ClickCease
+ 1-915-850-0900 spinedoctors@gmail.com
Page Filifilia

Lelei

Falema'i Wellness Team. O se mea taua i le tuasivi po'o tulaga tiga tua o le tumau i le soifua maloloina. O le soifua maloloina atoa e aofia ai le paleni taumafa, faamalositino talafeagai, faamalositino, moe malolo, ma se olaga soifua maloloina. O le faaupuga ua faʻaaogaina i le tele o auala. Ae o le aotelega, o le faʻamatalaga e faʻapea.

O se fa'agaioiga fa'apitoa, fa'atonu e le tagata lava ia, ma fa'atuputupula'ia le fa'ataunu'uina o le gafatia atoatoa. E tu'ufa'atasi, e tu'ufa'atasia ai olaga e le gata i le mafaufau/fa'aleagaga ma le si'osi'omaga o lo'o ola ai. E lelei ma faʻamaonia o mea tatou te faia, o le mea moni, saʻo.

Ose fa'agaioiga fa'agaoioia e iloa ai e tagata ma fai filifiliga mo se olaga manuia. E aofia ai le sao o le tagata i lona si'osi'omaga/nu'u. Latou te faʻamoemoe e fausia nofoaga ola maloloina ma fesoʻotaʻiga lautele. E fesoasoani i le fatuina o talitonuga o se tagata, tulaga taua, ma se vaaiga lelei i le lalolagi.

Faatasi ai ma lenei mea e maua mai ai faʻamanuiaga o le faʻamalositino masani, taumafa maloloina, tausiga o le tagata lava ia, ma le iloa le taimi e suʻe ai togafitiga faafomaʻi. O le fe'au a Dr. Jimenez o le galue agai i le malosi, soifua maloloina, ma le nofouta i la matou aoina o tala, blogs, ma vitio.


O se Taiala i Ituaiga Eseese o Masima ma o latou Faamanuiaga

O se Taiala i Ituaiga Eseese o Masima ma o latou Faamanuiaga

Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo vaʻavaʻai e faʻaleleia a latou meaʻai, pe mafai e le iloaina o ituaiga masima eseese ona fesoasoani i le sauniaina o meaʻai ma le soifua maloloina?

O se Taiala i Ituaiga Eseese o Masima ma o latou Faamanuiaga

Ituaiga masima

O le masima e aumaia ai le tofo masani o mea'ai ma e mafai ona fa'aoga e fa'asao. O ituaiga masima e maua i lanu eseese ma mea e gaosia mo le kuka, tofo, ma le soifua maloloina. O nisi ua manatu e sili atu le soifua maloloina pe a faatusatusa i le masima masani, pei o le masima Himalayan piniki ma masima sami eseese. O nisi tagata latou te fiafia ia i latou ona o le tele e faʻaitiitia le faʻagasologa ma e mafai ona tele atu minerale e pei o le magnesium ma le potassium. Ae ui i lea, o masima uma e maloloina i le faʻaogaina, aua o le sodium o se vaega taua o se meaʻai paleni. E ui ina taua mo le tino, e mafai ona afaina le sodium pe a tele naua. O se su'esu'ega na su'esu'eina ai masima sami Himalayan lanu piniki o lo'o maua i Ausetalia na fa'amauina ai ina ia maua fa'amanuiaga fa'aopoopo fa'alesoifua maloloina o minerale mai lea ituaiga masima, e tatau i tagata ta'ito'atasi ona 'ai tele e fa'ae'e ai le aofa'i o le sodium i le tino i tulaga mata'utia. (Flavia Fayet-Moore et al., 2020)

māsima

O le masima o se minerale e faia mai elemene tuʻufaʻatasia:

  • Sodium – Na
  • Klorine -Cl
  • Faʻatasi, latou te fausia le sodium chloride NaCl.

Ole tele ole gaosiga ole masima e maua mai ile suasami male masima eli. O le tele o masima o lo'o fa'aaogaina i le sauniaina o mea'ai e iai iodized. Ua fa'aopoopoina le iodine i oloa masima fa'amamaina e fesoasoani e fa'amalieina mana'oga o mea'ai. Ole maualuga ole mea'ai ole iodine e pa'ū i lalo ole tau fa'atonu e mafai ona i'u ai ile fa'aletonu ma tupu ai le goiter. Goiter e fesoʻotaʻi ma le hypothyroidism. (Angela M. Leung et al., 2021) O le leai o se iodine e mafai foʻi ona iai ni aʻafiaga leaga i le tuputupu aʻe ma le atinaʻe. (National Institutes of Health Office o Mea'ai Fa'aopoopo. 2023)

Taua mo le Soifua Maloloina

O le masima e tausia ai le ola ma le lelei atoatoa o le tino. O le sodium ma le chlorine o elemene taua ia e faatumauina:

  • Paleni fa'aola
  • Faʻasologa
  • Toto suka suka

Sodium o se minerale ma se electrolyte. Ole eletise masani e aofia ai le potassium, calcium, ma le bicarbonate. A aunoa ma se maualuga o le sodium, e le mafai e le faiʻai ona tuʻuina atu lagona manaʻomia i le vaega o totoe o le tino e galue lelei. Ae ui i lea, o le taumafaina tele o le masima e mafai ona mafua ai faafitauli tau le soifua maloloina.

  • Ole maualuga ole masima ile tagata e ma'ale'ale ile masima e mafai ona fa'ateleina le toto.
  • E masani ona fautuaina e fomaʻi tagata taʻitoʻatasi e maua i le toto maualuga e faʻaitiitia le taumafaina o le sodium pe mulimuli i se meaʻai maualalo-sodium.
  • O le maualuga o le sodium e mafua ai foi le taofiofia o le vai - e manatu o se tali puipui a'o galue le tino e faatonutonu le maualuga o le sodium i le toto e faatumauina ai le paleni.
  • Afai e maualuga tele le maualuga, o se tulaga e ta'ua o hypernatremia e mafai ona tupu, lea e mafai ona mafua ai:
  • Sili fiainu
  • Vomiting
  • E seasea ona mimi
  • Tatala
  • O le maualuga o le sodium e maualalo tele e mafai ona oʻo atu ai hyponatremia, lea e mafai ona mafua ai:
  • Vaivai
  • Vaivai
  • Le mautonu

O le su'ega o le toto e iloa ai pe maualuga, maualalo, pe masani. (US National Library of Medicine. MedlinePlus. 2022)

ituaiga

O le averesi o le sodium intake e tagata matutua e tusa ma le 3,393mg i le aso, i le va o le 2,000-5,000mg. O taʻiala e fautuaina ai le maualuga o le taumafa o le 2,300mg i le aso. (US Department of Health and Human Services ma US Department of Agriculture. 2020) E tusa lava pe mai filifiliga le lelei o meaʻai e pei o meaʻai gaosi poʻo le le saʻo o le malamalama o le sodium i le taimi e kuka ai, o se suʻesuʻega a le American Heart Association na faʻaalia ai e sili atu ma le afa o tagata tali mai na le saʻo le taʻua o le masima o le sami e maualalo le sodium nai lo le masima laulau. (American Heart Association. 2024)

Fa'amamaina - Masima La'ai

O le masima fa'amama/iodised e fa'a'a'ai mama ma e masani ona fa'aoga ile kuka. O lenei ituaiga e sili ona faʻamamaina e aveese ai mea leaga ma faʻaumatia minerale masani e masani ona maua i masima faʻapitoa. Talu ai ona o le masima o lo'o fa'amama mama, o lea e fa'aopoopoina ai ni mea e fa'afefete ai le keke e fa'amautinoa ai e le fa'apipi'i le masima. O nisi masima laulau e iai fo'i le suka ma isi mea fa'aopoopo.

  • O le masima fa'amamaina e tusa ma le 97-99% sodium chloride (NaCl).
  • E fa'aopoopo le iodine e puipuia ai le le lava o iodine.
  • O tagata ta'ito'atasi o lo'o taumafai e fa'aitiitia le taumafaina o le sodium ae fa'afetaui le maualuga o le iodine e mafai ona faia i mea'ai pei o fuamoa, mea'ai susu, ma i'a.

Kosher

O le masima Kosher e pa'epa'e ma ele'ele ma e mafai ona fa'aopoopo i ai se mea fa'afefete i ipu ma meainu. O le masima kosher mama e le o iai ni mea fa'aopoopo e pei o vaila'au fa'ama'i ma iodine. O le lapopoa o tioata masima e fetaui lelei mo le aumaia o le susu.

  • I le sipuniti, o le masima kosher e masani ona itiiti ifo le sodium nai lo le 1 sipuniti o le masima laulau.
  • Talu ai e sili atu lona saito, e itiiti le masima e ofi i le sipuni fua.

Sami Sate

O le masima o le sami e gaosia mai le suasami ua liu ma e sau o ni fatu lelei po o ni tioata tetele. O fa'ata'ita'iga e aofia ai:

  • Black Sea
  • Celtic
  • Falani – fleur de sel
  • masima sami Hawaii

O le masima o le sami e mafai ona i ai le tele o minerale e pei o le uʻamea, potassium, ma le zinc, lea e mafai ona maua ai ni tofo eseese i le kuka ae leai ni faʻamanuiaga faʻalesoifua maloloina pe a faʻaaoga masani. O nisi masima o le sami e mafai fo'i ona iai ni fa'asologa o microplastics. Peita'i, o su'esu'ega ua fa'ailoa mai o nei aofa'i e maualalo tele e fa'amaonia ai popolega o le soifua maloloina lautele. (Ali Karami et al., 2017)

Himalayan piniki masima

O le masima piniki Himalayan e eliina i le masima mumu i Pakisitana, o le masima lona lua lona tele i le lalolagi, ma i atumauga o Andes i Peru. Ole tele ole iron oxide e maua ai le masima piniki. E masani ona fa'aoga ile fa'ai'uga ole kuka e fa'aopoopo ai le tofo ma se pa'u. O le masima Himalayan e lauiloa mo lona soifua maloloina ma mea aoga. Ae ui i lea, o le faʻaaogaina o le masima Himalayan i luga o isi ituaiga e leai se aoga faʻalesoifua maloloina. Na fa'ai'uina e le au su'esu'e o fa'amanuiaga fa'alesoifua maloloina e maua mai i le maualuga o mea'ai paleni o le a fa'afeagai ma le tele o le sodium e mana'omia ona fa'aaogaina. (Flavia Fayet-Moore et al., 2020)

Suiga

O mea e suitulaga i le masima o loʻo i ai sina sodium ma potassium, magnesium, poʻo isi minerale uma. E mafai ona suitulaga i le afa sodium chloride ma le afa potassium chloride. Monosodium glutamate / MSG e mafai foi ona faʻaaogaina e fai ma sui. O se su'esu'ega na maua ai o le suia o le masima i le MSG e saogalemu ma fa'atusa i le tofo masima. (Jeremia Halim et al., 2020) E masani ona faʻaaoga e tagata taʻitoʻatasi meaʻai e suitulaga i meaʻai e faʻatapulaʻaina le sodium ae e tatau ona siaki a latou fomaʻi aʻo leʻi faʻaaogaina nei oloa, aemaise lava pe a iai o latou fatugaʻo.


Tino I le Paleni - Chiropractic+Fitness+Nutrition


mau faasino

Fayet-Moore, F., Wibisono, C., Carr, P., Duve, E., Petocz, P., Lancaster, G., McMillan, J., Marshall, S., & Blumfield, M. (2020) . Ose Su'esu'ega ole fa'aputuga ole minerale ole masima piniki e maua ile Ausetalia. Mea'ai (Basel, Suiselani), 9(10), 1490. doi.org/10.3390/foods9101490

Leung, AM, Braverman, LE, & Pearce, EN (2012). Tala'aga o le US iodine fortification ma supplementation. Nutrient, 4(11), 1740–1746. doi.org/10.3390/nu4111740

National Institutes of Health Office o Mea'ai Fa'aopoopo. (2023). Iodine: Pepa Fa'amatalaga mo Tomai Fa'apolofesa. Toe maua mai ods.od.nih.gov/factsheets/Iodine-HealthProfessional/

US National Library of Medicine. MedlinePlus. (2022). Su'ega toto o le sodium. Toe maua mai medlineplus.gov/lab-tests/sodium-blood-test/

US Department of Agriculture. FoodData Central. (2020). Masima. Toe maua mai fdc.nal.usda.gov/fdc-app.html#/food-details/1112305/nutrients

US Department of Health and Human Services ma US Department of Agriculture. (2020). 2020–2025 Taiala mo Mea'ai mo Amerika. Toe maua mai www.dietaryguidelines.gov/sites/default/files/2020-12/Dietary_Guidelines_for_Americans_2020-2025.pdf

American Heart Association. (2024). Masima Sami vs. Masima La'ai (Ola Soifua Maloloina, Fa'amatalaga. www.heart.org/en/healthy-living/healthy-eating/eat-smart/sodium/sea-salt-vs-table-salt

Karami, A., Golieskardi, A., Keong Choo, C., Larat, V., Galloway, TS, & Salamatinia, B. (2017). Le i ai o microplastics i masima faapisinisi mai atunuu eseese. Lipoti Faasaienisi, 7, 46173. doi.org/10.1038/srep46173

Halim, J., Bouzari, A., Felder, D., & Guinard, JX (2020). Le Sate Flip: Fa'aitiitia le masima (ma le sodium) fa'aitiitiga i le monosodium glutamate (MSG) i mea'ai "Lelei-mo-Oe". Journal of Food Science, 85(9), 2902–2914. doi.org/10.1111/1750-3841.15354

Tomatillos: Fa'amanuiaga Fa'alesoifua maloloina ma Fa'amatalaga Mea'ai

Tomatillos: Fa'amanuiaga Fa'alesoifua maloloina ma Fa'amatalaga Mea'ai

Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo vaʻavaʻai e faʻaopoopo isi fualaau 'aina ma fualaau faisua i a latou meaʻai, e mafai e le faʻaopoopoina o tomatillo ona maua ai le tele ma meaʻai?

Tomatillos: Fa'amanuiaga Fa'alesoifua maloloina ma Fa'amatalaga Mea'ai

tomatillo

Tomatillos o se fualaau aina e mafai ona aumaia se tofo susulu o le citrus i ipu eseese.

taumafa

O lo'o tu'uina mai e le Matagaluega o Fa'ato'aga a Amerika le fa'amatalaga o lo'o i lalo mo le tasi medium/34g tomatillo. (FoodData Central. US Department of Agriculture. 2018)

  • Kaloriia - 11
  • Carbohydrates - 2 kalama
  • Gaʻo - 0.3 kalama
  • Polotini - 0.3 kalama
  • Fibre - 0.7 kalama
  • Sodium - 0.3 milligrams
  • Sugar - 1.3 kalama

Carbohydrates

gaʻo

  • Tomatillo e itiiti ifo i le afa kalama o lo'o i totonu o le tasi tomatillo lapopoa.

porotini

  • E itiiti ifo ile afa kalama ole polotini ile tomatillo.

Vitamini ma Minerale

Tomatillo e maua ai:

  • vitamini A
  • vitamini C
  • Potassium
  • Ma tu'uina atu isi micronutrients i tui laiti.

faamanuiaga

O faʻamanuiaga faʻalesoifua maloloina a Tomatillo e aofia ai mea nei.

Soifua maloloina Cardiovascular

Tomatillo e maua ai se faʻaopoopoga o meaʻai e maloloina i le fatu. E masani ona maualalo i le sodium ma mauoa i le potassium, lea e mafai ona fesoasoani e faʻatonutonu le toto. Latou te tuʻuina atu vitamini A ma C ma antioxidants e tetee atu ai i faʻamaʻi saoloto.

Ua fautuaina e le American Heart Association le taumafaina o fualaau aina ma fualaau faisua eseese i aso taitasi mo ni faamanuiaga eseese. O se tasi oi latou o lo latou fiber content. O le alava o le vaega e le mafai ona fa'amamaina o ga'o ga'o e mafai ona fesoasoani e fa'aitiitia le cholesterol e ala i le fusifusia ma aveese le cholesterol mai le tino. Tomatillo o loʻo i ai pe tusa ma le tasi le kalama o le fiber, o se faʻaopoopoga fautuaina i se meaʻai e maloloina i le fatu. (American Heart Association. 2023)

E mafai ona fesoasoani i le fa'aitiitia o le lamatiaga o le kanesa

Tomatillos e tele antioxidants ma mea e puipuia ai le kanesa. O latou o se puna o phytochemicals ua taʻua o withanolides. O nei mea fa'alenatura o la'au ua fa'aalia e fa'aosofia ai le apoptosis/selau oti i sela o le kanesa colon. (Peter T. White et al., 2016) O taumafa e maualuga i fuala'au 'aina ma fuala'au 'aina e feso'ota'i ma le maualalo o a'afiaga o le kanesa, o le tomatillo o se fa'aopoopoga fa'afeiloa'i i se fuafuaga fa'ai'ai maualuga-antioxidant e fa'atatau i le puipuia o le kanesa.

Fa'alelei o Fa'ailoga o le Gatu

O le withanolide antioxidants e fa'aanti-inflammatory fo'i. O su'esu'ega ile withanolides o lo'o fa'aalia ai fa'amanuiaga ile fa'aitiitia o fa'ailoga ole osteoarthritis ma le fa'ama'i rūmatoid. (Peter T. White et al., 2016) E mafai ona fesoasoani le Tomatillo e faʻaitiitia ai le mumū, lea e mafai ona faʻafefe ai le gasegase oona.

Puipuiga o le Vaai

Tomatillo e maua ai se puna maloloina o meaʻai autu mo le soifua maloloina o mata. Lutein ma le zeaxanthin o antioxidants e faʻaoga i le retina ma fesoasoani e puipuia mai le faʻaleagaina o le siosiomaga. Tomatillo e maua ai:

Weight Maliu

Tomatillo ose mea'ai atoa e maualalo-kalori. Ona o le maualuga o le vai, e mafai ona faʻatumu e aunoa ma le faʻaopopoina o kalori tele. O le salsa fou e faia i tamato poʻo tomatillo o se filifiliga maloloina, tofo e toetoe a leai ni suka faaopoopo. (Le National Kidney Foundation. 2014)

Aafiaga Leaga

Tomatillos o se vaega o le aiga nightshade. E ui e leai se faʻamaoniga mautinoa e faʻamaonia ai soʻo se aʻafiaga leaga, o nisi tagata taʻitoʻatasi o loʻo lipotia mai o loʻo aʻafia i latou. (Falemai Cleveland. 2019) O tagata taʻitoʻatasi e talitonu atonu latou te maʻaleʻale i tomatillo e tatau ona faʻafesoʻotaʻi se fomaʻi resitaraina o meaʻai e iloa ai le mafuaʻaga ma auala e faʻaleleia ai le faapalepale.

afaina gofie

  • E ui lava e seasea, fa'alavelave matuia, e aofia ai le anaphylaxis, e mafai lava e tusa lava pe leai ni fa'ailoga o le allergy tamato.
  • O tagata ta'ito'atasi e le mautinoa e uiga i se allergy i tomatillo e tatau ona va'ai se foma'i fa'ama'i mo le su'ega.

ituaiga

  • O ituaiga eseese e aofia ai samasama, lanumeamata, ma le lanu viole. (MacKenzie J. 2018)
  • Rendidora o se ituaiga lanu meamata e tupu saʻo ma maualuga fua.
  • Gulliver Hybrid, Tamayo, Gigante, ma Toma Verde e lanu meamata foi ae ola i se mamanu lautele.
  • O nisi ituaiga lanu viole e aofia ai Purple Hybrid, De Milpa, ma Coban. (Drost D, Pedersen K. 2020)

Filifilia o

  • Filifili tomati e malo ma lanu meamata ae lava lapoʻa e faʻatumu ai paʻu.
  • Pe a umi tele ona matua, o le a avea lo latou tofo e le lelei. (MacKenzie J. 2018)

Teuina ma le Saogalemu

  • Tomatillos e mafai ona tumau masina i totonu o latou paʻu, faʻasalalau i se nofoaga faʻafefe lelei. (MacKenzie J. 2018)
  • Taofi i totonu o se taga pepa i totonu o le pusaaisa mo le le sili atu i le 2 vaiaso pe a faʻaaoga vave.
  • Aua le teuina i totonu o palasitisi, aua e mafai ona pala.
  • Mo le teuina umi, e mafai ona fa'aisa pe tu'ina tomati.
  • Aveese le pa'u, fufulu, ma fa'agogo a'o le'i 'ai pe saunia mo se taimi umi e teu ai.

Sauniuniga

Tomatillos e ese lona tofo ma mautu. E mafai ona 'aina atoa e aunoa ma se mana'oga e fatu pe fa'a'au. (Drost D, Pedersen K. 2020) Fa'aaogā tomati mo:

  • mata
  • Sosi lanumeamata
  • e avea o se toso
  • Sandwiches
  • Sala
  • Soup
  • Stews
  • Falai
  • Tu'u
  • Tu'u mo se mea'ai itu
  • Fa'aopoopo i smoothies

Ole Mea'ai Fa'amalologa: Fa'asagatau i le Fua, Fa'amalie le Soifua Maloloina


mau faasino

FoodData Central. US Department of Agriculture. (2018). Tomatillo, mata. Toe maua mai fdc.nal.usda.gov/fdc-app.html#/food-details/168566/nutrients

American Heart Association. (2023). Fa'afefea ona 'A'ai Fa'atele Fua'au Fua'au ma Fua'ai (Olaga Soifua Maloloina, Fa'amatalaga. www.heart.org/en/healthy-living/healthy-eating/add-color/how-to-eat-more-fruits-and-vegetables

White, PT, Subramanian, C., Motiwala, HF, & Cohen, MS (2016). Withanolides Faanatura i Togafitiga o Fa'ama'i Fa'ama'i. Faʻalauiloa i vailaʻau faʻataʻitaʻi ma le biology, 928, 329–373. doi.org/10.1007/978-3-319-41334-1_14

National Institutes of Health, Ofisa o Mea'ai Fa'aopoopo. (2023). Vitamini A: Pepa Fa'amatalaga mo Tomai Fa'alesoifua maloloina. Toe maua mai ods.od.nih.gov/factsheets/VitaminA-HealthProfessional/

Le National Kidney Foundation. (2014). 6 o mea'ai sili ma sili ona leaga mo le soifua maloloina (Fa'avae Fatugao, Fa'amatalaga. www.kidney.org/news/ekidney/july14/7_Best_and_Worst_Condiments_for_Health

Falemai Cleveland. (2019). O le a le mea e fai i le Nightshade Vegetable? (healthessentials, lomiga. health.clevelandclinic.org/whats-the-deal-with-nightshade-vegetables/

Jill, M. (2018). Totoina Tomatillos ma Sieli Ground i Togalaau Aiga. extension.umn.edu/vegetables/growing-tomatillos-and-ground-cherries#harvest-and-storage-570315

Drost D, PK (2020). Tomatillos i le Fa'ato'aga (Fa'ato'aga, Fa'amatalaga. digitalcommons.usu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=2658&context=extension_curall

Su'esu'e le Fa'amanuiaga ole Acupuncture mo le Pa'u Mamafa

Su'esu'e le Fa'amanuiaga ole Acupuncture mo le Pa'u Mamafa

Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo manaʻo e faʻaleleia ma / pe tausia suʻesuʻega faʻalesoifua maloloina o loʻo faʻaalia ai faʻamaoniga e mafai e le acupuncture ona fesoasoani i le faʻaitiitia o le mamafa. E mafai e le tuʻufaʻatasia o le acupuncture i totonu o se fuafuaga faʻalesoifua maloloina lautele e fesoasoani e ausia lenei sini?

Su'esu'e le Fa'amanuiaga ole Acupuncture mo le Pa'u Mamafa

Acupuncture Pa'u mamafa

O le acupuncture o se togafitiga faʻafomaʻi masani e tuʻuina ai nila manifinifi, fetuutuunai i totonu o le tino i vaega patino. Ua silia ma le 2,500 tausaga talu ona iai. O le fa'ata'ita'iga e talitonuina e fa'aosofia ai le malosi o le tino/ta'amilosaga, ma o lo'o fa'ailoa mai e su'esu'ega e mafai ona fa'aleleia ai vaega eseese e iloa e saofagā i le fa'atupuina o le mamafa ma le puta. (Kepei Zhang et al., 2018)

  • O le Acupuncture e faʻatonutonu ai le tafe o le malosi ma fesoasoani e toe faʻaleleia le paleni o le tino, lea e talitonuina e faʻaleleia ai le homeostasis ma le faʻamaloloina o le tagata lava ia. (Ning-Cen Li et al., 2019)
  • O le acupuncture e fa'aosofia ai le tino feso'ota'i, lea e a'afia ai le toto, neura, ma le tino puipuia.
  • Ua faʻaaogaina e fesoasoani ai i le puleaina o tulaga e pei o migraines, le fanau mai, puleaina o tiga, ma le paʻu o le mamafa.
  • I le taimi muamua, o le acupuncturist o le a faia se tala faʻasolopito lautele ma faʻamaonia sini o le paʻu o le mamafa.
  • O le a latou fesoasoani e iloa le mafuaʻaga o mafuaʻaga e mafua ai le mamafa o le mamafa, faʻataʻitaʻiga, faʻagesegese le metabolism, faʻafitauli o lauroid, ma le 'ai tele, e atiaʻe ai se fuafuaga faʻapitoa mo togafitiga.
  • E mafai fo'i e se lōia a'oa'oina ma laiseneina ona tu'uina atu a'oa'oga tau taumafa ma le soifua maloloina fa'aopoopo i togafitiga o le acupuncture.

taualumaga

  • O nila e manifinifi ma fuafua e galue lelei e aunoa ma le afaina poʻo le tafe toto.
  • O nila e tu'u i totonu mo le 15 i le 30 minute i le vasega, e fa'atatau i le laasaga o togafitiga.
  • E mafai e le foma'i ona si'i pe feliuliua'i nila e fai ma vaega ole metotia ile taimi ole vasega.
  • O le tele o tagata e lipotia mai o togafitiga acupuncture e malolo ma leai ni tiga.
  • Mo le pa'u o le mamafa, o le taliga o le a taula'i.
  • O suʻesuʻega e faʻaalia ai o le faʻaosofiaina o nisi o taliga pito i fafo e mafai ona fesoasoani i le faapaleniina o hormones e fesoasoani e faʻaitiitia ai le manaʻo ma taofia le manaʻo. (Li-Hua Wang et al.,2019)
  • E lua hormones e fesoasoani i le paʻu o le mamafa ma le acupuncture e mafai ona fesoasoani i le toe paleni e aofia ai: (Li-Hua Wang et al.,2019)

Ghrelin

  • Puleaina le fia'ai ma le faaosofia o meaai.

Leptin

  • Faʻatonutonu le teuina o gaʻo ma le metabolism.

Acupuncture Weight Loss e mafai ona fesoasoani:

  • Fa'aitiitia le tu'inanau i mea'ai
  • Taofi le fia'ai
  • Faaleleia le faʻaogaina o mea
  • Faʻateleina le metabolism

suʻesuʻega

Acupuncture pa'u mamafa su'esu'ega talu ai nei:

  • O se suʻesuʻega e tasi na faʻatusatusaina le aoga o le auricular / ear acupuncture i le tino o le acupuncture i fafine lapopoa ma maua ai oi latou na mauaina le acupuncture taliga e sili atu le mamafa nai lo tagata na maua le acupuncture i isi vaega o le tino. (Cayir Yasemin et al., 2017)
  • O se isi suʻesuʻega na maua ai o tamaʻitaʻi mamafa i le va o le 20 ma le 30 tausaga o loʻo mauaina togafitiga e ono i vaiaso taʻitasi o le acupuncture taliga na oʻo i le faʻaitiitia o le liʻo o le puimanava. (Felicity Lillingston et al., 2019)
  • O le tele o tagata e maua le mamafa ona o le atuatuvale.
  • Ua fa'ailoa mai e su'esu'ega e fesoasoani le togafitiga o le acupuncture e fa'aosofia ai le fa'asa'olotoina o le endorphins po'o hormones fa'alenatura o le tino e fa'amalolo ai le tiga.
  • E fesoasoani lea i le fa'atupuina o a'afiaga fa'afilemu e fa'ato'ilalo ai le 'ai fa'apopoleina e mafua mai i le le mautonu, le fiafia, ma le popolevale. (Laila Ahmed Abou Ismail et al., 2015)
  • Pe a tuʻufaʻatasia ma fetuunaiga o le olaga, e pei o le faʻamalositino masani, faʻaleleia le moe, puleaina o popolega, ma se paleni taumafa, o se iloiloga o suʻesuʻega na faʻamaonia ai o le acupuncture e aoga mo le paʻu o le mamafa. (SY Kim et al, 2018)

saogalēmū

O a'afiaga o le acupuncture e maualalo pe a faia e se foma'i laiseneina ma fa'amaonia. O a'afiaga pito sili ona taatele e aofia ai:

  • Soreness
  • Faʻasusu
  • Laiti le toto i le mea na tuu ai nila
  • Vaivai

A o lei sailia togafitiga acupuncture, fa'afeso'ota'i lau tausi soifua maloloina e uiga i iloiloga. Atonu latou te fautuaina se foma'i ta'uta'ua pe a sa'o le togafitiga mo oe.


Chiropractic Care ma Metabolism


mau faasino

Zhang, K., Zhou, S., Wang, C., Xu, H., & Zhang, L. (2018). Acupuncture on Obesity: Fa'amatalaga Fa'afoma'i ma Mechanisms Neuroendocrine e ono mafai. Faʻamatalaga faʻavae faʻapitoa ma isi vailaʻau: eCAM, 2018, 6409389. doi.org/10.1155/2018/6409389

Li, NC, Li, MY, Chen, B., & Guo, Y. (2019). O se Vaaiga Fou o le Acupuncture: O le Fegalegaleaiga i totonu o Fesoʻotaʻiga e Tolu e Taʻitaʻia ai le Faʻasalaina. Faʻamatalaga faʻavae faʻalagolago ma isi vailaʻau: eCAM, 2019, 2326867. doi.org/10.1155/2019/2326867

Wang, LH, Huang, W., Wei, D., Ding, DG, Liu, YR, Wang, JJ, & Zhou, ZY (2019). Mechanisms of Acupuncture Therapy for Simple Obesity: O se Faʻamatalaga Faʻavae Faʻamaoniga o Suʻesuʻega Faʻataʻitaʻi ma Manu i luga ole Obesity Faigofie. Faʻamatalaga faʻavae faʻapitoa ma isi vailaʻau: eCAM, 2019, 5796381. doi.org/10.1155/2019/5796381

Yasemin, C., Turan, S., & Kosan, Z. (2017). O A'afiaga o le Auricular ma le Body Acupuncture i Turkish Obese Female Patients: O se Su'esu'ega Fa'ata'ita'i Fa'ata'ita'i Fa'ailoa Mai Metotia E Lua Le Pa'u O le Tino Ae Na Sili Atu Auricular Acupuncture Nai lo le Acupuncture Tino. Acupuncture & electro-therapeutics research, 42(1), 1–10. doi.org/10.3727/036012917×14908026364990

Lillingston, F., Fields, P., & Waechter, R. (2019). Auricular Acupuncture Fa'atasi ma le Fa'aitiitia o le Li'o o Piimanava i Tama'ita'i Lafoa'i-O se Fa'ata'ita'iga Fa'atonu Fa'afuase'i. Faʻamatalaga faʻavae faʻalagolago ma isi vailaʻau: eCAM, 2019, 6471560. doi.org/10.1155/2019/6471560

Ismail, LA, Ibrahim, AA, Abdel-Latif, GA, El-Haleem, DA, Helmy, G., Labib, LM, & El-Masry, MK (2015). Aafiaga o le Acupuncture i luga o le Faʻaitiitia o le mamafa o le tino ma faʻauluuluga faʻamaʻi i tagata maʻi obese Aikupito. Tatala avanoa Macedonian journal of medical sciences, 3(1), 85–90. doi.org/10.3889/oamjms.2015.010

Kim, SY, Shin, IS, & Park, YJ (2018). Aafiaga o le acupuncture ma ituaiga faʻalavelave i le paʻu o le mamafa: o se iloiloga faʻapitoa ma faʻataʻitaʻiga. Obesity iloiloga : o se tusi talaaga aloaia a le International Association for the Study of Obesity, 19(11), 1585-1596. doi.org/10.1111/obr.12747

Fa'alelei lau Fa'amalositino Savali: Fa'atele le Umi po'o le Malosi!

Fa'alelei lau Fa'amalositino Savali: Fa'atele le Umi po'o le Malosi!

Mo tagata taʻitoʻatasi ua filifili e amata faʻamalositino mo le malosi ma le soifua maloloina, o le savali o se nofoaga lelei e amata ai. E mafai ona fesoasoani le fuafuaina o se faasologa o faamalositino savali i tagata taitoatasi e faatumauina se masani o le malosi ma faaleleia atili le tumau ma le saoasaoa vave?

Fa'alelei lau Fa'amalositino Savali: Fa'atele le Umi po'o le Malosi!

Fuafuaga o Fa'amalositino Savali

E ui o so'o se tele o savali e manuia ai le soifua maloloina, e mafai e tagata ta'ito'atasi ona fa'ateleina fa'amanuiaga e ala i le savali atili i le vaiaso po'o le fa'ateleina o le saoasaoa. Savali faavave mo le 30 minute i le aso, e atoa le 150 minute i le vaiaso, e fautuaina e tagata tomai faapitoa i le soifua maloloina e faaitiitia ai lamatiaga mo maʻi fatu, stroke, maʻi suka, ma isi tulaga. (Nofoaga Autu mo Fa'ama'i ma Puipuiga. 2022)

  • O tagata ta'ito'atasi o lo'o iai fa'afitauli fa'alesoifua maloloina e tatau ona talanoa i la latou foma'i a'o le'i amataina so'o se polokalame fa'amalositino fou.
  • E fa'amalosia tagata amata ina ia taula'i atu i le fa'aogaina o le tu ma le auala savali e fa'aleleia atili ai le malosi ma le tumau.
  • O le fa'atuputeleina o le umi po'o le malosi e mafai ona fesoasoani pe afai o le pa'u o le mamafa o se sini.
  • O le faʻaleleia atili o meaʻai e manaʻomia foi mo iʻuga sili ona lelei.
  • E mafai e tagata ta'ito'atasi ona fausia ni masaniga savali e ala ile tulituliloaina o savali.

Faamatalaga

lisi

  • E mafai e tagata taʻitoʻatasi ona savavali i fafo, totonu, poʻo luga ole a lapisi.
  • Fai seevae afeleti talafeagai ma lavalava.
  • Siaki le tulaga savali.
  • Savalivali i se saoasaoa faigofie mo ni nai minute a'o le'i piki i luga le saoasaoa.

Vaiaso Muamua

O se fa'ata'ita'iga o le fa'atusa o le fa'asologa o fa'amalositino savali, ae e fautuaina e fa'afeso'ota'i se faia'oga fa'apolofesa e atia'e se fuafuaga fa'aletino.

  • Amata i le 15-minute savali i se saoasaoa faigofie.
  • Savali i aso e lima i le vaiaso muamua.
  • O le fausiaina o se mausa maloloina o le sini lea, e taua tele le tumau.
  • Fa'asalalau aso malolo, pei o le faia o aso 3 ma le 6 aso malolo.
  • Sini faalevaiaso - 60 i le 75 minute

Vaiaso Lona Lua

  • Faaopoopo le lima minute, ina ia faasolosolo malie le taimi o savali.
    Pe, e mafai e tagata taʻitoʻatasi ona faʻalautele atili i nisi aso, sosoo ai ma se aso malolo.
  • Sini faalevaiaso - 80 i le 100 minute

Vaiaso Lona Tolu

  • Fa'aopoopo le lima minute i vasega ta'itasi, ina ia fa'atupula'ia le savali i le 25 minute.
  • Sini faalevaiaso - 100 i le 125 minute

Vaiaso Lona Fa

  • Fa'aopoopo le isi lima minute e fa'atele ai le savaliga ile 30 minute.
  • Sini faalevaiaso - 120 i le 150 minute

O tagata ta'ito'atasi e maua so'o se vaiaso e faigata e fautuaina e toe fai lena vaiaso nai lo le fa'aopoopoina o le taimi se'ia mafai ona latou alualu i luma masani. O le taimi lava e mafai ai ona savali mo le 30 minute i le taimi ma le faʻalelei, ua sauni tagata taʻitoʻatasi mo taʻaloga eseese faʻamalositino savali e faʻaopoopo le malosi ma le tumau. O se fuafuaga savali faalevaiaso e mafai ona aofia ai:

  • Savaliga umi
  • Savaliga maualuga atu
  • Savaliga fau vave

Saosaoa Savali Amata

O le sini a le tagata e tatau ona savali vave ina ia ausia se toleniga feololo-malosi. O le malosi lea e feso'ota'i ma le tele o fa'amanuiaga fa'alesoifua maloloina.

O le savali vave e tatau ona pei o le:

  • E mamafa atu le mānava nai lo le masani.
  • Mafai ona faia se talanoaga atoa a o savali.
  • E le manava. (Siti Ruzita Mahmod et al., 2018)
  • Afai e fa'agesegese le saosaoa ma maualalo le tātā o le fatu i vaiaso muamua, o se mea masani lea.
  1. O le sini muamua o le savali mo le 30 i le 60 minute i le aso e aunoa ma se manuʻa.
  2. Faʻaopoopo le saoasaoa ma le malosi faʻasolosolo.
  3. Ia tumau pea i le savali masani a'o le'i taumafai e savali vave ma umi.
  4. O le fa'aogaina lelei o le savali ma le gaioiina o lima o le a fesoasoani i le savali vave.
  5. Ina ia faʻaitiitia le lamatiaga o manuʻa, faʻasolosolo malie le umi o le savali poʻo le saoasaoa, naʻo le suia o le tasi vaega i le taimi.

E mafai e tagata ta'ito'atasi ona mafaufau e auai i se vaega savali po'o se kalapu e fai ai isi e savavali fa'atasi ma se fa'aosofiaga e fa'aauau pea le savali.


Fa'amalositino ile Fale mo le Toomaga o Tiga


mau faasino

Nofoaga Autu mo Fa'ama'i ma Puipuiga. (2022). O le a le Tele o Gaoioiga Faaletino e Manaomia e Tagata Matutua? Toe maua mai www.cdc.gov/physicalactivity/basics/adults/index.htm

Nofoaga Autu mo Fa'ama'i ma Puipuiga. (2022). Fuaina o le Malosi o Gaoioiga Faaletino. Toe maua mai www.cdc.gov/physicalactivity/basics/measuring/index.html

Nofoaga Autu mo Fa'ama'i ma Puipuiga. (2022). Fuafuaga o le fatu ma le maualuga ole fua ole fatu. Toe maua mai www.cdc.gov/physicalactivity/basics/measuring/heartrate.htm

Mahmod, SR, Narayanan, LT, & Supriyanto, E. (2018). O a'afiaga ole fa'amalositino fa'aopoopo ile cardiorespiratory ile fua ole tautala ma le fa'atatauina ole malosi ole fa'amalositino e fa'aaoga ai le su'ega tautalaga faitau. Journal of Physical Therapy Science, 30(7), 933-937. doi.org/10.1589/jpts.30.933

Ose Vaaiga Aoao o Auala Faanatura e Fa'amama ai le Kolone

Ose Vaaiga Aoao o Auala Faanatura e Fa'amama ai le Kolone

Mo tagata ta'ito'atasi o lo'o a'afia i le fu'a so'o po'o le manava, e mafai ea le faia o se fa'amama o le koluma e fesoasoani e fa'aitiitia ai ou fa'ailoga?

Ose Vaaiga Aoao o Auala Faanatura e Fa'amama ai le Kolone

Fa'amama Kona

E mafai e tagata ta'ito'atasi ona fa'amama o latou ga'au, toto'a, po'o le to'oto'o tele e ala i le inu tele o vai ma fa'aopoopo nisi mea'ai i a latou mea'ai, e pei o saito atoa, fualaau 'aina, ma fualaau faisua. E ono iloa e nisi o le faiga e fesoasoani e fa'aitiitia ai le fula po'o isi fa'afitauli o mea'ai. E ui o le fa'amama o le kolone e saogalemu mo le tele, o le faiga e mafai ona mafua ai a'afiaga, e pei o le fa'afofo po'o le fa'amama.

faamanuiaga

O fa'amama fa'alenatura e mafai ona maua ai fa'amanuiaga eseese e aofia ai:

  • Faʻaitiitia le fulafula.
  • Fa'aleleia o le puipuiga o le tino.
  • Ave'esea mai le tino.
  • Fesoasoani ile pa'u mamafa.
  • Fa'aitiitia le lamatiaga o le kanesa colon.
  1. E ui atonu e sili atu le lagona o tagata taʻitoʻatasi pe a maeʻa se faʻamama faʻanatura, e leai se suʻesuʻega i le taimi nei e lagolago ai faʻamanuiaga faʻafomaʻi. (Arasi Sinai. 2019)
  2. O le isi ituaiga e taʻua o le hydrotherapy o le kolone poʻo le faʻafefe.
  3. E faia e se tausi soifua maloloina lea ituaiga o fa'amama ma tu'u le vai i totonu o le kolone ma meafaigaluega.
  4. O lenei ituaiga o fa'amama e le fa'aaogaina e saunia ai tagata mo se colonoscopy.

Faamamaina

O le fa'amamāina o le tino ma le saogalemu e mafai ona faia i mea'ai mai le faleoloa i le lotoifale.

Fa'amama atoatoa

  • O le vai o le a faʻaleleia ai le gaioiga o le tino, e aofia ai le gaogao ma le faʻaumatia.
  • Fa'aaoga le lanu o le mimi e fai ma ta'iala.
  • Afai e samasama sesega, ua lava le vai o le tino.
  • Afai e pogisa, e manaʻomia e le tino le tele.

Fa'ateleina le Fa'aaogāina Fiber

O le fiber o se ituaiga o ga'o ga'o e le mafai e le tino ona eliina ae e a'afia ai:

  • Ole fua ole fa'amamago.
  • Le mitiia o mea'ai.
  • Fa'aleaga otaota, e ala i le fesoasoani e fa'amalulu le nofoa. (Iunivesite o Cornell. 2012)
  • E mafai ona maua alava i fualaau 'aina, fualaau faisua, oats, lentils, pi, ma almonds.
  • O le faʻateleina o le fiber o le a fesoasoani e faʻatonutonu le manava ma tausia le soifua maloloina atoa. (Iunivesite o Cornell. 2012)

Probiotics

Probiotics o siama ola ma fefete o loʻo i ai le soifua maloloina ma le faʻaogaina o mea aoga.

  • E talitonu tagata suʻesuʻe latou te fesoasoani e sui le soifua maloloina pakiteria ma faapaleni le siama maloloina ma le le lelei i totonu o le tino, lea e faatumauina le gaogao malie. (Mauga o Sinai. 2024)
  • O mea'ai fa'afefete e pei o le yogurt, kimchi, sauerkraut, ma piko o ni puna maloloina lelei o probiotics.
  • E sau foi e fai ma mea faaopoopo.

Apple Cider Vinegar ma Honey

  • O mea uma e lua o loʻo i ai probiotics, ma o le faʻafefiloi e mafai ona fesoasoani e faʻaleleia le soifua maloloina o le gutu.
  • E talitonu fo'i tagata ta'ito'atasi e mafai e lenei fa'aputuga ona fesoasoani e aveese mea oona mai le tino, ae leai se fa'amaoniga fa'asaienisi e lagolago ai.
  • E mafai e tagata ta'ito'atasi ona taumafai i le 1 sipuni tele o le meli mata ma le 2 sipuni tele o le apple cider vinegar i totonu o se ipu vai mafanafana.

Sua ma Smoothies

  • O le fa'aopoopoina o isi fualaau 'aina, e aofia ai le sua ma le lamolemole, o se auala maloloina e tumau ai le sua.
  • E fa'aopoopoina fo'i alava ma isi mea'ai e fa'aleleia atili ai le soifua maloloina o le gutu.
  • O fa'i ma apu ose puna maloloina o probiotics.
  • E mafai fo'i e tagata ta'ito'atasi ona fa'aopoopo le yogurt i le lamolemole mo isi probiotics.
  • O nei elemene e mafai ona fesoasoani e faʻaleleia le microbiome o le gutu ma faʻatonutonu le gaʻo o le manava.

puipuiga

O le faia o le fa'amama o le kolone e tatau ona saogalemu mo le tele, pe afai e le anapopogi le tagata i le taimi e tasi pe faia soo. Ae ui i lea, e fautuaina e faʻafesoʻotaʻi se tausi soifua maloloina aʻo leʻi suia le faiga o meaʻai poʻo le suʻeina o togafitiga fou poʻo mea faaopoopo, e aofia ai le faʻamamaina o le kolone, aemaise lava mo tagata o loʻo i ai se maʻi maʻi.

Aafiaga itu

O le fa'amamāina o le kolone e mafai ona o'o mai ma fa'alavelave e mafai ona aofia ai: (Arasi Sinai. 2019)

  • Dehydration
  • Fusi
  • faʻafāufau
  • Ele paleni eletise

O le fa'amama fa'asolo i nisi taimi atonu e le i'u ai i ni a'afiaga, ae o le fa'atupuina o a'afiaga e fa'atupula'ia ai le umi pe sili atu fo'i ona fa'amama. E fautuaina e fa'afeso'ota'i se tausi soifua maloloina pe a iai ni fa'ailoga.

Fa'aleleia le Soifua Maloloina o Colon

O le auala sili e fa'aleleia ai le soifua maloloina o le kolone o le inuina lea o vai ma 'ai mea'ai e fa'aleleia ai le soifua maloloina o le tino. O auala soifua maloloina e aofia ai:

  • Faateleina le taumafa fualaau aina ma fualaau faisua.
  • O le faʻateleina o le saito atoa e maua ai fiber ma sili atu meaʻai.
  • O le 'aiina o fatu lino e fa'aleleia ai le ga'ina ma le fa'ate'aina.

Faafomai Integrative


mau faasino

Rosenblum, CSK (2019). Fesili i se foma'i: Po'o fa'amama fa'amama toto? (Cedars-Sinai Blog, Lomiga. www.cedars-sinai.org/blog/colon-cleansing.html

Iunivesite., C. (2012). Alava, gaogao, ma le soifua maloloina. (Au'aunaga Soifua Maloloina, Fa'amatalaga. health.cornell.edu/sites/health/files/pdf-library/fiber-digestion-health.pdf

Sinai., M. (2024). Lactobacillus acidophilus. (Positusi Soifua Maloloina, Lomiga. www.mountsinai.org/health-library/supplement/lactobacillus-acidophilus

Togafitiga lelei ole Acupuncture Myofascial Pain Syndrome

Togafitiga lelei ole Acupuncture Myofascial Pain Syndrome

E mafai e tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma myofascial tiga maʻi i totonu o latou tino ona maua le toomaga o loʻo latou sailia e ala i le acupuncture?

faʻatomuaga

O le musculoskeletal system e iai le tele o ligaments, so'oga, aano vaivai, ma maso e mafai ai e le tino ona gaoioi e aunoa ma le lagonaina o le tiga poʻo le le mautonu. O le musculoskeletal system e iai vaega pito i luga ma lalo o le tino, ma e tofu le quadrant ma lana galuega patino e tatau ona fai. O le ulu e galue ma le ua mo vaega pito i luga o le tino ina ia mafai ai ona liliu ma feaveai. O tauau e galulue ma lima ma lima e faʻatagaina le fetuutuunai aʻo faʻamautu le ua. Mo vaega pito i lalo o le tino, o sulugatiti ma vae e faʻamautu le mamafa o le tino pito i luga ma fesoasoani i vaega eseese e faʻafefe, faʻalautele, ma feʻaveaʻi e aunoa ma se tiga. Ae peitaʻi, pe a amata ona aʻafia le tino i faʻalavelave faʻafuaseʻi poʻo malosi masani, e mafai ona oʻo atu ai i le tiga ma le le mautonu, e faʻatatau i le ogaoga. A tupu lenei mea, e mafai ona mafua ai alava maso mai le pito i luga ma le pito i lalo o le tino e fufusi ma fausia ai ni tamai nodules e taʻua o faʻailoga e mafua ai le tiga o le myofascial. O le mea lea e mafua ai le tele o tagata i le le mautonu ma lagona le tiga i nofoaga eseese o le tino. Ae ui i lea, e tele togafitiga e mafai ona faʻaitiitia ai le tiga mai faʻailoga ma toe faʻafoʻisia le gaioiga o maso i le tino. O le tusiga o aso nei o loʻo suʻesuʻeina ai pe faʻafefea ona afaina ai le tino o le myofascial pain syndrome, pe faʻafefea ona faʻaitiitia e le faʻaogaina o togafitiga e pei o le acupuncture le faʻaosoina o le tiga, ma le auala e mafai ai e le acupuncture ona toe faʻafoʻi le gaioiga o le tino. Matou te talanoa ma fomaʻi faʻamaonia faʻamaonia o loʻo tuʻufaʻatasia faʻamatalaga a matou gasegase e tuʻuina atu ai togafitiga eseese e faʻaitiitia ai aʻafiaga o le myofascial pain syndrome i luga o le tino. Matou te logoina foi tagata gasegase pe mafai faapefea e togafitiga e le o ni taotoga e pei o le acupuncture ona fesoasoani i le toe faʻaleleia o le tino e mafua mai i le tiga o le myofascial. Matou te faʻamalosia a matou gasegase e fai ni fesili lavelave i a matou fomaʻi fesoʻotaʻi e uiga i faʻailoga e pei o le tiga o loʻo latou oʻo i ai mai le myofascial pain syndrome lea e aʻafia ai o latou tino. Dr. Alex Jimenez, D.C., faʻaaogaina lenei faʻamatalaga o se auaunaga faʻaleaʻoaʻoga. Tuuese.

 

Myofascial Pain Syndrome E A'afia ai le Tino

E te lagona le tiga e susulu i nisi o nofoaga i lou tino, e afaina ai au masani i aso taitasi? O e lagonaina ni faitioga i lou tua, tulivae, tulilima, po o tauau? Po'o iai ni fa'afitauli tau fe'avea'i o lo'o a'afia ai lau savali ma e lagona ai le le mautu? O le tele o nei fa'afitauli o lo'o feagai ma tagata e ta'ua o le myofascial pain syndrome, ma e mafai ona mafua ai fa'alavelave fa'alavelave i totonu o le musculoskeletal system. Myofascial tiga ma'i ose fa'afitauli tiga musculoskeletal e afua mai maso ma fascia si'osi'omaga. (Tantanatip & Chang, 2023) O lenei tulaga masani musculoskeletal e mafua ai le tiga i totonu o nisi vaega o le tino poʻo le tuʻuina atu o tiga i nofoaga eseese maso. Pe a feagai se tagata ma le myofascial pain syndrome, o latou maso i le pito i luga poʻo le pito i lalo o le tino o le a faʻaloloa ma fufusi e ala i gaioiga faifaipea e mafai ona mafua ai ni nodules laiti e taʻua o faʻailoga e mafai ona avea ma puna e mafua mai ai le tiga. Pe a feagai tagata ma le myofascial pain syndrome i totonu o latou tino, latou te logoina a latou fomaʻi muamua o loʻo latou feagai ma tiga i nofoaga eseese i totonu o latou tino e mafua ai ona latou tiga. Ona fesili atu lea o le foma'i i le tagata lava ia i le tele o fesili ma su'esu'e po o fea e tupu ai le tiga. O le a matauina foi e le fomaʻi le masani a le tagata i aso uma, e mafai ai e le fomaʻi ona iloa o loʻo taʻalo le myofascial pain syndrome.

 

 

Pe a afaina ai le tino o le myofascial syndrome, e mafai ona oʻo mai i foliga o le tiga ma le tiga o le neuropathic. Pe a feagai le alava maso i pito i luga ma pito pito i lalo ma mea e faʻaoso ai, o aʻa o le neura o loʻo tuʻuina atu ai le faʻaogaina o le masini i lima ma vae e mafai ona ita, ma mafua ai le agavaivai, tiga e taʻua, ma aʻa neura e mafai ona mafua ai. o maso e lolo atu i maso manu'a ma maso mamafa. (Fernandez-de-Las-Penas et al., 2023) I lena tulaga, o le myofascial pain syndrome e mafai ona aʻafia ai le lelei o le olaga o se tagata e pei o le faiga o faʻamaʻi faʻapipiʻi faʻatasi ma faʻafitauli o le mafaufau o loʻo aʻafia ai maso e ono faʻaalia ai mea faʻaoso. (Sabeh et al., 2020) Ae peitaʻi, pe a oʻo ina tigaina le tiga i maso e mafua mai i le myofascial pain syndrome, e toʻatele tagata o le a amata ona suʻe togafitiga e le gata ina faʻaitiitia ai le tiga ae toe faʻafoʻisia ai o latou tino.

 


Le Auala e Le'i Fa'a'oto'otoga i le Soifua Maloloina- Vitio

Na e feagai ma le susulu poʻo le faʻaogaina o tiga i nofoaga eseese o le tino? E fa'afefea le feagai ma fa'afitauli tau fe'avea'i pe a fa'agaoioi ou pito i luga po'o pito i lalo? Pe e te oo i ni faafitauli mautu mai le savali mai le tasi nofoaga i le isi? O le tele o nei fa'aaliga e pei o le tiga e feso'ota'i ma le myofascial tiga ma'i lea e a'afia ai le musculoskeletal system. Pe a feagai le tino o le tagata ma le myofascial pain syndrome, e mafai ona faigata ona iloa ona o maso ua afaina e mafua ai le tiga. I le taimi lava e tasi, pe a feagai se tagata ma le myofascial pain syndrome e le maua se togafitiga e faʻaitiitia ai le tiga, e mafai ona oʻo atu ai i faʻafitauli ogaoga o le soifua maloloina e pei o:

  • Fa'aletonu le fe'avea'i
  • Tiga musele ma le ma'ale'ale
  • Nerve mataupu
  • Fa'afitauli o le neura

A o tagata e maua i le myofascial pain syndrome o loʻo suʻe togafitiga, o loʻo latou sailia ni togafitiga taugofie e mafai ona tuʻufaʻatasia ma isi togafitiga e mafai ona fesoasoani e faʻaitiitia le tiga ma toe faʻafoʻi le gaioiga o le tino i pito. O togafitiga e le o ni taotoga e mafai ona avea ma fofo mo le tele o tagata taʻitoʻatasi ona e taugofie ma e mafai ona faʻapitoa. O le vitio o loʻo i luga o loʻo faʻaalia ai pe faʻafefea ona fesoasoani togafitiga e le o ni taotoga e pei o le chiropractic care e toe faʻafoʻisia le tino e ala i le tusi lesona ma le faʻaogaina o masini e mafai ona faʻalautele ma suʻe mea faʻaoso aʻo toe faʻafoʻi le tino i pito.


Acupuncture Fa'aitiitia le Fa'aosoina o Tiga

A alu se tagata mo togafitiga e le o ni taotoga mo o latou myofascial tiga maʻi, e mafai ona avea le acupuncture ma tali. O le Acupuncture ose fa'ata'ita'iga fa'afoma'i i Sasa'e mai Saina na fa'atinoina e tagata tomai fa'apolofesa fa'aa'oa'oina maualuga. O lea la, e faʻapefea ona fesoasoani le acupuncture e faʻaitiitia ai le tiga o le tiga mai le myofascial pain syndrome? E fa'aogaina e le au aupuncturists ni nila mafiafia, sili ona manifinifi e tu'u ai i vaega patino o le tino e fa'aitiitia ai fa'ailoga e pei o le tiga e mafua ai fa'afitauli. O le mea lea e mafua ai ona le toaga le myofascial ma, faʻaitiitia ai le toto maualuga o le intramuscular, faʻamalolo le tosoina o le musculoskeletal, ma faʻaleleia le paleni masini i pito i luga ma pito i lalo. (Lin et al., 2022

 

Acupuncture Toe Fa'afoisia Galuega a le Tino

Acupuncture e masani ona faʻaaogaina e toe faʻafoʻi ai le tafe masani o le malosi i le tino. Ae, i le vaitau faʻaonaponei, ua faʻaalia le tele o aʻafiaga lelei i le ogatotonu ma le peripheral nervous system. O lea la, talu ai o le myofascial pain syndrome e le gata i le nociceptive ma le neuropathic, o aʻafiaga o le acupuncture e mafai ona suia le vaʻaiga o le tiga aʻo mafua ai ona toe faʻafoʻisia le faagasologa o le faʻamalologa masani a le tino. (Keli & Uili, 2019) I le taimi lava e tasi, e mafai e acupuncturists ona tui lemu ma faʻaosofia le tendon ua aʻafia i le myofascial e faʻaosofia ai se musele e faʻamalo ai le musele fufusi. (Qiu et al., 2023) O lenei mea e mafai ai e le tino ona malolo ma fesoasoani e faʻaitiitia le avanoa e toe foʻi atu ai faʻailoga i le maso facia. Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo suʻe togafitiga mo o latou faʻamaʻi tiga o le myofascial, o le tuʻufaʻatasia o le acupuncture e mafai ona avea ma fofo e toe faʻafoʻisia ai le tino i le musculoskeletal system.

 


mau faasino

Fernandez-de-Las-Penas, C., Nijs, J., Cagnie, B., Gerwin, R. D., Plaza-Manzano, G., Valera-Calero, J. A., & Arendt-Nielsen, L. (2023). Myofascial Pain Syndrome: Ose Tulaga Nociceptive Comorbid with Neuropathic poʻo Nociplastic Pain. Ola (Basel), 13(3). doi.org/10.3390/life13030694

Keli, R. B., & Uili, J. (2019). Acupuncture mo Tiga. American Family Physician, 100(2), 89-96. www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/31305037

www.aafp.org/pubs/afp/issues/2019/0715/p89.pdf

Lin, X., Li, F., Lu, H., Zhu, M., & Peng, T. Z. (2022). Acupuncturing o myofascial tiga faʻaoso itu mo le togafitiga o le osteoarthritis tulivae: O se iloiloga faʻapitoa ma faʻataʻitaʻiga. Fomai (Baltimore), 101(8), e28838. doi.org/10.1097/MD.0000000000028838

Qiu, X. H., Yang, X. Y., Wang, Y. Y., Tian, ​​S. L., Yan, Y. B., Xu, A. P., Fu, F., Wen, F. Y., Yang, Y., Zhang, Y., Zhang, Y. Q., Yang, Z. W. , Xu, C., Sun, Q. H., Wu, X. L., Dai, X. Y., Li, N., & Cheng, K. (2023). Myofascial acupuncture versus acupuncture masani mo tiga faʻainisinia ua: o se faʻasalalauga mo se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa faʻapitoa. BMJ Open, 13(8), e068129. doi.org/10.1136/bmjopen-2022-068129

Sabeh, A. M., Bedaiwi, S. A., Felemban, O. M., & Mawardi, H. H. (2020). Myofascial Pain Syndrome ma Lona Fegalegaleaiga i Faʻailoga Faʻaoso, Faʻailoga Mata, Muscular Hypertrophy, Deflection, Soʻotaga Faʻatasi, Faʻasinomaga Massa o le Tino, Tausaga ma Tulaga Aʻoga. J Int Soc Prev Community Dent, 10(6), 786-793. doi.org/10.4103/jispcd.JISPCD_328_20

Tantanatip, A., & Chang, K. V. (2023). Myofascial Pain Syndrome. I totonu StatPearls. www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29763057

 

Tuuese

O le a le tala a le suʻesuʻega e uiga i le 'ai o paʻu mo le soifua maloloina o le fatu

O le a le tala a le suʻesuʻega e uiga i le 'ai o paʻu mo le soifua maloloina o le fatu

Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo vaʻavaʻai e faʻaleleia le soifua maloloina o le fatu, pe mafai ea e le taumafaina o vine ona fesoasoani i le soifua maloloina o le fatu?

O le a le tala a le suʻesuʻega e uiga i le 'ai o paʻu mo le soifua maloloina o le fatu

Fualaau ma le Soifua Maloloina o le Loto

Prunes, poʻo palama mago, o fualaʻau e maua i le fiber e sili atu meaʻai nai lo pulu fou ma fesoasoani i le gaogao ma le manava. (Ellen Lever et al., 2019) O suʻesuʻega fou o loʻo fautua mai e mafai ona latou ofoina atu le sili atu nai lo le faʻamaʻiina ma le faʻamalologa, e tusa ai ma suʻesuʻega fou na tuʻuina atu i le American Society for Nutrition. O le 'ai o vine i aso uma e mafai ona fa'aleleia ai le maualuga o le cholesterol ma fa'aitiitia ai le fa'ama'i fa'ama'i ma le mumū.

  • O le taumafaina o le lima i le 10 paleni i le aso e mafai ona lagolago ai le soifua maloloina o le fatu.
  • O fa'amanuiaga o le soifua maloloina o le fatu o le taumafa masani na va'aia i tamaloloa.
  • I tama'ita'i matutua, o le 'ai masani o vine e leai se aafiaga leaga i le aofa'i o le cholesterol, suka toto, ma le inisalini.
  • O se isi suʻesuʻega na maua ai o le 'aiina o le 50-100 kalama poʻo le lima i le sefulu prunes i aso uma e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o aʻafiaga o faʻamaʻi fatu. (Mee Young Hong et al., 2021)
  • O le fa'aitiitia o fa'ailoga o le cholesterol ma le fulafula ona o le fa'aleleia atili o le maualuga o le antioxidant.
  • O le fa'ai'uga e fa'apea e mafai e vine ona lagolagoina le soifua maloloina o le fatu.

Fufulu ma Fugalaau Fou

E ui lava o suʻesuʻega na fautua mai e mafai e vine ona lagolagoina le soifua maloloina o le fatu, e le o lona uiga o pulu fou poʻo le sua suamalie e mafai ona ofoina atu ia lava faʻamanuiaga. Ae ui i lea, e le tele ni suʻesuʻega i faʻamanuiaga o pulu fou poʻo le sua suamalie, ae e mafai ona latou faia. Peitaʻi, e manaʻomia nisi suʻesuʻega. O palama fou ua mae'a fa'amago i le ea vevela e fa'aleleia atili ai le tau o mea'ai ma le ola fa'aola o fuala'au 'aina, lea e mafai ona avea ma mafua'aga e fa'atumauina ai e le fa'amago le tele o mea'ai. (Harjeet Singh Brar et al., 2020)

  • Atonu e mana'omia e tagata ta'ito'atasi ona 'ai le tele o palama ina ia maua ai fa'amanuiaga tutusa.
  • O le taumafaina o le 5-10 vine e foliga mai e faigofie atu nai lo le taumafai e tutusa le aofaʻi, pe sili atu foi, o palama fou.
  • Peita'i e fa'ailoa mai so'o se filifiliga nai lo le sua pa'u ona o fuala'au 'a'ai atoa e tele atu alava, e lagona ai le tumu o le tino, ma e maualalo le kalori.

Faamanuiaga mo Tagata Talavou

O le tele o su'esu'ega sa faia i tama'ita'i ua mae'a le fa'ata'otoga ma ali'i ua silia ma le 55, ae mafai fo'i e tagata laiti ona manuia mai le 'aina o vine. O se mea'ai e mauoa i fualaau 'aina ma fualaau faisua e manatu e maloloina, o lea o le faaopoopoina o vine i meaai a se tasi o le a faaopoopo i le soifua maloloina. Mo tagata taʻitoʻatasi e le fiafia i vine, o fualaau aina e pei o apu ma vine e fautuaina foi mo le soifua maloloina o le fatu. Peitaʻi, e naʻo le tasi le vaega o meaʻai e fai ai fualaʻau, ma e tāua le taulaʻi atu i taumafa paleni ma fualaau faisua, leki, ma suāuu mo le soifua mālōlōina o le fatu. O fuala'au e tele naua alava, o lea e fautuaina ai tagata ta'ito'atasi e fa'aopoopo lemu i a latou masani i aso ta'itasi, ona o le fa'aopoopoina tele i le taimi e tasi e mafai ona o'o atu ai i le manava, fulafula, ma/po'o. manava masuasua.


Fa'ato'ilaloina le Gagana o le Loto Fa'ato'ilalo


mau faasino

Lever, E., Scott, S. M., Louis, P., Emery, P. W., & Whelan, K. (2019). Le aʻafiaga o paʻu i luga o le faʻaofuofu, taimi feʻaveaʻi o le gutu ma le microbiota gastrointestinal: O se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa. Mea'ai tau falema'i (Edinburgh, Sikotilani), 38(1), 165–173. doi.org/10.1016/j.clnu.2018.01.003

Hong, M. Y., Kern, M., Nakamichi-Lee, M., Abbaspour, N., Ahouraei Far, A., & Hooshmand, S. (2021). Fa'amamago Plum Fa'amamago Fa'aleleia le Aofa'i o le Cholesterol ma le Antioxidant Capacity ma Fa'aitiitia ai le Fua i Fa'atama'ita'i Soifua Mālōlōina Fa'atama'i Fa'atama'i. Tusitala o meaai faafomai, 24(11), 1161–1168. doi.org/10.1089/jmf.2020.0142

Harjeet Singh Brar, Prabhjot Kaur, Jayasankar Subramanian, Gopu R. Nair & Ashutosh Singh (2020) Aafiaga o Faʻamaʻi Fuafuaga i Faʻamago Kinetics ma Physio-chemical uiga o Yellow European Plums, International Journal of Fruit Science, 20:sup2, S252-S279 , DOI: 10.1080/15538362.2020.1717403