ClickCease
+ 1-915-850-0900 spinedoctors@gmail.com
Page Filifilia

mafaufau Soifua Maloloina

mafaufau Soifua Maloloina e aofia ai lagona, mafaufau, ma le soifua manuia lautele o se tagata. E aafia ai le auala e mafaufau ai, lagona, ma amioga. E fesoasoani e fuafua pe faʻafefea ona taulimaina e le tagata le atuatuvale, fesoʻotaʻi ma isi, ma faia filifiliga. O le soifua maloloina o le mafaufau e taua i laasaga uma o le olaga, mai le tamaitiiti, talavou, ma le matua.

I le gasologa o le olaga o se tasi, atonu e ono feagai le tasi ma faafitauli o le mafaufau, manatu, lagona, ma amioga. Le tele o mea e fesoasoani i faafitauli o le soifua maloloina o le mafaufau lea e aofia ai:

  • Fa'aola fa'aola, ie, genes po'o le kemisi fai'ai
  • O mea na tutupu i le olaga, o lona uiga, manu'a po'o le sauaina
  • Talafaasolopito o aiga o faafitauli o le soifua maloloina faalemafaufau

O le mauaina o se tasi pe sili atu foi o mea nei e mafai ona avea o se lapataiga vave o se faafitauli:

  • Taumafa poʻo le moe tele tele pe laitiiti foi
  • Toto ese mai tagata ma masani masani
  • Le maualalo pe leai se malosi
  • Lagona lagona le mautonu pe leai se mea e afaina
  • Faʻasalaga ma le tiga
  • Lagona e leai se fesoasoani pe leai se faamoemoe
  • Ulaula, inupia po'o le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina e sili atu nai lo le masani
  • Lagona e ese le le mautonu, faagalo, i luga o le mata, ita, le fiafia, popole, po o le fefe
  • Faʻasusu pe tauivi ma aiga ma uo
  • Mauaina o faʻalavelave ogaoga o lagona e mafua ai faafitauli i mafutaga
  • O le iai pea o mafaufauga ma mafaufauga e le mafai ona alu ese mai lou ulu
  • Faʻalogologo leo pe talitonu i mea e le moni
  • Mafaufau i le faaleagaina o oe lava poo isi
  • Le mafai ona fai galuega i aso taitasi e pei o le alu i le galuega poʻo le aʻoga

O nei faʻafitauli e taatele, ae o togafitiga e mafai ona fesoasoani i se tagata e faʻaleleia atili ma toe malosi atoatoa.


Fausia le Malosi Faalemafaufau e Aulia ai le Tulaga Maualuga Avanoa Ta'alo

Fausia le Malosi Faalemafaufau e Aulia ai le Tulaga Maualuga Avanoa Ta'alo

E mafai ona faigata mo tagata taʻitoʻatasi ma tagata taʻalo ona tumau le faʻamalosi, pulea le atuatuvale ma puipuia le lofituina. E mafai e le malosi o le mafaufau ma se uiga lelei ona fesoasoani e faʻateleina tulaga gafatia ma faʻatinoga?

Fausia le Malosi Faalemafaufau e Aulia ai le Tulaga Maualuga Avanoa Ta'alo

Malosi o le Mafaufau

O tagata taʻalo ma tagata faʻamalosi tino e galulue i le faʻatulagaina, aʻoaʻoga tomai, ma le faʻaatoatoaina o metotia. O a'oa'oga fa'aletino e mafai ona ave mamao tagata ta'ito'atasi ae o le isi vaega mana'omia o le fa'asilisiliina o agava'a afeleti o le fausia lea o le malosi o le mafaufau ma le iai o uiga sa'o. E pei lava o soʻo se mea, o aʻoaʻoga faalemafaufau e manaʻomia ai le taimi, taumafaiga, ma fetuunaiga masani e suʻe ai auala e suia ai se uiga leiloa pe leaga i se uiga lelei e mafai ona faʻaalia ai le mea sili.

E Taua Uiga

Afai o le negativity amata ona seti i totonu feagai ma se manu'a, o le fa'ate'aina o talitonuga fa'atapula'aina e mafai ona faigata, fa'apea fo'i ma le fa'atupuina o le fa'amoemoe e tula'i ma manuia. Mo tagata taʻalo poʻo tagata taʻitoʻatasi e fiafia i taʻaloga tauvaga, o le atinaʻeina o se uiga lelei faalemafaufau o le a fesoasoani i:

  • O lagona e mafai ona a'afia ai ta'iala e fa'atino ai le mafaufau.
  • Tulaga malosi.
  • O isi itu o le faatinoga o le tino.

Fuafuaga Mafaufau

Lagona Mood

O tagata taʻitoʻatasi e le fiafia i se vaaiga faʻaletonu e masani ona nofonofo i faʻafitauli poʻo mataupu. Ina ia suia i se lagona lelei fai se mea e siitia ai lou agaga, e tusa lava pe e te le manatu o le a fesoasoani.

  • Faalogo i musika e te fiafia i ai pe faagaeetia.
  • Matamata i se ata tifaga musuia.
  • Faitau se tusi o mataupu tau taaloga.
  • Faʻapotopoto pe valaʻau se uo poʻo se uo e fiafia ma faʻamalosi.
  • Ta'alo i ta'aloga eseese mo na'o le fiafia.
  • Fai se malologa, alu i le paka, savali solo, ma mafaufau loloto.
  • Ulu atu i mea e fiafia i ai.
  • Malolo ma se fofo fofo.

Tala Lelei a le Tagata Lava Ia

O le fa'aauauina o su'esu'ega o su'esu'ega tau ta'aloga e fa'aalia ai o le fa'ata'ita'i lelei o le tautala a le tagata lava ia e mafai ona fa'aleleia atili ai le ta'aloga. (Nadja Walter, et al., 2019) Ua faamatalaina e le au suʻesuʻe suʻesuʻega taʻaloga lenei mea e ala i le manatu o mafaufauga e fatuina ai talitonuga, e faʻamalosia ai gaioiga.

O tautalaga lelei a le tagata lava ia e mafai ona eseese ituaiga.
Mo nisi o le taulotoina o se fuaitau patino, fuaiupu, poʻo se upu e tasi e mafai ona pulea lelei mafaufauga, tulei ese le le lelei, ma taulai atu i le tausiga o pisinisi. Soʻo se mea e faʻaosofia e mafai ona aofia ai:

  • taulai
  • Manatua mea faavae!
  • Ua e iloa le mea e fai!
  • E mafai ona e faia!
  • Ua e maua lenei mea!

O suʻesuʻega e faʻaalia ai o le tautala lelei a le tagata lava ia e faʻaitiitia ai le popole ma faʻateleina ai le talitonuina o le tagata lava ia, faʻamalosia, aoga, ma le faʻatinoga. (Nadja Walter, et al., 2019) Peitaʻi, e manaʻomia ona faataʻitaʻi le tautala a le tagata lava ia ma o se vaega o se faasologa masani ina ia aogā.

Faʻaaliga vaaia

O le isi fuafuaga o le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga faʻaaliga.

  • O lona uiga o le mafaufau i tulaga eseese o loʻo tupu ai tauvaga ma o loʻo sologa lelei mea. (Mathias Reiser, Dirk Büsch, Jörn Munzert. 2011)
  • E mafai ona fa'aogaina uma lagona e mafaufau ai i le nofoaga o lo'o faia ai le ta'amilosaga, leo o le motu o tagata, manogi, lagona o le eleele po'o le malae, ma/po'o le lagona o le polo po'o se mea ta'aloga patino.
  • O le poto afai e mafai ona e mafaufau i ai, e mafai ona e faia, a maeʻa loa ona faʻaaoga fuafuaga e oʻo ai iina.

Taʻaloga Taʻaloga Taʻaloga Taʻaloga


mau faasino

Walter, N., Nikoleizig, L., & Alfermann, D. (2019). Aafiaga o aʻoaʻoga a le tagata lava ia i luga o le faʻatauvaʻa atugaluga, le faʻaogaina o le tagata lava ia, Tomai Volitional, ma le faʻatinoga: O se suʻesuʻega faʻatasi ma Junior Sub-Elite Athletes. Taaloga (Basel, Suiselani), 7(6), 148. doi.org/10.3390/sports7060148

Reiser, M., Büsch, D., & Munzert, J. (2011). Malosi e maua e ala ile fa'ata'ita'iga tau afi fa'atasi ai ma fua fa'atatau o le tino ma le mafaufau. Frontiers in psychology, 2, 194. doi.org/10.3389/fpsyg.2011.00194

Fa'aogaina o le Mafaufau i le malosi: El Paso Back Clinic

Fa'aogaina o le Mafaufau i le malosi: El Paso Back Clinic

O le mafaufau o se meafaigaluega taua mo le mafaufau ma le faʻatotonuga / paleni o le mafaufau ma le tino. O le fa'aogaina o le mafaufau i le malosi e mafai ona a'afia ai le soifua manuia fa'aletino o le tino ma e mafai ona tu'ufa'atasia i se faiga masani o lo'o iai e maua ai le tele o mea mai ta'aloga uma. O le fa'aogaina o le mafaufau i se faiga fa'aletino e aofia ai le fa'amalieina fa'ateleina pe a mae'a se toleniga ma se fa'amalosi malosi e auai i gaioiga maloloina.

Fa'aogaina o le Mafaufau i le Malosi: EP's Chiropractic Specialists

Fa'aaogaina o le Mafaufau

O faʻamanuiaga o le faʻaogaina o le mafaufau i taʻaloga e aofia ai mea nei:

  • Siitia le pulea faalelagona.
  • Fa'aleleia le soifua manuia lautele.
  • Faʻateleina tomai faʻafetaui e faʻaititia ai le toto ma faʻaitiitia ai le atuatuvale.
  • Tumau atili fa'atasi ma se faiga fa'aletino.
  • O le taimi o toleniga e fausia ai se sootaga malosi i le va o le mafaufau ma le tino.

Tulaga Mafaufau

O le mafaufau o se tulaga faalemafaufau lea e mafai ai e tagata taʻitoʻatasi ona iloa o latou siʻosiʻomaga o loʻo i ai nei e aunoa ma le faʻalavelaveina e mafaufauga, popolega, poʻo faʻalavelave. O le faʻamoemoe o le faʻaauau pea o le faʻalauiloaina i le taimi o se gaioiga, e pei o le faʻamalositino, ae le o le taulai atu i le faʻamasinoina o oe lava poʻo le siʻosiʻomaga. O se ituaiga o le tuʻuina atu o oe lava i totonu o le sone i le taimi o latou faʻamalositino masani e aumaia ai le faʻalauteleina o le iloa o lagona e pei o:

  • vaʻai
  • Faʻalogo
  • sogi
  • paʻi
  • tofo
  • Fa'ailoa le nofoaga ma le fegasoloa'i o le tino i le vateatea.

feliuaʻiga

O le mafaufau loloto o se faʻamalositino mafaufau e mafai ona faʻaleleia ai le malologa, faʻateleina le malosi e taulaʻi ai, ma faʻaitiitia ai le atuatuvale. O ituaiga eseese o mafaufauga e afua mai:

  • Mafaufauga loloto e faavae i le Mantra – pe a toe fai se upu po o se fasifuaitau e fai ma taula i le taimi o se gaoioiga.
  • O le mafaufau loloto e aofia ai le faʻaaogaina o faʻamalositino mama e pei o le yoga, tai chi, poʻo le savali e fausia ai se fesoʻotaʻiga malosi ma le tino.

faamanuiaga

mafaufau Soifua Maloloina

suʻesuʻega ua fa'aalia o le mafaufau e feso'ota'i ma le fa'aleleia atili o le soifua maloloina o le mafaufau. O se suʻesuʻega e tasi na maua ai le faʻamaeʻaina o se polokalame faʻaitiitia faʻalavelave faʻavae mafaufau poʻo le MBSR fesoasoani e fa'ateleina le soifua manuia o le mafaufau. O le au'ili'iliga na iloa ai o tagata auai na fa'ata'ita'i e le aunoa e ala i le polokalame na matauina le fa'aleleia atili o le tulaga lelei o le olaga ma le fa'afetauia o tomai i taimi o fa'alavelave. O isi fa'amanuiaga ole soifua maloloina ole mafaufau e aofia ai:

  • Fa'ateleina manatuaga galuega mo taimi pupuu.
  • Faʻateleina le taulaʻi ma le faʻalogo.
  • Faʻaititia fa'alogona.
  • Faʻateleina le faʻaosofia ma lagona gafatia ma tulafono faatonutonu.
  • E fa'atumauina taimi umi suiga lelei o amioga.

Soifua Maloloina Faaletino

One suesuega O tagata ta'ito'atasi e maua i le toto maualuga na latou iloa o le auai i toleniga mafaufau i le lua itula i le vaiaso mo le valu vaiaso na i'u ai i se fa'aitiitiga fa'alema'i taua i le faitau toto maualuga ma le diastolic. Isi manuia o le soifua maloloina faaletino e aofia ai:

  • Tali fa'aletino lelei i le tino.
  • Fa'aitiitia tiga tumau.
  • Tulaga maualuga le moe.
  • Manuia le pa'u mamafa umi.
  • Faʻaleleia ma faʻateleina le faʻaleleia o mausa maloloina.
  • Faateleina le uunaiga
  • Lagona atili feso'ota'i ma lou tino
  • Tumau i luga o le ala ma sini faʻamalositino.

Fa'atinoga o toleniga

Fa'afefea ona fa'aoga le mafaufau e maua ai le mea sili mai se toleniga. O fa'amalositino e pei o le savali, si'i le mamafa, po'o le auai i se vasega fa'amalositino o ni auala sili ia e fa'ata'ita'i ai le mafaufau. O nai fautuaga mo le fatuina o se taʻaloga sili atu ona fiafia, aoga, ma mafaufau e aofia ai:

Seti Se Sini Taleni

Aʻo leʻi amataina se taʻaloga, e fautuaina e seti se faʻamoemoe (mea e fa'amoemoe i ai le tagata, taumafai e ausia, ma e feso'ota'i ma le mafaufau ma le tino.

  • Talitonu mai ia te au.
  • Taofi se mafaufau matala.
  • Taumafai i le mea sili.
  • Manatua e fiafia i le toleniga.
  • O se fa'amoemoega faigofie ma pu'upu'u e mafai ona fa'avaeina le fa'agasologa o toleniga.
  • Ua fa'amaonia le fa'aleleia atili o le fa'amaoni ma le fa'amae'aina o fa'amalositino masani.

Afai e amata ona e tauivi pe oo i se mafaufau feseseai i le taimi o se gaoioiga, faamanatu ia te oe lava le faamoemoe e taulai atu i le taimi nei ma toe foi i le tootoo.

Fa'ata'ita'i Va'aiga Va'aiga A'o Ta'aloga

Faʻaaliga vaaia e aoga mo le faʻaleleia o le mafaufau i taimi o gaioiga faʻaletino, aua e mafai ai e le faiʻai ona fatuina ni lagona e fesoasoani e faʻamaeʻa le galuega. E faauigaina o le taulai atu i le gaioiga ma le vaai faalemafaufau i le faatinoina o le masani faaletino i le mea sili e te mafaia.

Faafefiloi le Siosiomaga Taleni

Ole avanoa e toleni ai e iai sona sao taua ile fa'amalositino atoatoa, aemaise pe a galue i fafo. O le faamalositino i fafo, e pei o se vasega i fafo, savaliga sopo, po o le siisii ​​mamafa i tuafale, e mafai ai e le tino ona fetaui lelei ma le natura ma le siosiomaga. O se auala aoga ma faigofie e faʻaitiitia ai le vaivai o le mafaufau, faʻaleleia le lagona, ma faʻaitiitia ai le manatu o le taumafaiga atoa e faatumauina le faʻamalosi e faʻamalositino mo se taimi umi ma sili atu le malosi.

Manava Mai le Diaphragm

Le taua o le taimi o gaioiga ma le manava ma le manava mai le diaphragm e mafai ona a'afia lelei ai le autonomic nervous system e fa'atupu ai le fa'atupuina o lagona ma le mafaufau. O le manava mai le diaphragm a'o fa'amalositino e mafai ona fa'ateleina le malolo ma fa'ateleina ai le fiafia i le fa'amalositino. Ole Manu'a Fa'afoma'i Chiropractic ma Fuafuaga Fa'afoma'i Team e mafai ona a'oa'oina tagata ta'ito'atasi ile talosaga mafaufau ma atia'e se polokalame fa'apitoa mo togafitiga ma le malosi mo le toe fa'aleleia, fa'aleleia, ma le fa'atumauina o le soifua maloloina atoa.


Toleniga Mafaufau


mau faasino

Demarzo, Marcelo MP, et al. "O le mafaufau e mafai ona faʻaogaina ma faʻatalanoaina le aʻafiaga o le malosi faʻaletino i tali cardiovascular i le atuatuvale: o se manatu faʻapitoa." tuaoi i le physiology vol. 5 105. 25 Mati 2014, doi:10.3389/fphys.2014.00105

Mantzios, Michail, ma Kyriaki Giannou. "O se Faʻaaogaina Moni i le Lalolagi o Faʻataʻitaʻiga Faʻavae Mafaufau Puʻupuʻu: O se Toe Iloiloga ma Mafaufauga Loloto o Tusitusiga ma se Faʻatonuga Faʻataʻitaʻi mo se Olaga Faʻatauvaʻa Faigofie." American journal of lifestyle medicine vol. 13,6 520-525. 27 Aperila 2018, doi:10.1177/1559827618772036

Ponte Márquez, Paola Helena, et al. "O aoga o le mafaufau loloto i le faʻaitiitia o le toto ma le atuatuvale i tagata mamaʻi e maua i le toto maualuga." Tusitala o le toto maualuga o tagata vol. 33,3 (2019): 237-247. doi:10.1038/s41371-018-0130-6

Wieber, Frank, et al. "Faʻalauiloaina o le faʻaliliuga o faʻamoemoega i le faʻatinoga e ala i le faʻatinoina o faʻamoemoega: aʻafiaga o amioga ma fesoʻotaʻiga physiological." tuaoi i le neuroscience tagata vol. 9 395. 14 Iulai 2015, doi:10.3389/fnhum.2015.00395

Ose Vaaiga Aoao o le Fa'ama'i o Parkinson ua A'afia ai le Tino

Ose Vaaiga Aoao o le Fa'ama'i o Parkinson ua A'afia ai le Tino

faʻatomuaga

le faiʻai o se tasi o totoga sili ona malosi e maua ai aotelega ma lautele faailoilo i le tino atoa. E faʻamautinoa e le faiʻai o loʻo tumau pea le gaioiga o le tino ma auina atu le aofaʻi saʻo o neu ma isi mea e manaʻomia i maso eseese, totoga taua, tendons, ma ligaments ina ia mafai ai e le tagata talimalo ona faʻaauau pea ona gaoioi, pe i se tulaga malosi pe malolo. Peitai, a o faasolo ina matua le tino, e faapena foi le fai'ai, ona o le tele o mea e mafai ona aafia ai le tino i le tele o auala. Tulaga tumau e pei o faaletonu neura e mafai ona afaina ai le auala e galue ai le faiʻai i totonu o le tino ma e mafai ona mafua ai se aafiaga faʻafefe i luga o le tino e aʻafia ai e le gata o tomai tau afi ae o maso, ligaments, ma totoga taua. O le tusiga o aso nei o loʻo vaʻavaʻai ai i se tasi o faʻafitauli o le neurodegenerative e taʻua o le maʻi o Parkinson, pe faʻafefea ona afaina ai le tino, ma pe faʻafefea ona vave pulea le Parkinson e puipuia ai mai le afaina o le faiʻai. Matou te fa'asino atu a matou gasegase i 'au'aunaga fa'amaonia o lo'o tu'ufa'atasia metotia ma togafitiga eseese mo le tele o tagata mai le fa'ama'i o Parkinson ma ona fa'ama'i fa'atasi e mafai ona a'afia ai le musculoskeletal system. Matou te fa'amalosia ma fa'afetaia ma'i ta'ito'atasi e ala i le fa'asino atu i foma'i fa'apitoa e fa'atatau i a latou su'esu'ega pe a talafeagai. Matou te malamalama o le aʻoaʻoga o se auala manaia pe a fesiligia a matou kamupani tuʻuina atu fesili lavelave i le talosaga ma le malamalama a le maʻi. Dr. Jimenez, DC, naʻo le faʻaaogaina o lenei faʻamatalaga o se auaunaga faʻaleaʻoaʻoga. Tuuese

O le a le ma'i o Parkinson?

 

Pe e masani ona e faaseseina au upu? Pe na e matauina ea ua e fa'a'opi'o pea lava pea, ma e afaina ai lou tu i luga? Pe sa e feagai ma le malo i vaega eseese o maso? Afai na e a'afia i so'o se tasi o nei fa'a'ailoga, e ono feso'ota'i ma fa'ailoga muamua o le ma'i Parkinson. O suʻesuʻega e faʻaalia o le ma'i o Parkinson ose ma'i fa'agesegese, fa'asolosolo le neurodegenerative e a'afia ai le tusa ma le 1% o le faitau aofa'i o le lalolagi i luga atu o le 60. O lenei ma'i neurological e taatele, ma e ui e masani ona a'afia ai tane nai lo fafine, e mafua ai ona fa'aleagaina le basal ganglia i le taimi ma mafua ai le tele o fa'a'ailoga. e afaina ai le gaioiga o le tino. O suʻesuʻega faʻaopoopo e faʻaalia o a'afiaga o le si'osi'omaga e pei o le ulaula ma fa'ama'i endocrine e mafai ona fa'atupuina fa'alavelave fa'alavelave e mafua ai le vave tuputupu a'e o le ma'i Parkinson. O nisi o faʻamaoniga e sili ona taatele i le maʻi o Parkinson e aofia ai:

  • Fa'aletonu le gaioiina o le afi i lima ma vae
  • Tetete o le Tino pe a malolo
  • Malosiaga musika
  • Tulaga le mautu
  • Le mafai ona tusitusi, tautala pe folo
  • Mea moe
  • Cognitive leai
  • Fa'alavelave ile urinary

O nei fa'ailoga eseese e mafua ai le faaletonu o le tino i maso e tele ma totoga taua ma e mafai ona o'o atu ai i fa'afitauli fa'alavelave e mafai ona ufiufi ai le ma'i o Parkinson.

 

E Fa'afefea ona A'afia le Tino ile Parkinson?

 

Pe a a'afia le fa'ama'i o Parkinson i le auala e lafo atu ai e le fai'ai fa'ailoga neu e fa'ataga ai le fa'aogaina o masini afi o le tino i vaega maso ta'itasi, e mafai ona eseese fa'ailoga ma fa'ailoga mo tagata ta'ito'atasi. O auga muamua e vaivai ma e le iloa. Peita'i, talu ai ona o le fa'ama'i o Parkinson e a'afia ai tomai tau afi o le tino, o le vaivai o maso e fetaui ma fa'ailoga e feso'ota'i ma Parkinson's. O suʻesuʻega e faʻaalia o le Parkinson ose ma'i neurodegenerative e masani ona fa'aalia i fa'ailoga afi eseese; o le faaletonu o muscular e mafai ona mafua ai le faaletonu o sooga ma maso ma le malosi. O le faaletonu o muscular i le tino e mafai ona mafua ai ona faailo e le faiʻai le immune system e auina atu ai cytokines inflammatory i maso eseese ma totoga taua ma mafua ai le faaletonu i le tino, ona afaina ai lea o le sootaga o le gutu-faiʻai ma oʻo atu ai i le dysbiosis o le gutu e fesootaʻi ma maso malo. .

 


Malamalama i le ma'i o Parkinson- Vitio

Ua e feagai ma le vaivai o maso i vaega eseese o lou tino? E te lagona le ma'ema'e i taimi uma? Po'o sa e feagai ma fa'afitauli o le mafaufau e a'afia ai lou lelei o le olaga? O le tele o nei fa'ailoga ma fa'ailoga e feso'ota'i ma se ma'i neurodegenerative e ta'ua o le ma'i o Parkinson. O le vitio o loʻo i luga o loʻo faʻamatalaina ai le faʻamaʻi o Parkinson ma pe faʻafefea ona aʻafia ai le faiʻai. O suʻesuʻega e faʻaalia o le feso'ota'iga i le va o le fai'ai ma le fa'ama'i o Parkinson e feso'ota'i ma le vaivai o maso i le tino. Talu ai o le ma'i o Parkinson ose ma'i fa'agasolo lemu, o se tasi o fa'ailoga o le vaivai o maso. O le vaivai o musele e tupu i le tino pe a amata ona alualu i luma le ma'i o Parkinson ma mafua ai se faaletonu i le faagaioiina tutotonu o vaega maso taitasi. A tupu lenei mea, e tele faʻafitauli o le a amata ona tupu aʻe i se taimi faʻatasi ma Parkinson's. I le itu susulu, e tele auala e faʻagesegese ai le alualu i luma o le maʻi o Parkinson ma toe faʻaleleia galuega a le tino.


Fa'afefea ona Vave le Fa'ama'i o Parkinson

 

E tele auala e mafai ai e le toʻatele o tagata ona faʻagesegese le alualu i luma o le faʻamaʻi o Parkinson i le amataga e puipuia ai le tele o faʻafitauli mai le aʻafiaina o tomai tau afi o le tino. O le lava o fa'amalositino e mafai ona fesoasoani e fa'aleleia atili ai le soifua manuia o le tagata ma tomai tau afi. O le tu'ufa'atasia o mea'ai maloloina ma mea'ai fa'aopoopo e mafai ona fa'aleleia ai le fai'ai ma fa'aitiitia isi fa'ailoga e pei o le fula e mafai ona fesoasoani e fa'aleleia atili ai maso ma okeni. Ma le mea mulimuli, o le sailia o mea e fiafia i ai ma le setiina o tuaoi e mafai ona faʻaititia ai le maualuga o le cortisol ma faʻaitiitia ai le atuatuvale e mafai ona avea ma se aafiaga lelei i le faiʻai; pulea le alualu i luma o le ma'i Parkinson e mafai ona mautinoa ai le soifua manuia o se tagata a'o faia le fai'ai mai le toe viliina o na neu faailo mai le alu leaga.

 

iʻuga

O le fa'ama'i o Parkinson ose ma'i fa'agesegese, fa'asolosolo fa'asolosolo e mafua ai ona fa'aletonu le fai'ai ma mafua ai ona fa'aletonu le malosi o le tino. A o'o ina leaga fa'ailo o le neu o le fai'ai ona o le ma'i Parkinson, e mafai ona o'o atu ai i le vaivai o maso o le tino, ma e mafai ona fa'atupu ai le felavasa'i o fa'amatalaga mata'utia i totonu o le tino, ma mafua ai le tele o fa'ailoga e ufiufi ai le ma'i o Parkinson. O le mea e lelei ai, e tele auala e faʻagesegese ai le alualu i luma o le maʻi o Parkinson i le amataga e mafai ona faʻaitiitia ai faʻamaoniga o le Parkinson:

  • 'A'ai mea'ai lelei mo le fai'ai
  • Faaaogaina
  • O le magafagafa

Pe a faʻaaogaina e tagata nei metotia i totonu o latou olaga, e mafai ona latou toe maua le lelei o le olaga.

 

mau faasino

Frazzitta, Giuseppe, et al. "E eseʻesega i Muscle Malosi i Parkinsonian maʻi aʻafia i le itu taumatau ma le agavale." PloS One, US National Library of Medicine, 25 Mati 2015, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4373899/.

Kouli, Antonina, et al. "Mataupu 1: Faʻamaʻi o Parkinson: Etiology, Neuropathology, ma Pathogenesis." I totonu: Stoker TB, Greenland JC, Fa'atonu. Fa'ama'i o Parkinson: Fa'ama'i ma Tulaga Fa'afoma'i [Initaneti]. Brisbane (AU), Codon Publications, 21 Tesema 2018, www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK536722/.

Zafar, Saman, ma Sridhara S Yaddanapudi. "Fa'ama'i Parkinson - Statpearls - Fatatusi NCBI." I totonu: StatPearls [Initaneti]. Treasure Island (FL), StatPearls Publishing, 8 Aukuso 2022, www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK470193/.

Tuuese

Le So'oga i le va o le Neuroinflammation & Neurodegenerative Diseases

Le So'oga i le va o le Neuroinflammation & Neurodegenerative Diseases

faʻatomuaga

le faiʻai auina atu faailoilo neu i le tino e galue ai gaioiga i aso uma e pei o le savali, tamoe, po o le malolo. O nei faailo e malaga mai le afuafoni e ala i le tele o aʻa neura e fesoʻotaʻi ma maso, aano, ma ligaments e lagolago ai sooga ma totoga mai le tele o mea. Ae ui i lea, o nei mea e aʻafia ai le tino i le aluga o taimi, faʻaosofia ai faʻafitauli e mafua ai le tiga ma le faʻalavelave i le tino. A tupu lenei mea, e faʻalavelaveina faʻailoga mai le faimalaga atu ma luma i totonu o le faiʻai, mafua ai le faʻaleagaina o le tino ma taʻitaʻia ai. faaletonu neura fesoʻotaʻi ma neuroinflammation. O le tusiga o aso nei o loʻo vaʻavaʻai i le neuroinflammation, pe faʻafefea ona aʻafia ai le tino, ma o le a le sootaga i le va o le neuroinflammation ma faʻamaʻi neurodegenerative. Matou te tuʻuina atu tagata mamaʻi i kamupani faʻamaonia e faʻapitoa i togafitiga faʻapitoa e fesoasoani i le tele o tagata e feagai ma neuroinflammation e fesoʻotaʻi ma faʻamaʻi neurodegenerative. Matou te taʻitaʻia foʻi a matou gasegase e ala i le faʻafesoʻotaʻi a matou fomaʻi faʻapitoa e faʻatatau i a latou suʻega pe a talafeagai. Matou te iloa o aʻoaʻoga o le fofo lea i le fesiligia o matou 'auʻaunaga ni fesili malamalama. Dr. Alex Jimenez DC o loʻo tuʻuina atu lenei faʻamatalaga e naʻo se auaunaga faʻaleaʻoaʻoga. Tuuese

O le a le Neuroinflammation?

 

O e feagai ma le vaivai ma leiloa le taulaiga mai lou faiʻai? Pe e te lagona pea le popole po o le soona galue? Pe fa'afefea fo'i le atia'e o le lamatiaga o le Alzheimer po'o isi fa'ama'i neura? Ole tele o nei fa'ailoga e feso'ota'i ma le neuroinflammation ile fai'ai. Neuroinflammation ua faauigaina o se tali inflammatory e afaina ai le faiʻai poʻo le vaʻa. O le tino o loʻo i ai se fesoʻotaʻiga lautele e taʻua o le immune system, lea e gaosia ai cytokines, antibodies, sela paʻepaʻe, ma isi vailaʻau e puipuia ai le tino mai tagata osofaʻi mai fafo. O le gaosia o cytokines e fa'aoso ai le mumū i totonu o le tino lea e fa'aumatia ai tagata osofa'i mai fafo. O le faiʻai e ofo ai lona puipuiga, lea e maua ai le tausiga ma le palasitika. Pe a amata ona a'afia le fai'ai o mea fa'aleaga, o le nociceptors o le a ova le ma'ale'ale ma le so'ona fiafia ona o i'uga o manu'a a le tino ma le mumū i totonu o le tino. O suʻesuʻega e faʻaalia o le mumū i totonu o le tino o le tino e mafua mai i le hyperactivity i totonu o le tino, lea e aʻafia ai se taunuuga lelei pe leaga mo le faiʻai.

 

E faʻafefea ona aʻafia le tino i le Neuroinflammation?

Talu ai ona o le neuroinflammation e iai ni taunuuga lelei pe le lelei i le neura, e mafai foi ona faʻaosoina le tino, ma faʻaleagaina ai. O suʻesuʻega e faʻaalia o le neuroinflammation e faʻasalalau e ala i le gaosiga o cytokines, ROS (reactive oxygen species), ma avefeʻau lona lua e avea ma taunuuga o tali neuroinflammatory. O lona uiga o aʻafiaga faʻamaʻi e amanaia e faʻatatau i le malosi ma le umi o faʻailoga puipuia i totonu o le neura, lea e mafai ona le lelei pe lelei. O itu lelei o le neuroinflammation e aofia ai:

  • Toe fa'atulagaina o mea e ave i ai le fa'amuamua (feso'ota'iga imu-fai'ai)
  • Toe fa'aleleia o le tino (fa'aitiitia manu'aga)
  • Neuro-puipuiga (fa'asa'o le puipuiga)
  • Faʻaleleia le neuro-plasticity (atinaʻe, galuega manatua)

E ui o itu le lelei o le neuroinflammation e aofia ai:

  • Fa'aletonu le mafaufau (matua)
  • Fa'aleagaina (manu'a fa'aleaga)
  • Fa'aleagaina o le neuronal (fa'ama'i neurodegenerative)
  • Fa'alavelave fa'aagafesootai faifai pea (popole, fa'anoanoa)

 


Fa'amatalaga Fa'afaigofie ile Neuroinflammation-Video

Ua e lagona le popole po o le atuatuvale? Ua e galo ea talu ai nei? O e o'o i a'afiaga fa'ama'i i lou fai'ai? O le tele o nei fa'ailoga o fa'ailoga ia e mafai ona e mafatia i le neuroinflammation i le fai'ai. O le vitio o loʻo i luga o loʻo faʻamatalaina ai le neuroinflammation ma pe faʻafefea ona fesoʻotaʻi atu i le puipuiga o le tino e aʻafia ai le tino. Talu ai o le neuroinflammation e mafai ona mafua ai faʻafitauli faʻalesoifua maloloina e pei o le popole, atuatuvalega, atuatuvalega, ma isi faʻailoga lauiloa, suʻesuʻega faʻaalia o le neuroinflammation o se uiga masani o faʻamaʻi neurodegenerative. I lena tulaga, o le sootaga i le va o le neuroinflammation ma le neurodegenerative maʻi o loʻo faʻaalia ai o le neuroinflammation e nafa ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi o cytokines proinflammatory e faʻaosoina ai ala faʻailoga i le faiʻai, ma faʻaleagaina ai. 


Le So'oga i le va o le Neuroinflammation & Neurodegenerative Diseases

 

Talu ai ona o le faiʻai o le nofoaga autu autu mo le tino, o le sootaga i le va o faʻamaʻi neurodegenerative ma neuroinflammation e faʻafefe ma mafua ai le faʻaleagaina i le tino. O suʻesuʻega e faʻaalia o loʻo tuʻuina atu faʻasalalauga faʻamaʻi ma neurotoxic i totonu o le faiʻai, ma faʻatupuina ai le neuroinflammation ma le neurodegeneration i le tino. Pe a feagai le tino ma le neuroinflammation, o se tasi o faʻailoga e iloga i le tino o le faʻamaʻi faʻamaʻi faʻamaʻi. O suʻesuʻega suʻesuʻe ua faʻaalia o le neuroinflammation ua fesoʻotaʻi ma faʻamaʻi faʻamaʻi faʻamaʻi, o se vaega taua o faʻamaʻi neurodegenerative uma e mafua ai suiga faʻavae. I lena tulaga, e mafua ai le neurodegeneration. O le mea e lelei ai, o loʻo i ai auala e faʻaitiitia ai le neuroinflammation e fesoʻotaʻi ma faʻamaʻi neurodegenerative. O nisi o auala e faʻaaogaina e le toʻatele o tagata e faʻaitiitia ai le neuroinflammation e aofia ai:

  • Mea'ai fa'ama'i (avoka, i'a ga'o, koko, ginseng, Ginkgo Biloba, ma isi)
  • Puleaina o le suka toto
  • Faaaogaina
  • Puleaina o le popole
  • Ia lava le moe
  • Totogi togafitiga

 O nei suiga laiti uma e ofoofogia i le faʻaitiitia o le neuroinflammation ma le puleaina o faʻamaʻi neurodegenerative i le tino. O lenei mea o le a fesoasoani i le tele o tagata e feagai ma neuroinflammation e fesoʻotaʻi ma faʻamaʻi neurodegenerative ma e mafai ona toe maua lo latou soifua maloloina ma le soifua maloloina e ala i le puleaina.

 

iʻuga

O le fai'ai o le nofoaga autu lea e tu'uina atu ai fa'ailo neu i le tino e galue ai i gaioiga i aso uma. O faailo o le neu e malaga mai le faiʻai e oo atu i le taulaʻau e ala atu i le tele o aʻa neura e fesoʻotaʻi ma maso, aano, ma ligaments e lagolago ai totoga ma sooga. Pe a a'afia le tino ile taimi, e ono a'afia ai le neuroinflammation e feso'ota'i ma fa'ama'i neurodegenerative. O le neuroinflammation o le taimi lea e amata ai ona aʻafia le faiʻai e ala i le faʻamaʻi, e mafai ona faʻalavelave ai le faiʻai i faailoilo o le neu mai le faimalaga i le tino ma mafua ai faʻafitauli e fesoʻotaʻi ma le neurodegeneration. O le mea e lelei ai, o le tuʻufaʻatasia o auala eseese e faʻaitiitia ai le neuroinflammation e mafai ona fesoasoani e pulea faʻamaʻi neurodegenerative ma manuia ai le tino.

 

mau faasino

Chen, Wei-Wei, et al. "Mafaioi a le Neuroinflammation i faʻamaʻi Neurodegenerative (Suʻesuʻega)." Lipoti Faʻafoʻi Faʻafomaʻi, DA Spandidos, Ape. 2016, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4805095.

DiSabato, Damon J, et al. "Neuroinflammation: O le Tiapolo o loʻo i totonu o auiliiliga." Tusi a Neurochemistry, US National Library of Medicine, Oketopa 2016, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5025335/.

Guzman-Martinez, Leonardo, et al. "Neuroinflammation o se vaega masani o le Neurodegenerative Disorders." Faʻamuamua i le Pharmacology, Frontiers Media SA, 12 Setema 2019, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6751310/.

Kempuraj, D, et al. "Neuroinflammation e faʻaosofia ai le Neurodegeneration." Tusitala o Neurology, Neurosurgery ma Spine, US National Library of Medicine, 2016, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5260818/.

Matsuda, Megumi, et al. "O Matafaioi o le Fua, Neurogenic Inflammation, ma le Neuroinflammation i Tiga." Tusitala o le fa'ama'i, US National Library of Medicine, Fep. 2019, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6813778/.

Tuuese

Ole A'afiaga ole Multiple Sclerosis ile Tino

Ole A'afiaga ole Multiple Sclerosis ile Tino

faʻatomuaga

E iloa e tagata uma o le faiʻai o le nofoaga autu lea o le tino. O lenei okeni o se vaega o le fatugalemu o le tino e galue ma le afuafoni ma okeni taua e lafo ai faailoilo e maua ai galuega fa'alogo-mo'a e fa'agaoioi ai le tino i gaioiga i aso uma. O faʻailoga mai le faiʻai e iai se mafutaga faʻapitoa ma le faiga e puipuia. A o'o mai mea tau le siosiomaga i totonu o le tino, e fa'ailo e le fai'ai le puipuiga o le tino e lafo atu ai cytokine inflammatory i le vaega na a'afia ai ma amata ai le fa'amalologa o le tino. E fesoasoani le puipuiga o le tino i le faamamaina o le tino o le tino e ala i le suia o sela tuai ma faaleagaina i sela fou ma maloloina. Ae peitaʻi, a amata ona osofaʻia sese e le tino puipuia vaega patino o le tino, e mafai ona faʻaleagaina sela maloloina e mafua ai faʻamaʻi autoimmune e atiaʻe i totonu o le tino. O le tusiga o aso nei o loʻo vaʻavaʻai i se tasi o faʻamaʻi autoimmune e seasea taʻua o le multiple sclerosis, pe faʻafefea ona aʻafia ai le tino, ma pe faʻafefea ona pulea le tele sclerosis. Matou te tuʻuina atu tagata mamaʻi i kamupani faʻamaonia e faʻapitoa i togafitiga faʻapitoa e fesoasoani ia i latou e maua i le tele o le sclerosis. Matou te taʻitaʻia foʻi a matou gasegase e ala i le faʻafesoʻotaʻi a matou fomaʻi faʻapitoa e faʻatatau i a latou suʻega pe a talafeagai. Matou te iloa o aʻoaʻoga o le fofo lea i le fesiligia o matou 'auʻaunaga ni fesili malamalama. Dr. Alex Jimenez DC o loʻo tuʻuina atu lenei faʻamatalaga e naʻo se auaunaga faʻaleaʻoaʻoga. Tuuese

E Fa'apefea ona E Fa'amatalaina le Sclerosis Tele?

 

Na e feagai ma suiga faifaipea, ma fesuisuiai o lagona? Pe ua amata ona lagona le ma'a'a pe ma'i fafo nisi o maso? Pe o e feagai ma faʻafitauli o le manava i le aso atoa? O nisi o nei fa'ailoga e feso'ota'i ma MS po'o le tele o le sclerosis. Tele sikuea ose fa'ama'i autoimmune e seasea e a'afia ai le fatugalemu. Pe a amata ona iloa e le tino o le tino le faiʻai poʻo le vaʻa o se tagata osofaʻi mai fafo, o le a amata ona osofaʻia le vaega puipuia e taʻua o myelin ma afaina ai alava neura. O se fa'ata'ita'iga o le uaea eletise e leai se ufiufi puipui, ma fa'aalia uma uaea. O afea la sclerosis tele afaina ai le faiʻai poʻo le vaʻa, o le faailo o fesoʻotaʻiga o le a faʻaleagaina, mafua ai le tiga tumau ma le mumū. O le tele o le sclerosis e o'o i se fa'aaliga o le toe fa'afo'i ma le fa'amagaloga e a'afia ai le lagona (lagona), afi (gai), ma le mafaufau (mafaufau) galuega o vaega eseese o le tino. 

 

E Faapefea Ona A'afia le Tino?

Pe a amata ona mafatia se tagata mai le MS (multiple sclerosis), e pei o faʻamaʻi autoimmune uma, e le o iloa mafuaʻaga. Ae ui i lea, o mea tau kenera ma le siosiomaga e fesoʻotaʻi ma MS aʻo fesoʻotaʻi ma tiga o le neuropathic. Neuropathic tiga e mafua mai i le fa'aleagaina po'o le manu'a o neura i totonu o le tino. O se fa'ailoga masani ole MS. O tiga uma o le neuropathic ma MS e fesoʻotaʻi ma faʻamaoniga tutusa e fesoʻotaʻi ma faʻafitauli masani eseese e aʻafia ai le tino; ae peitai, o taimi ma le faigata o nei mea e lua e eseese. O nisi o faʻamaoniga tutusa e faʻasoa e MS ma tiga o le neuropathic e aofia ai:

  • Susunuina
  • Ma'ai, tu'i lagona
  • Malolo maso po'o ma'i
  • tiga
  • Twitching
  • Numera

 

Pe a a'afia le MS i le tino, e ono a'afia ai isi vaega o le tino a'o fa'ata'ita'iina fa'ailoga fa'aumi eseese. O suʻesuʻega e faʻaalia e ui lava o tiga o le neuropathic ma isi faʻamaʻi tiga e tupu i le tele o tagata e iai MS, o le faʻaalia o le tiga i vaega eseese o le tino e aofia ai. Pe a feagai ma le tiga, e fesoʻotaʻi ma le fatugalemu o le tino aʻo faʻapipiʻi faʻafitauli masani i isi vaega o le tino. E ta'ua lea mea somatovisceral tiga, lea e afaina ai maso ma aano o lo'o mafua ai faafitauli i totoga ma lesi itu. O nisi o faʻamaoniga somatovisceral e taatele i MS e ono aʻafia ma isi mataupu e aofia ai:

  • Faʻafitauli
  • O lagona fa'aeletise ile ua po'o tua
  • Fua'au, ga'au, po'o fa'alavelave fa'afeusuaiga
  • Fa'agalo po'o suiga o lagona
  • Tautalaga leo

Ose Vaaiga Aoao o le Tele Sclerosis-Vitio

O e feagai ma fa'afitauli o le vaivai? E fa'afefea le fa'alogona po'o le fa'atete'e i lalo o ou lima ma vae? O fa'afitauli e pei o le manava e foliga mai o lo'o a'afia ai lau ta'i? O le tele o nei mataupu e fesoʻotaʻi ma MS poʻo le tele o le sclerosis. O le vitio o loʻo i luga o loʻo tuʻuina mai ai se aotelega o le MS, o ona faʻailoga, ma pe faʻafefea ona pulea. E faapefea sclerosis tele aafia ai le tino e faalagolago i faailoga eseese ma faailoga e faaleagaina ai neura i vaega eseese o le tino. O nisi o fa'ailoga ma fa'ailoga e tutusa ma fa'afitauli masani e amata mai i le vaivai i le ogaoga. O le tele o le sclerosis i tagata ta'ito'atasi e o'o atu i se vaega e toe fa'afo'i fa'afo'i mai lea e o'o ai se tagata i fa'ailoga eseese i aso po'o vaiaso ma o nisi taimi e toe fa'aleleia ai. E pei o faʻamaʻi uma o le autoimmune, o mafuaʻaga o MS e le o iloa, ae o mea taua na atiaʻe i le taimi e tumau pea. O le mea e lelei ai, o loʻo i ai auala e pulea ai le tele o le sclerosis.


Auala e Pulea ai le Sclerosis Tele

 

E pei o faʻamaʻi uma o le autoimmune, o le mumū o se tasi lea o faʻamaoniga masani e fesoʻotaʻi ma le autoimmunity. Mo le tele o le sclerosis, o a'afiaga fa'afefe e fa'aoso ai fa'ailoga neu e mafua ai fa'afitauli feso'ota'iga e tu'uina atu i le tino atoa. A tupu lenei mea, e mafai ona avea ma se tele o faʻamaoniga e fesoʻotaʻi ma faʻafitauli faʻamaʻi eseese. E le o leiloloa mea uma ona o faʻamaʻi autoimmune e mafai ona togafitia, ma e iai auala e faʻatautaia ai faʻamaoniga e fesoʻotaʻi ma le autoimmunity. O le taumafaina o mea'ai fa'ama'i e pei o i'a, inu lauti lanumeamata, ma broccoli e mafai ona fa'aitiitia ai a'afiaga o lo'o i totonu o le tino. O le faʻamalositino e faʻaleleia ai le malosi, fetuutuunai, ma feʻaveaʻi mo tagata taʻitoʻatasi ma MS. O le tuʻufaʻatasia o se faiga faʻamalositino mo ni nai vaiaso ma se taimi faʻapitoa e aoga i le puleaina o faʻamaoniga e fesoʻotaʻi ma puipuia ai faʻalavelave ma faʻalavelave faʻalavelave. E mafai ona puipuia neuro-gaioiga, pei suʻesuʻega o suʻesuʻega. E oʻo lava i togafitiga e pei o togafitiga faʻapitoa e faʻaogaina ai le faʻaogaina o le tui e faʻateleina ai le faʻamalologa faʻale-natura o le tino aʻo faʻamalosia le faʻaogaina o neura e mafai ona fesoʻotaʻi lelei ma le tino e aunoa ma le lafoina o faʻailoga leaga e amata ai le tiga. 

 

iʻuga

O le fai'ai o le nofoaga autu lea o lo'o i ai se mafutaga fa'apitoa ma le puipuiga o le tino e fa'atonutonu ai se tino galue. O le galuega autū a le tino puipuia o le aveesea lea o sela tuai, ua faaleagaina, fai se auala mo sela fou, maloloina, ma puipuia le tino mai osofaʻiga mai fafo. Pe a a'afia le tino ile taimi, e osofa'ia sese e le puipuiga o vaega eseese o le tino e pei o se osofa'iga mai fafo. E ta'ua lea ma'i o le autoimmune ma e mafai ona amata mai i le vaivai i le ogaoga. MS po'o le tele sclerosis ose fa'ama'i fa'ama'i e seasea maua e feso'ota'i ma fa'ailoga tutusa mai fa'afitauli fa'amama eseese. O MS e a'afia ai neu i totonu o le fatugalemu o le tino ma e iai fa'ailoga tutusa i fa'afitauli fa'aumi i le taimi e toe fa'afo'i ai le vaega. O le mea e lelei ai, MS e mafai ona togafitia e ala i le tuʻufaʻatasia o se faiga faʻamalositino e faʻamalosia ai maso o loʻo aʻafia, faʻaaogaina meaʻai anti-inflammatory e faʻaitiitia ai faʻailoga inflammatory, ma le faʻaogaina o togafitiga faʻamaʻi e faʻamalieina ai le faʻaogaina o neura e ala i togafiti faʻamaʻi. O nisi nei o auala e pulea ai MS ma faʻaleleia le tulaga lelei o le olaga o se tagata.

 

mau faasino

Ghasemi, Nazem, et al. "Multiple Sclerosis: Pathogenesis, Fa'ailoga, Su'esu'ega ma Togafitiga Fa'avae Cell." Lautusi Sii, Royan Institute, 2017, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5241505/.

Giesser, Barbara S. "Faʻamalositino i le Pulega o Tagata e tele Sclerosis." Fa'asologa Fa'afoma'i i Fa'afitauli o le Neurological, SAGE Publications, Me 2015, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4409551/.

Racke, Michael K, et al. "Tiga i le Tele Sclerosis: Malamalama i le Pathophysiology, Suʻesuʻega, ma le Pulega e ala i Vignettes Clinical." Frontiers i Neurology, Frontiers Media SA, 13 Ian. 2022, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC8794582/.

Tafti, Dawood, et al. "Multiple Sclerosis - Statpearls - NCBI Tusitusi." I totonu: StatPearls [Initaneti]. Treasure Island (FL), StatPearls Publishing, 9 Ape. 2022, www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK499849/.

Tuuese

O le Gut-Brain Axis ua A'afia ile Somatovisceral Pain

O le Gut-Brain Axis ua A'afia ile Somatovisceral Pain

faʻatomuaga

le au o le faiʻai e fa'avae i le tino a'o feso'ota'i fa'atasi ma le fai'ai ma le gutu. E eseʻese latou te tuʻuina atu galuega eseese e manaʻomia mai le tino. O le fai'ai, vaega o le ogatotonu tutotonu, e mafai ai e neu ona feoai i a'a neura ta'itasi o lo'o so'oso'o a'o iai se so'oga fa'atupu fa'atasi ma maso ma totoga eseese e feso'ota'i i le va'aiga. A o le gutu, o se vaega o le gastrointestinal ma mamanu, fesoasoani i le faʻaleleia o le homeostasis o le tino ma faʻatonutonu le puipuiga o le tino. O neura, maso, ma totoga e fetaui ma ala o neura e fesoʻotaʻi ma le taulaʻau. Pe a afaina le tino o manuʻa poʻo faʻalavelave faʻalavelave, e mafai ona taʻitaʻia ai le tagata e mafatia i tiga e aʻafia ai o latou tino aʻo faʻateleina le lamatiaga e fesoʻotaʻi i totonu o nofoaga eseese. Mo se fa'ata'ita'iga, o le fa'alavelave fa'aumi e mafua ai le fula o le gutu e feso'ota'i ma le tiga o le ulu po'o le ua ma le tua. O le tusiga o aso nei o loʻo taulaʻi atu i le gut-brain axis, o le a le mea e tupu pe a aʻafia le gut-brain axis i faʻafitauli masani, ma pe faʻafefea ona aʻafia le tiga o le somatovisceral i le gut-brain axis. Matou te tuʻuina atu tagata mamaʻi i kamupani faʻamaonia faʻapitoa i togafitiga gastroenterology e fesoasoani ia i latou o loʻo i ai faʻafitauli e aʻafia ai le gutu-faiʻai ma faʻalavelave faʻalavelave e aʻafia ai le tino. Matou te taʻitaʻia foʻi a matou gasegase e ala i le faʻafesoʻotaʻi a matou fomaʻi faʻapitoa e faʻatatau i a latou suʻega pe a talafeagai. Matou te iloa o aʻoaʻoga o le fofo lea i le fesiligia o matou 'auʻaunaga ni fesili malamalama. Dr. Alex Jimenez DC o loʻo tuʻuina atu lenei faʻamatalaga e naʻo se auaunaga faʻaleaʻoaʻoga. Tuuese

E Fa'afefea ona Galulue Fa'atasi le Gut & Brain?

O le auala e fa'atasi ai le gut ma le fai'ai e matua mata'ina. O le gut e mafai ai ona fa'amama mea'ai i le stomach e fa'aliliuina i mea'ai e mana'omia e le tino e galue ai. A'o auina atu e le fai'ai fa'ailoga neu e ala i le taula'au, o na fa'ailo e fesoasoani e tu'uina atu ai le gaio'io le tino. Ia, fa'afefea ona galulue fa'atasi le fai'ai ma le gutu i totonu o le tino? Ia, suʻesuʻega faʻaalia e fa'atasi le gut-fai'ai i le faiga eseese e pei o le autonomic nervous system, o le HPA axis, ma neura o loʻo siomia ai le gastrointestinal tract e fesoasoani i le faiʻai e faʻamalosia le gaioiga o le intestinal ma faʻatonutonu le gaioiga o le mafaufau. O nei totoga taua ta'itasi e iai le so'otaga fa'apogai latou te:

  • Fesoasoani ile fa'atonuga ole moe
  • Faʻaleleia le faʻaogaina o le manatua
  • Fesoasoani e faamaopoopo le soifua manuia faaletino ma faalelagona
  • Fa'atonutonuina o tali fa'ama'i

Pe a a'afia fa'ama'i fa'ama'i i le gut-brain axis, e mafai ona fa'atupu ai le fa'atupuina o fa'amatalaga mata'utia e tula'i mai i le tino ae le na'o le fai'ai po'o le pu. O suʻesuʻega e faʻaalia o fa'afitauli e amata ona a'afia ai le gut-brain axis e mafai ona mafua ai suiga i totonu o le auala e lua-fa'atonu ma fa'aosofia ai isi fa'afitauli e feso'ota'i ma le tino.

 

Fa'afitauli Fa'ama'i e A'afia ai le Gut-Brain Axis

Pe sa e mafatia i le vaivai? Ae fa'afefea le toe tupu o tiga ulu e foliga mai e le mafai lava ona te'a? E sili atu le a'afiaga o fa'ase'ega fa'ama'i e pei o le IBS, GERD, po'o le fula o le gutu nai lo lou gutu? O nei fa'afitauli masani e mafai ona avea ma fa'afitauli eseese e a'afia ai le feso'ota'iga lua o le gut-brain axis. Fa'atiga, fula o le gutu, fa'alavelave fa'alavelave, meaʻai e afaina ai meaʻai, autoimmunity, ma metainflammation o nisi faʻamatalaga faʻalavelave faʻalavelave e fesoʻotaʻi ma le ua ma le tiga i tua. O suʻesuʻega e faʻaalia o le fa'atiga tumau i le fai'ai e mafai ona a'afia ai le ga'o ma le fa'atinoga e ala i le fesuia'i o le intestinal permeability. A afaina le microbiome o le gutu, o siama leaga e amata ona faʻateleina ma faʻaosoina le lala faʻaalofa o le neura e mafua ai le le paleni o hormones e faʻasaʻoloto ma fesoʻotaʻi ma le faʻalavelave faʻalavelave maso i totonu o le tino. O le a la le mea e aʻafia ai lenei mea i le tino? Fa'apea, mo se fa'ata'ita'iga, sa e o'o i le tiga i le vaega fa'a'a'ai o le tuasivi, ae o lo'o ta'u atu e lou fai'ai i le tino e tiga le ulu. E ta'ua lea mea tiga somato-visceral

 


Ose Vaaiga Aoao ole Somatosensory Tract-Video

Na e mafatia i le mafaufau ma le faaletonu o le mafaufau? E faʻafefea le faʻaalia o faʻafitauli o le manava o loʻo aʻafia ai lou gutu? Pe na e o'o i se tiga, fe'ai, po'o se tiga matuitui e foliga mai e fa'aosoina e ala i le fegasoloai ma aliali mai i se tasi vaega o le tino? Ua ta'ua lea tiga somato-visceral ma o loʻo faʻamatalaina o ni mea vaivai ma maso o loʻo feagai ma le tiga e mafai ona afaina ai totoga i totonu. Somato-visceral tiga e sili atu ona faigofie ona iloa nai lo tiga viscero-somatic ona o le tiga o le visceral e mafua mai i totoga i totonu ua faaleagaina e fesootaʻi ma mafatiaga i nofoaga eseese o le tino. I le taimi lava e tasi, o tiga somato-visceral e masani ona fesoʻotaʻi ma tiga musculoskeletal. O le vitio o loʻo i luga o loʻo faʻamatalaina ai le somatosensory tract o loʻo i totonu o le tino ma le auala e tali atu ai le tino i le somatosensory system. O le somatosensory system o lo'o tu i totonu o le peripheral ma central nervous system. E nafa ma le fetuutuunai o lagona o le tino o le paʻi, vibration, vevela, ma faʻamaʻi tiga o loʻo i totonu o le tino. Pe a a'afia neura somatic ni fa'alavelave fa'afuase'i, e mafai ona fa'aoso suiga i le gut-fai'ai axis ma mafua ai suiga i totoga ua a'afia.


Somatovisceral tiga e A'afia ai le Gut-Brain Axis

Pe a feagai ma faʻafitauli masani, o aʻafiaga e mafua ai le faaletonu o le gut-brain axis ma mafua ai faʻafitauli e aʻafia ai totoga e lua. O suʻesuʻega e faʻaalia pe a avea le fa'apopoleina fa'aumi ma avea ma puluvaga fa'atasi mo fa'alavelave fa'alavelave ma le le fa'atonutonuina o le gut-brain axis, e mafai ona fa'atupu ai le fa'atupuina o fa'amatalaga lamatia i le tino. O le a la le uiga o lenei mea, ae faʻafefea ona aʻafia le tino i tiga o le somato-visceral? Muamua, seʻi o tatou vaʻavaʻai i le mea e tupu pe a aʻafia le tino i le faʻalavelave masani. Pe a afaina le manava ma le faiʻai, e mafai ona mafua ai faʻafitauli e pei ole IBS (irritable bowel syndrome) poʻo le ulu ulu. O suʻesuʻega e faʻaalia o le IBS o se tasi o faʻafitauli masani o le manava e faʻaosoina ai le visceral ma somatic hypersensitivity i neura lagona. O le tino la o loʻo feagai ma tiga tiga i tua poʻo le ua e mafai ona fesoʻotaʻi ma le IBS.

O le vaʻavaʻai nei i tiga ulu ma o latou mafuaʻaga i luga o le tino, o se tasi lea o faʻataʻitaʻiga o tiga somato-visceral. Pe a feagai se tagata ma le manua o le ua ona o se faʻalavelave taʻavale e mafua ai le sasa e mafai ona faʻaosoina ai le ulu o le cervicogenic. E fa'afefea ona feso'ota'i ia mea e lua ma le tiga o le somato-visceral? Ia, tiga somato-visceral o le taimi e afaina ai maso vaivai ma aano ma e mafai ona mafua ai se aafiaga i totoga totonu. Mo cervicogenic ulu e mafai ona fa'aosoina tiga fa'ainisinia i luga o le tui fa'a'au'au ina ia fa'ateteleina e ala i gaioiga ma feso'ota'i ma fa'afitauli musculoskeletal pei o gugu rheumatoidakylosing spondylitis, po o uaua maso i luga ole tuila'au pito i luga. E to'atele tagata e o atu i togafitiga avanoa e mafai ona fesoasoani latou te malamalama atili ai i le mataupu o lo'o mafua ai ona latou tiga ma pe fa'afefea ona fa'aitiitia.

iʻuga

O le gut-brain axis e fa'avae i totonu o le tino ona e feso'ota'i fa'atasi ma le fai'ai ma le gutu. O totoga nei e lua e fesoasoani e faʻatumauina ai le gaioiga o le tino aʻo tuʻuina atu e le faiʻai faʻailoga o le neuron aʻo faʻatonutonu e le gutu le homeostasis. O le gut-brain axis e fesoasoani i le tino e ala i le fesoʻotaʻi ma faiga eseese e fesoasoani e faʻamalosia le gaioiga o le intestinal ma pulea le gaioiga o le mafaufau. Pe a a'afia a'afiaga fa'aleaga o le tino ma maso ma fa'atupu fa'afitauli o totoga, e ta'ua lea o le tiga o le somato-visceral. O le tiga o le Somato-visceral o le taimi lea e afaina ai maso o totoga, ma o se faʻataʻitaʻiga o le tigaina o maso o le tino e fesootaʻi ma le ulu ulu. O le tuʻuina atu o faʻamatalaga e manaʻomia tele i togafitiga avanoa e mafai ona fesoasoani i le tele o tagata pe a suʻesuʻeina e a latou fomaʻi.

 

mau faasino

Appleton, Jeremy. "O le Gut-Brain Axis: Aafiaga o Microbiota i le Mood ma le Soifua Maloloina." Faʻafomaʻi tuʻufaʻatasi (Encinitas, Calif.), InnoVision Health Media Inc., Aukuso 2018, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6469458/.

Carabotti, Marilia, et al. "O le Gut-Brain Axis: Fegalegaleaiga i le va o Enteric Microbiota, Central ma Enteric Nervous Systems." Annals of Gastroenterology, Hellenic Sosaiete o Gastroenterology, 2015, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4367209/.

Matini, Clair R, et al. "O le Fai'ai-Gut-Microbiome Axis." Cellular and Molecular Gastroenterology and Hepatology, Elsevier, 12 Aperila 2018, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6047317/.

Suslov, Andrey V, et al. "O le matafaioi a le Neuroimmune o le Intestinal Microbiota i le Pathogenesis o faʻamaʻi cardiovascular." Tusi o Faʻafomaʻi Faʻafomaʻi, MDPI, 6 Me 2021, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC8124579/.

Yuan, Yao-Zong, et al. "Functional Brain Imaging in Irritable Bowel Syndrome with Rectal Balloon-Distention e ala i le Fa'aaogaina o le Fmri." Tala o le Lalolagi o Gastroenterology, Baishideng Publishing Group Inc, Iuni 2003, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4611816/.

Tuuese

Mafaufauga Faʻamalositino Faʻamalositino Mo Paʻu Paʻafu Toomaga ma Faʻaleleia

Mafaufauga Faʻamalositino Faʻamalositino Mo Paʻu Paʻafu Toomaga ma Faʻaleleia

Faʻataʻitaʻiga o le mafaufau mo le tumau o le tiga ma le faʻaleleia atili. O le nofo ai ma le tumau tiga e faigata aemaise pe a fai mai le fomaʻi o loʻo tupu uma i le ulu o le tagata. Peitai, o le tiga e matua moni lava ma tupu i le faiʻai, moni. Neuroimaging O suʻesuʻega e faʻaalia ai o nisi vaega o le faiʻai e faʻagaoioia pe a oʻo mai ni tiga tumau. E le naʻo le pau lea o le auala e iloa ai le faiʻai i le faʻafefea ona lagona e se tagata le tiga. O le mea ua taʻua o le:
  • O le popole, faʻanoanoa, ma le tiga e faʻagaoioia ai isi vaega o le faiʻai.
  • Nisi vailaʻau mafaufau faʻaaogaina e faʻamamaina tiga mafai foi ona suia se tagata mafaufau tulaga.
  • Paʻu tiga e mafai ona taitai atu ai i le faanoanoa.
  • O le faʻanoanoaga ile falemaʻi e mafai ona mafua ai faʻailoga tino, e aofia ai ma tua tiga.
E mafai e se tausi soifua maloloina ona fautuaina / fautua mai le lagolago a le mafaufau mo le tumau o le tiga. Ole fesoasoani ile mafaufau male faʻafitauli ole mafaufau mo le tumau ole tiga e le faatatau ile faʻaititia ole tiga, ae sili ile faʻafefea ona faʻaititia le pule, faʻalavelave, ma aʻafiaga ole tiga ma toe maua se soifua maloloina lelei ile olaga. Mafaufau i nai faʻamaoniga-faʻavae, mafaufau auala e faʻaititia ai tua tiga.  
11860 Vista Del Sol, Ste. 128 Faʻamalositino Fuafuaga Faʻamalositino Mo Paʻu Paʻafu Toomaga ma Faʻaleleia
 

Cognitive-amioga faʻamalositino

Cognitive-amioga faʻamalositino poʻo CBT aʻoaʻoina se tagata e suia ni mafaufauga ma amioga faʻapitoa. Faufautua mafaufau i lenei auala o se auro tulaga masani o mafaufauga faʻapitoa mo tiga. E fesoasoani:
  • Faaitiitia le tiga
  • Faaleleia le galue
  • Faaleleia le tulaga lelei o le olaga
Tagata taʻitoʻatasi galulue i:
  • Tiga togafiti togafiti
  • Tomai malolo
  • Faatutuina o sini
  • Sifi vaaiga i tiga
A suesuega maua e lua tausaga talu ona maeʻa le lua-vaiaso, ogaoga metotia o le mafaufau-amioga faʻamalositino, tagata mamaʻi aveina laʻititi tiga meds nai lo latou faia muamua togafitiga.  
 

Mafaufau loloto i mafaufauga

O le mafaufau loloto e leʻo mea uma e uiga i le nofo ma vae kolosi, lima faʻalagolago i luga o tulivae, e ui o lenei o se fautuaina tulaga mo mafaufauga loloto. O se auala faʻaonapo nei e mafai ona faia i soo se mea, i soʻo se tulaga e manaia ma o le a fesoasoani e faʻafilemu ai tua tiga. Na o oe lava pe i ai le fesoasoani mai se fomaʻi mafaufau mafaufauga mafai ona aofia ai O se suʻesuʻega e taʻu mai ai mafaufau loloto mafaufau loloto mafai ona aoga tele mo matutua matutua e le o mafai ona maua se lava aofaʻi o faʻamalositino faʻamalositino e faʻaleleia ai le tiga tulagas. O se vaega o tagata matutua na auai i le valu vaiaso o se polokalame mafaufau, lea e aofia ai le fa aso i le vaiaso mo le 30 minute i le sauniga tino faʻamalositino ma tiga faʻaititia na faʻaleleia atili.  
11860 Vista Del Sol, Ste. 128 Faʻamalositino Fuafuaga Faʻamalositino Mo Paʻu Paʻafu Toomaga ma Faʻaleleia
 

Faʻaitiitia le popole i le mafaufau

Faʻaitiitia le popole i le mafaufau o se polokalama lea aʻoaʻo tagata taʻitasi mafaufau loloto metotia, e aofia ai faʻavae masani ma tulaga. E aʻoaʻo pe faʻafefea ona vavaeʻese le tino ma le mafaufau itu o le tiga. Falemai nofoaga i le salafa o ofoina atu lenei togafitiga filifiliga mo le tele o faʻaletonu, e aofia ai le tumau tiga tua. E fesoasoani faʻaititia le tiga tiga ma faʻaleleia galuega i tagata taʻitoʻatasi ma le gugu pei foi o tua ma ua tiga mai mafuaʻaga eseese. Ua maua foʻi e aoga mo fibromyalgia, lea e mafai ona mafua ai le salalau tiga. O se suʻesuʻega na maua ai o le mafaufau loloto i le faʻamamaina o le faʻamamaina ua faʻaleleia atili:
  • Vaʻaia
  • Tiga vaega
  • Faʻafitauli moe
  • Le lava ile tagata auai ile fibromyalgia
  • Sili atu ma le afa lipotia taua alualu i luma
 

Taliaina ma tautinoga togafitiga

Taliaina ma tautinoga togafitiga poʻo le ACT aʻoaʻoina le taliaina ma le mafaufau lelei faʻataʻitaʻiga ma le faʻamaoni ma amioga faʻataʻitaʻi mafaufau, e suia ai le ala o le tiga ua maua. Tele suesuega faʻatasi ai ma le American Psychological Association faʻamaonia lenei auala o se faʻamautuina togafitiga mo tumau tiga.  
 

Suiga mea e te faatalitalia

I le tasi suʻesuʻega tele O tagata mamaʻi na faʻamoemoe e toe faʻaleleia o latou tiga i tua e 58% sili atu na alualu i luma nai lo i latou e leʻi faʻamoemoeina ni taunuʻuga lelei. Lenei mafaufauga fuafuaga o le faʻaalia o se taunuʻuga lelei e ala i le malosiaga o mafaufauga lelei ma talitonuga e uiga i le tiga aʻafia se tasi gaioiga gaioiga. Faataitaiga, pe a mafaufau o le faʻamalositino gaioiga o le a mafua ai tua tiga, tagata taʻitoʻatasi e tau le toaga. Ua taʻua lenei mea o aloese mai le fefe. Mo le tele o tagata taʻitoʻatasi ma tua ma le ua tiga, agamalu faamalositino gaoioiga e taua aua o le aloese mai ai o le a atili ai ona tiga. O le i ai o le saʻo mafaufau fuafuaga e mafai ona alu mamao i le tauivi ma tiga tumau, i Manua Fomaʻi Chiropractic ma Functional Faʻafomai Falemai mafai ona tatou fesoasoani tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai / feagai ma tiga faaumiumi.

Tino Faʻatasia


 

Faanoanoaga ma le maloloina faaletino

O le faʻanoanoaga e faʻavaivaia ma, i tulaga ogaoga, o se faʻamaʻi lamatiaga o le ola lea e aʻafia ai le silia ma le 16 miliona tagata i le atunuʻu atoa. Mafuaʻaga Faʻanoanoa e le masani ona manino ma e mafai ona aumaia e:
  • Mea moni - genetics
  • Tagata faiʻai kemisi
  • Ni fualaau faapitoa
  • meafaigatā
  • Meaʻai le maloloina / taumafa lelei
O gasegase o le mafaufau ma le soʻona mamafa poʻo le puta tele e masani ona tupu faʻatasi, pe o se faʻaiʻuga o le tasi ma le isi pe mai masani ai tulaga faʻafitauli e aofia ai:
  • ulaula
  • Leai meaai
  • Le lava o faʻamalositino
  • Ava malosi
O vailaʻau faʻatonuina mo faʻanoanoaga ma faʻalavelave popole ua faʻailoa mai ua alualu i luma i le tausiga o le mafaufau. Peitai, o se itu aafiaga o nei vailaʻau o le mamafa maua. Pei o genetics, o le aʻoaʻoina i luga o aʻafiaga ono ono fesoasoani i totonu faʻaititia le ono o, ma le faʻatonutonuina o le mauaina o le mamafa pe a inu fualaʻau.  

Dr. Alex Jimenez's Blog Post Tuuese

O le lautele o a matou faʻamatalaga e faʻatapulaʻaina i le fomaʻi, musculoskeletal, faʻamalositino vailaʻau, soifua maloloina, ma maaleale soifua maloloina mataupu ma / pe faʻatino vailaʻau tala, mataupu, ma talanoaga. Matou te faʻaaogaina le soifua maloloina ma le soifua maloloina faʻataʻitaʻiga e togafitia ma lagolago ai le tausiga mo manuʻa poʻo faʻaletonu o le musculoskeletal system. O a matou pou, mataupu, mataupu, ma malamalamaaga e aofia ai mataupu tau falemaʻi, mataupu ma mataupu e fesoʻotaʻi ma lagolago tuusao pe le tuʻusaʻo ia tatou falemaʻi lautele o galuega. * Ua faia e le matou ofisa se taumafaiga talafeagai e tuʻuina atu lagolago lagolago ma ua faʻailoa mai le talafeagai suʻesuʻega suʻesuʻega poʻo suʻesuʻega e lagolagoina a matou pou. Matou te faia foi kopi o lagolago suʻesuʻe suʻesuʻega avanoa i le laupapa ma pe lautele pe a talosagaina. Matou te malamalama o matou aofia ai mataupu e manaʻomia se faʻaopopo faʻamatalaga i le auala e ono fesoasoani ai i se faʻapitoa tausiga fuafuaga poʻo togafitiga togafitiga; o le mea lea, ia toe talanoaina le mataupu mataupu i luga, faʻamolemole lagona saoloto e fesili ia Dr. Alex Jimenez pe faʻafesoʻotaʻi mai i matou i le 915-850-0900. Le laisene (s) Laiseneina i Texas & New Mexico *  
mau faasino
Paʻu ma togafitiga(Jun 2020) eh Toefaʻaleleia mo Paʻu Paʻu Maulalo: O se Tala Faʻamatala mo le puleaina o le tiga ma le faʻaleleia atili o le gaioiga i tulaga ogaoga ma faʻasologa.www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7203283/ Journal of Psychosomatic Research. (Ian 2010) Malamalamaaga-faʻavae mafatiaga faʻaititia mo tumau tiga tulaga: fesuiaʻiga i togafitiga taunuʻuga ma le matafaioi o le mafaufau loloto fale. Tusi a Europa o le Paʻu(Ian 2019.) "Talitonuga e uiga i tua tiga ma tiga puleaina amioga, ma a latou fegalegaleaiga i le lautele o le faitau aofai o tagata: O se iloiloga faʻavasega.www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6492285/