To'a Falema'i Su'ega Su'ega Tiga & Fa'aletonu Vaega. O nei ituaiga o faaletonu o faitioga masani ia e mafai ona mafua mai i faafitauli eseese. Ole nofoaga tonu ole tiga ole suilapalapa e mafai ona maua ai nisi fa'amatalaga e uiga ile mafua'aga autu. O le sooga o le suilapalapa na o ia lava e foliga mai e i'u ai i le tiga i totonu o lou suilapalapa po'o le vaega o le ga'o. O le tiga ile pito i fafo, o le ogavae pito i luga, poʻo le papa i fafo e masani lava ona mafua mai i maʻi / faʻafitauli i maso, ligaments, tendons, ma aano vaivai o loʻo siomia ai le sooga suilapalapa. O le tiga o le suilapalapa e mafai foi ona mafua mai i faʻamaʻi ma tulaga i isi vaega o lou tino, e pei o le pito i lalo. O le mea muamua o le iloa lea po o fea e sau ai le tiga.
O le mea pito sili ona taua o le iloa lea pe o le suilapalapa o le mafuaʻaga lea o le tiga. Pe a sau le tiga o le suilapalapa mai maso, tendons, poʻo manuʻa ligament, e masani lava ona sau mai le faʻaogaina tele poʻo le Faʻasalaga Faʻasaga (RSI). E sau mai le soona fa'aogaina o maso suilapalapa i totonu o le tino e pei o le iliopsoas tendinitis. E mafai ona maua mai i tendon ma ligament irritations, lea e masani ona aʻafia i le maʻi o le suilapalapa. E mafai ona sau mai totonu ole sooga lea e sili atu ona uiga ole osteoarthritis suilapalapa. O nei ituaiga o tiga e faʻaalia i ni auala eseese, o le mea sili lea ona taua i le suʻesuʻeina o le mafuaʻaga.
We are constantly on the move throughout the day, from walking, running, or standing doing errands, all because of the lower and upper portions of our bodies. The body is a complex, unique machine with upper and lower portions with specific jobs and functions. The body’s upper portion provides mobility and functionality to the neck, shoulders, head, arms, and hands. At the same time, the lower portion of the body offers stability and motor functions to the hips, legs, knees, and feet. When there are issues that affect the body, it can, over time, causes stress in the musculoskeletal system and affect the joints in the lower extremities, thus invoking pain and disability. Today’s article looks at tibial stress fractures, how they affect the lower body, and how treatments like the MET technique can help the lower body. We provide and mention valuable information about our patients to certified medical providers who offer therapy techniques like the MET combined with treatment care for individuals with tibial stress fractures in their lower body extremities. We encourage each patient by referring them to our associated medical providers based on their findings appropriately. We acknowledge that education is a spectacular way when asking our providers the most helpful questions at the patient’s acknowledgment. Dr. Alex Jimenez, D.C., utilizes this information as an educational service. Tuuese
What Are Tibial Stress Fractures?
Have you been dealing with heaviness in your legs and feet? What about unwanted pain radiating from your knees to your shin? Or do your feet constantly feel tired? Many of these issues could be due to muscle overload on the lower extremities associated with tibial stress fractures. O suʻesuʻega suʻesuʻega e faʻaalia that when the lower extremities are subjected to repeated mechanical stress, that can cause microscopic fractions in the tibia. This condition is most common in military recruits, athletes, and runners. In the book “Clinical Applications of Neuromuscular Techniques” by Leon Chaitow, N.D., D.O., and Judith Walker DeLany, L.M.T., stated that two types of stress fractures can occur in the tibia that is the result of tibial stress fractions. They are:
Fatigue stress fracture: Caused by repeated abnormal muscular stress (torque) applied to the normal bone, which has appropriate elastic resistance potential and density.
Insufficiency stress fracture: Caused by normal muscular forces applied to mineral-deficient or abnormally inelastic bone.
How Do They Affect The Lower Body?
Numerous factors can cause stress fractures in the lower body extremities, affecting motor-sensory and mobility function. Some of the factors associated with stress fractures in the tibia include:
A sudden increase in training or activities
E le tutusa luga
Laei le talafeagai
Inappropriate running style
Misalignment in the lower limbs
Ua fa'aalia mai su'esu'ega that when these risk factors cause the development of stress fractures in the legs, it can lead to symptoms like pain and swelling in the legs and feet. If it continues without treatment over time can cause the bones to weaken and can be confused with musculoskeletal disorders like osteoporosis or shin splits.
Gain Mobility Back With Chiropractic Care-Video
Have you been dealing with pain in your legs or feet? Do you feel that you have mobility issues when walking or standing? Or have you noticed that your legs are extremely tired a few days after intense training? Many people experiencing these issues are associated with stress fractures on the lower extremities. Repetitive motions cause stress fractures in the lower extremities over time that causes small, hairline fractures in the bone. This causes the surrounding muscles around the joint to overload the bone and cause muscle and joint pain symptoms. Luckily, there are ways to reduce stress fractures on the lower extremities and restore leg mobility. Treatments like chiropractic care can help many musculoskeletal disorders correlated with stress fractures in the lower body extremities. The video above talks about how non-invasive treatments like chiropractic care incorporates different techniques and manipulations to realign the spine and reduce the pain associated with stress fractures.
How The MET Technique Helps The Lower Body
Incorporating stretching techniques and chiropractic care can help reduce stress fractures in the tibia and prevent future musculoskeletal injuries. Regarding reducing the effects of stress fractures in the lower extremities, available treatments like chiropractic care can help relieve the pain. Using stretching techniques like MET (muscle energy technique) can help stretch and lengthen muscle fibers to reduce muscle fibers pain. The MET technique allows chiropractors to utilize mechanical and neuromuscular stretches to enhance the range of motion through isometric stretching to loosen stiff muscles and will enable the body to heal itself naturally. Other treatments like ice massages, electrotherapy, and non-impact activities (swimming and cycling) combined with chiropractic care can enhance recovery and let the individual know how much stress impacts their joints.
iʻuga
The lower portions of the body allow mobility and stability to enable the individual to move around and perform various actions without pain. However, many risk factors that cause the musculoskeletal system to cause overload power to the lower extremities could develop stress fractures in the bone and cause pain and discomfort. Stress fractures can, over time, cause pain and swelling to the legs and can affect a person by making them unable to walk without feeling pain in every step they take. Luckily, treatments like chiropractic care and stretching techniques like MET can help loosen up, lengthen stiff muscles, and relieve the legs. Through continuous treatment, many individuals become aware of how much overloading pressure they put on their legs and can become more mindful of their daily activities pain-free.
mau faasino
Chaitow, Leon, ma Judith Walker DeLany. Fa'ata'ita'iga Fa'aa'i ole Neuromuscular Techniques. Churchill Livingstone, 2002.
May, Todd, and Raghavendra Marappa-Ganeshan. “Stress Fractures – Statpearls – NCBI Bookshelf.” I totonu: StatPearls [Initaneti]. Treasure Island (FL), StatPearls Publishing, 17 Iulai 2022, www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK554538/.
Robinson, Patrick G, et al. “Stress Fractures: Diagnosis and Management in the Primary Care Setting.” Le British Journal of General Practice : le Journal of the Royal College of General Practitioners, US National Library of Medicine, Ape. 2019, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6428476/.
O le auala e savali ai le tagata po'o le fa'atinoga o lana savali e mafai ona iloa ai pe fa'apefea ona fa'atino le paleni ma le mautu o lona tino. Talu ai o le tino e tele maso, ligaments, ma aano i totonu o le musculoskeletal system puipuia o le tuasivi ma totoga taua e galulue fa'atasi e fa'atumauina galuega lelei pe a gaioi le tagata; ae ui i lea, e mafai e le tino ona lolo atu i le tele o faafitauli e mafai ona afaina ai le tagata gait performance ma mafua ai ona tupu le pito i luga ma lalo myofascial faʻaoso manatu i alava maso. A amata ona fa'aletonu le tino o nei fa'afitauli, e mafai ona o'o atu ai i le tele o fa'aletonu e feso'ota'i ma fa'alavelave gait. O le asō o le a tatou taulaʻi atu i le auala e faʻafeiloaʻi ai faʻalavelave faʻalavelave, pe faʻafefea ona aʻafia ai le gait performances, ma pe faʻafefea ona fesoasoani togafitiga e pei o le MET. Matou te tuʻuina atu faʻamatalaga e uiga i a matou gasegase i fomaʻi faʻamaonia e ofoina atu togafitiga faʻapitoa e pei o le MET (muscle energy techniques) mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma faʻalavelave gait e fesoʻotaʻi ma mea faʻaoso e fetaui ma le auala e savali ai se tagata. Matou te fa'amalosia tagata ma'i ta'ito'atasi ma le talafeagai e ala i le fa'asino atu i a matou 'au'aunaga fa'afoma'i fa'atatau i fa'ai'uga o latou su'esu'ega. Matou te talia o aʻoaʻoga o se auala mataʻina pe a fesiligia a matou 'auʻaunaga i fesili sili ona taua i le faʻatagaina a le maʻi. Dr. Alex Jimenez, DC, suʻesuʻeina lenei faʻamatalaga o se auaunaga faʻaleaʻoaʻoga. Tuuese
Fa'afefea ona Fa'alatalata atu i Fa'alavelave Fa'alavelave?
Na e feagai ma fa'afitauli tau fe'avea'i pe a savali? E fa'afefea ona lagona le malo o lou sulugatiti po'o pito pito i lalo ole tino? Pe ua e oo i le tiga o le ulu po o le tiga o le ua? O le tele o nei fa'afitauli e feso'ota'i ma fa'alavelave gait e ono a'afia ai lou agava'a e savali. A o'o mai i fa'alavelave savali, suʻesuʻega faʻaalia o fa'alavelave fa'aleagaga o lo'o a'afia ai po'o isi mea fa'alesiosiomaga e mafai ona fa'aoso ai le fa'atupuina o fa'alavelave gait. E tusa ai ma faʻalavelave gait, e taua le iloa o le matua o le tino, e mafai ona mafua ai faʻafitauli i le musculoskeletal system masani, ma o mea tau le siosiomaga e mafai ona aʻafia atili ai le fatugalemu o le tino e mafua ai le faʻalavelave gait. O suʻesuʻega faʻaopoopo ua taʻua o fa'aletonu gait i tagata matutua e ono o'o atu ai i fa'afitauli eseese e a'afia ai le lelei o le olaga o le tagata. Pe a oʻo atu i faʻalavelave gait, e tele fomaʻi o le a suʻesuʻe e vaʻai i mafuaʻaga o nei faʻalavelave gait e fetaui ma le musculoskeletal system. E mafai ona:
Faʻafitauli faʻapitoa
Neurological tulaga
Fa'aletonu musculoskeletal
Fa'alavelave tau metabolism
O le tele o nei fa'afitauli e mafai ona fa'aoso ai le afa pito i lalo o le tino e fesuia'i sooga skeletal, e o'o atu ai i maso malō ma fa'atupuina ni nodule malo laiti i alava maso e mafai ona atili a'afia ai le gait performance.
E Fa'afefea ona A'afia Fa'ailoga Gait i Gait Performances
E fa'afefea la ona a'afia e nei tama'i nodule malo le gait performance i le tino? O nei tama'i nodule malo o ni mea fa'aoso ma e masani ona feso'ota'i fa'atasi ma fa'amatalaga fa'alavelave e feso'ota'i ma fa'aletonu musculoskeletal. "Clinical Application of Neuromuscular Techniques," na tusia e Leon Chaitow, ND, DO, ma Judith Walker DeLany, LMT, na taʻua ai o isi mafuaʻaga faaopoopo ma faʻamautu mea e mafai ona fesoʻotaʻi ma mamanu faʻaletonu e fesoʻotaʻi ma le aʻafiaga o mea faʻaoso. Fai mai foi le tusi o a'afiaga eseese e a'afia ai maso e mafai ona fa'atupula'ia ai gaioiga fa'aoso a'o fa'aosoina a'afiaga mai le fa'aletonu o le tino vaivai. O suʻesuʻega suʻesuʻega e faʻaalia o le myofascial pain syndrome o se tuufaatasiga o lagona, afi, ma autonomic faailoga e fetaui ma musculoskeletal faʻaʻailoga e pei o tiga faʻapitonuʻu / faʻasino, faʻaitiitia le tele o gaioiga, ma maso vaivai. Pe a fa'atupu fa'afitauli i alava maso, e mafai ona a'afia ai le gait a le tagata ma fa'aletonu ai lana galuega pe a savali.
Fa'afitauli Paleni Fa'atasi ma Myofascial Trigger Points-Vitio
Na e feagai ma fa'afitauli paleni pe a savali? Pe e lagona le fufusi o ou maso i nisi vaega? Po o le tiga faifai pea o le ulu po'o le tiga o le ua e afaina ai lou aso? O le vitio o loʻo i luga o loʻo faʻamatalaina ai mea e mafai ona mafua ai le paleni o faʻafitauli e aʻafia ai le gait performance ma mafua ai le tele o faʻailoga e pei o le ulu ma le tiga o le ua. Ole tele o fa'afitauli paleni e feso'ota'i ma fa'ailoga myofascial e a'afia ai lau gait performance. Myofascial fa'aoso fa'ailoga e mafai ona sosolo fa'amatalaga fa'alavelave e ono a'afia ai alava maso ile tino. O le tele o mea e feso'ota'i e mafai ona a'afia ai le gait performance o le tagata, e o'o atu ai i fa'aletonu musculoskeletal e feso'ota'i ma fa'aoso. Pe a fa'amaopoopo fa'aletonu o musculoskeletal ma vaega fa'aoso myofascial, e mafai ona fa'aitiitia ai le soifua maloloina ma le soifua manuia o le tagata pe a le vave togafitia. O le mea e lelei ai, o nisi togafitiga e aofia ai auala e faʻaitiitia ai maso ma tiga faʻatasi aʻo faʻaitiitia faʻamaoniga e fesoʻotaʻi ma faʻailoga myofascial.
Auala e Fesoasoani ai le MET Technques i Gait Performance & Trigger Points
A feagai se tagata ma fa'aletonu e a'afia ai a latou gait performance ma fa'apipi'i fa'amatalaga fa'alavelave e feso'ota'i ma fa'atupu fa'ailoga, e mafai ona fesoasoani togafitiga e fa'aleleia ai o latou savali a'o fa'aitiitia fa'ailoga e pei o le tiga. O le tele o foma'i fa'apitoa o le tiga o le a fa'aogaina le MET technique (muscle energy technique) e fesoasoani ai e fa'alautele maso o lo'o a'afia o lo'o ma'a'a ma fesoasoani e toe fa'afo'i le tino. Togafitiga e pei o le chiropractic care e faʻaogaina ai lenei metotia faʻatasi ma le togafiti faʻamaʻi e fesoasoani e toe faʻaleleia le tino aʻo faʻamalolo maso malo e aʻafia ai le gait performance. A fa'aauau le tausiga o se tagata e toe maua ai le gaioi, e mafai ai ona latou nofouta i le auala latou te savali ai ma tauaveina i latou lava e aunoa ma se tiga.
iʻuga
O le auala e savali ai le tagata o le auala e galue ai le paleni ma le mautu i siosiomaga eseese. O le gait performance a le tagata e tatau ona fa'atumauina le gaioiga e mafai ai e maso eseese, ligaments, ma aano o lo'o i totonu o le musculoskeletal system ona gaoioi. A a'afia ai maso 'ese'ese ole a'afiaga ole si'osi'omaga po'o fa'aletonu musculoskeletal, e mafai ona fa'atupu fa'alavelave fa'alavelave e a'afia ai le gait performance. I lena tulaga, e oʻo atu ai i le malo ma le tiga e fesoʻotaʻi ma faʻailoga. O le mea e laki ai, o auala e pei o le MET tu'ufa'atasia ma togafitiga fa'ama'i e mafai ona fesoasoani e toe fa'asa'o le tino ma fa'ama'a'a maso maso ma so'oga e toe fa'afo'i le tino ma fesoasoani e fa'aleleia le gaioiga atoa.
mau faasino
Chaitow, Leon, ma Judith Walker DeLany. Fa'ata'ita'iga Fa'aa'i ole Neuromuscular Techniques. Churchill Livingstone, 2002.
Marshall, Frederick J. "Faʻalatalata atu i le Matutua maʻi ma le Gait Disurbance." Neurology. Fa'ata'ita'iga Fa'afoma'i, US National Library of Medicine, Iuni 2012, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3613197/.
Pirker, Walter, ma Regina Katzenschlager. "Gait Disorders i Tagata Matutua ma Tagata Matutua: O se Taiala Faʻafomaʻi." Wiener Klinische Wochenschrift, US National Library of Medicine, Fep. 2017, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5318488/.
E le masani ona iloa e le toatele o tagata, o le mautu ma le paleni, o tomai ia e lua e sili ona faatuatuaina e taofia ai le tino mai le pa’u, ma e masani ona manatu faatauvaa i tulaga muamua, lea o loo aoao ai tamaiti laiti ma laiti e tutu sa’o, e oo atu i le avea ma tagata matutua lea. matou te savavali, tamoʻe pe faia soʻo se gaioiga faaletino. O tatou tino o masini lavelave e aofia ai vaega pito i luga ma lalo e maua ai paleni ma le mautu. O le afa pito i lalo o tatou tino e fesoasoani e faʻamautu ma faapaleni le mamafa afa pito i luga ma mafai ai ona tatou feoai solo. E ta'ua lea o le gait. Ae ui i lea, pe a amata ona matua le tino poʻo faʻafitauli masani e amata ona afaina ai maso ma mafuaʻaga se le paleni i le afa pito i lalo, e mafai ona oʻo atu ai i le tele o faʻafitauli e fesoʻotaʻi ma nei faʻaletonu. O tala o aso nei e suʻesuʻeina ai le gait, pe faʻafefea ona fesoʻotaʻi faʻalavelave gait ma le tino, ma pe faʻafefea ona faʻaleleia e le MET le gait. Matou te tuʻuina atu faʻamatalaga e uiga ia matou gasegase i fomaʻi faʻamaonia e ofoina atu togafitiga faʻapitoa e pei o le MET (muscle energy techniques) mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma tulaga masani e fesoʻotaʻi ma faʻalavelave gait e ono afaina ai le gafatia o le tagata e savali. Matou te fa'amalosia tagata ma'i ta'ito'atasi ma le talafeagai e ala i le fa'asino atu i a matou 'au'aunaga fa'afoma'i fa'atatau i fa'ai'uga o latou su'esu'ega. Matou te talia o aʻoaʻoga o se auala mataʻina pe a fesiligia a matou 'auʻaunaga i fesili sili ona taua i le faʻatagaina a le maʻi. Dr. Alex Jimenez, DC, suʻesuʻeina lenei faʻamatalaga o se auaunaga faʻaleaʻoaʻoga. Tuuese
O le a le Gait?
Na e feagai ma ni fa'afitauli pe a e savali mo sina mea puupuu pe mamao? Pe foliga mai e vaivai pe tiga ou vae po o tapuvae pe a laa? Pe sa e feagai ma fa'afitauli fe'avea'i i lou suilapalapa? O le tele o nei fa'afitauli e feso'ota'i ma le gait ma e mafai ona fa'alavelave fa'aletonu i le tino. O le a la le savali? I le tusi a Leon Chaitow, ND, DO, ma Judith Walker DeLany, LMT, ua faaulutalaina "Clinical Applications of Neuromuscular Techniques," o le gait e faauigaina o le auala e te savali ai ma le auala e fesoasoani ai vaega taʻitasi o le tino i le auala e te savali ai. E aofia ai:
vae
Fao
Tue
Lulu
Spine
O loo taʻua foʻi i le tusi le auala e agaʻi atu ai se tagata mai le tasi nofoaga i le isi e faaaogā ai muscular action ma le kalave e faaoso ai i latou e savavali. E lua iunite fa'atino o lo'o i se mafutaga fa'atalanoa e saofagā i le savali: o le pasese ma le locomotor units. O le pasese e aofia ai pito pito i luga, e pei o le ulu, ua, lima, ogalaau, ma le pelvis, e avea ma totonugalemu o le kalave pe a agai i luma. I le taimi lava e tasi, o le locomotor unit e aofia ai le pelvis ma pito pito i lalo, e pei o vae, tulivae, vae, ma tapuvae, e lagolago ai le mamafa o pito pito i luga ma faʻatino le faʻatulagaina o le mautu ma le gaioiga e faʻagasolo ai le tino.
Gait Fa'alavelave e Fa'atasi ma le Tino
O le a la le mea e tupu pe a amata ona aʻafia le tino i mea faʻalavelave poʻo le matua masani ma mafua ai le faʻalavelave gait. O suʻesuʻega suʻesuʻega e faʻaalia talu ai ona o le gait e faalagolago i le fesoʻotaʻiga o le tino, musculoskeletal, ma le cardiorespiratory system lea e mafai ona aʻafia i le matua ma isi mea e mafai ona oʻo atu ai i faʻafitauli i pito pito i lalo e mafua ai ona pa'ū ma manuʻa. O le tele o mea e mafai ona oʻo atu ai i faʻalavelave faʻalavelave e mafai ona aʻafia ai le auala e savali ai le tagata ma pe faʻafefea ona afaina ai sooga ma maso, lea e mafai ona oʻo atu ai i faʻailoga e pei o le tiga. O suʻesuʻega faʻaopoopo na taʻua O le faaletonu o le gait e aafia ai tagata matutua, ma faateleina ai lo latou pa'u ma oo atu ai i faafitauli tau feoai io latou suilapalapa. O le fa'apu'upu'u maso ma le soifua maloloina fa'atasi o isi fa'afitauli e mafai ona fa'alavelave ai le gait i pito pito i lalo. Pe a fufusi ma vaivai maso i pito pito i lalo, e mafai ona mafua ai ona pupuu ma faʻatasi ma le faʻaleagaina o sooga. O le soifua maloloina o sooga i pito pito i lalo e faʻalagolago i le paleni o le malosi o maso faʻafeagai. Pe a leiloa se vaega po'o uma o latou galuega fa'atino, e mafai ona fa'atupuina ai le so'oga fa'asili. I lena tulaga, e mafua ai le faʻalavelave sooga faʻalavelave, e fetaui ma le tiga pito i lalo e fesoʻotaʻi ma faʻalavelave gait e aʻafia ai le gafatia o le tagata e savali ma tausia o latou tino paleni.
Ose Vaaiga Aoao ole Gait Analysis-Vitio
Sa e feagai ma fa'afitauli tau fe'avea'i i ou so'oga? Pe e te iloa ea ua e le mautonu i taimi uma e te savali ai? Po'o lagona fufusi lou vae? Afai na e feagai ma nei faʻafitauli, atonu e mafua mai i se faʻafitauli gait. E eseese auala e savavali ai le toʻatele o tagata; a iai ni fa'afitauli, e mafai ona fa'ailoa i se su'ega. A iai se faʻafitauli i le gait, e mafai ona faʻaalia ai le tiga ma isi faʻafitauli faʻaalia e mafai ona afaina ai le tino atoa. O le vitio o loʻo i luga o loʻo faʻamatalaina ai le gait cycle ma le gait analysis o le savali a se tagata. O su'esu'ega gait e masani ona fa'aoga i se su'ega masani e iloilo ai pe fa'afefea ona savali le tagata, fa'ainisinia o latou tino, ma gaioioiga maso e maua ai le malamalama i le mataupu. O le savali a le tagata e mafai ona ofoina mai ai le tele o faʻaataata taua e mafai e fomaʻi ma fomaʻi faʻapitoa ona iloa le faʻafitauli e ala i le faia o se fuafuaga togafitiga e faʻaleleia ai le savali a le tagata ma faʻaitiitia ai faʻamaoniga e pei o tiga.
Fa'afefea ona Fa'aleleia e le MET Technique le Gait
O le tele o togafitiga e mafai ona faʻaleleia lelei le paleni ma le gait disorders i le tino. O le tele o fomaʻi faʻapitoa e pei o chiropractors latou te faʻaogaina le faʻaogaina o le tui e toe faʻaoga ai le tui e faʻamavae ai sooga malo atonu na mafua ai le le paleni i pito pito i lalo. MET (muscle energy technique) ma togafitiga faʻale-tino e mafai ona fesoasoani e faʻamalo maso maso ma faʻamalosia vaega maso o loʻo aʻafia. MET ma isi auala e faʻaleleia ai le gait e mafai ai e le toʻatele o tagata ona toe faʻaleleia lo latou malosi ma faʻaaogaina ni taʻiala fou mo latou tu ma gaioiga. O nei togafitiga togafitiga o le a mafai ai e se tagata ona lagona atili le toʻa ma sili atu ona nofouta i le auala latou te savali ai aʻo tuʻuina atu le malosi o maso i maso o loʻo aʻafia e puipuia ai le vaivai ma faʻaitiitia ai avanoa o manuʻa i le lumanaʻi, e pei o suʻesuʻega faʻaalia.
iʻuga
O le savali e fuafua i le savali a le tagata ma le auala e gaoioi ai i tulaga eseese. O o tatou tino e aofia ai vaega pito i luga ma lalo e fetaui ma le savali ma mafai ai ona tatou mautu ma paleni pe a tatou gaoioi. Pe a a'afia le tino i fa'afitauli eseese e pei o fa'alavelave fa'afuase'i po'o le matua masani, e mafai e sooga ma maso ona fa'afitauli i le savali a se tagata, e o'o atu ai i le paleni fa'afitauli ma pa'u manu'a. O le tu'ufa'atasia o fuafuaga mo togafitiga e fa'aleleia atili ai le gait e mafai ona fesoasoani e puipuia ai avanoa i le lumana'i o manu'a ma fesoasoani e fa'alautele ma fa'amalosia maso o lo'o a'afia a'o fa'amavaeina so'oga malo. O lenei mea e mafai ai e se tagata ona toe maua le paleni ma faʻaleleia le mautu i totonu o latou tino.
mau faasino
Baker, Jessica M. “Gait Disorders.” Le American Journal of Medicine, US National Library of Medicine, 27 Tesema 2017, pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/29288631/.
Chaitow, Leon, ma Judith Walker DeLany. Fa'aaogāga Fa'afoma'i ole Neuromuscular Techniques. Churchill Livingstone, 2003.
Pirker, Walter, ma Regina Katzenschlager. "Gait Disorders i Tagata Matutua ma Tagata Matutua: O se Taiala Faʻafomaʻi." Wiener Klinische Wochenschrift, US National Library of Medicine, Fep. 2017, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5318488/.
Van Abbema, Renske, et al. “O le a le Ituaiga, po'o le Tu'ufa'atasiga o Fa'amalositino e Mafai Ona Fa'aleleia le Saosaoa Fa'atonu i Tagata Matutua? O se Meta-Suʻesuʻega." BMC Geriatrics, US National Library of Medicine, 1 Iulai 2015, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4488060/.
O le musele iliopsoas o se fa'aoga muamua o le suilapalapa e fesoasoani i le suiga i fafo o le femur ma fa'atumauina ai le malosi ma le fa'amaoni o le so'oga. E fesoasoani foi e faʻamautu le lumbar spine ma le pelvis. E masani ona soona fa'aoga e tagata ta'aalo nei maso i le tamo'e uma, osooso, kiki, ma le suia o itu pe a tamo'e, e mafua ai le tiga ma/poo loimata. O le toe fa'afo'i fa'asolosolo o suilapalapa e mafai ona i'u ai i suiga fa'ama'i fa'ama'i. Chiropractic ma togafitiga faʻaletino e mafai ona fesoasoani i le amataga o le faʻamalologa, faʻafeiloaʻi saogalemu i le toe faʻaleleia, ma toe foʻi i gaioiga faʻaletino.
Iliopsoas Muscle
O le suilapalapa o le vaega o maso, e aofia ai le iliacus ma psoas tele maso / iliopsoas ma le rectus femoris / quadriceps. O se tasi o maso sili ona telē ma mafiafia i totonu o le tino, o le psoas, e alu atu mai le lumbar vertebrae, kolosi i luma o suilapalapa taʻitasi, ma faʻapipiʻi i totonu o le ponaivi o le ogavae. O le maso e galue e ala i le faʻafefe o le sooga suilapalapa ma sii i luga le vae pito i luga agai i le tino. O nei alava e mafai ona masae pe a sili atu le vevesi nai lo le gafatia e le maso. O le iliopsoas strain e tupu pe a ova se tasi pe sili atu o nei musele fuga o le suilapalapa pe amata ona masae.
manua
Ole manu'a e mafai ona tupu mai ta'aloga po'o gaioiga fa'aletino i aso uma. E o'o atu ai i le fulafula, tiga, ma le fa'atupuina o le ma'ila. Ole manu'a ole iliopsoas e masani lava ona mafua mai i gaioiga fa'afuase'i, e aofia ai le tamo'e, kiki, ma le suia vave o le itu a'o tamo'e.. O tagata taʻitoʻatasi e auai i soʻo se taʻaloga, aemaise lava le uila, tamoʻe, siva, tenisi, martial arts, ma le soka, e sili atu ona oʻo i lenei manuʻa. O isi mea taua e aofia ai:
Malosiaga o musila
Maʻaʻa soʻoga faʻatasi
Vaivai vai
Le atoatoa le mautu autu
Le fa'amafanafana sa'o
Biomechanics le talafeagai
Fa'aitiitia le malosi ma le fa'amalieina
O le a lagona e tagata taʻitoʻatasi le tiga faʻafuaseʻi poʻo le tosoina o lagona, e masani lava i luma o le suilapalapa, gaʻo, poʻo le vaega o le manava.. O isi fa'ailoga e aofia ai:
O le faʻamalolo ma le toe faʻaleleia e faʻalagolago i le ogaoga o le manuʻa. Ole manu'a la'ititi ole maso ole iliopsoas e mafai ona alu ile tolu vaiaso e toe malosi atoatoa ai. O tiga ma loimata e sili atu ona ogaoga e ono i le valu vaiaso aʻo leʻi toe faʻamalosi, ona e manaʻomia e le tino se taimi e toe faʻaleleia aʻo leʻi amataina le toe faʻaleleia.
Chiropractic Toe Faʻaleleia ma Toe Faʻaleleia
O laasaga muamua pe a feagai ma lenei manuʻa e tatau ona puipuia PRICE, malolo, aisa, faʻamalosi, ma le maualuga. E taua le malolo ma saili togafitiga vave; afai e le togafitia, e mafai ona faateteleina le tulaga, e oo atu ai i se tulaga faaumiumi, ma manaomia ai se taotoga. O se togafitiga faʻamaʻi ma fuafuaga toe faʻaleleia o le a aofia ai mea nei:
Fofo malie mea palu
Fa'atasi fa'atasi
E mafai e le foma'i tipitipi ona fautuaina tootoo e taofi ai le mamafa mai le suilapalapa.
O se fusi e mafai ona fesoasoani i le faʻamalosi ma faʻamautu le fuga o le suilapalapa e faʻavave ai le faʻamalolo.
A fetuunai ma le polokalame fa'amalosi o le a fa'atinoina e fa'atatau i maso o lo'o siomia ai le suilapalapa.
O fa'amalositino fa'amalositino o le a fa'aleleia atili ai le mautu o le vaega o le pelvis e puipuia ai so'o se fa'afitauli fa'aoga tele.
E mafai fo'i ona fautuaina le ofuina o lavalava fa'amalosi, aua o lavalava e fesoasoani e fa'amautu ai le vevela o maso.
Loimata Labral
mau faasino
Dydyk AM, Sapra A. Psoas Syndrome. [Fa'afou 2022 Oketopa 24]. I totonu: StatPearls [Initaneti]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2022 Ian-. Avanoa mai: www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK551701/
Lifshitz, Liran BPt, MSc, PT; Bar Sela, Shlomo BPt MPE; Gal, Noga BPt, MSc; Matini, RobRoy PhD, PT; Fleitman Klar, Michal BPt. Iliopsoas le Muscle Natia: Anatomy, Su'esu'ega, ma Togafitiga. Lipoti Fa'afomai Ta'aloga i le taimi nei 19(6):p 235-243, Iuni 2020. | DOI: 10.1249/JSR.0000000000000723
Rauseo, Carla. “O LE TOE FA’AVAEINA O SE TAUMAFA MA ILIOPSOAS TENDINOPATHY I LE FA’A’OGA O SE FA’A’OGA FA’AVAE-O SE LIPOTI FA’AVAE.” Tusitala fa'ava-o-malo o ta'aloga togafitiga fa'aletino vol. 12,7 (2017): 1150-1162. doi:10.26603/ijspt20171150
Rubio, Manolo, et al. "Iliopsoas Tendon Loimata: Ose Mafuaaga Seasea o le Suavai Tiga i Tagata Matutua." Geriatric ta'otoga fa'afofoga & toe fa'aleleia vol. 7,1 (2016): 30-2. doi:10.1177/2151458515627309
O sulugatiti i vaega pito i lalo o le tino e mafai ai e vae ona faʻafeiloaʻi le tagata talimalo mai le tasi nofoaga i le isi ma maua ai le mautu e lagolago ai le mamafa o le tino pito i luga. O le sulu o le a mafai ai e le tino ona mimilo ma liliu e aunoa ma le lagonaina o le tiga. E mafua lenei mea i maso eseese ma ligaments o loʻo siomia ai le ponaivi pelvic ma le sooga sooga o le suilapalapa e mafai ai ona mafai le gaioiga. Peitai, pe a amata ona aafia le tele o maso o loo siomia ai le pelvis pe o loʻo i ai se faʻamaʻi masani e pei o osteoarthritis e mafua ai le masaesae ma le masae i sooga o le suilapalapa e mafai ona mafua ai faʻamaoniga autu e fesoʻotaʻi ma suilapalapa ma faʻalavelave ai le toʻatele o tagata pe a feoai solo. O le mea e laki ai o loʻo i ai auala e faʻaleleia ai le gaioi o le suilapalapa ma maso o loʻo siomia ai i totonu o le suilapalapa ma le pelvic vaega o le tino. O le tusiga o aso nei o loʻo vaʻavaʻai i mafuaʻaga o le atinaʻeina o suilapalapa fufusi i totonu o le tino ma pe faʻafefea ona faʻaogaina e faʻalautelega eseese maso maso flexor fufusi. Matou te faʻafeiloaʻi a matou gasegase i kamupani faʻamaonia e aofia ai metotia ma le tele o togafitiga mo le tele o tagata o loʻo mafatia i tiga o le suilapalapa ma ona faʻamaoniga faʻamaonia e mafai ona aʻafia ai le musculoskeletal system i totonu o sulu, vae, ma le lumbar region o le tui. Matou te fa'amalosia ma fa'afetaia ma'i ta'ito'atasi e ala i le fa'asino atu i foma'i fa'apitoa e fa'atatau i a latou su'esu'ega pe a talafeagai. Matou te malamalama o le aʻoaʻoga o se auala manaia pe a fesiligia a matou kamupani tuʻuina atu fesili lavelave i le talosaga ma le malamalama a le maʻi. Dr. Jimenez, DC, naʻo le faʻaaogaina o lenei faʻamatalaga o se auaunaga faʻaleaʻoaʻoga. Tuuese
O le a le mea e mafua ai ona atiaʻe le tino o suʻega futi?
Na e feagai ma fa'afitauli o le gaioiina o suilapalapa? A e nofo, pe e te lagona le lē toʻa, ma fufusi lou suilapalapa? Po'o e fa'aititia le tele o lau gaio'i pe a fa'agaoi ou suilapalapa? E mafai ona fetaui ma ou suilapalapa pe afai o loʻo e feagai ma faʻafitauli tiga o maso i pito pito i lalo. O suilapalapa e fesoasoani e fa'amautu le pito i luga ma lalo o le tino a'o tu'uina atu le tele o gaioioiga o vae. Pe a amata ona nofo le tagata mo se taimi umi pe mimilo o latou tino i se tulaga ese, e mafai ona faapuupuu maso o loo siomia ai sulu. O isi fa'afitauli, e pei o tulaga fa'aumiumi, e mafai ona faia se sao i le atina'eina o fuifui o le suilapalapa. O suʻesuʻega e faʻaalia o fa'ama'i eseese e a'afia ai suilapalapa, lumbar spine, ma pito pito i lalo e mafai ona fa'afeso'ota'i malosi ma fa'atapula'aina le gaioi o suilapalapa e mafai ona a'afia ai a'afiaga e ono a'afia ai sulu. I lena tulaga, o nisi o faʻaʻailoga e fesoʻotaʻi ma fufusi o le suilapalapa e aofia ai:
Faʻafitauli
Feavea'i maualuga
Faatapulaa le tele o lafo faatu
Faʻaitiitia le malosi o maso i le gaʻo
Musipo mumu
Ma'ai, tiga fa'afuase'i ile suilapalapa, pelvis, po'o le ga'o
Paʻu maualalo maualalo
Piriformis syndrome
O isi suʻesuʻega suʻesuʻega na taʻua o fa'aletonu o le hypermobility e ono a'afia ai so'oga o suilapalapa. Ole fa'aletonu ole gaioioiga e pei ole EDS (Ehlers-Danlos syndrome) e mafai ona mafua ai le micro po'o le macro-trauma ile sooga suilapalapa ma aafia ai ligaments o loo siomia ai le sooga suilapalapa. I lena tulaga, e mafai ona mafua ai le faʻafefe o musele o le suilapalapa ma ono aʻafia ai le auala e gaoioi ai se tagata, ona mafua ai lea o manuʻa vaivai ma tiga tumau.
Su'e Su'e Fa'aloloa-Vitio
E te lagona le fufusi i lou suilapalapa? E te va'aia oe o lo'o fa'ase'e solo pe a savali? Pe e te lagona le tiga pe tiga pe a fa'alo? O le tele o nei fa'afitauli e feso'ota'i ma fuifui fufusi o suilapalapa e ono tupu mai i le tiga o le suilapalapa i pito pito i lalo. Afai e fufusi le suilapalapa o le tagata, e mafai ona mafua ona o le nofonofo pea i lalo, ma mafua ai ona faapuupuuina maso o le suilapalapa, poʻo tulaga masani e mafai ona afaina ai le sooga suilapalapa ma maso. Peita'i, e iai auala 'ese'ese e puipuia ai le fufusi o le suilapalapa ma toe fa'afo'i le gaioi i tua. O suʻesuʻega e faʻaalia o le fa'aloloa fa'atasi ma le fa'amautu autu e mafai ona fesoasoani e fa'aleleia atili le gaio'iga o le suilapalapa a'o fa'amautinoa o fa'amalositino fa'amalositino e mafai ona fesoasoani e fa'amalosia le maso fa'ata'amilo i le vaega o suilapalapa. O le vitio o loʻo i luga o loʻo faʻaalia ai faʻalautele e faʻatatau i musele o le suilapalapa ma fesoasoani e faʻaleleia le gaioi o le suilapalapa.
Eseese Fa'alolo'i E Fa'asa'oloto Fusi Su'ega Su'ega
Ua faʻaalia suʻesuʻega e faapea o musele o le suilapalapa o le sao autu ia i le mautu o le lumbar spine pe a faamatuu atu maso fuifui suilapalapa. Afai la e fufusi le suilapalapa o le suilapalapa, e mafai ona mafua ai faʻamatalaga faʻalavelave faʻalavelave i le lumbar spine, lea e oʻo atu ai i le tiga ma le faʻaleagaina o le faʻatinoga. O le auala sili e faʻaitiitia ai faʻamaʻi e pei o le tiga e fesoʻotaʻi ma faʻamaʻi fusi o le suilapalapa o le faʻaloaloa lea o le afa pito i lalo o le tino e faʻaitiitia ai maso faʻamaʻi ma faʻamau i totonu o le suilapalapa. Suesuega faaopoopo ua iloa o le faʻalauteleina faʻatasi ma faʻamalositino e faʻatatau i le pito i lalo e mafai ona faʻaitiitia ai le tiga e mafua mai i le pito i lalo ma fesoasoani e faʻaleleia le mautu ma faʻamalosia maso o loʻo siomia ai i totonu o sulu. O le taimi nei e taua le manatua o le faʻalauteleina mo le itiiti ifo i le 5-10 minute aʻo leʻi galue ma pe a maeʻa ona faʻatagaina maso e faʻamafanafana ma faʻaleleia le fetuutuunai. O lo'o i lalo nisi o fa'alava'ese'ese e mafai ona fa'asa'oloto ai fuifui sulu.
Lunge High Crescent
A'o tu i luga o le fala, la'a i luma e tu'u ai lou vae taumatau i se tulaga fa'ase'e*Mafaufau i se tulaga lunge.
Puno'o lemu le tulivae pito i luma a'o fa'asa'o le vae pito i tua, aua e mafai ai e le mulivae o le vae tua ona si'i ese mai le fala; o le tulivae pito i luma e punou e mafai ai ona tutusa le ogavae ma le fola, ma oomi le vae taumatau i luga o le fala.
Fa'atafafa i luga suilapalapa, ina ia fa'asaga i luma o le fala.
Fa'aloaloa le lima i luga i le fa'alo e fa'aloa i luga a'o oomi i totonu o le fala e lagona ai le fa'aloaloa o suilapalapa
Taofi mo le lima manava a'o le'i tula'i lemu mai le tulaga lunge ma toe fai i le isi itu.
O lenei fa'aloaloa e fesoasoani e fa'amatu'u ai le vevesi i totonu o le suilapalapa fa'apipi'i ma quads a'o fa'amafanafanaina maso ma fa'ateleina le tafe toto i vae.
To'uli-I le Fatafata
Ta'oto i luga o le fala fa'aloaloa uma vae ma fa'apa'i vae.
Toso le tulivae agavale i le fatafata a'o fa'asa'o le vae taumatau, ma oomi le vaega lumbar o le tua i totonu o le fala..
Taofi le tulaga a'o manava loloto mo le 30 sekone i le 2 minute.
Tu'u lemu ma toe fai i le vae taumatau *E mafai ona e sii i luga tulivae uma e lua i lou fatafata ma luelue lemu mai lea itu i lea itu e faʻamalolo ai le faʻalavelave maualalo i tua e fai ma sui.
O lenei fa'aloaloa e matua fesoasoani tele mo fa'amau ma'i ma fa'ataga ai maso tete o sulugatiti ma pito i lalo e malolo a'o fa'ateleina le tafe atu o le toto i maso.
Piriformis Stretch
I luga o le fala, nofo fa'aloloa uma vae.
Fa'asa'o le vae taumatau i luga o le agavale ma tu'u le isi mafolafola i luga o le fola a'o fulu le vae agavale
Tuu le lima taumatau i tua o le tino ae o le tulilima agavale i luga o le tulivae taumatau.
I le manava, oomi le vae taumatau i le agavale ae faʻatagaina le tino e mimilo i le itu taumatau.
Manava e lima mo se fa'aloloa loloto ma fesuia'i itu e toe fai le gaioiga i le lima agavale *Afai e maualalo lou tiga i tua, o le suiga ua mafai ai ona e fa'aoga lou lima agavale e toso ai le quad taumatau i totonu ma fafo i le agavale ma le isi itu.
O lenei fa'aloaloa e fesoasoani e fa'amama ai maso fufusi i le pito i lalo, suilapalapa, ma fa'ama'i. Afai o loʻo e maua le tiga o le nerve sciatic e fesoʻotaʻi ma le piriformis syndrome, o lenei faʻalautele e fesoasoani e faʻasaʻo le vevesi o maso mai le musika piriformis e faʻaleagaina ai le nerve sciatic.
Fiafia Pepe Pose
Ta'oto i luga o le fala ma punou tulivae uma ma vae i luga o le eleele.
I le manava, sii aʻe vae mai le eleele ma uu vaega pito i fafo o vae i ou lima.
Ona toso malie lea o vae agai i le fatafata ma faataga tulivae e tuu i lalo i le eleele, i itu uma e lua o le tino, ae taofi le tua i luga o le manava..
Taofi le tulaga mo le itiiti ifo ma le lima manava.
E fesoasoani lea fa'alava ile musele o le ogavae po'o mea fa'apipi'i suilapalapa ma fesoasoani e fa'agasolo ma fe'avea'i e aunoa ma se fa'alavelave po'o se fa'alavelave.
Alalaupapa Pose
I luga o le fala, taoto i lou tua ma lou itu, ma faalautele ou lima aʻo faʻamafola ou vae i luga o le fola ma punou ou tulivae.
Oomi i ou mulivae e sii i luga sulugatiti ma faataga vae e savali i ni nai laa agai i le tino. *Taofi vae ma tulivae i le suilapalapa lautele.
Uu lima i lalo o le tino ma oomi i totonu o le fala
Taofi le tulaga mo manava e lima.
O lenei fa'aloaloa e fesoasoani e aveese le mamafa mai maso o le suilapalapa a'o fa'amalosia le fa'amama ma maso o le manava.
iʻuga
A oʻo mai i le faʻamatuʻuina o fusi o le suilapalapa pe a uma ona nofo mo se taimi umi poʻo le i ai o faʻafitauli o le suilapalapa e aʻafia ai lou tua maualalo poʻo le pelvis, O le faia o faʻalautelega eseese e taulaʻi ai le sulugatiti e mafai ona faʻaitiitia ai le tiga ma faʻamatuʻu maso maso e fesoʻotaʻi ma isi tulaga e mafai ona aʻafia ai le tino. O sulu e taua le tausiga talu ai e maua ai le feʻaveaʻi ma le mautu i vaega pito i luga ma lalo ole tino. Latou te lagolagoina le mamafa o le tino pito i luga aʻo tuʻuina atu le tele o gaioiga i vae. O le tuʻufaʻatasia o nei faʻalautelega eseese e mafai ona faʻaitiitia ai le tiga na i ai i lalo ma fesoasoani e faʻamafanafanaina isi maso o loʻo siomia ai pito pito i lalo.
mau faasino
Lee, Sang Wk, ma Suhn Yeop Kim. “Aafiaga o Fa'amalositino Su'ava'e mo Ma'i Ma'i maualalo maualalo i tua ma lumbar le atoatoa." Tusi o le Saienisi Togafitiga Faʻafomai, US National Library of Medicine, Fep. 2015, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4339134/.
Moreside, Janice M, ma Stuart M McGill. "Fa'aleleia o le Gaio'i Su'ega Fa'aaogāga Fa'asaga 'ese'ese e Tolu." Lautusi o le Malosiaga ma le Tuufaatasia o Suesuega, US National Library of Medicine, Me 2012, pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22344062/.
Reiman, Michael P, ma JW Matheson. “Tagata Fe'avea'i Su'ega: Fautuaga Fa'afoma'i mo le Fa'a'avea'iina o le Tagata Lava ma le Toe A'oa'oina o Musele." Tusitala Fa'ava-o-malo o Ta'aloga Togafitiga Fa'aletino, US National Library of Medicine, Oketopa 2013, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3811738/.
Ua iloa e tagata uma i le lalolagi atoa o vae e taua. O vae e mafai ai e le toʻatele o tagata momoʻe, savali, po o le tamo'e mo se taimi umi e aunoa ma le lagona tiga mo sina taimi. I lena tulaga, o maso eseese ma tendon o loo siomia ai le vae tu'uina atu le tino atoa flexion, fa'alautele, ma mautu. E ui lava e faigofie tele ona maua i le aofaʻi fautuaina o laasaga i le soifua maloloina, e tusa ma le 75% o tagata taʻitoʻatasi o le a maua le tiga o vae e mafai ona aʻafia ai lo latou gafatia e savali. O se tasi o tiga masani o vae o le fatu fasiaitis, lea e mafai ona avea ma tulaga tiga o vae pe a le togafitia i se taimi vave. O le tusiga o aso nei o loʻo vaʻavaʻai i le plantar fasciitis, o ona faʻaʻailoga, pe faʻafefea ona fesoʻotaʻi faʻailoga, ma togafitiga mo ia. Matou te fa'asino atu tagata mama'i i 'au'aunaga fa'amaonia e tu'ufa'atasia metotia ma togafitiga mo tagata ta'ito'atasi o lo'o feagai ma le fasciitis. E ala i le su'eina o mea e sau mai ai, o le tele o tagata tomai faapitoa i tiga e mafai ona atiaʻe se fuafuaga togafitiga e faʻaitiitia ai aʻafiaga e mafua ai le fasciitis plantar i vae. Matou te fa'amalosia ma fa'afetaia ma'i ta'ito'atasi e ala i le fa'asino atu i foma'i fa'apitoa e fa'atatau i a latou su'esu'ega pe a talafeagai. Matou te malamalama o aʻoaʻoga o se auala mataʻutia pe a fesiligia a matou 'auʻaunaga i fesili lavelave i le manaʻoga ma le malamalama a le maʻi. Dr. Jimenez, DC, naʻo le faʻaaogaina o lenei faʻamatalaga o se auaunaga faʻaleaʻoaʻoga. Tuuese
O le a le Plantar Fasciitis?
Na e feagai ma le tiga faifai pea o le mulivae? E te lagona le tiga e oso i luga lou vae pe a e laa pe savali? Pe e te lagona le tiga o lou mulivae? O le tele o nei fa'afitauli tiga o lo'o feagai ma tagata e feso'ota'i ma le fasciitis. O suʻesuʻega e faʻaalia o le fasciitis o le laau e mafua mai i le faʻaleagaina o le fascia laau ma ona ligaments. O le mea lea e mafua ai ona fula, fulafula, ma vaivai, lea e mafua ai ona tiga le pito i lalo o le vae po o le mulivae pe a savali pe tu se tagata. I lena tulaga, pe a iai se faʻalavelave faifaipea i luga o vae, e mafua ai le microtears i le fascia plantar. E taua tele le sao o le fascia i le vae aua e aofia ai vaega e tolu e lagolago ai le faaofuofu o le ogatotonu ma le fa'ate'ia pe a la'a i lalo. I le avea ai ma se tasi o mafuaʻaga masani o le tiga o le mulivae, o le tiga o totoe mai le plantar fasciitis e foliga mai o se lagona maʻai, tui. Plantar fasciitis e sili atu ona iloga i tagata vaeluagalemu. Ae ui i lea, soʻo se tasi i soʻo se matua e mafai ona atiaʻe le fasciitis plantar, aemaise lava pe a iai a latou galuega faigaluega e manaʻomia ai i latou e tu i luga o latou vae.
Fa'aailoga ole Plantar Fasciitis
Talu ai e tusa ma le 2 miliona tagata Amerika e ono mafai ona atiaʻe le fasciitis o le laau, e taua le iloa o le taimi e tu ai le tagata i luga o latou vae i taimi uma, o le ai ai le mumū i luga o le aano o vae. O le to'atele o tagata e pisi i le olaga e mana'omia ai latou e tu i luga o latou vae e masani ona le amana'iaina le tiga po'o le fa'anoanoa. O nisi o faʻamaoniga e mafua ai le plantar fasciitis e aofia ai mea nei:
Paʻu i lalo o le mulivae
Tiga i le faaofuofu
Tiga e masani ona sili atu ona leaga pe a ala i luga
Tiga e fa'ateleina i masina
Fufulu i lalo o le mulivae
Ae peitaʻi, a oʻo ina ova le tiga, e toʻatele tagata e masani ona manatu e tiga o latou vae poʻo le maualalo o le tua ona o le vaivai tele mai galuega, i lalo o le faʻalavelave faifaipea, poʻo le faʻamalosi o latou tino. A tupu lenei mea, e manatu le toʻatele o le a alu ese le tiga i ni nai aso pe a uma ona malolo mo sina taimi puupuu.
Fa'ailoga Fa'aoso e feso'ota'i ma le Plantar Fasciitis
O le taimi nei o le toʻatele o tagata e masani ona manatu o le plantar fasciitis e naʻo le afaina o mulivae, peitaʻi, e mafai ona aʻafia ai soʻo se vaega o le fausaga o vae talu ai o maso uma o loʻo siomia ai e lamatia i le mumū. A amata ona le amanaiaina e tagata le tiga ma le le mautonu o loʻo mafua ai le fasciitis plantar i luga o vae, e mafai ona faʻapipiʻi ma atiaʻe ni faʻailoga i isi vaega o le tino:
Fao
Tue
Lulu
Lalo i tua
O suʻesuʻega e faʻaalia o mea fa'aoso po'o le myofascial tiga fa'ama'i e faigata, tu'ufa'atasi, laiti nodules o lo'o i luga o le fusi musculoskeletal taut e mafua ai le tele o fa'afitauli e pei o le fulafula, hypersensitivity, ma le tiga i vaega o maso o lo'o a'afia i totonu o le tino. E tusa ai ma le "Myofascial Pain and Dysfunction" na tusia e Dr. Travell, MD, o loʻo taʻua ai pe a aʻafia maso loloto o loʻo galulue ma le fascia plantar i mea faʻaoso, o le a mafua ai faʻamaoniga o le numbness ma le lagona o le fula i le vae. O le mea lea e mafua ai le tele o tagata e faʻatapulaʻa le feʻaveaʻi ma maua ai le tiga tele pe a savali, e mafai ona afaina ai o latou olaga.
Ose Vaaiga Aoao O Plantar Fasciitis- Vitio
Sa e feagai ma vae tiga? E te lagona se tiga ma'ai ma susulu i ou vae? Pe e faigata ona e savali? E to'atele e masani ona manatu o lo'o latou feagai ma vae tiga po'o isi fa'afitauli e mafua ai le tiga. E tusa ma le 75% o tagata Amerika e masani ona maua i le tiga o vae e afaina ai lo latou gafatia e savavali, ma o se tasi oi latou o le plantar fasciitis. O le vitio o loʻo i luga o loʻo faʻamatalaina ai le plantar fasciitis ma pe faʻafefea ona afaina ai vae. A soona fa'aoga a'oa'o fascia laau, e mafua ai ona maligi ni loimata i totonu o uaua. A fa'aopoopoina le malosi fa'amalosi e amata ona tuleia le ponaivi mulivae, e mafai ona o'o atu ai i se tulaga fa'ama'i e fa'aleagaina ai le fascia ma fa'atupu ai le fa'aletonu ma le tiga. A tupu lenei mea, e mafai ona oʻo atu ai i isi tulaga e pei o le faʻaosoina o le tiga ile alava maso ile vae. O le tiga ma le agavaivai e mafua mai i mea fa'aoso i musele o le toto e mafai ona ufiufi e pei o le fasciitis. I lena tulaga, pe a avea le fasciitis o le laau ma se faʻafitauli ma mafua ai ona tiga tele le tagata, e mafai ona avea ma faʻafitauli. Pei o le laki e maua, o lo'o avanoa togafitiga e fa'aitiitia ai le tiga mai le fasciitis.
Togafitiga mo Plantar Fasciitis
Pe a togafitia le fasciitis o le laau, o le tele o togafitiga avanoa e mafai ona faʻaitiitia ai aʻafiaga o le mulivae ma taofia ai faʻailoga mai le toe foʻi mai. O se tasi o togafitiga avanoa o le chiropractic care. O le tausiga o le Chiropractic o se isi togafitiga e puipuia ai, faʻamaonia, ma togafitia le tele o manuʻa ma tulaga e fesoʻotaʻi ma le tui, aemaise lava subluxations poʻo le faʻaogaina o le tui. Chiropractic e taulaʻi i le toe faʻaleleia ma le tausia o le soifua maloloina atoa ma le soifua maloloina o le musculoskeletal ma le faʻalavelave faʻalavelave e ala i le faʻaogaina o le ivi ma fetuunaiga. E mafai e le chiropractor ona toe faʻaoga lelei le tui, faʻaleleia le malosi o le tagata maʻi, feʻaveaʻi, ma fetuutuunai. E tusa ai ma le plantar fasciitis, togafitiga faʻamaʻi e mafai ona galulue faʻatasi ma isi togafitiga, e aofia ai togafitiga faʻaletino, massage, ma e oʻo lava inisiua, ia pulea le tiga ma togafitia le tulaga. E ui lava e tele masina e faʻamalolo ai le fasciitis o le laau, o le togafitiga o le chiropractic e mafai ona aofia ai se metotia saʻo e aofia ai fetuunaiga i vae, tapuvae, ma le faʻaogaina o le tui. O lenei mea e maua ai le tele o faʻamanuiaga, e aofia ai mea nei:
Faʻaitiitia le faʻavaivai i le Plantar Fascia
Faalauiloa le Faamalologa
Tuuina atu le Puleaina lelei o Paina
Faaitiitia le Tulaga lamatia o Isi Fagaloga
iʻuga
E pei o le tele o tagata i le lalolagi atoa o loʻo tu i luga o latou vae i taimi uma, o le tiga o vae e mafai ona faʻalavelaveina le mafai e se tasi ona gaoioi. O se tasi o tiga masani o vae o le plantar fasciitis lea e mafai ona faʻatasi ma faʻailoga i luga o maso eseese o vae. Fasciitis Plantar e mafua mai i le faʻaleagaina o le fascia o le laau ma ona ligaments, lea e mafua ai le tiga matuitui i luga o le mulivae. A tupu lenei mea, e mafai ona mafua ai ona fula le mulivae, fula, ma vaivai. I lena tulaga, e mafua ai le le mautonu ma le tiga pe a savali. Ae ui i lea, e mafai ona togafitia le fasciitis o le laau pe a vave maua e ala i togafitiga eseese e pei o le chiropractic care. O le tausiga o le Chiropractic e mafai ona faʻaitiitia ai le faʻalavelave i le fascia plantar ma fesoasoani e faʻaitiitia le lamatiaga o nisi manuʻa. Faatasi ai ma isi togafitiga, e toatele tagata e mafai ona galulue masani ma toe maua lo latou gafatia savali e aunoa ma le tiga.
mau faasino
Buchanan, Benjamin K, ma Donald Kushner. “Plantar Fasciitis – StatPearls – Fatatusi NCBI.” I totonu: StatPearls [Initaneti]. Treasure Island (FL), StatPearls Publishing, 30 Me 2022, www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK431073/.
Petrofsky, Jerrold, et al. “O le fa'avevela fa'alenu'u o mea fa'aoso e fa'aitiitia ai le tiga o le ua ma le fascia fascia." Journal o Tua ma Musculoskeletal Toe Fuataina, US National Library of Medicine, 2020, pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/31594202/.
Shah, Jay P, et al. "Myofascial Trigger Points I lena taimi ma le taimi nei: O se Vaaiga Faʻasolopito ma Faʻasaienisi." PM & R : le Tusitala o Manu'a, Galuega, ma Toe Fa'aleleia, US National Library of Medicine, Iulai 2015, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4508225/.
Travell, JG, et al. Myofascial Pain and Disfunction: The Trigger Point Manual: Vol. 2: o Tulaga Maulalo. Williams & Wilkins, 1999.
O maso eseese ma tendon o loʻo siomia ai le vae e taua tele aʻo latou tuʻuina atu le mautu i vaega pito i lalo o le tino ma faʻatagaina le tagata e gaoioi ma faʻafefe o latou vae. O nei maso eseese ma tendon e fesoasoani e lagolago tapuvae ma faʻatagaina gaioi vae. O le toatele o tagata o le a tutu i luga o latou vae i taimi uma a o gaoioi le lalolagi ma o nisi taimi e feagai ma faafitauli eseese e aafia ai lo latou gafatia e savavali. A o faasolo ina matua le tino, e to'atele tagata o le a amata ona fa'ata'amilo o latou vae, lea e mafua ai ona fa'alavelave maso o vae ma mafai ona a'afia ai tama'i povi ma vae i le aluga o taimi. I lena tulaga, e mafai ona oʻo atu ai i le tiga o vae ma isi tulaga e mafai ona aʻafia ai le tagata. O isi fa'afitauli e mafai ona a'afia ai vae ma lona maso e ono sese seevae, pe fa'afefea tu, po o le auala latou te savavali ai. A tupu lenei mea, tulaga pei fatu fasiaitis ma le tiga fa'aoso e mafai ona 'ese'ese vae. O le tusiga o aso nei o loʻo taulaʻi i musele o vae papaʻu, pe faʻafefea ona fesoʻotaʻi vaega faʻaoso ma plantar fasciitis ma le tiga o vae, ma pe faʻafefea ona faʻamalosia maso vae. Matou te fa'asino atu tagata mama'i i 'au'aunaga fa'amaonia e tu'ufa'atasia metotia ma togafitiga i pito pito i lalo o le tino o mea fa'aoso e a'afia ai vae. E fesoasoani lea i le to'atele o tagata e iai fa'ailoga o le tiga fa'aoso e feso'ota'i ma le fasciitis fa'ato'aga i luga o maso o vae. Matou te fa'amalosia ma fa'afetaia ma'i ta'ito'atasi e ala i le fa'asino atu i foma'i fa'apitoa e fa'atatau i a latou su'esu'ega pe a talafeagai. Matou te malamalama o aʻoaʻoga o se auala mataʻutia pe a fesiligia a matou 'auʻaunaga i fesili lavelave i le manaʻoga ma le malamalama a le maʻi. Dr. Alex Jimenez, DC, naʻo le faʻaaogaina o lenei faʻamatalaga e avea o se auaunaga faʻaleaʻoaʻoga. Tuuese
O Musele Va'a Papa'u
E pei ona taʻua muamua, o le vae e eseese maso ma tendon e mafai ai ona mautu tapuvae ma mafai ai ona gaoioi pe a savali le tagata. O le vae e lua vaega maso: o le tino ma maso totonu. O le asō o le a tatou vaʻavaʻai ai i musele o vae ma le taua o nei maso i vae. O suʻesuʻega e faʻaalia e taua tele maso o vae i totonu ona o loʻo i totonu o le vae ma fesoasoani i le lagolagoina o le faʻailoga umi ole medial. O le maso o vae e papa'u ma fesoasoani e fa'asa'o tamatama'ivae a'o fa'apipi'i ma fa'alautele pe a gaioi. O le vae e tusa ma le 29 maso, e aofia ai le 10 o loʻo siomia ai le vae ma tapuvae, ae o le isi 19 e faʻapitoa ma tuʻuina atu matafaioi mo le gait ma le tu. O maso faʻapitoa e 19 e iai mea nei:
Avega Halucis
La'au Faatafafa
Flexor Halucis Brevis
Flexor Digitorum Brevis
Avega Digiti Minimi
Flexor Digiti Minimi
O Musele Interossei
O Lumbricals
O maso nei e mafai ai e tagata taʻitoʻatasi ona savavali, tamoʻe, pe tamoʻe e aunoa ma se tiga. Ae peita'i, a o'o ina fa'aletonu maso totonu, suʻesuʻega faʻaalia e mafai ona feso'ota'i le fa'aogaina o maso o vae i tulaga eseese o vae e a'afia ai le agava'a savali o le tagata.
E Fa'afefea ona Feso'ota'i le Ma'i Va'e ma le Fasia Fa'ato'a & Fa'aoso?
O suʻesuʻega e faʻaalia o le tiga o vae e mafai ona mafua ai se lagona le lelei ma lagona ona o le tele o mea e mafai ona aʻafia ai le auala e savali ai le tagata ma e mafai ona oʻo atu ai i faʻafitauli eseese e aʻafia ai itu pito i lalo. Afai e tele ni fa'afitauli e a'afia ai le savali a le tagata, o le musele o le tino ma isi maso o lo'o si'omia le tapuvae ma vae e mafai ona fa'avaivai ma so'a i isi tulaga vae. O afea vae tiga afaina ai musele o vae, fa'aletonu maso o lo'o iai e mafai ona a'afia ai le fa'aogaina, gaioi, tufaina o uta, ma le fa'atinoga o maso e aofia ai vae. Afai o nei fa'aletonu e mafua ai le tiga o vae, e mafai ona feso'ota'i ma mea e fa'aoso ai ma tulaga e pei o le plantar fasciitis e ono a'afia ai le tagata savali. Ae faʻafefea ona fesoʻotaʻi le tiga o vae ma le fasciitis o le laau ma faʻailoga?
E tusa ai ma le tala a Dr. Travell, le tusi a le MD "Myofascial Pain and Dysfunction," pe a amata ona mamafa le vae, o musele o totonu e atiaʻe ni nodules laiti i alava maso ma faʻaitiitia ai le malosi o maso o le ogatotonu o le ogatotonu. I lena tulaga, e mafai ona paʻu ma mafua ai le fulafula o le vae e fesoʻotaʻi ma gaioiga faifaipea e mafua ai le fasciitis plantar i vae. A tupu lenei mea, e mafai ona afaina ai le gafatia o le tagata e savali, tamo'e, tu, ma aafia ai le gaioi o vae pito i lalo. Afai e le togafitia vave, e mafai ona mafua ai le tiga o maso ma sooga i totonu o sulu, vae, tulivae, ma le pito i lalo.
Ose Vaaiga Aoao O Musele Va'a Intrinsic-Video
Na e feagai ma fa'afitauli i ou vae? Pe e faigata ona laa i lalo pe savali? Pe sa e milimili pea ou vae e faaitiitia ai le tiga o ou vae? O le tele o nei fa'afitauli e feso'ota'i ma mea fa'aoso e a'afia ai musele o vae e mafai ona mafua ai fa'afitauli vae e pei o le fasciitis. O le vae e iai maso eseese, e pei o maso totonu, e mafai ai ona savali ma mautu i le tino. O le tele o mea e a'afia ai musele o vae e mafai ona o'o atu ai i le le mautu, fa'alavelave maso, fa'alavelave tendon, ma maso ma tiga fa'atasi. E mafai ona a'afia ai le gaioi o se tagata i le aso atoa ma lona tulaga lelei o le olaga. O le vitio o loʻo i luga o loʻo faʻamatalaina ai le mea o loʻo i ai maso eseese, o fea e ese ma totonu, ma pe faʻafefea ona fesoasoani maso taʻitasi i le gaioiga o vae. Pe a amata ona aʻafia le vae ma faʻalavelave faʻafitauli eseese, e tele auala o loʻo avanoa e fesoasoani e faʻamalosia ai maso vae ma puipuia ai faʻafitauli i le lumanaʻi mai le aʻafia o vae.
Fa'amalosia Musele o Vae
E tusa ai ma le tiga faʻaosoina e aʻafia ai maso o vae, e mafai e auala eseese ona faʻaitiitia ai faʻamaoniga e pei o le tiga o faʻailoga ma puipuia ai faʻafitauli o vae e pei o le plantar fasciitis mai le toe tupu. O suʻesuʻega e faʻaalia o fa'amalositino mama ma le amoina e pei o le ti'eti'e uila ma le aau e mafai ona fa'aitiitia ai le mamafa o maso i vae. O isi auala e fa'amalosia ai maso o vae e ala i le fa'aloaloa o tamatama'i vae e fesoasoani e fa'aleleia atili le mautu ma puipuia ai le gaioiina o vae. O isi auala e mafai ona fa'aitiitia ai mea fa'aoso i alava maso o le vae e aofia ai le fa'aogaina o se mea fa'ailo po'o se mea fa'apolofesa ma ta'avale i lalo o fa'aofuofu e fa'amomoli ma fa'atala maso malo. O le tele o nei metotia e mafai ona fesoasoani e toe fa'afo'isia galuega ma le mautu a'o fa'aitiitia fa'afitauli i le lumana'i e pei o le fasciitis fa'ato'aga i vae. I lena tulaga, faataga tagata e toe savavali e aunoa ma se tiga.
iʻuga
O le vae e 29 maso, e aofia ai musele pito e sefulu o loʻo siomia ai le vae ma tapuvae ma le 29 maso i luga o vae. O maso fa'apitoa e taua tele mo le fa'atinoga o vae ona e papa'u ma fesoasoani i le lagolagoina o le fa'alava fa'alava fa'alava. E fesoasoani fo'i maso o vae i le fa'asa'o o tamatama'ivae ma fa'ataga ai le feliuliua'i ma fa'alautele pe a gaioi. O maso foi nei e fesoasoani i le tagata e savali ma mautu le tapuvae. Pe a a'afia mea eseese i le agava'a savali o le tagata, e mafai ona o'o atu ai i le fa'atiga maso ma le fa'amamafa o tendon i le vae, e o'o atu ai i le fa'atupuina o mea fa'aoso i alava o maso ma mafua ai le tiga. E mafai ona mafua ai tulaga o vae e pei o le plantar fasciitis ma isi faaletonu o maso o loʻo i ai e mafai ona aʻafia ai le gaioi o pito pito i lalo ae mafua ai le tiga o maso ma sooga i totonu o sulu, vae, tulivae, ma le pito i lalo. O le mea e laki ai, o lo'o iai ni auala e mafai ona fesoasoani i le fa'amomoli, fa'aloaloa, ma fa'amalosia musele o le vae a'o fa'aitiitia fa'ailoga fa'aoso ma a latou fa'ailoga mai le toe tupu. I lena tulaga, o nei metotia e mafai ona faʻatagaina ai le tele o tagata e savavali e aunoa ma se lagona tiga.
mau faasino
Card, Ryan K, ma Bruno Bordoni. “Anatomy, Bony Pelvis ma La'au Mamao, Muscle vae.” I totonu: StatPearls [Initaneti]. Treasure Island (FL), StatPearls Publishing, 27 Fep. 2022, www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK539705/.
Gooding, Thomas M, et al. “Fa'atosinaina Muscle Foot i le taimi o Fa'amalositino Fa'apitoa: O se Su'esu'ega Fa'ata'ita'i Fa'ata Fa'amaneta Taimi T2." Journal of Athletic Training, US National Library of Medicine, Aokuso 2016, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5094843/.
Hawke, Fiona, ma Joshua Burns. "Malamalama i le natura ma le faʻaogaina o le tiga o vae." Tusitala o Su'esu'ega Vae ma tapuvae, US National Library of Medicine, 14 Ianuari 2009, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2631512/.
Lim, Ang Tee, et al. "Faʻafoega o le Plantar Fasciitis i le nofoaga o gasegase i fafo." Sigapoa Medical Journal, US National Library of Medicine, Ape. 2016, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4853481/.
Soysa, Achini, et al. “Taua ma Lu'itau ole Fuaina ole Malosi o Musole Vae. Tusitala o Su'esu'ega Vae ma tapuvae, US National Library of Medicine, 26 Nov. 2012, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3544647/.
Travell, JG, et al. Myofascial Pain and Disfunction: The Trigger Point Manual: Vol. 2: o Tulaga Maulalo. Williams & Wilkins, 1999.
IFM's Find A Practitioner mea faigaluega o le sili ona tele fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga i Functional Faʻafomaʻi, fausia e fesoasoani tagata mamaʻi saili Functional Faʻafomaʻi fomaʻi soʻo se mea i le lalolagi. IFM Faʻamaonia Faʻataʻitaʻi e lisiina muamua i le sailiga iʻuga, maua a latou aʻoaʻoga tele i Functional Faʻafomaʻi
Tusi i luga ole laiga & Tofiga 24/7 *
Tu'uina Fa'afoma'i Fa'amaonia* E galulue uma Au'aunaga i totonu o pulega fa'aletulafono ma fa'amautu tulaga fa'ata'ita'i fa'ata'ita'i.*