ClickCease
+ 1-915-850-0900 spinedoctors@gmail.com
Page Filifilia

taumafa

Back Clinic Nutrition Team. O mea'ai e maua ai e tagata le malosi ma mea e mana'omia mo le soifua maloloina. E ala i le ʻaina o meaʻai eseese, e aofia ai fualaau faisua lelei, fualaau ʻaina, meaʻai atoa, ma aano o manu paʻepaʻe, e mafai ai e le tino ona toe faʻatumu ia lava i polotini manaʻomia, carbohydrates, gaʻo, vitamini, ma minerale e galue lelei. O meaʻai e aofia ai polotini, gaʻo, gaʻo, vitamini, minerale, ma vai. E le tatau ona faigata le 'ai maloloina.

O le ki o le ʻai o meaʻai eseese, e aofia ai fualaau faisua, fualaau ʻaina, ma fatu atoa. E le gata i lea, 'ai aano o manufasi pa'epa'e, moa, i'a, pi, ma oloa susu e maualalo le ga'o ma inu vai tele. Fa'atapula'a le masima, suka, ava malosi, ga'o tumu, ma ga'o trans. O ga'o tumu e masani lava ona sau mai manu. Va'ai mo ga'o fa'atrans i luga o fa'ailoga o mea'ai gaosi, margarine, ma fa'apuupuu.

Dr. Alex Jimenez o loʻo ofoina atu faʻataʻitaʻiga taumafa ma faʻamatalaina le taua o le paleni paleni, faʻamamafa pe faʻafefea ona fesoasoani se taumafataga talafeagai e tuʻufaʻatasia ma gaioiga faʻaletino e mafai ona fesoasoani i tagata taʻitoʻatasi e ausia ma tausia se mamafa maloloina, faʻaitiitia le lamatiaga o le atiaʻe o faʻamaʻi faʻamaʻi, ma faʻaleleia le soifua maloloina atoa ma le soifua maloloina.


Mea'ai ma le Mafaufau i le Po: Fiafia i Mea'ai i le leva o le po

Mea'ai ma le Mafaufau i le Po: Fiafia i Mea'ai i le leva o le po

E mafai e le malamalama i le tu'inanau i le po ona fesoasoani i tagata ta'ito'atasi o lo'o 'ai e le aunoa i le po e fuafua mea'ai e fa'amalieina ai ma filifili ni mea'ai mama?

Mea'ai ma le Mafaufau i le Po: Fiafia i Mea'ai i le leva o le po

'ai i le po

O le tausami pe a uma le 'aiga o le afiafi ma 'ai i le po e masani ma e le leaga; ae ui i lea, o le taumafa mama ma le mafaufau e mafai ona fesoasoani i se tasi e fiafia moni ma tofo i meaai mama. Mafaufau i nisi o mafuaaga e te ono fia'ai ai pe le faamalieina atoatoa pe a uma le 'aiga o le afiafi. O le fa'aleleia o le taua o mea'ai o mea'ai i le po e mafai ona galue ai le fia'ai i le leva o le po mo le fa'amalieina o mana'oga taumafa. O mafua'aga masani e aofia ai:

  • Le ausia le paleni sa'o macronutrient i le taimi o le 'aiga o le afiafi.
  • Le le faamalieina atoatoa i le taumafataga o le afiafi.
  • Faʻamaligiina

Fa'amatalaga Macronutrient

O le mauaina o le aofaʻi saʻo o gaʻo, gaʻo, ma porotini i le taimi o le 'aiga o le afiafi e taua tele i le lagona faamalieina. E manaʻomia e tagata matutua le 130g o carbohydrates, 56g o le polotini, ma le 3.7L o le vai i aso taʻitasi. Ole aofa'i ole ga'o e mana'omia e eseese, ae ole ga'o monounsaturated ma polyunsaturated ole ga'o sili ona maloloina e 'ai, e fesoasoani i le tino ia lagona le faamalieina. E tele su'esu'ega e fa'aalia ai o le 'ai o le porotini i le taimi o le taumafataga e fa'aitiitia ai le fia'ai ma fa'aitiitia ai le mana'o. (Kohanmoo, A. et al., 2020)

Talisuaga le faamalieina

O le isi mafuaaga e 'ai ai tagata i le po ona ua latou le faamalieina i le 'aiga o le afiafi. O le taumafaina o mea'ai e faamalieina ai e mafai ona fesoasoani i le mafaufau ma le tino ia lagona le tumu i le afiafi atoa.

  • O le maoona o le lagona o le faamalieina mai mea'ai.
  • O mea'ai e tele alava ma ga'o maloloina e iloa e fesoasoani e maua ai le fa'amalieina.
  • A tumu le tino ma fa'amalieina, e maua mai ai hormones e fa'ailoa atu i le fai'ai e leai se mana'oga e fa'aauau ona 'ai.
  • Taumafai e fuafua mea'ai maloloina e fiafia moni e 'ai.
  • Fausia se taimi e kuka ai ma fai ma 'ai meaai e mafai ona e fiafia moni i ai.

Dehydration

O nisi taimi, pe a fa'amama le tino, e mafai ona faigata ona iloa le fia inu ma le fia'ai. O le iʻuga, o nisi e mafai ona 'ai i le tali atu i le faʻaleagaina. E le o taimi uma e leaga ai, aua o nisi mea'ai, aemaise lava mea'ai e tele vai e pei o meleni ma isi fualaau aina, e mafai ona fa'asusu. Ae o nisi taimi, e le iloa e tagata o loʻo latou faʻaseseina le galala o latou tino mo le fiaaai, ma latou aapa atu mo soʻo se meaʻai. O loʻo faʻaumatia pea i latou, o lea latou te 'ai pea. Afai e fia'ai pea pe a uma le 'aiga o le afiafi, inu se ipu vai ma fa'atali mo le 20 minute e va'ai pe a'afia le fia'ai.

Fa'ateleina Mea'ai

E le leaga le 'ai i le po, ae e atamai le fuafua lelei ina ia mautinoa e maua e le tino le paleni saʻo o meaʻai.

Fa'amalie Mana'o

E to'atele e manana'o i se mea suamalie pe a uma le 'aiga po o se taimi mulimuli ane. O le taumafaina o mea'ai maloloina e faamalieina ai tu'inanau o le a fesoasoani e fa'aoso ai hormones e ta'u atu ai i le tino ua uma ona 'ai. Taofi lou fiafia fualaau faisua ma fualaʻau mo se u vave e maua ai sina suamalie ma alava. Fualaau faisua e pei o logo logo mumu ma kāloti e maua ai le suamalie ma le crunchy ma e mafai ona faamalieina. E tasi le tamai pepa mumu e maua ai le 100% o le Vitamin C fautuaina i aso taitasi i le 20 kaloli. (US Department of Agriculture. Au'aunaga Suesuega Fa'ato'aga. 2018)

Mea'ai e una'ia ai le moe

O mea'ai e filifilia e mafai ona afaina ai le moe. O fatu atoa, walnuts, cherries, ma kiwi e faateleina ai le serotonin ma faaitiitia ai le cortisol hormone stress. O ga'o ga'o lavelave e iai le melatonin, o se hormone e nafa ma lagona o le moe. O se mea'ai saito atoa o se filifiliga maloloina a'o le'i alu e moe. (Nisar, M. et al., 2019) O nisi suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai o sukalati pogisa e mauoa i le magnesium ma e mafai ona fesoasoani i le faʻalauteleina o le moe. Ae ui i lea, o loʻo iai foi caffeine, lea e mafai ona faʻalavelaveina le moe. Afai o se sukalati uliuli e sili ona fiafia i ai, ia mautinoa e 'ai vave i le afiafi.

Su'ega Fa'asologa o po

O nisi tagata e aai ona o le fiu i le po. Ina ia taofia lenei mea, e tatau i tagata taʻitoʻatasi i lenei vaega ona suia a latou masani. O nai fautuaga ia e fesoasoani e fetuutuunai mausa i le po.

Gaoioiga Soifua Maloloina pe a uma le 'aiga o le afiafi

  • Alu mo se savaliga vave pe a uma le 'aiga o le afiafi. 10 i le 20 minute e mafai ona fesoasoani, aua o le faʻamalositino e faʻaalia ai le suiga mai le 'aiga o le afiafi i isi gaioiga afiafi.
  • E maua ai foi e le tino le avanoa e lagona ai le lagona atoatoa.
  • O mea e fiafia i ai ma isi gaoioiga mafaufau loloto mama e mafai ona fesoasoani e aveese le mafaufau mai le 'ai.

Matamata i le TV ma le Mafaufau

  • E to'atele tagata e 'ai tele i le po ona e mafai ona fa'aauau pea mea'ai i luma o le televise.
  • Fa'aoga auala atamai ma maloloina lelei e pei o le pulea o vaega.
  • Ia manatua e inu se vai i le va o meaai mama.
  • Tumau toaga – o feau faigofie po o ni gaioiga a o matamata TV e mafai ona fesoasoani e aloese ai mai le soona ai.

Malolo ma Moe

  • O le le lava o le moe e feso'ota'i ma le tele o le fia'ai. (Hibi, M. et al., 2017)
  • Auai i gaoioiga e uunaia ai le malolo.
  • O le manatunatu loloto e mafai ona fesoasoani e faatoafilemu le mafaufau ma le tino.
  • Mafaufau e moe vave.

I le faʻaaogaina o se faʻaogaina faʻatasi, o le Dr. Jimenez's Functional Medicine Team e faʻamoemoe e toe faʻafoʻisia le soifua maloloina ma le gaioiga i le tino e ala i le Nutrition and Wellness, Functional Medicine, Acupuncture, Electro-Acupuncture, and Sports Medicine protocols. Matou te taulai atu i mea e aoga mo le tagata e ala i metotia suʻesuʻe ma polokalame faʻalesoifua maloloina atoa.


'A'ai Sa'o e Lagonaina Lelei


mau faasino

Kohanmoo, A., Faghih, S., & Akhlaghi, M. (2020). Aafiaga o le faʻaaogaina o le porotini pupuu ma le umi i luga o le manaʻo ma le manaʻo-faʻatonutonu hormones gastrointestinal, se iloiloga faʻatulagaina ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga faʻatonutonu. Physiology & amio, 226, 113123. doi.org/10.1016/j.physbeh.2020.113123

US Department of Agriculture. Au'aunaga Suesuega Fa'ato'aga. FoodData Central. (2018). Pepe, suamalie, mumu, mata. Toe maua mai fdc.nal.usda.gov/fdc-app.html#/food-details/170108/nutrients

Nisar, M., Mohammad, RM, Arshad, A., Hashmi, I., Yousuf, SM, & Baig, S. (2019). Fa'aaafiaga ole taumafa ole mea'ai ile ma'i momoe a tamaiti a'oga Foma'i. Cureus, 11(2), e4106. doi.org/10.7759/cureus.4106

Hibi, M., Kubota, C., Mizuno, T., Aritake, S., Mitsui, Y., Katashima, M., & Uchida, S. (2017). Aafiaga o le faapuupuuina o le moe i le faʻaaluina o le malosi, vevela o le tino, ma le manaʻo: o se faʻataʻitaʻiga faʻasolosolo faʻasolosolo a le tagata. Lipoti Faasaienisi, 7, 39640. doi.org/10.1038/srep39640

Le lelei ma le leaga ole lole e leai se suka

Le lelei ma le leaga ole lole e leai se suka

For individuals with diabetes or who are watching their sugar intake, is sugar-free candy a healthy choice?

Le lelei ma le leaga ole lole e leai se suka

Sugar-Free Candy

Sugar-free candies can be an option for individuals with diabetes and those watching their sugar intake. Different types of sweeteners are used in sugar-free candies, with pros and cons and possible side effects.

vaega

Sugar-free candies use artificial sweeteners or sugar substitutes to generate a sweet taste. Most of these sweeteners have fewer calories and carbohydrates than sugar, but not all are calorie or carb-free. Some sugar substitutes on labels include:

  • Aspartame
  • Saccharin
  • Sucralose
  • Aspartame, saccharin, stevia, and sucralose are calorie-free and carb-free.
  • Stevia is a non-alcoholic, non-artificial sugar substitute made from plant leaves.
  • Sugar alcohols – erythritol, xylitol, maltitol, lactitol, and sorbitol contain some carbohydrates.

tulaga e lelei

Pros over candies sweetened with sugar.

Satisfies Cravings

  • Sugar-free candies can satisfy sweet cravings with less impact on blood sugar than their full-sugar counterparts.

Less Sugar

Tulaga Suka o le Toto

  • Individuals with diabetes can maintain stable blood sugar levels.

Soifua Maloloina Nifo

  • Candies and gums pose less risk to teeth.

Carbohydrates From Sugar Alcohols

  • Sugar alcohols are digested differently than regular sugar and have less impact on blood sugar levels.
  • If counting carbohydrates, subtract half the grams of sugar alcohol mai le total carbohydrates luga o le igoa.
  • For example, if total carbohydrates are 25 and sugar alcohols are 20, count the food as 15 carbs per serving. (University of California, San Francisco, Diabetes Teaching Center, 2024)

leaga

The cons can include:

A'afiaga o le Digestive

  • For some individuals, especially with irritable bowel syndrome/IBS, sugar alcohols can cause unpleasant gastrointestinal side effects like bloating and diarrhea. (Mäkinen K. K. 2016)
  • It is recommended to avoid large amounts, especially for individuals with a sensitive stomach. (Evert, A. B. et al., 2019)

tofo

  • There may be an irregular or unfamiliar taste that can require getting used to.
  • Try other types and brands.

Carbohydrates

  • Always read the label.
  • The sweetener may contain some or none.
  • Other ingredients may have added carbohydrates.
  • For example, sugar-free chocolates may be high in saturated fat from ingredients like cocoa butter.

E faaosofia ai le fia'ai

  • Zero-calorie sweeteners may stimulate appetite, leading to eating more, which can be counterproductive to dietary goals. (Azad, M. B. et al., 2017)

filifiliga

Choosing which types are best depends on personal taste and health goals.

  • Because of fatty ingredients, sugar-free chocolates may not be recommended if heart problems exist or fat intake must be limited.
  • Hard candies may be a better option.
  • Sugar alcohols can have an impact on blood sugar levels, which may make the candies less than ideal for those with diabetes. Digestive side effects can make them less appealing as well.
  • Some artificial sweeteners may cause discomfort. Learning the body’s response will help when choosing.
  • When it comes to taste, note what the preferred candy is sweetened with, as well as other ingredients, to guide future purchases.
  • Choose a snack that blends something sweet with other healthy ingredients, like fiber or protein, whole grains, nuts, or dried fruit. For example, strawberries with o sukalati pouliuli or apple slices with peanut butter.

Dr. Jimenez  Functional Medicine Team. Healthy eating does not have to be hard. Using an integrated approach, we aim to restore health and function to the body through Nutrition and Wellness, Functional Medicine, Acupuncture, Electro-Acupuncture, and Sports Medicine protocols. If the patient needs other treatment, they will be referred to a clinic or physician best suited for them, as Dr. Jimenez has teamed up with the top surgeons, clinical specialists, medical researchers, nutritionists, and health coaches to provide the most effective clinical treatments. We focus on what works for you and strive to better the body through researched methods and total wellness programs.


How Chiropractic Can Help Diabetic Back Pain


mau faasino

U.S. Department of Agriculture and U.S. Department of Health and Human Services. (2020). Dietary Guidelines for Americans, 2020-2025. 9th Edition. Available at DietaryGuidelines.gov. Retrieved from www.dietaryguidelines.gov/sites/default/files/2020-12/Dietary_Guidelines_for_Americans_2020-2025.pdf

American Heart Association. (2020). Federal dietary guidelines emphasize healthy eating but fall short on added sugars. newsroom.heart.org/news/federal-dietary-guidelines-emphasize-healthy-eating-habits-but-fall-short-on-added-sugars

University of California, San Francisco, Diabetes Teaching Center: Diabetes Education Online. (2024). Counting sugar alcohols. dtc.ucsf.edu/living-with-diabetes/diet-and-nutrition/understanding-carbohydrates/counting-carbohydrates/learning-to-read-labels/counting-sugar-alcohols/

Mäkinen K. K. (2016). Gastrointestinal Disturbances Associated with the Consumption of Sugar Alcohols with Special Consideration of Xylitol: Scientific Review and Instructions for Dentists and Other Health-Care Professionals. International journal of dentistry, 2016, 5967907. doi.org/10.1155/2016/5967907

Evert, A. B., Dennison, M., Gardner, C. D., Garvey, W. T., Lau, K. H. K., MacLeod, J., Mitri, J., Pereira, R. F., Rawlings, K., Robinson, S., Saslow, L., Uelmen, S., Urbanski, P. B., & Yancy, W. S., Jr (2019). Nutrition Therapy for Adults With Diabetes or Prediabetes: A Consensus Report. Diabetes care, 42(5), 731–754. doi.org/10.2337/dci19-0014

Azad, M. B., Abou-Setta, A. M., Chauhan, B. F., Rabbani, R., Lys, J., Copstein, L., Mann, A., Jeyaraman, M. M., Reid, A. E., Fiander, M., MacKay, D. S., McGavock, J., Wicklow, B., & Zarychanski, R. (2017). Nonnutritive sweeteners and cardiometabolic health: a systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials and prospective cohort studies. CMAJ : Canadian Medical Association journal = journal de l’Association medicale canadienne, 189(28), E929–E939. doi.org/10.1503/cmaj.161390

Fua Fa'amago: Ose Punavai Fa'alesoifua maloloina ma Manaia o Fiber ma Nutrient

Fua Fa'amago: Ose Punavai Fa'alesoifua maloloina ma Manaia o Fiber ma Nutrient

E mafai e le iloaina o le tele o le tautua ona fesoasoani e fa'aitiitia ai le suka ma le kalori mo tagata ta'ito'atasi e fiafia e 'ai fualaau mamago?

Fua Fa'amago: Ose Punavai Fa'alesoifua maloloina ma Manaia o Fiber ma Nutrient

Fualaau aina

O fualaau mamago, e pei o cranberries, aso, vine, ma vine, e lelei tele aua e umi se taimi ma o ni puna maloloina o alava, minerale, ma vaitamini. Peita'i, o fuala'au mamago e tele atu le suka ma le kalori i le tufa'aga ona e fa'aitiitia le voluma pe a fa'amama, ma fa'ataga ai le tele o mea e 'ai. O le mafuaaga lea e taua ai le tele o le laulau ina ia mautinoa e le soona ai.

Lautele Auaunaga

O fuala'au 'aina e fa'amamago i vai fa'amama pe tu'u i le la e fa'amama fa'alena ai. Ua sauni pe a uma le tele o vai. O le leiloa o le vai e faʻaitiitia ai lo latou tino, lea e mafai ai e tagata taʻitoʻatasi ona 'ai atili, faʻateleina le suka ma le kalori. Mo se faʻataʻitaʻiga, e tusa ma le 30 vine e ofi i totonu o le ipu fua e tasi, ae 250 vine e mafai ona faʻatumu le ipu e tasi pe a faʻamaʻi. Fa'amatalaga o mea'ai mo fualaau 'aina fou ma mago.

suka

  • O vine e sefulu e 34 kaloli ma pe tusa ma le 7.5 kalama o le suka. (FoodData Central. US Department of Agriculture. 2018)
  • E tolusefulu vine e 47 kaloli ae i lalo ole 10 kalama o le suka.
  • O fua faanatura o le suka o le vine e eseese, o lea e mafai ai ona fa'atatau i su'esu'ega tau aogā o fuala'au eseese.
  • O nisi fuala'au suamalie, pei o cranberries, e mafai ona matua'i suamalie, o lea e fa'aopoopo ai le suka po'o le sua o fualaau 'aina pe a fa'amago.

Auala e Fa'aaoga ai

O fuala'au 'aina fou atonu e maualuga atu i nisi o vaitamini, ae o lo'o iai minerale ma fiber e fa'atumauina a'o fa'agogo. O fuala'au mamago e tele mea'ai ma e mafai ona avea ma vaega o se soifua maloloina, paleni taumafa e mafai ona aofia ai:

Faafefiloi Auala

  • palu fualaau mamago, nati, ma fatu.
  • Mata'ituina le tele o vaega.

Oatmeal

  • Fa'amalie mama le oatmeal fa'atasi ma sina tufa'aga la'ititi o fuala'au mamago mo se malu taeao fa'amalieina ma maloloina.

Sala

  • Togi lanu meamata uliuli, fasi apu fou, vine mamago po o vine, ma sisi.

Meaai autu

  • Fa'aaoga fuala'au mamago e fai ma mea e fa'aoga i mea'ai suamalie.

Suiga Pa Polotini

  • O vine, vine mamago, apu meataalo, ma apricots mago e faigofie ma umi atu nai lo fualaau aina fou, e lelei atoatoa pe a le maua ni polotini pa.

I le Injury Medical Chiropractic and Functional Medicine Clinic, o matou vaega o faʻataʻitaʻiga e aofia ai le Wellness & Nutrition, Chronic Pain, Manua Tagata, Tausiga Faʻafuaseʻi Taʻavale, Manuʻa Galuega, Manuʻa Tuʻu, Maʻi Tuʻi maualalo, tiga o le ua, Ulu o Migraine, Manua Taʻaloga, Sciatica ogaoga, Scoliosis, Herniated Discs lavelave, Fibromyalgia, Fa'alavelave Fa'alavelave, Manu'a Fa'alavelave, Pulea Fa'afitauli, Togafitiga Fa'afoma'i Fa'atino, ma fa'asologa o le tausiga i totonu. Matou te taulai atu i mea e aoga mo oe e ausia ai sini faʻaleleia ma fausia se tino faʻaleleia e ala i metotia suʻesuʻe ma polokalame faʻalesoifua maloloina atoa.


Fa'aaafiaga Fa'afomai Fa'atino i tua atu o So'oga


mau faasino

FoodData Central. US Department of Agriculture. (2017). Fusi vine. Toe maua mai fdc.nal.usda.gov/fdc-app.html#/food-details/530717/nutrients

FoodData Central. US Department of Agriculture. (2018). Vine, ituaiga Amerika (pa'u pa'u), mata. Toe maua mai fdc.nal.usda.gov/fdc-app.html#/food-details/174682/nutrients

FoodData Central. US Department of Agriculture. (2018). Vine, mumu pe lanumeamata (ituaiga Europa, pei o fatu Thompson), mata. Toe maua mai fdc.nal.usda.gov/fdc-app.html#/food-details/174683/nutrients

Glycogen: Fa'amumuina le Tino ma le Fai'ai

Glycogen: Fa'amumuina le Tino ma le Fai'ai

Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo faʻamalositino, malosi, ma faʻamalositino, pe mafai e le iloa pe faʻafefea ona fesoasoani le glycogen i le toe faʻaleleia o toleniga?

Glycogen: Fa'amumuina le Tino ma le Fai'ai

Glikogen

A manaʻomia e le tino le malosi, e toso mai i luga o ana faleoloa glycogen. O mea'ai e maualalo-carbohydrate, ketogenic ma fa'amalositino malosi e fa'aumatia ai faleoloa glycogen, ma fa'atupuina ai le ga'o o le tino mo le malosi. O le Glycogen e maua mai i ga'o ga'o i mea'ai a le tagata ma e fa'aaogaina e fa'amalosia ai le fai'ai, gaioiga fa'aletino, ma isi gaioiga fa'aletino. O molelaula e faia mai le kulukose e tele lava ina teuina i totonu o le ate ma maso. O le a le mea e 'ai, fa'afia, ma le maualuga o le gaioiga e a'afia ai le teuina ma le fa'aogaina e le tino o le glycogen. Toe fa'afo'isia le glycogen pe a mae'a fa'agaioiga fa'aletino po'o le galue o se vaega taua o le toe fa'aleleia. E mafai e le tino ona vave faʻaosoina le glycogen mai nei nofoaga e teu ai pe a manaʻomia le suauu. Ole 'ai ia lava mea'ai ga'o e ausia ai sini ole soifua maloloina ma le maualuga ole gaioiga e taua mo le manuia.

O le a

  • O le kulukose po'o le suka e teuina e le tino.
  • E teuina i totonu o le ate ma maso.
  • O le puna muamua ma le mana'omia ole malosi ole tino.
  • E sau mai carbohydrate i mea'ai ma meainu.
  • E faia mai le tele o molela'au kulukose feso'ota'i.

Gaosiga ma Teuga

O le tele o ga'o ga'o 'ai e liua i le kulukose, lea e avea ma puna malosi o le tino. Ae peita'i, a le mana'omia e le tino le fa'asusuina, o le kulukose mole o le kulukose e avea ma filifili feso'ota'i o le valu i le 12 kulukose iunite, ma fai ai se mole mole glycogen.

Fa'agasologa Fa'aoso

  • O le taumafaina o se mea'ai e maua ai le carbohydrate o le a siitia ai le maualuga o le kulukose o le toto e tali atu ai.
  • O le faateleina o le kulukose e faailoa atu ai le pancreas e gaosia ai le inisalini, o se hormone e fesoasoani i sela o le tino e ave le kulukose mai le toto mo le malosi po o le teuina.
  • O le fa'againa o le inisalini e mafua ai le ate ma maso maso e maua ai se enzyme e ta'ua o le glycogen synthase, lea e feso'ota'i fa'atasi ai filifili kulukose.
  • A lava le kulukose ma le inisalini, e mafai ona tuʻuina atu mole mole glycogen i le ate, maso, ma sela gaʻo mo le teuina.

Talu ai o le tele o le glycogen e maua i maso ma ate, o le aofaʻi o loʻo teuina i totonu o nei sela e eseese e faʻatatau i le maualuga o gaioiga, pe fia le malosi e mu i le malologa, ma meaʻai e 'ai. O maso e faʻaaoga muamua le glycogen o loʻo teuina i totonu maso, ae o le glycogen o loʻo teuina i totonu o le ate e tufatufa atu i le tino atoa, aemaise lava i le faiʻai ma le vaʻa.

Fa'aaogāina o le Tino

E liua e le tino le kulukose i le glycogen e ala i se gaioiga e taʻua o le glycogenesis. I le taimi o lenei faagasologa, o enzymes eseese e fesoasoani i le tino e talepe i lalo glycogen i glycogenolysis ina ia mafai e le tino ona faʻaaogaina. O lo'o iai le aofa'i o le kulukose o le toto ua sauni e alu i so'o se taimi. E pa'ū fo'i le maualuga ole inisalini pe a amata ona pa'ū le maualuga, a le o le le 'ai po'o le mu o le kulukose a'o fa'amalositino. A tupu lenei mea, o le enzyme e taʻua o le glycogen phosphorylase e amata ona talepeina le glycogen e tuʻuina atu i le tino le kulukose. O le kulukose mai le ate glycogen e avea ma malosiaga muamua o le tino. O taimi pu'upu'u o le malosi e fa'aaoga ai le glycogen, pe i taimi o si'isi'i po'o si'i mamafa. (Bob Murray, Christine Rosenbloom, 2018) O se vaiinu a'o le'i faia toleniga e tele le carbohydrate e mafai ona maua ai le malosi e fa'amalositino umi ai ma toe vave fa'aleleia. E tatau i tagata taʻitoʻatasi ona 'ai se meaʻai pe a maeʻa le toleniga ma le paleni paleni o gaʻo e faʻatumu ai faleoloa glycogen. E fa'aaoga fo'i e le fai'ai le kulukose mo le malosi, ma le 20 i le 25% o le glycogen e alu e fa'aola ai le fai'ai. (Manu S. Goyal, Marcus E. Raichle, 2018) E mafai ona tupu le vaivai o le mafaufau po'o le puao o le fai'ai pe a le lava le ga'o ga'o. Pe a faʻaumatia faleoloa glycogen e ala i faʻamalositino poʻo le le lava o gaʻo, e mafai e le tino ona lagona le vaivai ma le paie ma atonu e maua ai lagona ma le moe. (Hugh S. Winwood-Smith, Craig E. Franklin 2, Craig R. White, 2017)

meaʻai

O a mea'ai e 'ai ma le tele o gaioiga fa'aletino e fa'aaafia ai fo'i le gaosiga o le glycogen. O a'afiaga e mafai ona ogaoga pe a mulimulita'ia se mea'ai e maualalo le ga'o, lea e fa'afuase'i ai ona fa'atapula'aina mea'ai ga'o, o le puna muamua lea o le fa'atupuina o le kulukose.

Lelavai ma Fai'ai puao

  • O le taimi muamua e amata ai se meaai maualalo-carbo, e mafai ona matua faʻaumatia faleoloa glycogen a le tino ma e ono maua e tagata taʻitoʻatasi faʻailoga e pei o le vaivai ma le puao o le faiʻai. (Kristen E. D'Anci et al., 2009)
  • O fa'ailoga e amata ona mou atu pe a toe fetuuna'i le tino ma fa'afouina ana faleoloa glycogen.

Vai mamafa

  • So'o se aofa'i o le pa'u mamafa e mafai ona tutusa le a'afiaga i faleoloa glycogen.
  • I le taimi muamua, e mafai e tagata taʻitoʻatasi ona paʻu vave i le mamafa.
  • I le aluga o taimi, o le mamafa e mafai ona maualuga ma atonu e faʻateleina.

O le mea na tupu e mafua ona o le glycogen composition, o le vai foi. O le fa'aitiitia vave o le glycogen i le amataga o mea'ai e fa'aoso ai le pa'u o le mamafa o le vai. I le aluga o taimi, e faʻafouina faleoloa glycogen, ma toe foʻi mai le mamafa o le vai. A tupu lenei mea, o le pa'u o le mamafa e mafai ona pa'u po'o le maualuga. E mafai ona fa'aauau pea le pa'u o ga'o e ui lava i le a'afiaga i luga ole laiga pu'upu'u.

Faamalositino

Afai e faia se faʻamalositino mamafa masani, o loʻo i ai taʻiala e fesoasoani e aloese ai mai le faʻaitiitia o le faʻatinoga atonu e fesoasoani:

Carbo-loading

  • O nisi tagata ta'aalo latou te taumafaina le tele o ga'o ga'o a'o le'i faigaluega pe tauva.
  • O isi carbohydrates e maua ai le tele o suauu.
  • O le metotia ua le fiafia ona e mafai ona oʻo atu ai i le mamafa o le vai ma faʻafitauli faʻamaʻi.

Glucose Gels

  • O gels malosi o lo'o iai le glycogen e mafai ona 'ai muamua pe a mana'omia i le taimi o se fa'alavelave e fa'ateleina ai le kulukose o le toto.
  • Mo se faʻataʻitaʻiga, o le lamu malosi o ni faʻaopoopoga aoga mo tagata tamoʻe e fesoasoani e faʻateleina le faʻatinoga i taimi o taʻaloga umi.

Mea'ai Ketogenic Low-Carb

  • O le taumafaina o se mea'ai e maualuga le ga'o ma le maualalo o ga'o ga'o e mafai ona tu'u ai le tino i se tulaga keto- adaptative.
  • I lenei tulaga, ua amata ona maua e le tino le ga'o teuina mo le malosi ma fa'aitiitia le fa'alagolago i le kulukose mo le suauu.

I le Injury Medical Chiropractic and Functional Medicine Clinic, o loʻo faʻaogaina e le matou auʻaunaga se auala tuʻufaʻatasia e fausia ai fuafuaga faʻapitoa mo le tausiga o tagata taʻitoʻatasi, e masani ona aofia ai Faʻafomaʻi Faʻatonu, Acupuncture, Electro-Acupuncture, ma Taʻaloga Taʻaloga mataupu faavae. O la matou sini o le toe faʻaleleia o le soifua maloloina ma le gaioiga i le tino.


Mea'ai Tau Ta'aloga ma Ta'aloga Taumafa


mau faasino

Murray, B., & Rosenbloom, C. (2018). Faʻavae o le glycogen metabolism mo faiaoga ma tagata taʻalo. Iloiloga o taumafa, 76(4), 243–259. doi.org/10.1093/nutrit/nuy001

Goyal, MS, & Raichle, ME (2018). Kulukose Manaoga o le Atina'e Fai'ai o le Tagata. Journal of pediatric gastroenterology and nutrition, 66 Suppl 3(Suppl 3), S46–S49. doi.org/10.1097/MPG.0000000000001875

Winwood-Smith, HS, Franklin, CE, & White, CR (2017). O mea'ai maualalo-carbohydrate e fa'aosoina ai le fa'afitauli o le metabolic: o se faiga e mafai ona fa'asaoina ai le glycogen. American journal of physiology. Fa'atonu, tu'ufa'atasi ma fa'atusatusaga o le tino, 313(4), R347–R356. doi.org/10.1152/ajpregu.00067.2017

D'Anci, KE, Watts, KL, Kanarek, RB, & Taylor, HA (2009). Mea'ai e fa'aitiitia le ga'o-carbohydrate. Aafiaga i le mafaufau ma lagona. Mana'ai, 52(1), 96–103. doi.org/10.1016/j.appet.2008.08.009

Ose Ta'iala Atoa i le falaoamata Almond ma le Meal Almond

Ose Ta'iala Atoa i le falaoamata Almond ma le Meal Almond

Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo faʻataʻitaʻiina se faiga e 'ai maualalo-carbohydrate pe manaʻo e faʻataʻitaʻi se isi falaoamata, e mafai e le faʻaaogaina o le falaoamata almond ona fesoasoani i la latou malaga manuia?

Ose Ta'iala Atoa i le falaoamata Almond ma le Meal Almond

Falaoa Almond

O le falaoamata almond ma le almond mea'ai e leai se kulūlū e suitulaga i oloa saito i nisi fua. E faia e ala i le oloina o almonds ma e mafai ona faʻatau saunia pe faia i le fale ma se meaʻai meaʻai poʻo se olo. O le falaoamata e maualuga atu i le porotini ae maualalo i le masoa nai lo isi falaoamata e leai se kulūlū.

Falaoa Almond ma Almond Meal

O le falaoamata e faia i almonds blanched, o lona uiga ua aveese le paʻu. Ole mea'ai almond e fai ile almondi atoa pe blanched. O le tutusa o mea uma e lua e pei o le falaoamata sana nai lo le falaoamata saito. E masani ona fa'aaogaina fa'afesuia'i, e ui o le fa'aaogaina o le falaoamata pa'epa'e o le a maua ai se fa'ai'uga e sili atu ona mama, fa'aitiitia le saito. O le falaoamata sili a almond e lelei tele mo le taoina o keke ae e faigata ona fai i le fale. E mafai ona maua i faleoloa pe oka i luga ole laiga.

Carbohydrates ma Kalori

O le afa ipu falaoamata saunia faapisinisi e aofia ai:

  1. O le glycemic index o le falaoamata almond e itiiti ifo i le 1, o lona uiga e tatau ona itiiti sona aafiaga i le siitia o le kulukose toto.
  2. Ole maualuga ole glycemic index ole falaoamata atoa ole saito e 71, ma le falaoamata araisa e 98.

Fa'aaoga le falaoamata Almond

E fautuaina mo le fa'avaveina o le kulūlū falaoa fua, e pei ole gluten-free:

  • Muffins
  • falaoa maukeni
  • Panikeke
  • O nisi o fua o keke

E fautuaina tagata taʻitoʻatasi e amata i se fua ua uma ona faʻafetaui mo le falaoamata almond ona fai lea a latou lava fua. O le ipu falaoamata saito e tusa ma le 3 aunese le mamafa, ae o le ipu falaoamata sekati e tusa ma le 4 aunese le mamafa. O lenei mea o le a faia ai se eseesega tele i mea tao tao. O le falaoamata e aoga mo le faʻaopoopoina o meaʻai i meaʻai.

Meaai Almond

  • E mafai ona kukaina le falaoamata e pei o le polenta po'o le u'amea e pei o le ula ma kesi.
  • E mafai ona fai kuki e leai se kulūlū ma le falaoamata almond.
  • E mafai ona fai masi meaai almond, ae fa'alogo lelei i le fua.
  • E mafai ona fa'aogaina le falaoamata o le almond e fa'asala ai i'a ma isi mea'ai falai, ae tatau ona fa'aeteete ina ia aua ne'i mu.
  • E le fautuaina le mea'ai almond mo falaoa e mana'omia le paluga moni fa'atasi ai ma le fa'atupuina o le kulūlū, pei o le falaoamata saito.
  • E mana'omia le tele o fuamoa pe a tao i le falaoamata almond e maua ai le fausaga o le kulūlū i le falaoamata.

O le fetuutuuna'i o fua e sui ai le falaoamata o le almond mo le falaoamata saito e mafai ona avea ma lu'itau e mana'omia ai le tele o tofotofoga ma mea sese.

Mafaufauga

Almond o se laau nati, o se tasi o mea'ai masani e valu e allergies. (Anaphylaxis UK. 2023) E ui o pinati e le o ni fatu laau, ae o le tele e maua i le pinati e mafai foi ona i ai se allergy almond.

Faia o Lau Lava

E mafai ona fai i totonu o se fa'afefiloi po'o se mea'ai.

  • E tatau ona faʻaeteete ia aua neʻi umi tele, neʻi avea ma pata almond, lea e mafai foi ona faʻaaogaina.
  • Faaopoopo i lea taimi ma lea taimi ma pulupulu seia o'o ina fa'a'ai.
  • Teu vave le falaoamata e le'i fa'aaogaina i totonu o le pusaaisa po'o le pusaaisa aua e vave ona pala pe a tu'u i fafo.
  • Almond e fa'amautu, ma le falaoamata almond e leai, o lea e fautuaina ai e te olo na'o mea e mana'omia mo le fua.

Faleoloa na Faʻatau

O le tele o faleoloa mea'ai fa'alesoifua maloloina e fa'atau atu le falaoamata almond, ma e tele supamaketi o lo'o fa'aputuina ona ua avea ma oloa lauiloa e leai se kulūlū. O le falaoamata ma mea'ai ua afifiina o le a susu foi pe a uma ona tatala ma e tatau ona teuina i totonu o le pusaaisa po o le pusaaisa pe a uma ona tatala.


Faafomai Integrative


mau faasino

USDA FoodData Central. (2019). Falaoa Almond. Toe maua mai fdc.nal.usda.gov/fdc-app.html#/food-details/603980/nutrients

Anaphylaxis UK. (2023). Pepa Fa'amatalaga mo Allergy (Anaphylaxis UK Ose lumana'i manuia mo tagata e maua i allergies tuga, Fa'amatalaga. www.anaphylaxis.org.uk/factsheets/

Atkinson, FS, Brand-Miller, JC, Foster-Powell, K., Buyken, AE, & Goletzke, J. (2021). Siata fa'ava-o-malo o fa'ailoga glycemic ma glycemic load values ​​2021: o se iloiloga fa'atulagaina. The American journal of clinical nutrition, 114(5), 1625–1632. doi.org/10.1093/ajcn/nqab233

Peppermint: O se Vaifofo Faanatura mo le Fa'ama'i Irritable Bowel

Peppermint: O se Vaifofo Faanatura mo le Fa'ama'i Irritable Bowel

Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma faʻafitauli o meaʻai poʻo faʻamaʻi gaʻo, e mafai e le faʻaopoopoina o le pepa mint i se fuafuaga o meaʻai e fesoasoani e pulea faʻamaoniga ma le gaogao?

Peppermint: O se Vaifofo Faanatura mo le Fa'ama'i Irritable Bowel

Pepalama

Muamua na tupu i Egelani, e leʻi umi ae iloa le vailaʻau o le peppermint ma o loʻo faʻaleleia i aso nei i Europa ma Aferika i Matu.

Faʻafefea Ona Faʻaaogaina

  • O le suauu Peppermint e mafai ona ave e pei o se lauti poʻo i totonu o le capsule form.
  • Fa'afeso'ota'i se foma'i po'o se foma'i fa'alesoifua maloloina laiseneina e fa'amautu ai le vaila'au sa'o mo le pepa kapoti.

Mo le ma'i itaitagofie

O le Peppermint e ave e fai ma lauti e togafitia ai faʻafitauli lautele o meaʻai. Ua iloa e fa'aitiitia ai le gaosiga o le kasa i totonu o le manava. I aso nei, ua iloa e le au suʻesuʻe o le peppermint e aoga tele mo le faʻamaʻi o le manava ita pe a faʻaaogaina i le suauu. (N. Alammar et al., 2019) Ua faʻamaonia le suauʻu Peppermint mo le faʻaaogaina e tagata maʻi IBS i Siamani. Ae ui i lea, e leʻi faʻatagaina e le FDA le paina ma le suauʻu e togafitia ai soʻo se tulaga, ae o loʻo lisiina ai le pepemint ma le suauu e masani ona saogalemu. (ScienceDirect, 2024)

Fegalegaleaiga ma Isi Vailaau

  • O tagata ta'ito'atasi e inu lansoprazole e fa'aitiitia ai le ga'o o le manava e ono fa'afefe ai le ufiufi enteric o nisi capsules suauu pepa fa'atau pisinisi. (Taofikat B. Agbabiaka et al., 2018)
  • E mafai ona tupu lenei mea ile faʻaaogaina ole H2-receptor antagonists, inhibitors pamu proton, ma antacids.

O isi fesoʻotaʻiga faʻapitoa e aofia ai: (Benjamin Kligler, Sapna Chaudhary 2007)

  • Amitriptyline
  • Cyclosporine
  • haloperidol
  • Ole fua ole Peppermint e mafai ona fa'atuputeleina ai le maualuga ole toto ole vaila'au.

E fautuaina e fa'atalanoaina fegalegaleai o vaila'au ma se tausi soifua maloloina a'o le'i amataina mea fa'aopoopo pe a inuina nisi o nei vaila'au.

  • E le fautuaina le Peppermint mo le fa'aaogaina a'o maitaga po'o tagata tausi ma'i.
  • E le o iloa pe mafai ona afaina ai se fetus o loʻo atiaʻe.
  • E le o iloa pe mafai ona afaina ai se pepe susu.

Fa'afefea ona Fa'aoga Le La'au

E le o se mea masani, ae o nisi tagata e ma'i ile pepemint. E le tatau ona fa'aogaina le suau'u Peppermint i foliga po'o si'osi'omaga mucous membranes (Nofoaga Autu a le Atunu'u mo le Soifua Maloloina Fa'atasi ma Fa'atasi. 2020). O le fa'aaogaina o le sili atu ma le tasi le fomu, e pei ole lauti ma le suau'u, e le fautuaina ona e ono o'o atu ai i a'afiaga.

  • Talu ai e le fa'atulafonoina e le FDA mea fa'aopoopo e pei o le peppermint ma isi, e ono fesuisuia'i a latou mea.
  • O mea fa'aopoopo e ono iai ni mea fa'aleaga pe leai fo'i se mea fa'amalosi.
  • O le mea lea e matua fautuaina ai le sailia o fa'ailoga ta'uta'ua ma fa'ailoa i le 'au tausi soifua maloloina a le tagata lava ia.

E iai le malosi e faʻaleagaina ai nisi tulaga ma e le tatau ona faʻaaogaina e:

  • Tagata taʻitoʻatasi e maua i le manava tumau. (Nofoaga Autu a le Atunu'u mo le Soifua Maloloina Fa'atasi ma Fa'atasi. 2020)
  • Tagata ta'ito'atasi e matua fa'aleagaina le ate.
  • Tagata taʻitoʻatasi e maua i le mumū o le gallbladder.
  • Tagata ta'ito'atasi o lo'o i ai fa'alavelave fa'apala.
  • Tagata ta'ito'atasi ua ma'itaga.
  • O tagata ta'ito'atasi e maua i gallstones e tatau ona fa'afeso'ota'i la latou tausi soifua maloloina e va'ai pe saogalemu.

Aafiaga itu

  • O le suauu e mafai ona mafua ai se manava pe mu.
  • O capsules e ufiufi ile enteric e mafai ona mafua ai se lagona mu ile susu. (Brooks D. Cash et al., 2016)

Tamaiti ma Pepe

  • Peppermint na fa'aaogaina e togafitia ai le colic i pepe ae le o fautuaina i aso nei.
  • Le menthol i totonu o le e mafai ona fetinaina ai pepe ma tamaiti laiti.
  • Chamomile e mafai ona avea ma se mea e mafai ona fai. Fa'afeso'ota'i se tausi soifua maloloina e va'ai pe saogalemu.

I tua atu o Fetuunaiga: Chiropractic ma Integrative Healthcare


mau faasino

Alammar, N., Wang, L., Saberi, B., Nanavati, J., Holtmann, G., Shinohara, RT, & Mullin, GE (2019). Le a'afiaga o le suau'u pepa i luga o le ma'i irritable bowel syndrome: o se fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga o fa'amaumauga a le falema'i. BMC fa'aopoopo ma isi vaila'au, 19(1), 21. doi.org/10.1186/s12906-018-2409-0

ScienceDirect. (2024). Suauu Peppermint. www.sciencedirect.com/topics/nursing-and-health-professions/peppermint-oil#:~:text=As%20a%20calcium%20channel%20blocker,as%20safe%E2%80%9D%20%5B11%5D.

Agbabiaka, TB, Spencer, NH, Khanom, S., & Goodman, C. (2018). Faʻateleina o vailaʻau-fugalaau ma vailaʻau-faʻaopoopoga fegalegaleaiga i tagata matutua matutua: o se suʻesuʻega faʻasolosolo. The British journal of general practice : the journal of the Royal College of General Practitioners, 68(675), e711–e717. doi.org/10.3399/bjgp18X699101

Kligler, B., & Chaudhary, S. (2007). Suauu Peppermint. Foma’i aiga Amerika, 75(7), 1027–1030.

Nofoaga Autu a le Atunu'u mo le Soifua Maloloina Fa'atasi ma Fa'atasi. (2020). Suauu Peppermint. Toe maua mai www.nccih.nih.gov/health/peppermint-oil#safety

Tupe, BD, Epstein, MS, & Shah, SM (2016). Ose Tu'uina atu Tala Fou o le Suau'u Peppermint Ose Togafitiga Lelei mo Fa'ailoga Fa'ama'i Irritable Bowel. Fa'ama'i fa'ama'i ma fa'asaienisi, 61(2), 560–571. doi.org/10.1007/s10620-015-3858-7

Khanna, R., MacDonald, JK, & Levesque, BG (2014). Suauʻu Peppermint mo le togafitia o le maʻi o le manava ita: o se iloiloga faʻapitoa ma faʻataʻitaʻiga. Journal of clinical gastroenterology, 48(6), 505-512. doi.org/10.1097/MCG.0b013e3182a88357

Fa'ailoa le Mana o Nopal mo le Soifua Maloloina ma le Soifua Maloloina

Fa'ailoa le Mana o Nopal mo le Soifua Maloloina ma le Soifua Maloloina

E mafai e le tu'uina o le nopal po'o le prickly pear cactus i totonu o mea'ai a se tasi e fesoasoani i tagata ta'ito'atasi o lo'o taumafai e fa'aitiitia le kulukose o le toto, fulafula, ma fa'afitauli e a'afia ai le fatu ma fa'ama'i gasegase?

Fa'ailoa le Mana o Nopal mo le Soifua Maloloina ma le Soifua Maloloina

Pctly pear cactus

O le Nopal, e lauiloa foi o le prickly pear cactus, o se fualaau faisua e mafai ona faaopoopo i ai taumafa fuafuaga e faʻateleina le faʻaaogaina o fiber, vitamini, minerale, ma mea faʻapipiʻi faʻavae. E tupu i le US Southwest, Latin America, ma le Metitirani. O pads, po'o le nopales po'o le cactus paddles, ei ai se mea e pei o le okra ma sina oona. O le fua o le pickly pear cactus, e taʻua o le tuna i le gagana Sipaniolo, o loʻo 'aina foi. (Iunivesite o Arizona Cooperative Extension, 2019) E masani ona faʻaaogaina i fualaʻau salsas, salati, ma meaʻai suamalie ma o loʻo maua e fai ma faʻaopoopoga i le laulau ma le pauta.

Tele o le Auauna ma Mea'ai

E tasi le ipu o nopales vela, tusa ma le lima pads, e aunoa ma se masima faaopoopo, o loʻo i ai: (US Department of Agriculture, FoodData Central, 2018)

  • Kaloriia - 22
  • Gaʻo - 0 kalama
  • Sodium - 30 milligrams
  • Carbohydrates - 5 kalama
  • Fibre - 3 kalama
  • Sugar - 1.7 kalama
  • Polotini - 2 kalama
  • Vitamini A - 600 iunite faʻavaomalo
  • Vitamini C - 8 milligrams
  • Vitamini K - 8 micrograms
  • potassium - 291 milligrams
  • Choline - 11 milligrams
  • Calcium - 244 milligrams
  • Magnesium - 70 milligrams

E masani ona fautuaina le tele o tagata e taumafaina le 2.5 i le 4 ipu fualaau faisua i le aso. (US Department of Agriculture, MyPlate, 2020)

faamanuiaga

O le Nopal e sili ona lelei meaʻai, maualalo i kalori, leai se gaʻo, sodium, poʻo cholesterol, ma tumu i fiber, vitamini, minerale, ma betalains. (Parisa Rahimi et al., 2019) Betalains o pigments e iai mea e faʻamaʻi ai. O alava eseese e maua ai le maualalo lisi glycemic (fuaina le tele o se mea'ai patino e si'itia ai le maualuga o le suka i le toto pe a uma ona taumafaina) pe a ma le 32, ose fa'aopoopoga fautuaina i se mea'ai fa'alelei i le ma'isuka. (Patricia López-Romero et al., 2014)

tuufaatasi

  • Nopal o loʻo i ai le tele o gaʻo, vitamini, ma minerale aoga.
  • O le Nopal e iai alava soluble ma e le mafai ona solu, lea e manuia ai le suka toto.
  • O lo'o iai fo'i le vaitamini A, carotenoids, vaitamini C, calcium, ma fa'aputuga fa'avae e pei o phenols ma betalains. (Karina Corona-Cervantes et al., 2022)

Fa'atonuga o le Suka toto

Ua su'esu'e su'esu'ega le taumafaina masani o le nopal ma le fa'aopoopoina mo le pulea o le suka toto. O se su'esu'ega i le suka toto na su'esu'eina ai le fa'aopoopoina o le nopal i le taeao maualuga-carbohydrate po'o se taeao maualuga i le soya porotini i tagata Mekisiko e maua i le ma'isuka ituaiga 2. O le su'esu'ega na maua ai o le taumafaina o nopales, e tusa ma le 300 kalama po'o le 1.75 i le 2 ipu a'o le'i 'ai, e mafai ona fa'aitiitia ai le suka o le toto pe a uma le 'ai/postprandial. (Patricia López-Romero et al., 2014) O se suʻesuʻega tuai na iai foʻi iʻuga tutusa. (Montserrat Bacardi-Gascon et al., 2007) O tagata taʻitoʻatasi na tofia faʻafuaseʻi e 'ai le 85 kalama o le nopal faʻatasi ai ma filifiliga eseese e tolu o le taeao:

  • Chilaquiles - o se pusa e faia i le totila sana, suauu fualaau faisua, ma pi pinto.
  • Burritos - faia i fuamoa, suauʻu fualaau faisua, ma fatu pi.
  • Quesadillas – faia i le falaoamata totila, sisi maualalo ga'o, avoka, ma piito pi.
  • le vaega na tofia e 'ai nopales na faʻaititia le suka toto. Sa i ai se:
  • 30% fa'aitiitiga i le vaega chilaquiles.
  • 20% faʻaititia i le vaega burrito.
  • 48% faʻaititia i le vaega quesadilla.

Ae ui i lea, o suʻesuʻega e laʻititi, ma e leʻi eseese le faitau aofaʻi. e mana'omia la nisi su'esu'ega.

Fa'ateleina Fiber

O le tu'ufa'atasiga o alava soluble ma insoluble e manuia ai le gut i auala eseese. O le alava solu e mafai ona galue o se prebiotic, fafaga siama aoga i totonu o le gutu ma fesoasoani i le aveesea o le low-density lipoprotein (LDL) cholesterol mai le tino. O alava e le mafai ona fa'afefeteina e fa'atuputeleina ai le taimi e fealua'i ai, po'o le vave fo'i o mea'ai e alu atu i le faiga o mea'ai ma fa'aolaina ai le manava masani. (Centres for Control Control and Prevention, 2022) I se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻapitoa faʻapitoa mo taimi pupuu, na maua ai e le au suʻesuʻe se faʻaleleia atili o faʻamaʻi pipisi o le manava ita i tagata taʻitoʻatasi e faʻaopoopoina i le 20 ma le 30 kalama o le fiber nopal. (Jose M Remes-Troche et al., 2021) Mo tagata taʻitoʻatasi e leʻi masani i le taumafaina o meaʻai filo, e ono mafua ai le manava manava, o lea e fautuaina ai le faʻateleina o le taumafa ma ia lava le vai e puipuia ai le kesi ma le fula.

Calcium Fa'avae La'au

E tasi le ipu o le nopal e maua ai le 244 milligrams poʻo le 24% o mea e manaʻomia i aso taʻitasi. O le calcium ose minerale e fa'amalieina ai le soifua maloloina o ponaivi ma nifo. E fesoasoani foʻi i le faʻaitiitia o le vaʻa toto ma le faʻalauteleina, faʻaogaina o maso, faʻafefe toto, felauaiga o neura, ma le faʻaogaina o hormonal. (National Institutes of Health. Ofisa o Mea'ai Fa'aopoopo 2024) O tagata taʻitoʻatasi e mulimuli i meaʻai e le aofia ai meaʻai susu e mafai ona faʻamanuiaina mai mea e maua mai i laʻau. E aofia ai fualaau faisua faasatauro e pei o kale, kola, ma le arugula.

Isi Faamanuiaga

O su'esu'ega na faia i manu ma paipa su'ega o lo'o fautua mai ai e mafai ona fesoasoani le nopal fou ma mea'ai i le fa'aitiitia o le triglycerides ma le cholesterol i fa'ama'i ate steatotic e feso'ota'i ma le fa'aletonu ole ga'o po'o le tele o ga'o le lelei e fa'aputu i le ate. (Karym El-Mostafa et al., 2014) O isi fa'amanuiaga fa'apitoa e iai fa'amaoniga fa'atapula'aina e aofia ai:

Fa'afeso'ota'i se foma'i o mea'ai po'o se tausi soifua maloloina

Vagana ua ma'i tagata i ai, o le to'atele e mafai ona 'ai atoa le nopal e aunoa ma se fa'afitauli. Ae ui i lea, o le faʻaopoopoga e ese ona e maua ai se puna faʻapitoa. O tagata ta'ito'atasi o lo'o inuina vaila'au e pulea ai le ma'i suka ma le taumafaina e le aunoa o le nopal e mafai ona saofagā i le fa'atupula'ia o le fa'atupuina o le ma'isuka po'o le maualalo o le suka toto. Ua fa'ailoa mai fo'i le Dermatitis ona o le fa'afeso'ota'i ma tui o cactus. (US Department of Agriculture, FoodData Central, 2018) E seasea maua ni lipoti e uiga i le faʻalavelave o le manava i tagata taʻitoʻatasi o loʻo taumafaina le tele o fatu o loʻo maua i le fua. (Karym El-Mostafa et al., 2014) Fesili i se foma'i mea'ai po'o se tausi soifua maloloina muamua pe a mafai e le nopal ona maua ni penefiti saogalemu.


Mea'ai Fa'avae


mau faasino

Iunivesite o Arizona Cooperative Extension. Faamoemoe Wilson, MW, Patricia Zilliox. (2019). Prickly pear cactus: meaai o le toafa. extension.arizona.edu/sites/extension.arizona.edu/files/pubs/az1800-2019.pdf

US Department of Agriculture. FoodData Central. (2018). Nopales, vela, e leai se masima. Toe maua mai fdc.nal.usda.gov/fdc-app.html#/food-details/169388/nutrients

US Department of Agriculture. La'u Papatusi. (2020-2025). Fualaau faisua. Toe maua mai www.myplate.gov/eat-healthy/vegetables

Rahimi, P., Abedimanesh, S., Mesbah-Namin, SA, & Ostadrahimi, A. (2019). Betalains, o lanu e mafua mai i le natura, i le soifua maloloina ma faʻamaʻi. Iloiloga faʻapitoa i meaʻai faasaienisi ma meaʻai, 59(18), 2949–2978. doi.org/10.1080/10408398.2018.1479830

López-Romero, P., Pichardo-Ontiveros, E., Avila-Nava, A., Vázquez-Manjarrez, N., Tovar, AR, Pedraza-Chaverri, J., & Torres, N. (2014). Le a'afiaga o le nopal (Opuntia ficus indica) i luga o le kulukose o le toto pe a maeʻa, faʻamaʻi, ma gaioiga faʻamaʻi i tagata Mekisiko e maua i le maʻisuka ituaiga 2 pe a uma ona taumafaina ni taumafataga eseese se lua. Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics, 114(11), 1811–1818. doi.org/10.1016/j.jand.2014.06.352

Corona-Cervantes, K., Parra-Carriedo, A., Hernández-Quiroz, F., Martínez-Castro, N., Vélez-Ixta, JM, Guajardo-López, D., García-Mena, J., & Hernández -Guerrero, C. (2022). Fa'aletino Fa'aletino ma Mea'ai ma Opuntia ficus-indica (Nopal) i Fa'fine ma'i Obesity Fa'aleleia Tulaga Soifua Maloloina e ala ile Gut Microbiota Fetuunaiga. Nutrient, 14(5), 1008. doi.org/10.3390/nu14051008

Bacardi-Gascon, M., Dueñas-Mena, D., & Jimenez-Cruz, A. (2007). Fa'aitiitia le a'afiaga ile tali glycemic postprandial ole nopales fa'aopoopo ile taeao a Mekisiko. Tausiga o le ma'i suka, 30(5), 1264–1265. doi.org/10.2337/dc06-2506

Nofoaga Autu mo Fa'ama'i ma Puipuiga. (2022). Fiber: o le carb e fesoasoani ia te oe e pulea le ma'i suka. Toe maua mai www.cdc.gov/diabetes/library/features/role-of-fiber.html

Remes-Troche, JM, Taboada-Liceaga, H., Gill, S., Amieva-Balmori, M., Rossi, M., Hernández-Ramírez, G., García-Mazcorro, JF, & Whelan, K. (2021) ). Nopal fiber (Opuntia ficus-indica) faʻaleleia faʻamaoniga i le maʻi faʻafefe i le manava i se taimi pupuu: o se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa. Neurogastroenterology ma le gaogao, 33 (2), e13986. doi.org/10.1111/nmo.13986

National Institutes of Health (NIH). Ofisa o Mea'ai Fa'aopoopo. (2024). Calcium. Toe maua mai ods.od.nih.gov/factsheets/Calcium-HealthProfessional/

El-Mostafa, K., El Kharrassi, Y., Badreddine, A., Andreoletti, P., Vamecq, J., El Kebbaj, MS, Latruffe, N., Lizard, G., Nasser, B., & Cherkaoui -Malaki, M. (2014). Nopal cactus (Opuntia ficus-indica) e avea o se puna o mea olaola mo meaʻai, soifua maloloina ma faʻamaʻi. Molecules (Basel, Suiselani), 19(9), 14879–14901. doi.org/10.3390/molecules190914879

Onakpoya, IJ, O'Sullivan, J., & Heneghan, CJ (2015). Le aʻafiaga o le cactus pear (Opuntia ficus-indica) i luga o le mamafa o le tino ma faʻalavelave faʻalavelave cardiovascular: o se iloiloga faʻapitoa ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega faʻapitoa faʻapitoa. Mea'ai (Burbank, Los Angeles County, Calif.), 31(5), 640–646. doi.org/10.1016/j.nut.2014.11.015

Corona-Cervantes, K., Parra-Carriedo, A., Hernández-Quiroz, F., Martínez-Castro, N., Vélez-Ixta, JM, Guajardo-López, D., García-Mena, J., & Hernández -Guerrero, C. (2022). Fa'aletino Fa'aletino ma Mea'ai ma Opuntia ficus-indica (Nopal) i Fa'fine ma'i Obesity Fa'aleleia Tulaga Soifua Maloloina e ala ile Gut Microbiota Fetuunaiga. Nutrient, 14(5), 1008. doi.org/10.3390/nu14051008