitiga o le ma'i tachycardia postural, tachycardia le talafeagai, ma le vasovagal syncope. Faagatama o le fatu, 12(6), e41–e63. doi.org/10.1016/j.hrthm.2015.03.029

Dysautonomia International. (2019). Postural Orthostatic Tachycardia Syndrome

Fu, Q., & Levine, B. D. (2018). Fa'amalositino ma togafitiga e le fa'afoma'i ole POTS. Autonomic neuroscience: faavae & falemaʻi, 215, 20-27. doi.org/10.1016/j.autneu.2018.07.001

Jalapeño Peppers: O Mea'ai Maulalo-Carb e fa'aputu ai se tu'i

Jalapeño Peppers: O Mea'ai Maulalo-Carb e fa'aputu ai se tu'i

Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo vaʻavaʻai e faʻamalo a latou meaʻai, e mafai e pepa jalapeño ona maua meaʻai, ma avea ma puna lelei o vitamini?

Jalapeño Peppers: O Mea'ai Maulalo-Carb e fa'aputu ai se tu'i

Mea'ai Pepe Jalapeno

Jalapeños o se tasi lea o le tele o ituaiga pepa chili e faʻaaogaina e faʻamalo pe teuteu ma faʻaopopo le vevela i se ipu. O lenei ituaiga pepa e masani lava ona seleseleina ma fa'atau atu pe a i'ila lanu meamata uliuli ae liu mumu pe a matua. O fa'amatalaga nei mea'ai mo le pepa jalapeño e tasi e 14 kalama. (FoodData Central. US Department of Agriculture. 2018)

Kaloriia - 4
Ga'o - 0.05-gram
Sodium - 0.4 - milligrams
Carbohydrates - 0.5 kalama
Fiber – 0.4 – kalama
Suka - 0.6 - kalama
Polotini - 0.1 - kalama

Carbohydrates

  • O pepa Jalapeño e itiiti ni ga'o ga'o ma e le mafai ona fa'ata'ita'iina ile fa'ata'ita'iga GI. (Fiona S. Atkinson et al., 2008)
  • O le 6 kalama o ga'o ga'o i totonu o le 1-ipu tu'uina e matua maualalo le uta glycemic, o lona uiga o pepa e le fa'atupuina vave le suka toto pe fa'aosoina se tali insulin. (Mary-Jon Ludy et al., 2012)

gaʻo

  • O Jalapeños e iai le tele o le ga'o e tele lava e le'i tumu.

porotini

  • O pepa e le o se puna fautuaina o polotini, aua o loʻo i ai i lalo ifo o le kalama o le polotini i totonu o se ipu atoa o jalapeños tipi.

Vitamini ma Minerale

  • E tasi le pepa e iai le tusa ma le 16 milligrams o le vaitamini C, e tusa ma le 18% o alauni fautuaina i aso taitasi/RDA.
  • O lenei vaitamini e taua tele mo le tele o galuega taua, e aofia ai le faʻamalolo o manuʻa ma le puipuiga, ma e tatau ona maua e ala i meaʻai. (National Institutes of Health Office o Mea'ai Fa'aopoopo. 2021)
  • Jalapeños o se puna lelei o vaitamini A, lea e lagolagoina le soifua maloloina o le paʻu ma mata.
  • I le 1/4 ipu fasi pepa jalapeño, e maua e tagata ta'ito'atasi le 8% o le aofa'i o vaitamini A fautuaina i aso ta'itasi mo tane ma le 12% mo fafine.
  • O Jalapeno o se puna foi o vitamini B6, K, ma E.

Soifua Maloloina

O le tele o fa'amanuiaga fa'alesoifua maloloina ua fa'atatau i le capsaicin o le mea lea e fa'atupuina ai le vevela i totonu o pepa, e aofia ai le fa'aitiitia o le tiga ma le mageso e ala i le polokaina o se neuropeptide e tu'uina atu na faailo i le fai'ai. (Andrew Chang et al., 2023)

Faʻamamaga Paʻa

  • O su'esu'ega o lo'o fa'aalia ai le capsaicin - fa'aopoopoga po'o le su'esu'e/kulimi - e mafai ona fa'amama ai le tiga o neura ma so'oga. (Andrew Chang et al., 2023)

Fa'aiti'itia le Fa'ama'i o le fatu

  • O se suʻesuʻega o tagata taʻitoʻatasi e maualalo le maualuga o le HDL cholesterol maloloina, o loʻo lamatia fatu fatu fatu/CHD, na faʻaalia ai o le capsaicin supplements e faʻaleleia ai tulaga lamatia mo le CHD. (Yu Qin et al., 2017)

Faʻaititia le Inflammation

  • O le vaitamini C i totonu pepa galue o se antioxidant, o lona uiga e mafai ona toe faʻaleleia sela ua faʻaleagaina e le faʻamaʻi faʻamaʻi ma faʻaitiitia ai le mumū.
  • O le fula ma le atuatuvale e mafai ona saofagā i faʻamaʻi tumau e pei o le puta, suka, ma nisi o kanesa. (National Institutes of Health Office o Mea'ai Fa'aopoopo. 2021)

afaina gofie

  • O pepa vevela e fesoʻotaʻi ma pepa suamalie poʻo logo logo ma o ni tagata o le aiga nightshade.
  • Allergies i nei mea'ai e mafai ae seasea. (American Academy of Allergy Asthma ma Immunology. 2017)
  • O nisi taimi o tagata e maua i le pollen e allergies e mafai ona latou tali atu i fualaau aina mata ma fualaau faisua, e aofia ai ituaiga pepa eseese.
  • O le capsaicin i le jalapeño ma isi pepa vevela e mafai ona faʻafefe ai le paʻu ma mata, e oʻo lava i tagata taʻitoʻatasi e leai ni allergies.
  • E fautuaina e fai totigilima pe a tago i pepa vevela ma aloese mai le paʻi i ou foliga.
  • Fufulu lelei lima, ipu, ma mea faigaluega pe a uma.

Aafiaga Leaga

  • Pe a fou, o pepa jalapeño e mafai ona eseese tulaga vevela.
  • E mai le 2,500 i le 10,000 Scoville iunite.

ituaiga

  • Jalapenos o se tasi ituaiga o pepa vevela.
  • E mafai ona 'ai mata, piki, apa, po'o pepa ulaula/chipotle ma e sili atu le vevela nai lo le fou pe tu'u apa ona e mago ma togafitia.

Teuina ma le Saogalemu

  • O jalapeños fou e mafai ona teuina i le vevela o le potu mo ni nai aso pe i totonu o le pusaaisa mo le tusa ma le vaiaso.
  • A tatala loa se fagu, teu i totonu o le pusaaisa.
  • Mo se apa pepa matala, faʻafeiloaʻi i se ipu tioata poʻo se pusa palasitika mo le teuina o pusaaisa.
  • E mafai ona fa'a'aisa pepa pe a uma ona saunia e ala i le tipi 'ese o 'au ma 'a'ai fatu.
  • O jalapeños malulu e sili ona lelei i totonu 6 masina mo le tulaga sili ona lelei, ae mafai ona teuina mo se taimi umi atu.

Sauniuniga

  • O le aveeseina o fatu e mafai ona fesoasoani e faʻaitiitia le vevela.
  • Jalapeños e mafai ona 'ai atoa pe tipi ma faaopoopo i salati, marinades, salsa, poʻo sisi.
  • O nisi e faaopoopo jalapeños i smoothies mo se kiki vevela.
  • E mafai ona fa'aaogaina i fua eseese mo le fa'aopoopoina o le vevela ma le tino.

Chiropractic, Malosi, ma Mea'ai


mau faasino

FoodData Central. US Department of Agriculture. (2018). Pepe, jalapeno, mata.

Atkinson, FS, Foster-Powell, K., & Brand-Miller, JC (2008). Siata fa'ava-o-malo o fa'ailoga glycemic ma tau o uta glycemic: 2008. Tausiga o le ma'i suka, 31(12), 2281-2283. doi.org/10.2337/dc08-1239

Ludy, MJ, Moore, GE, & Mattes, RD (2012). O aʻafiaga o le capsaicin ma le capsiate i le paleni o le malosi: iloiloga taua ma meta-suʻesuʻega o suʻesuʻega i tagata. Sane fa'ama'i, 37(2), 103–121. doi.org/10.1093/chemse/bjr100

National Institutes of Health Office o Mea'ai Fa'aopoopo. (2021). Vitamini C: Pepa Fa'amatalaga mo Tomai Fa'alesoifua maloloina.

Chang A, Rosani A, Quick J. Capsaicin. [Fa'afou 2023 Me 23]. I totonu: StatPearls [Initaneti]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2023 Ian-. Avanoa mai: www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK459168/

Qin, Y., Ran, L., Wang, J., Yu, L., Lang, HD, Wang, XL, Mi, MT, & Zhu, JD (2017). Capsaicin Supplementation Faʻaleleia Faʻafitauli Faʻafitauli o le Faʻamaʻi o le fatu fatu i tagata taʻitoʻatasi e maualalo le HDL-C. Nutrient, 9(9), 1037. doi.org/10.3390/nu9091037

American Academy of Allergy Asthma ma Immunology. (2017). Fesili i le Tagata Fa'apitoa: Pepper Allergy.

O Pancake Sili: O Fa'amatalaga Tau Mea'ai e Mana'omia ona E Iloa

O Pancake Sili: O Fa'amatalaga Tau Mea'ai e Mana'omia ona E Iloa

Mo tagata ta'ito'atasi o lo'o manana'o e 'ai e le aunoa i panikeke, pe i ai ni auala e fa'ateleina ai mea'ai panekeke ma fa'aititia ai le aofa'i o kalori ma ga'o ina ia mafai ona fa'aaofia i totonu o taumafa paleni?

O Pancake Sili: O Fa'amatalaga Tau Mea'ai e Mana'omia ona E Iloa

Pancake Mea'ai

O lenei mea'ai maualuga-carbohydrate e mafai ona lava le malosi e fa'aosoina ai gaioiga fa'aletino i le aso.

taumafa

O fa'amatalaga tau taumafa o lo'o tu'uina atu mo:

  1. Kaloriia - 430.8
  2. Ga'o - 18.77g
  3. Sodium - 693.9mg
  4. Carbohydrates - 55.9g
  5. Alava – .75g
  6. Suka - 8.6g
  7. Polotini - 8.64g

Pancakes faia i le falaoamata atoa-saito e maua ai le tele o alava ma porotini. O lo'o i lalo fa'amatalaga o mea'ai mo panikeke saito atoa e lua pe tolu (150g) faia mai se fa'afefiloi. (Tamaititi Mea'ai Recipe Pusa. 2023)

  1. Kaloriia - 348
  2. Ga'o - 15g
  3. Sodium - 594mg
  4. Carbohydrates - 45g
  5. Alava - 6g
  6. Suka - 6g
  7. Polotini - 12g

Carbohydrates

Pancakes o le a faʻateleina le faʻaogaina o le carbohydrate. E fa'aaogaina e le tino le ga'o ga'o e fai ma fa'apogai o le suau'u muamua, ma avea ai ma mea'ai taua. Ae ui i lea, o le tele o tagata fai meaʻai e fautua mai e maua e tagata taʻitoʻatasi a latou gaʻo i aso taʻitasi mai meaʻai-meaʻai. Pancakes e masani lava e le pa'ū i lenei vaega. O panikeke falaoamata paʻepaʻe e le tele ni alava, ma e tusa ma le 60 kalama o gaʻo e faʻaaogaina i lenei taumafataga. O le suia o le falaoamata atoa o le saito e suia ai le aofa'i ile 6g o le alava po'o le 20% ole tau fa'atonuga ile aso.

gaʻo

Pancakes e mafai ona aofia ai susu ma fuamoa ma faʻapipiʻi i le pata e saofagā ai le tele o gaʻo. E mafai ona iai le ga'o trans. O nisi fa'ailoga o lo'o i ai ni suau'u fa'a-hydrogenated vaega. E fautuaina e le au atamamai o le soifua maloloina e faʻatapulaʻa pe aloese atoa mai meaʻai o loʻo iai gaʻo. Afai o le lisi o mea o lo'o fa'aigoaina o lo'o i ai ni vaega fa'a-hydrogenated, e fautuaina e 'alofia. (MedlinePlus. 2022)

porotini

Pancakes e mafai ona maua ai ni polotini, lea e eseese e fa'atatau i le ituaiga falaoamata e fa'aaogaina. O nisi fa'ailoga e fa'aopoopoina le pauta porotini e fa'atele ai le taumafa.

Vitamini ma Minerale

Pancakes ma paluga saunia e masani lava ona faia mai le falaoamata faʻamaoaigaina. O mea'ai fa'atamaoaigaina o mea'ai ia na iai ni mea'ai fa'aopoopo i le taimi o le gaosiga. I le tele o tulaga, o meaʻai, vitamini, ma minerale e aveese, ona toe faʻaopoopoina lea i le taimi o le gaosiga. O le taumafaina pea lava pea o mea'ai falaoa fa'amaoaigaina e fa'atapulaaina ai alava ma mea'ai e fa'afeiloa'i i mea'ai. O le falaoamata fa'amaoaigaina i panikeke ma le suka ma le sua fa'aopoopo e fa'ateleina ai le maualuga o le suka toto ma fa'atupu ai le fia'ai i se taimi mulimuli ane.​

Calories

E fa'alagolago fo'i le aofa'i o mea'ai ile tele ole tautua. O numera o lo'o i luga o le fa'ailoga e fa'atatau i le tu'u tasi e na'o le lua panikeke feololo. O le to'atele o tagata latou te 'aina panikeke 3-4 ma fa'aluaina le aofa'i o le pata ma le sipuni. Ole mea lea e mafai ona fa'aopoopoina ile sili atu ile 1,000 calories.

faamanuiaga

O panikeke saito atoa e fai i le falaoamata atoa e sili atu ona lelei nai lo panikeke e faia i falaoamata paʻepaʻe ma e mafai ona avea ma se auala manaia e 'ai atili ai fatu atoa. E mafai ona fa'aulu i vine po'o isi fuala'au mo le fa'aopoopoina o alava ma mea'ai.

faʻamalūga

O panikeke saito atoa e fai i le falaoamata atoa e maua ai le fiber taua mo le fa'amamaina lelei. E fesoasoani alava i le aveeseina o otaota ma o lo'o i ai fa'aupuga prebiotic e fa'asusu ai siama aoga o le gutu. (Joanne Slavin. 2013)

Faʻaleleia le faamalieina o le fiaaai

E sili atu le manaia o le tofo o panikeke atoa ma e aofia ai alava e fa'atumauina umi atu ai le tino nai lo panikeke e fai i le falaoamata fa'amamaina e vave ona fa'amama.

Fa'aitiitia le lamatiaga o le ma'i fatu

O se toe iloiloga o suʻesuʻega e suʻesuʻe ai le taumafa atoa o fatu ma maʻi fatu na maua ai o le 'ai o fatu atoa e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le lamatiaga o le maʻi fatu. (Dagfinn Aune, et al., 2016)

Fa'aiti'itia le Tulaga Oona

O su'esu'ega e fa'ailoa mai ai o le taumafa atoa o le saito e fa'aitiitia ai le lamatiaga o le puta ma e mafai ona fesoasoani i tagata ta'ito'atasi e fa'amautu le mamafa. (Katrina R. Kissock et al., 2021) E fesoasoani fo'i le alava e fa'atumauina mo se taimi umi pe a uma le 'aiga.

Fesoasoani e Puipuia Fa'aletonu Fanau

Falaoa mata-saito e fa'amalosia i le folic acid, o se vaitamini B taua a'o maitaga. O le folic acid e fa'aitiitia ai le lamatiaga o fa'aletonu o le neural tube, lea e ono a'afia ai le atina'eina o le fai'ai po'o le tui. (Nofoaga Autu mo Fa'ama'i ma Puipuiga. 2022)

Eseesega

O meaʻai mo panikeke masani o le a eseese e faʻatatau i le tele.

E tasi le panikeke la'ititi e fai-mai-scratch - 3″ i le isi itu e maua ai:

  • 30 calories
  • 1 kalama o porotini
  • 5 kalama o le carbohydrate
  • 0 kalama o alava
  • 1 kalama o suka

E tasi le panikeke feololo e fai-mai-scratch – 5″ le lautele e maua ai:

  • 93 calories
  • 2 grams o le porotini
  • 15 kalama o le carbohydrate
  • 0 kalama o alava
  • 2 kalama o le suka

E tasi le panikeke lapo'a fai-mai-scratch – 7″ i le isi itu e maua ai:

  • 186 calories
  • 4 grams o le porotini
  • 30 kalama o le carbohydrate
  • 1 kalama o alava
  • 5 kalama o le suka

Faia Pancake

Afai o panikeke o se vaega o le fuafuaga o taumafataga faalevaiaso, taumafai e faaitiitia i le suka, ga'o, ma kalori.

  1. Fai panikeke mai le sasa e aunoa ma le fa'afefiloi e 'alofia ai so'o se ga'o.
  2. Fa'aaogā le falaoamata o le saito atoa e maua ai alava e fa'ateleina ai le fia'ai.
  3. Nai lo le falaiina o panikeke i le suāu'u po'o le pata, fa'aaoga se apa lelei e fa'aitiitia ai le ga'o.
  4. Fa'aaoga le sirup e leai se suka.
  5. Tu'u luga panikeke i blueberries, raspberries, po o strawberries.

'A'ai Sa'o e Lagonaina Lelei


mau faasino

USDA Food Data Central. (2019). Pancakes, faigofie, saunia mai fua.

USDA FoodData Central. (2019). Pato, e aunoa ma le masima.

USDA FoodData Central. (2019). Su'a, fa'afefiloi laulau, panikeke.

Tamaititi Mea'ai Recipe Pusa. (2023). Pancakes - USDA fua mo aʻoga.

MedlinePlus. (2022). Mea moni e uiga i ga'o trans.

Slavin J. (2013). Fiber ma prebiotics: masini ma faʻamanuiaga faʻalesoifua maloloina. Nutrient, 5(4), 1417–1435. doi.org/10.3390/nu5041417

Aune, D., Keum, N., Giovannucci, E., Fadnes, LT, Boffetta, P., Greenwood, DC, Tonstad, S., Vatten, LJ, Riboli, E., & Norat, T. (2016) . O le taumafa atoa o saito ma le lamatiaga o le maʻi cardiovascular, kanesa, ma mafuaʻaga uma ma mafua ai le maliu faʻapitoa: iloiloga faʻasolosolo ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega faʻamoemoe. BMJ (Clinical research ed.), 353, i2716. doi.org/10.1136/bmj.i2716

Kissock, KR, Neale, EP, & Beck, EJ (2021). Mea'ai Saito Atoa Faauigaina Aafiaga i le Fuafuaina o Faʻalapotopotoga o le Faʻaaogaina o Saito Atoa ma Suiga o le mamafa o le Tino: O se Iloiloga Faʻapitoa. O le alualu i luma i mea taumafa (Bethesda, Md.), 12(3), 693–707. doi.org/10.1093/advances/nmaa122

Nofoaga Autu mo Fa'ama'i ma Puipuiga. (2022). Folic acid.