ClickCease
+ 1-915-850-0900 spinedoctors@gmail.com
Page Filifilia

loto le Soifua Maloloina

Soifua Maloloina o le Loto. O le tata o le fatu e tusa ma le 2.5 piliona taimi i le olaga atoa o se tagata, ma tuleia le faitau miliona o kalone toto i vaega uma o le tino. O lenei tafega tumau e ave ai le okesene, suauu, hormones, isi mea faʻapipiʻi, ma sela taua. E ave'esea fo'i mea leaga o le metabolism. Peitaʻi, a taofi le fatu, e lē taulau galuega tāua.

Ona o le mamafa o galuega a le fatu, e mafai foi ona toilalo. E mafai ona paʻu i lalo ona o le le lelei o meaʻai, leai o se faamalositino, ulaula, faʻamaʻi pipisi, genes le manuia, ma isi mea. O se tasi o faʻafitauli autu o le atherosclerosis. O le fa'aputuga lea o le ma'a e maua i le cholesterol i totonu o alatoto. O lenei ma'a e mafai ona fa'atapulaaina le tafe toto i alatoto, alatoto fatu, ma isi alatoto i le tino atoa. A malepe se ma'a, e mafai ona mafua ai se fatu fatu po'o le stroke.

E ui o le toʻatele e atiaʻe nisi o ituaiga o maʻi fatu fatu (faʻamaʻi e aʻafia ai le fatu ma alātoto) a o latou matutua, o se olaga soifua maloloina, aemaise lava pe a amata vave, e matua umi lava e puipuia ai le maʻi fatu fatu. E le gata i lea, o suiga o le olaga ma vailaʻau e mafai ona fesoasoani i maʻi e afaina ai fatu, e pei o le toto maualuga poʻo le cholesterol maualuga, aʻo leʻi faʻaleagaina. Ma o loʻo i ai vailaʻau, gaioiga, ma masini e mafai ona fesoasoani e lagolago le soifua maloloina o le fatu pe a tupu faʻaleagaina.


O Fa'amanuiaga ole Fa'amalositino Fa'aletino mo le Tino ma le Mafaufau

O Fa'amanuiaga ole Fa'amalositino Fa'aletino mo le Tino ma le Mafaufau

“E mafai e le malamalama i le faamalositino feololo ma le fuaina o le aofaʻi o faamalositino e fesoasoani e faatelevave ai sini o le soifua mālōlōina ma le manuia o tagata taʻitoʻatasi?”

O Fa'amanuiaga ole Fa'amalositino Fa'aletino mo le Tino ma le Mafaufau

Fa'amalositino

O ta'iala fa'aletino eseese o lo'o fautuaina ai fa'amalositino faifai pea, fa'atauva'a mo le ausiaina ma le fa'atumauina o le soifua maloloina ma le soifua manuia. O le fa'aitiitiga o le fa'aletino i vaiaso ta'itasi e mafai ona fesoasoani e puipuia fa'ama'i, fa'atuputeleina le soifua manuia o le mafaufau, lagolago le pa'u mamafa ma le tausiga, ma fa'aleleia atili le olaga.

O le a?

  • So'o se mea lava e pamu ai le fatu ma fa'atopetope ai le tata e ta'ua o fa'amalositino feololo. (US Department of Health and Human Services, 2018)
  • O fa'amalositino fa'amalosi fatu e aofia ai - savali fa'atopetope, galue i totonu o le fanua, fufulu, fufulu, ma le ta'alo i ta'aloga eseese e mana'omia ai le gaioi faifaipea.
  • Pe a faia ni faamalositino feololo, e tatau i tagata taʻitoʻatasi ona manava malosi ae mafai lava ona fai se talanoaga. (American Heart Association, 2024)
  • O le su'ega tautala o se auala e mata'ituina ai pe o lo'o feololo le fa'amalositino.

faamanuiaga

E mafai ona fesoasoani le faamalositino faifai pea (American Heart Association, 2024)

  • Fa'aitiitia le lamatiaga o le atia'e o tulaga e pei o le fatu fatu, ma'isuka ituaiga 2, ma le tu'inanau.
  • Faʻaleleia le moe ma fesoasoani i faʻalavelave moe.
  • Faʻaleleia galuega faiʻai e pei o le manatua, taulaʻi, ma le gaioiga.
  • i mamafa leiloa ma/poo le tausiga.
  • Fa'aleleia le soifua maloloina o ponaivi.
  • Faʻaitiitia le atuatuvale, popole, ma isi faʻamaoniga o le soifua maloloina o le mafaufau.

E fia le fa'amalositino?

O talavai mo faamalositino feololo e aofia ai:

  • 30 minute i le aso mo aso e lima o le vaiaso, po o le lua itula ma le 30 minute i le vaiaso. (US Department of Health and Human Services, 2018)
  • O gaioiga fa'aletino e mana'omia e fa'aauau mo le itiiti ifo i le 10 minute e fa'atatauina ose fa'amalositino.
  • E mafai e tagata ta'ito'atasi ona vaevaeina a latou 30 minute i aso ta'itasi i le lua i le tolu vasega pupuu, ta'i 10 minute le umi.
  • A'o fa'atupula'ia le malosi e fa'amalositino ai, fa'amoemoe e fa'atele ni gaioiga fa'alelei.
  • O le a maua e tagata taʻitoʻatasi le tele o faʻamanuiaga faʻalesoifua maloloina pe a latou faʻateleina taimi faʻamalositino aerobic i le 300 minute poʻo le lima itula i vaiaso taʻitasi. (US Department of Health and Human Services, 2018)

Fua Fa'amalositino

  • Ole tulaga feololo ole gaioiga e iloagofie ai le si'itia o le fatu ma le manava.
  • Afu tagata taʻitoʻatasi ae mafai lava ona faʻaauau se talanoaga.
  • E mafai e tagata taitoatasi ona talanoa ae le mafai ona pepese.
  • O le a lagona e tagata taʻitoʻatasi le faʻamalositino ae le faʻafefe ma faʻafefe.
  • E mafai e tagata ta'ito'atasi ona fa'aogaina fua eseese e fua ai le malosi o fa'amalositino.

Heart Rate

  • Ole fua ole fatu ole malosi ole 50% ile 70% ole maualuga ole fatu ole tagata. (Centres for Control Control and Prevention, 2022)
  • Ole maualuga ole fatu ole tagata e eseese ile matua.
  • Ole siata ole fatu po'o le calculator e mafai ona iloa ai le maualuga ole fatu ole tagata.
  • Ina ia fua le fatu i le ogatotonu o le faamalositino, e mafai e tagata taʻitoʻatasi ona ave a latou fatu poʻo le faʻaogaina o le mataʻituina o le fatu, app, fitness tracker, poʻo le smartwatch e faʻamautinoa ai latou te tumau i se malosi malosi.

MET

  • MET e fa'atusa mo Metabolic Tutusa mo Galuega ma e faasino i le aofaʻi o le okesene e faʻaaogaina e le tino i taimi o gaioiga faʻaletino.
  • O le tofiaina o METs i se gaioiga e mafai ai e tagata taʻitoʻatasi ona faʻatusatusa le aofaʻi o le faʻamalositino e faia e se gaioiga.
  • E aoga lenei mea mo tagata taʻitoʻatasi e eseese le mamafa.
  • I le fa'agaioiga fa'aletino, e fa'ateleina le mānava ma le tātā o le fatu, ma e mu ai le tino e tusa ma le 3.5 i le 7 kaloli i le minute.
  • Ole numera moni na mu e fa'alagolago i lou mamafa ma lou malosi.
  • E fa'aaoga e le tino le 1 MET mo galuega fa'avae e pei o le manava.
  • Tulaga o gaoioiga:
  • 1 MET – Tino i le malologa
  • 2 METs – Gaoioiga mama
  • 3-6 METs – Gaoioiga feololo
  • 7 pe sili atu METs – Gaoioiga malosi

Fua o le Fa'amalositino

E mafai fo'i e tagata ta'ito'atasi ona siaki le maualuga oa latou gaioiga e fa'aaoga ai le Borg Fa'ailoga o le Fua Fa'atatau Fa'amalositino/RPE. (Centres for Control Control and Prevention, 2022) O le fa'aogaina o lenei fua e aofia ai le mata'ituina o lagona o le tagata i le malosi o le tino o lo'o galue a'o fai fa'amalositino. O le fua e amata ile 6 ma fa'ai'u ile 20. O le fa'amalositino i le va o le 11 ma le 14 e fa'atatau i le gaio'iga fa'aletino.

  • 6 – Leai se faamalositino – nofonofo filemu pe moe
  • 7-8 – Fa'amalosi tino mama
  • 9-10 – E matua mama lava le galue malosi
  • 11-12 – Taumafaiga māmā
  • 13-14 – Fai sina taumafaiga malosi
  • 15-16 – Faʻamalosi malosi
  • 17-18 – O galuega mamafa tele
  • 20 – Fa'amalosi malosi

faataitaiga

O le tele o gaioiga e faitaulia o fa'amalositino feololo. Filifili ni mea manaia ma aoao e faaopoopo i latou i se faasologa faalevaiaso.

  • Siva fa'apolo
  • Siva laina
  • Faatoaga
  • O fe'au i le fale e fa'aola ai le fatu.
  • Softball
  • peisipolo
  • volipolo
  • Fa'alua tenisi
  • Savali savali
  • Ta'ase'e mama
  • Savalivali pe tamo'e i luga o se ta'avale
  • Faʻaaogaina o se elliptic trainer
  • Ti'eti'e uila i lalo ole 10 maila ile itula ile eleele
  • aau malie
  • Suavai vai

Lu'itau Fe'avea'i

  • O tagata ta'ito'atasi o lo'o iai fa'afitauli tau fe'avea'i e mafai ona fa'amalieina le malosi e fa'aaoga ai se nofoa fa'ata'avalevale po'o se uila lima ma aau po'o vai aerobics.
  • O tagata ta'ito'atasi e mafai ona fa'aoga o latou vae ae le mafai ona fa'apalepale i le savali po'o le tamo'e, e mafai ona taumafai e uila pe aau.

Fa'ateleina Fa'amalositino

E 'ese'ese auala e fa'aaofia ai ma fa'ateleina gaioiga fa'aletino. E aofia ai:

10-minute Gaoioiga Pape

  • Savali fa'avave mo le itiiti ifo i le 10 minute i le taimi.
  • Savalivali i se saoasaoa faigofie mo ni nai minute.
  • Su'e le saoasaoa mo le 10 minute.
  • Taumafai e savali i taimi malolo faigaluega poʻo le aoauli ma/poʻo aʻo leʻi alu pe a uma le galuega.

Taleniga Savali

  • E mafai e tagata taʻitoʻatasi ona savavali i totonu, fafo, poʻo luga o se taʻavale.
  • O le tu'u sa'o ma auala savali e fa'afaigofie ai ona ausia se saoasaoa vave.
  • A lelei loa le savali vave mo le 10 minute, amata fa'alautele le taimi savali.
  • Fa'ata'ita'i ta'aloga savali eseese e ofo mai ai savali vave, ta'aloga ta'avale, ma/po'o le fa'aopoopoina o maupu'epu'e po'o le fa'ai'uga ta'avale.

Gaoioiga Fou

  • E fautuaina tagata taʻitoʻatasi e faʻataʻitaʻi i faʻamalositino eseese e suʻe ai mea e aoga mo i latou.
  • Manatunatu i le faasee faasee, lau, po o le faasee i luga o le laupapa e faatele ai le tata o le fatu.

O gaioiga fa'aletino fa'aletino e maua ma fa'atumauina ai le tino. E le tatau ona mafatia tagata ta'ito'atasi pe afai e mafai ona latou faia na o sina mea itiiti i le taimi muamua. Tuu se taimi e fausia ai le onosai ma faasolosolo malie ona faaavanoa taimi i aso taitasi mo gaoioiga faaletino fiafia.


Suia Lou Tino


mau faasino

US Department of Health & Human Services. (2018). Ta'iala mo Gaoioiga Faaletino mo Amerika, lomiga lona lua. Toe maua mai health.gov/sites/default/files/2019-09/Physical_Activity_Guidelines_2nd_edition.pdf

American Heart Association. (2024). Fautuaga a le American Heart Association mo gaioiga faʻaletino i tagata matutua ma tamaiti. (Ola maloloina, Fa'amatalaga. www.heart.org/en/healthy-living/fitness/fitness-basics/aha-recs-for-physical-activity-in-adults

Nofoaga Autu mo Fa'ama'i ma Puipuiga. (2022). Fa'atatau le fatu fa'atatau ma le maualuga maualuga o le fatu. Toe maua mai www.cdc.gov/physicalactivity/basics/measuring/heartrate.htm

Nofoaga Autu mo Fa'ama'i ma Puipuiga. (2022). Le fa'amalositino (Borg Rating of Perceived Exertion Scale). Toe maua mai www.cdc.gov/physicalactivity/basics/measuring/exertion.htm

O le a le tala a le suʻesuʻega e uiga i le 'ai o paʻu mo le soifua maloloina o le fatu

O le a le tala a le suʻesuʻega e uiga i le 'ai o paʻu mo le soifua maloloina o le fatu

Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo vaʻavaʻai e faʻaleleia le soifua maloloina o le fatu, pe mafai ea e le taumafaina o vine ona fesoasoani i le soifua maloloina o le fatu?

O le a le tala a le suʻesuʻega e uiga i le 'ai o paʻu mo le soifua maloloina o le fatu

Fualaau ma le Soifua Maloloina o le Loto

Prunes, poʻo palama mago, o fualaʻau e maua i le fiber e sili atu meaʻai nai lo pulu fou ma fesoasoani i le gaogao ma le manava. (Ellen Lever et al., 2019) O suʻesuʻega fou o loʻo fautua mai e mafai ona latou ofoina atu le sili atu nai lo le faʻamaʻiina ma le faʻamalologa, e tusa ai ma suʻesuʻega fou na tuʻuina atu i le American Society for Nutrition. O le 'ai o vine i aso uma e mafai ona fa'aleleia ai le maualuga o le cholesterol ma fa'aitiitia ai le fa'ama'i fa'ama'i ma le mumū.

  • O le taumafaina o le lima i le 10 paleni i le aso e mafai ona lagolago ai le soifua maloloina o le fatu.
  • O fa'amanuiaga o le soifua maloloina o le fatu o le taumafa masani na va'aia i tamaloloa.
  • I tama'ita'i matutua, o le 'ai masani o vine e leai se aafiaga leaga i le aofa'i o le cholesterol, suka toto, ma le inisalini.
  • O se isi suʻesuʻega na maua ai o le 'aiina o le 50-100 kalama poʻo le lima i le sefulu prunes i aso uma e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o aʻafiaga o faʻamaʻi fatu. (Mee Young Hong et al., 2021)
  • O le fa'aitiitia o fa'ailoga o le cholesterol ma le fulafula ona o le fa'aleleia atili o le maualuga o le antioxidant.
  • O le fa'ai'uga e fa'apea e mafai e vine ona lagolagoina le soifua maloloina o le fatu.

Fufulu ma Fugalaau Fou

E ui lava o suʻesuʻega na fautua mai e mafai e vine ona lagolagoina le soifua maloloina o le fatu, e le o lona uiga o pulu fou poʻo le sua suamalie e mafai ona ofoina atu ia lava faʻamanuiaga. Ae ui i lea, e le tele ni suʻesuʻega i faʻamanuiaga o pulu fou poʻo le sua suamalie, ae e mafai ona latou faia. Peitaʻi, e manaʻomia nisi suʻesuʻega. O palama fou ua mae'a fa'amago i le ea vevela e fa'aleleia atili ai le tau o mea'ai ma le ola fa'aola o fuala'au 'aina, lea e mafai ona avea ma mafua'aga e fa'atumauina ai e le fa'amago le tele o mea'ai. (Harjeet Singh Brar et al., 2020)

  • Atonu e mana'omia e tagata ta'ito'atasi ona 'ai le tele o palama ina ia maua ai fa'amanuiaga tutusa.
  • O le taumafaina o le 5-10 vine e foliga mai e faigofie atu nai lo le taumafai e tutusa le aofaʻi, pe sili atu foi, o palama fou.
  • Peita'i e fa'ailoa mai so'o se filifiliga nai lo le sua pa'u ona o fuala'au 'a'ai atoa e tele atu alava, e lagona ai le tumu o le tino, ma e maualalo le kalori.

Faamanuiaga mo Tagata Talavou

O le tele o su'esu'ega sa faia i tama'ita'i ua mae'a le fa'ata'otoga ma ali'i ua silia ma le 55, ae mafai fo'i e tagata laiti ona manuia mai le 'aina o vine. O se mea'ai e mauoa i fualaau 'aina ma fualaau faisua e manatu e maloloina, o lea o le faaopoopoina o vine i meaai a se tasi o le a faaopoopo i le soifua maloloina. Mo tagata taʻitoʻatasi e le fiafia i vine, o fualaau aina e pei o apu ma vine e fautuaina foi mo le soifua maloloina o le fatu. Peitaʻi, e naʻo le tasi le vaega o meaʻai e fai ai fualaʻau, ma e tāua le taulaʻi atu i taumafa paleni ma fualaau faisua, leki, ma suāuu mo le soifua mālōlōina o le fatu. O fuala'au e tele naua alava, o lea e fautuaina ai tagata ta'ito'atasi e fa'aopoopo lemu i a latou masani i aso ta'itasi, ona o le fa'aopoopoina tele i le taimi e tasi e mafai ona o'o atu ai i le manava, fulafula, ma/po'o. manava masuasua.


Fa'ato'ilaloina le Gagana o le Loto Fa'ato'ilalo


mau faasino

Lever, E., Scott, S. M., Louis, P., Emery, P. W., & Whelan, K. (2019). Le aʻafiaga o paʻu i luga o le faʻaofuofu, taimi feʻaveaʻi o le gutu ma le microbiota gastrointestinal: O se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa. Mea'ai tau falema'i (Edinburgh, Sikotilani), 38(1), 165–173. doi.org/10.1016/j.clnu.2018.01.003

Hong, M. Y., Kern, M., Nakamichi-Lee, M., Abbaspour, N., Ahouraei Far, A., & Hooshmand, S. (2021). Fa'amamago Plum Fa'amamago Fa'aleleia le Aofa'i o le Cholesterol ma le Antioxidant Capacity ma Fa'aitiitia ai le Fua i Fa'atama'ita'i Soifua Mālōlōina Fa'atama'i Fa'atama'i. Tusitala o meaai faafomai, 24(11), 1161–1168. doi.org/10.1089/jmf.2020.0142

Harjeet Singh Brar, Prabhjot Kaur, Jayasankar Subramanian, Gopu R. Nair & Ashutosh Singh (2020) Aafiaga o Faʻamaʻi Fuafuaga i Faʻamago Kinetics ma Physio-chemical uiga o Yellow European Plums, International Journal of Fruit Science, 20:sup2, S252-S279 , DOI: 10.1080/15538362.2020.1717403

Malamalama i le Postural Orthostatic Tachycardia Syndrome (POTS)

Malamalama i le Postural Orthostatic Tachycardia Syndrome (POTS)

Postural orthostatic tachycardia syndrome ose tulaga fa'afoma'i e mafua ai le mumā ma fa'ateteleina pe a uma ona tu. E mafai ona fa'aitiitia ma pulea fa'ailoga o le olaga ma faiga fa'apitoa fa'apitoa?

Malamalama i le Postural Orthostatic Tachycardia Syndrome (POTS)

Postural Orthostatic Tachycardia Syndrome – POTS

Postural orthostatic tachycardia syndrome, poʻo POTS, o se tulaga e fesuisuiaʻi le ogaoga mai le laʻititi i le le mafai. Faatasi ai ma POTS:

  • Ua matua faateleina le tātā o le fatu i le tulaga o le tino.
  • O lenei tulaga e masani ona aafia ai tagata talavou.
  • O le tele o tagata e maua i le postural orthostatic tachycardia syndrome o fafine i le va o le 13 ma le 50 tausaga.
  • O nisi tagata e iai se talafaasolopito o aiga o POTS; o nisi tagata latou te lipotia le POTS na amata ina ua maeʻa se maʻi poʻo se faʻalavelave, ae o isi na lipotia mai na amata faasolosolo.
  • E masani lava ona foia i le taimi.
  • E mafai ona aogā togafitiga.
  • E fa'avae su'esu'ega ile su'esu'eina ole toto maualuga ma le fatu/ fatu.

O auga

Postural orthostatic tachycardia syndrome e mafai ona afaina ai tagata talavou o loʻo soifua maloloina ma e mafai ona amata faʻafuaseʻi. E masani ona tupu i le va o le 15 ma le 50 tausaga, ma e sili atu ona maua e tamaitai nai lo alii. E mafai e tagata ta'ito'atasi ona o'o i fa'ailoga eseese i totonu o ni nai minute talu ona tu i luga mai se tulaga taoto pe nofo. O auga e mafai ona tupu soo ma aso uma. O fa'ailoga sili ona taatele e aofia ai: (National Institutes of Health. National Center for Advancing Translational Sciences. Nofoaga Fa'amatalaga Fa'ama'i Genetic ma Rare. 2023)

  • fāʻatu
  • Lightheadedness
  • O se lagona e pei o le a e te'a.
  • Fa'atete - lagona vave po'o le fa'aletonu le tata o le fatu.
  • Tesea
  • Headaches
  • Vaʻai matala
  • Liu vae i le mūmū-violē.
  • Vaivai
  • Tremors
  • Vaivai
  • Faʻafitauli moe
  • Fa'aletonu le fa'atumauina/ puao fai'ai.
  • E mafai fo'i e tagata ta'ito'atasi ona o'o i fa'alavelave fa'afuase'i o le matapogia, e masani lava e aunoa ma se fa'aosoina nai lo le tu i luga.
  • E mafai e tagata taʻitoʻatasi ona oʻo i soʻo se tuʻufaʻatasiga o nei faʻaʻailoga.
  • O nisi taimi, e le mafai e tagata ta'ito'atasi ona taulimaina ta'aloga po'o fa'amalositino ma e ono lagona le fa'amama le ulu ma le niniva i le tali atu i gaioiga fa'aletino mama pe feololo, lea e mafai ona fa'amatala o le le fa'amalositino.

Aafiaga Fesootai

  • Postural orthostatic tachycardia syndrome e mafai ona fesoʻotaʻi ma isi dysautonomia poʻo maʻi o le tino, pei o le neurocardiogenic syncope.
  • O tagata taʻitoʻatasi e masani ona maua faʻatasi ma isi tulaga e pei o:
  • Faʻailoga vaivai vaivai
  • Ehlers-Danlos syndrome
  • Fibromyalgia
  • Migraines
  • Isi tulaga autoimmune.
  • Tulaga o le manava.

Mafuaaga

E masani lava, o le tu i luga e oso ai le toto mai le tino i vae. O le suiga fa'afuase'i o lona uiga e itiiti le toto o lo'o avanoa mo le fatu e pamu. Ina ia taui, o le autonomic nervous system e auina atu faailoilo i alātoto e faʻapipiʻi e tulei atili ai le toto i le fatu ma faʻamautu ai le toto ma se fatu masani. O le tele o tagata ta'ito'atasi e le oo i ni suiga tetele i le toto po'o le fatu pe a tu i luga. O nisi taimi, e le mafai e le tino ona faʻatino lelei lenei galuega.

  • If pa'u le toto toto mai le tu ma mafua ai auga e pei o le malamalama, e ta'ua o le ma'i toto maualuga.
  • Afai o le e tumau pea le maualuga o le toto, ae o le fatu e vave tele, o PULE.
  • O mea tonu e mafua ai le postural orthostatic tachycardia syndrome e eseese i tagata taʻitoʻatasi ae e fesoʻotaʻi ma suiga i:
  • O le tino o le tino, le maualuga o le hormone adrenal, le aofaʻi atoa o le toto, ma le le lelei o le faʻamalositino. (Robert S. Sheldon et al., 2015)

Autonomic Nervous System

O le autonomic nervous system e pulea ai le toto ma le fatu, o vaega ia o le neura e pulea ai galuega a le tino i totonu e pei o le gaogao, manava, ma le fatu. O se mea masani le pa'ū teisi o le toto ma le saoasaoa o le fatu pe a tu. Faatasi ai ma POTS, o nei suiga e sili atu ona faʻaalia.

  • POTS ua manatu o se ituaiga o dysautonomia, o lona uiga faaitiitia tulafono faatonutonu o le faiga neura autonomic.
  • E tele isi fa'ama'i e manatu fo'i e feso'ota'i ma le dysautonomia, e pei o le fibromyalgia, ma'i itaita'i, ma le ma'i vaivai masani.
  • E le o manino pe aisea e tupu ai le maʻi poʻo soʻo se isi ituaiga o dysautonomia, ae foliga mai o loʻo i ai se faʻalavelave faʻale-aiga.

O nisi taimi o le vaega muamua o le POTS e faʻaalia pe a maeʻa se mea faʻalesoifua maloloina e pei o:

  • Fa'ama'i fa'ama'i pipisi, mo se fa'ata'ita'iga, o se fa'ama'i tuga o le fulū.
  • Ose fa'alavelave po'o se fa'alavelave.
  • taotoga tele

faʻautaga maʻi

  • Ole su'esu'ega ole su'esu'ega ole a aofia ai se tala'aga fa'afoma'i, su'ega fa'aletino, ma su'ega fa'ama'i.
  • O le a ave e le tausi soifua maloloina le toto maualuga ma le fatu ia le itiiti ifo ma le faalua. E tasi le taimi e taoto ai ma le tasi i le tu.
  • O le fuaina o le toto ma le saoasaoa o le fatu o le taoto i lalo, nofo, ma le tu o ni mea taua.
  • E masani lava, o le tu i luga e faʻateleina ai le fatu ile 10 paʻu ile minute pe itiiti.
  • Faatasi ai ma le POTS, o le fatu o le fatu e faʻatupulaʻia i le 30 paʻu i le minute ae tumau pea le toto maualuga e le suia. (Dysautonomia International. 2019)
  • O le ta o le fatu e tumau pea i luga mo ni nai sekone pe a tu/masani 10 minute pe sili atu.
  • E tupu soo auga.
  • E sili atu nai lo ni nai aso.

Suiga le fatu o le tulaga e le na'o le pau lea o le su'esu'ega o su'esu'ega mo le postural orthostatic tachycardia syndrome, aua e mafai e tagata ta'ito'atasi ona iloa lenei suiga ma isi tulaga.

tofotofoga

Eseesega Faʻamatalaga

  • E tele mafua'aga o le dysautonomia, syncope, ma le maualuga o le toto.
  • I le taimi atoa o le iloiloga, e mafai e le tausi soifua maloloina ona vaʻavaʻai i isi tulaga, e pei o le faʻavaivai, faʻamalo mai le moe umi, ma le neuropathy o le maʻisuka.
  • O vaila'au e pei o vaila'au fa'ama'i po'o vaila'au o le toto e mafai ona mafua ai a'afiaga tutusa.

faiga

E tele auala o lo'o fa'aogaina i le puleaina o le POTS, ma e ono mana'omia e tagata ta'ito'atasi se faiga fa'apitoa. O le a fautuaina e le tausi soifua maloloina le siakiina e le aunoa o le toto ma le fatu fatu i le fale e talanoaina ai taunuuga pe a alu i totonu mo siaki faafomai.

Suavai ma Mea'ai

Faamalositino Faamalositino

  • Fa'amalositino ma togafitiga faaletino e mafai ona fesoasoani i le tino e aʻoaʻo e fetuunai i se tulaga saʻo.
  • Talu ai e mafai ona faigata le faʻamalositino pe a feagai ma POTS, e ono manaʻomia se polokalame faʻamalositino i lalo o le vaavaaiga.
  • E mafai ona amata se polokalame faamalositino i le aau po o le fa'aogaina o masini alo, e le mana'omia ai le tu sa'o. (Dysautonomia International. 2019)
  • A maeʻa le masina pe lua, e mafai ona faʻaopoopo le savali, tamoʻe, poʻo le uila.
  • O suʻesuʻega ua faʻaalia ai o tagata taʻitoʻatasi e iai le POTS, i le averesi, e laʻititi potu fatu nai lo tagata e leai se maʻi.
  • O faamalositino masani aerobic ua faʻaalia e faʻateleina ai le potu o le fatu, faʻagesegese le fatu, ma faʻaleleia auga. (Qi Fu, Benjamin D. Levine. 2018)
  • E tatau i tagata ta'ito'atasi ona fa'aauau se polokalame fa'amalositino mo se taimi umi e taofia ai fa'ailoga mai le toe fo'i mai.

vailaau

  • O vaila'au fa'atonu e pulea ai le POTS e aofia ai le midodrine, beta-blockers, pyridostigmine - Mestinon, ma le fludrocortisone. (Dysautonomia International. 2019)
  • Ivabradine, faʻaaogaina mo le fatu o le sinus tachycardia, ua faʻaaogaina lelei foi i nisi tagata.

Fa'asagaga Fa'asao

O isi auala e fesoasoani e puipuia ai faʻamaoniga e aofia ai:

  • Moe i le tulaga ulu i luga e ala i le siitia o le ulu o le moega mai le eleele 4 i le 6 inisi e faʻaaoga ai se moega fetuutuunai, poloka laupapa, poʻo faʻatutu.
  • Ole mea lea e fa'atuputeleina ai le tele o le toto ile ta'amilosaga.
  • Fa'atino faiga fa'asagatau e pei o le si'i, oomi le polo, po'o le kolosi o vae. (Qi Fu, Benjamin D. Levine. 2018)
  • O le ofuina o totini fa'amalosi e puipuia ai le tele o le toto mai le tafe i totonu o vae pe a tu e mafai ona fesoasoani e aloese mai le toto maualuga. (Dysautonomia International. 2019)

Fa'ato'ilaloina le Gagana o le Loto Fa'ato'ilalo


mau faasino

National Institutes of Health. National Center for Advancing Translational Sciences. Nofoaga Fa'amatalaga o Fa'ama'i Genetic ma Rare (GARD). (2023). Postural orthostatic tachycardia syndrome.

Sheldon, R. S., Grubb, B. P., 2nd, Olshansky, B., Shen, W. K., Calkins, H., Brignole, M., Raj, S. R., Krahn, A. D., Morillo, C. A., Stewart, J. M., Sutton, R., Sandroni, P., Aso Faraile, K. J., Hachul, D. T., Cohen, M. I., Lau, D. H., Mayuga, K. A., Moak, J. P., Sandhu, R. K., & Kanjwal, K. (2015). 2015 fa'amatalaga autasi tagata tomai fa'apitoa i le pa'u o le fatu i le su'esu'ega ma le togafitiga o le ma'i tachycardia postural, tachycardia le talafeagai, ma le vasovagal syncope. Faagatama o le fatu, 12(6), e41–e63. doi.org/10.1016/j.hrthm.2015.03.029

Dysautonomia International. (2019). Postural Orthostatic Tachycardia Syndrome

Fu, Q., & Levine, B. D. (2018). Fa'amalositino ma togafitiga e le fa'afoma'i ole POTS. Autonomic neuroscience: faavae & falemaʻi, 215, 20-27. doi.org/10.1016/j.autneu.2018.07.001

Le mea e tatau ona e iloa e uiga i le le lava o le Venous

Le mea e tatau ona e iloa e uiga i le le lava o le Venous


faʻatomuaga

Dr. Jimenez, DC, o loʻo tuʻuina atu mea e tatau ona e iloa e uiga i le le lava o le venous. O le tele o mea ma masaniga o le olaga e mafua ai se aafiaga i o tatou tino, lea e mafai ona oʻo atu ai i faʻalavelave faʻamaʻi e mafai ona aʻafia ai o tatou musculoskeletal system ma e ono oʻo atu ai i faʻamaʻi pei o tiga e fesoʻotaʻi ma tulaga masani. I lenei faʻamatalaga, o le a tatou vaʻavaʻai poʻo le a le le lava o le venous, o faʻamaoniga, ma pe faʻafefea ona puipuia le le lava o le venous mai le aʻafia o pito pito i lalo. Matou te taʻua a matou gasegase i fomaʻi faʻamaonia e tuʻuina atu togafitiga faʻapitoa mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo mafatia i tulaga faʻamaʻi e fesoʻotaʻi ma faʻamaʻi Lyme. Matou te fa'amalosia tagata ma'i ta'ito'atasi pe a talafeagai e ala i le fa'asino atu i foma'i feso'ota'i e fa'atatau i a latou su'esu'ega po'o mana'oga. Matou te malamalama ma talia o aʻoaʻoga o se auala ofoofogia pe a fesiligia a matou kamupani tuʻuina atu fesili taua i le talosaga a le maʻi ma le faʻatagaina. Dr. Alex Jimenez, DC, faʻaaogaina lenei faʻamatalaga o se auaunaga faʻaleaʻoaʻoga. Tuuese

 

O le a le Venous System?

Dr. Alex Jimenez, DC, o loʻo tuʻuina atu: O lea o le a tatou agai atu i le foia o faafitauli masani o le cardiovascular ma le le lava o le venous. Se'i o tatou talanoaina la lenei fa'alavelave masani i a tatou faiga fa'atino: le lava venous ma le fa'aogaina o vaila'au. Afai la e te vaʻai i le vena poʻo le tafe toto, e te vaʻai i le fatu. O le fatu o le a pamu atu le toto i alatoto ma alatoto, o alātoto ma alatoto o le a pamu i luga o moega o capillary, ma o venules o le a alu i veins. O veins o le a faʻaosoina le toto i le subclavian vein, ma o le a tafe foʻi ala o le lymph i le vein subclavian.

 

O le vein subclavian o le a alu i totonu o le fatu, ma i le faagasologa, e faʻaauau ma faʻasalalau. O le eseesega tele i le va o veins ma alatoto, o alatoto e iai maso i totonu, ma o maso o le a faʻapipiʻi, faʻatonutonu le toto, ma fesoasoani e faʻaauau le tafe toto. Ae e le maua e veins lena taugata. O veins o le a faʻalagolago i o tatou musele o loʻo siomia ai i latou; afai tatou te fa'akonekarate tele, o lo'o tatou fesoasoani ile fa'asalalauina. O lea la, o le toaga, fealuai solo, ma le faʻamalosi o tatou maso o le a taofia ai le mamafa i totonu o le tino papaʻu e tusa ma le 20 i le 30. Ma, pe a amata ona alu i totonu o le tino loloto ma alatoto, o le a le mea e tupu o le a taofia e alatoto le toto. mai le tafe i tua. E tasi la le itu e mafai ona alu ai le toto.

 

 

Ma o lona uiga o le i ai o se venous system maloloina. E te manaʻo e faʻamalositino soo, ma e te manaʻo e maualuga le mamafa o le vena ma le tafe. O le a la le pathophysiology o le le lava o le venous masani? E i ai au alavai e le lelei, pe mafai foi ona i ai ni au alavai le lelei, e mafai ona e maua i le thrombosis, ma e mafai ona e faʻalavelave. Ma o lena mea e mafai ona oʻo atu ai i le maualuga o le venous pressure. O le maualuga o le venous pressure e mafai ona oʻo atu ai i le faʻalauteleina o vein, suiga o le paʻu, ma le maʻi, ae faʻapea foʻi le maualuga o le mamafa o le vena e mafai ona faʻaleagaina ai valve le lelei, thrombosis, ma faʻalavelave. Ona e maua lea o lenei taamilosaga leaga, ma e masani lava, o pito pito i lalo; ua atili ai ona leaga. O lea, afai e te manaʻo e vaʻavaʻai i mea faʻapitoa, vaʻai i le faʻasologa o vailaʻau faʻapitoa. Venous insufficiency pathogenesis e aʻafia ai le tele o nofoaga i luga o le vailaʻau faʻapitoa, tele nofoaga e mafai ona tatou vaʻavaʻai i ai i le pito i lalo o le tino.

 

Venous Insufficiency & Ona Faailoga

Dr. Alex Jimenez, DC, o loʻo tuʻuina atu: O a la fa'aaliga fa'apitoa o le le lava o venous? O auga o le mageso o vae, mamafa, vaivai, aemaise lava i vae, tiga o vae, fula, ma fufusi. E mafai ona mago le paʻu ma faʻafefe. Atonu e te le o feagai ma le autoimmunity pe afai o loʻo ia te oe lenei paʻu mago ma ita. Atonu o lo'o e feagai ma le le lava o le venous. E mafai ona ma'i maso. O lea la, o lou maso maso atonu e le o se magnesium deficiency. O lou musele fa'agata atonu e sili atu le tiga pe a tu pe nofo ma o latou vae e tautau. A e nofo la, e tautau vae, ma e faʻaleleia le tiga pe a e sii i luga ou vae ma savali. Ma e mafai moni lava ona 'ese'ese mai le fa'aletonu o le toto. Manatua, e te maua le claudication i faʻamaʻi alatoto peripheral ma le le atoatoa. O le taimi lena e te savali ai ma e faamalosi. Ma talu ai ona o le toto e alu i musele ma vae e fufusi ona o le atherosclerosis, e te maua le tiga mai le savali.

 

 

E ui o le le lava o le venous o le isi itu o le tino, e te savali ma amata lagona lelei. Aisea? Aua o na maso o loo pamuina veins ma fealuai toto i totonu ae le o le toto na o le malolo ma nofo ai. E mafai la ona e maua le edema, o le fula lea. Stasis dermatitis, o le dermatitis, mumu ma fulafula, ma veins varicose mu, e mafai ona vaaia i lenei ata. Ole taimi nei ole su'esu'ega e masani lava ona faia ile falema'i fa'ailoga ma fa'ailoga. O fa'ailoga la ile falema'i, o a fa'ailoga e tatau ona va'ai iai? Mo le vaega lea, alu i lau masini su'esu'e e sili ona e fiafia i ai ma su'e uma ia fa'ailoga na matou ta'ua ina ia e iloa ai foliga. Matou te mautinoa na e vaʻaia muamua, ae faʻamanatu ia te oe lava foliga o nei mea ina ia mafai ona fesoasoani ia te oe; e mafai ona fesoasoani ia te oe pe a e su'esu'eina ma va'ai i au gasegase.

 

Lymphodematosclerosis

Dr. Alex Jimenez, DC, o loʻo tuʻuina atu: Faapea o se tagata e iai veins varicose. E mafai ona e maua le lymphodematosclerosis, o le faʻailoga o le fagu champagne. A e su'eina lena mea, va'ai i lena ma va'ai pe fa'apefea ona foliga le vae o se fagu champagne fa'asaga i lalo. Aisea? Aua e tele fibrosis ma aano malo, ma o lena aano o loʻo taofiofia le toto. E le mafai ona e maua le tele o le edema, ma e le mafai foi ona e fula tele ona e matua fufusi, e le mafai ona alu le toto i totonu. Su'e la i luga le fagu champagne, e le na'o le fagu masani, ae su'e se fagu champagne po'o le lymphodematosclerosis, ma o le ae manatua lena ata pe a e va'ai i ai. Ona e manatua lea o lena ata. E mafai ona e maua i le ma'i papala ona o le fa'aitiitia o le toto. O lea e te maua ai le papala, ma e mafai ona e maua i le hyperpigmentation. E masani ona matou vaʻaia lenei mea pe a faʻapogisa le lanu o lou paʻu i pito pito i lalo mai le sua faifaipea poʻo le tafe toto.

 

 

Ole mea lea ole hemosiderin po'o le u'amea e maua mai sela toto. Ma e mafai ona e maua atrophy paʻu. O lea la e ala i le taina o nei faʻailoga ile initaneti e fesoʻotaʻi ma le le lava o le venous, o loʻo ia te oe se vaʻaiga lelei o foliga o nei mea. O le a la le fuafuaga mo togafitiga o vailaau aoga? O le a tatou vaʻavaʻai i tulaga lamatia o le le atoatoa o le venous, ma o le a tatou vaʻavaʻai i mea e mafai ona fetuunai, ma faʻavae i luga o lena mea, e mafai ona matou tuʻuina atu i tagata gasegase fautuaga ma fuafuaga. O le mea la'au lapo'a e galue i le fa'aitiitia o le ga'o, ola nofonofo, toaga, siaki le maualuga o le estrogen ma le hormone, ma fa'aitiitia le estrogen ma le fa'ateleina o le progesterone. Afai e tatau ona e alu ese mai le pule o le estrogen, matou te fia vaʻavaʻai i na tulaga lamatia, vaʻai poʻo fea mea e mafai ona fetuutuunai, ma amata galulue faʻatasi ma i latou.

 

Auala e Fa'aitiitia ai le le lava o le Venous

Dr. Alex Jimenez, DC, o loʻo tuʻuina atu: O lea e iai le tagata lea e le lava le venous. Siaki i luga o latou tulaga lapopoa, o lea e te galue i le faʻaititia o latou gaʻo o le tino ma vaʻai pe o loʻo i ai ni o latou olaga nofonofo ma faʻaoso maualuga. Siaki le maualuga o le hormone ma va'ai po'o fea o lo'o fa'atulafonoina ai le maualuga o le estrogen. Afai e te siakiina le IFM hormone module, siaki i fafo ona o loʻo i ai ni faʻamatalaga lelei tele ile auala e faapaleni ai hormones i se auala faʻafomaʻi aoga. Ia mautinoa o loʻo latou tutu mo sina taimi puupuu. A itiiti mai o nisi taimi, fai i latou e savavali solo, ma e mafai ona e tuu atu latou te setiina se taimi. O lea, o le tele o taimi, i le 20, 30 minute, latou te savavali solo e taofi o latou vae ma le tafe toto. Galue i le faaitiitia o le ulaula tapaa. Ma o le taʻua o nei tulaga lamatia i le tagata maʻi e mafai ona latou nofouta ai e mafai ona faʻateteleina ai le le lava o le venous. O isi togafitiga fa'asao e aofia ai le maualuga o vae. Ia tuu atu la i lalo e ala i le tuu i luga o latou vae ina ia faataga le kalave e fesoasoani e tulei le toto i lalo. Togafiti fa'amalosi. O lea ia fai i latou e fai totini compression ma stasis dermatitis; o nisi taimi, e tatau ona e faʻaaogaina dermatologic steroids ma nisi o na sui, lea e mafai ona fesoasoani i ai.

 

E mafai ona e mafaufau i le eleele. Sa i ai se su'esu'ega su'esu'ega na fa'aalia ai afai e tu'u ou vae i luga o le eleele i fafo e leai ni seevae, ae le o totonu o fale fa'amama, o le a le mea e tupu, o le a fa'aitiitia le viscosity o lou toto mumu. O lea la, o le a faʻaitiitia le pipii o sela mumu, ma e mafai ona sili atu lau gaioiga ma le taʻavale. Togafitiga fa'afoma'i ma mea fa'aopoopo e fa'atatau i le le lava o le venous. O le ā la se mea e mafai ona tatou faia a o tatou vaavaai atu i le faia o ni mea se lua? Matou te mananaʻo ia faʻaleleia le leo vena. O lea e te manaʻo e faʻamalosi na veins. I luga o alatoto, e te manaʻo e faʻamaʻaʻaina. E masani lava, pe a maua se tagata i le toto maualuga, matou te mananaʻo e faʻapipiʻi e veins na tama leaga ina ia mafai ona tupu le taamilosaga. Ona e manaʻo lea e faʻaleleia le tafe. E te manaʻo ia mafai e le toto ona tafe lelei i totonu o veins.

 

Supplements Mo Venous Tone

Dr. Alex Jimenez, DC, o loʻo tuʻuina atu: Se'i o tatou tilotilo la i le leo venous. O se tasi lea o nofoaga tatou te muamua atu ai i le taʻaloga i vailaʻau faʻapitoa ma tuʻufaʻatasia aua a e vaʻavaʻai i tusitusiga masani, e oʻo lava i suʻesuʻega faʻaonaponei, e toʻatele tagata o loʻo faʻaogaina le taimi nei e vaʻai pe faʻafia latou fa'ailoaina le leo vaivai venous. O lea e mafai ai ona tatou tilotilo i lena mea. Ae afai e te vaʻai i le mea e mafai ona e faia mo le leo venous? E lua mea faaopoopo. E tusa ai ma le leo venous ma le faateleina o le leo, e lua supplements e mafai ona lagolagoina le venous system: horse-chestnut seed extract (Escin) ma diosmin.

 

O mea la ia e lua o lo o taua. Ma o matou, i vailaau faʻapitoa ma tuʻufaʻatasia, ua sili atu ona saunia e feagai ma lenei mea ona matou te iloa e uiga i le vasega talavai; matou te aʻoaʻoina e uiga i le tuʻuina atu ia i latou o se oloa lelei o loʻo faʻataʻitaʻiina e isi vaega ma e leai ni mea oona ma isi mea. O le auala lona lua e togafitia ai le le lava o le venous mai se vaaiga faafomaʻi o le faʻaleleia lea o le tafe toto. E te mana'o ia fa'amama le toto viscosity. E te le mana'o ia aua ne'i pipi'i le toto ina ia faigofie ai ona tafe le toto. O lea la o nisi nei o sui e mafai ona e faʻaaogaina. E mafai ona e faʻaaogaina aspirin; e mafai ona e faʻaaogaina pentoxifying; e mafai ona e faʻaogaina le nattokinase, lea e mafai ona fesoasoani e faʻaititia ai le fibrinogen. E tusa ai ma le le lava o le venous, e mafai ona mafua ai le maualuga o le fibrinogen i le tino. O lea e mafai ai e le nattokinase ona fesoasoani e fa'aitiitia le fibrinogen maualuga.

 

iʻuga

Dr. Alex Jimenez, DC, o loʻo tuʻuina atu: Afai latou te le o iai i le aspirin po'o so'o se mea e fa'amama toto ma e maualuga le fibrinogen ma le le lava o le venous, atonu o se mea lelei foi le tu'uina o se tasi i omega-3s. O loʻo matou taumafai e faʻaleleia a latou omega-3 maualuga, ma e aoga pe a faʻaleleia le fesoasoani i le tafe toto. O le a iai tagata e o mai e vaʻai ia te oe, ma o le a e togafitia i latou mo isi mea. Ma talu ai o oe o vailaʻau faʻapitoa, o oe o se vaega o le kalapu malulu; o le a le mea o le a tupu latou te le o taʻuina atu ia te oe e uiga i le le lava o le venous, ma o le a sili atu ona lelei ona o togafitiga o loʻo e faia. Ma o le a mata'utia. Ma afai e le manuia mea uma, e te fa'afeso'ota'i foma'i fa'apitoa fa'apitoa e fesoasoani i lou ma'i. O le mea lea, i le faaiuga, ia tausia lelei ou veins ma vaavaai mo faʻailoga e puipuia ai le le lava o le venous mai le faʻateleina o faʻafitauli i pito pito i lalo, ma faʻaaoga vitamini ma mea faaopoopo e faʻaitiitia ai le tiga ma le mumū i maso ma sooga.

 

Tuuese

Toto Maualuga ma Gaoioiga Faaletino: El Paso Back Clinic

Toto Maualuga ma Gaoioiga Faaletino: El Paso Back Clinic

Toto Maualuga ma Gaoioiga Faaletino: E tafe atu le toto i le tino atoa e faʻafetaui ai manaʻoga metabolic. I vaitaimi o fa'alavelave fa'aletino e pei o le fa'amalositino, fa'amalositino, po'o le lagona o le lofituina, e mafai ona fa'atupula'ia le toto mo sina taimi pu'upu'u ae e le'o fa'apea e mata'utia pe le lelei. Ae peita'i, a tumau pea le maualuga o le faitau aofa'i o le toto maualuga a le tagata, o le a fa'atupula'ia le lamatiaga o le atia'e o tulaga fa'alesoifua maloloina. O le maualuga o le toto maualuga e mafai ona toe faʻafoʻi i suiga o le olaga ma gaioiga faʻaletino mo se tulaga sili atu le soifua maloloina ma le gafatia.

Toto Maualuga ma Gaoioiga Faaletino: EP Chiropractic

Toto Maualuga ma Gaoioiga Faaletino

O mea uma e manaʻomia e tagata taʻitoʻatasi ona iloa ma malamalama e uiga i le toto maualuga e aofia ai:

  • Mafuaaga masani
  • Faitauga maloloina
  • Mata'ituina le mamafa
  • Gaoioiga aoga e faʻaitiitia ai le toto ma faʻaleleia le soifua maloloina.

O le toto maualuga e fua ai le malosi e faia i luga o le faʻasologa. E suia le toto i le aso atoa, e faalagolago i mea nei:

  • taumafa
  • Tulaga o gaoioiga
  • Tulaga faʻamamafa
  • Fa'afoma'i fa'ama'i

E le pei o le fatu po'o le vevela, o le toto e lua fua eseese. E masani ona va'aia o se vaega, mo se faʻataʻitaʻiga - 120/80 mmHg, o numera ta'itasi e tu'uina atu i le 'au'aunaga fa'afoma'i fa'amatalaga e uiga i le galuega ma le soifua maloloina o le vaskula sisitema:

Systolic

  • Tusia o le numera pito i luga ole fua, o le toto maualuga e faasino i le malosi o loʻo faʻasaga i alātoto i le taimi o le tata o le fatu.
  • O lenei tau o loʻo faʻatusalia ai le maualuga o le mamafa i luga o alatoto, veins, ma capillaries.

Diastolic

  • O le numera pito i lalo/fua, o le faitau diastolic, o lo'o fa'atusalia ai le mamafa o le va'a o le fatu i le va o tātā fatu.
  • I le tele o tulaga, o le maualuga o le toto maualuga o le diastolic e vaaia i tagata taʻitoʻatasi toto maualuga systolic.

Faitauga

E tusa ai ma le CDC, o se O le faitau maualuga o le toto maloloina e 120/80 mmHg. A'o suia le toto maualuga i le aso atoa, e fautuaina le i ai o se tulaga fa'avae/pe a malolo e tumau ai i le latalata e mafai ai i nei fa'atatau. A tumau le maualuga o tulaga fa'avae, e fa'atupula'ia le lamatiaga o le atia'e o fa'afitauli tuga fa'afoma'i. Tulaga mo laasaga eseese o suʻesuʻega e aofia ai:

  • Maualuga le toto – 120-129 mmHg / 80 pe itiiti mmHg.
  • Vaega 1 toto maualuga – 130-139 mmHg / 80-89 mmHg.
  • Vaega 2 toto maualuga – 140 pe maualuga mmHg / 90 pe maualuga mmHg.

O le faaumiumi o le aafia i le maualuga o le mamafa e faaleagaina ai le va'a ma le fatu.

Fuataga

O le laasaga muamua i le su'esu'eina o le toto maualuga o le faia lea o faitauga masani ma sa'o. E mafai ona fa'amaumau fa'amaumauga e fa'amautu ai fa'atatauga o le fa'atatau o le toto. O mea eseese e mafai ona fesoasoani i le faitau le sa'o. O nai fautuaga nei mo le aloese mai le le sa'o:

  • Ia mautinoa le sa'o le tele o lima lima.
  • Fa'atumauina le tu sa'o ile su'ega.
  • Ia fua le lima ile maualuga ole fatu.
  • Aloese mai le aveina o le toto pe a uma le faamalositino po o le atuatuvale.
  • Fa'alua siaki faitauga i le isi lima pe a mafai.
  • Taumafai e fai faitauga i se taimi talitutusa i le taimi malolo.
  • A mae'a faitauga ta'itasi, fa'amaumau tulaga taua i totonu o se api talaaga mo le tausiga muamua.
  • O le faia o su'esu'ega o le toto i aso ta'itasi mo ni nai vaiaso e mafai ona aoga e fa'amautu ai le maualuga o le fa'avae.

Gaoioiga Faaletino

O gaoioiga fa'aaerobic e fa'ateleina ai le mana'omia e le tino o le okesene. O le fa'agaoioi o maso ma fe'avea'i i taimi o fa'agaioiga fa'aletino e fa'atuputeleina ai le mana'omia o le okesene, o le mea lea e fa'ateleina ai le manava ma le fatu. O le cardiovascular system e aofia ai le fatu, alatoto, ma veins. E fa'aopoopoina le fa'amamafa fa'aopoopo pe a alu le faiga e fa'agaoioiga aerobic e fa'atumauina ai le maualuga o le metabolic, fa'aleleia atili le malosi ma le tumau. O faamalositino faifaipea e mafai ona faaitiitia ai le maualuga o le mamafa ona o le malosi o le fatu ma le vascular system e le manaʻomia le tele o le malosi e faʻatumauina ai le gaioiga o le sela. O gaoioiga fa'aaerobic e aofia ai:

Savaliga Tele

  • O se fa'amalositino aerobic maualalo, savali fa'atopetope, ua fa'aalia e fa'aitiitia ai le maualuga o le toto maualuga i tagata ta'ito'atasi na auai i vasega savali va'aia ile ono masina.

Faatoaga

  • O gaioiga fa'ato'aga e pei o le eli ma si'i a'e ua fa'atatau i fa'amalositino feololo. O se filifiliga maualalo-a'afiaga fautuaina mo tagata ta'ito'atasi o vaitausaga uma.

Ti'eti'e uila

  • O le uila vilivae ua fa'aalia e ofoina atu ni penefiti pupuu ma umi mo le puleaina o le toto.
  • E masani ona faateleina le mamafa ao tietie uila; ua fa'aalia i su'esu'ega e mafai e le uila fa'asolo ona fa'aitiitia le toto maualuga o le systolic ma le diastolic ile ono masina.
  • E fautuaina e amata lemu. A'o fa'atupula'ia le to'a ma fa'atupula'ia le fa'atumauina o le fatu, o le umi ma le tele o ti'eti'ega uila e fa'afaigofie ona fa'atasi i se faiga masani.

siva

  • O ituaiga uma o siva e mafai ona fesoasoani i le faʻaleleia o le cardio endurance ma le malosi, lea na faʻaalia e faʻaitiitia ai le faitau toto o le systolic ma le diastolic.
  • Pe siva laina, siva paaga, po o siva na o oe, o le siva e le aunoa e mafai ona fesoasoani e faaitiitia le atuatuvale ma le maualuga o le toto.

Mea'ai toto maualuga


mau faasino

Cardoso, Crivaldo Gomes Jr, et al. "Aafiaga ogaoga ma le tumau o le faʻamalositino ma le faʻamalosi i luga o le toto maualuga." Falemai (Sao Paulo, Pasila) vol. 65,3 (2010): 317-25. doi:10.1590/S1807-59322010000300013

Conceição, Lino Sergio Rocha, ma isi. "Aafiaga o togafitiga siva i luga o le toto maualuga ma faʻamalositino malosi o tagata taʻitoʻatasi e maua i le toto maualuga: O se iloiloga faʻatulagaina ma faʻataʻitaʻiga." Tusitala fa'ava-o-malo ole fatu vol. 220 (2016): 553-7. doi:10.1016/j.ijcard.2016.06.182

Desai, Agelu N. “Tole toto maualuga.” JAMA vol. 324,12 (2020): 1254-1255. doi:10.1001/jama.2020.11289

Hollingworth, M et al. "Fesoʻotaʻiga tali-tali i le va o le uila uila ma le lamatiaga o le maualuga o le toto maualuga i tagata taʻavale masani: The UK Cycling for Health Study." Tusitala o le toto maualuga o tagata vol. 29,4 (2015): 219-23. doi:10.1038/jhh.2014.89

Mandini, Simona, et al. "Savali ma le toto maualuga: sili atu le faʻaitiitia o mataupu e maualuga le maualuga o le toto maualuga pe a maeʻa le ono masina o savali faʻataʻitaʻia." PeerJ vol. 6 e5471. 30 Aukuso 2018, doi:10.7717/peerj.5471

Sapra A, Malik A, Bhandari P. Vital Sign Assessment. [Fa'afou 2022 Me 8]. I totonu: StatPearls [Initaneti]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2022 Ian-. Avanoa mai: www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK553213/

Aisea e taua ai le magnesium mo lou soifua maloloina? (Vaega 3)

Aisea e taua ai le magnesium mo lou soifua maloloina? (Vaega 3)


faʻatomuaga

I aso nei, o le toʻatele o tagata o loʻo faʻaaogaina fualaau 'aina eseese, fualaau faisua, vaega paʻu o aano o manufasi, ma gaʻo maloloina ma suauʻu i totonu oa latou meaʻai e maua uma ai meaʻai. vitamini ma minerale e manaomia e o latou tino. E manaʻomia e le tino nei meaʻai e suia i le ola e avea ma malosi mo maso, sooga, ma totoga taua. Pe a o mea masani e pei o le 'ai o mea'ai le lelei, le lava faatinoina, ma tulaga fa'avae e a'afia ai le tino, e mafai ona mafua ai mataupu somato-visceral e feso'ota'i ma fa'aletonu e una'ia ai le to'atele o tagata e lagona le le lelei ma le fa'anoanoa. O le mea e laki ai, o nisi fa'aopoopoga ma vaitamini e pei o le magnesium e fesoasoani i le soifua maloloina atoa ma e mafai ona fa'aitiitia ai a'afiaga o nei mea tau si'osi'omaga e mafua ai fa'ailoga tiga i le tino. I lenei faasologa 3-vaega, o le a tatou vaʻavaʻai i le aʻafiaga o le magnesium e fesoasoani i le tino ma meaʻai e iai le magnesium. vaega 1 vaʻavaʻai pe faʻafefea ona fesoʻotaʻi le magnesium ma le soifua maloloina o le fatu. vaega 2 va'ai pe fa'afefea ona fesoasoani le magnesium i le toto. Matou te fa'asino atu a matou gasegase i 'au'aunaga fa'afoma'i fa'amaonia o lo'o tu'uina atu le tele o togafitiga fa'afoma'i avanoa mo tagata ta'ito'atasi o lo'o mafatia i tulaga fa'avae e feso'ota'i ma le maualalo o le magnesium maualuga e a'afia ai le tino ma fa'atasi i le tele o tulaga fa'avae e a'afia ai le soifua maloloina ma le soifua manuia o se tagata. Matou te fa'amalosia tagata ma'i ta'ito'atasi pe a talafeagai e ala i le fa'asino atu i foma'i fa'atasi e fa'atatau i a latou su'esu'ega. Matou te talia o aʻoaʻoga o se auala ofoofogia pe a fesiligia a matou auʻaunaga i fesili faigata a le maʻi ma le faʻatagaina. Dr. Jimenez, DC, naʻo le faʻaaogaina o lenei faʻamatalaga o se auaunaga faʻaleaʻoaʻoga. Tuuese

 

O se vaaiga lautele o le Magnesium

 

Na e o'o i le fa'amate o maso i nofoaga eseese o lou tino? Ae fa'afefea maso maso po'o le vaivai? Pe sa e feagai ma ni faafitauli i lou loto? Fa'apea o lo'o e feagai ma nei fa'afitauli o lo'o a'afia ai e le gata o lou tino ae o lou soifua maloloina atoa. I lena tulaga, e mafai ona fetaui ma le maualalo o le magnesium maualuga o lou tino. O suʻesuʻega e faʻaalia o lenei fa'aopoopoga taua o le cation lona fa e sili ona tele a le tino pe a o'o mai i le magnesium talu ai o se fa'asoa fa'atasi mo le tele o gaioiga fa'ainisinia. E fesoasoani le magnesium i le metabolism o le tino, ina ia mafai e maso ma totoga taua ona galue lelei ma fesoasoani e toe faʻatumu le vai intracellular ma extracellular intake. E fesoasoani le magnesium i le metabolism o le tino, ae e mafai foi ona fesoasoani e faʻaitiitia ai aʻafiaga o maʻi masani e aʻafia ai le tino. 

 

Auala e Fesoasoani ai le Magnesium i le Tino

 

O suʻesuʻega faʻaopoopo e faʻaalia e taua le magnesium i le faʻaitiitia o aʻafiaga masani i le tino. E mafai ona fesoasoani le magnesium i le tele o tagata e feagai ma faʻafitauli cardiovascular poʻo faʻamaʻi faʻamaʻi e fesoʻotaʻi ma le fatu poʻo maso o loʻo siomia ai pito i luga ma pito i lalo o le tino. E fa'apefea ona fesoasoani le magnesium i fa'afitauli fa'alesoifua maloloina e mafai ona a'afia ai le tino? Faʻaali suʻesuʻega o le aveina o le magnesium e mafai ona fesoasoani e puipuia ma togafitia le tele o tulaga masani o le soifua maloloina:

  • Metabolic syndrome
  • tiapetika
  • Headaches
  • Laʻau o le fatu

O le tele o nei tulaga e fesoʻotaʻi ma mea masani i aso uma e mafai ona aʻafia ai le tino ma oʻo atu ai i faʻafitauli masani e mafai ona mafua ai le tiga i maso, sooga, ma totoga taua. O lea la, o le faʻaaogaina o le magnesium e mafai ona faʻaitiitia ai tulaga na i ai muamua mai le siitia o le tino ma mafua ai le faʻaleagaina.

 


Magnesium I Mea'ai

O lo'o ta'ua e Alex Jimenez, tagata su'esu'e fa'afoma'i, o le fa'aopoopoina o le magnesium e masani ona mafua ai le manava ma fa'amatala mea'ai e maualuga i le magnesium. O le mea e ofo ai, o avoka ma nati o lo'o i ai se fagu e tumu i le magnesium. O le avoka e tasi e tusa ma le 60 milligrams o le magnesium, ae o nati, aemaise le cashews, e tusa ma le 83 milligrams o le magnesium. E tasi le ipu almonds e tusa ma le 383 milligrams o le magnesium. E iai foʻi le 1000 milligrams o le potassium, lea na matou ufiufi i se vitio muamua, ma e tusa ma le 30 kalama o porotini. Ose mea'ai lelei la lea e vaevae ai le ipu i le tusa ma le afa-ipu e tufa i le aso atoa ma 'ai ai a'o e alu. O le lona lua o pi po o leki; mo se fa'ata'ita'iga, tasi le ipu pi'i uliuli ua kuka e tusa ma le 120 milligrams o le magnesium. Ma o le araisa vao o se puna lelei foi o le magnesium. O a la fa'ailoga o le maualalo o le magnesium? O faʻamaoniga o le maualalo o le magnesium o maso maso, lethargy, fatu faʻaletonu, pine ma nila i lima poʻo vae, toto maualuga, ma le atuatuvale. O lenei vitio sa fa'amatalaga mo oe e uiga i le magnesium, o fea e maua ai, ma pepa fa'aopoopo sili e ave i ai. Fa'afetai toe fa'afofoga i le isi taimi.


Mea'ai e iai le manesium

A oʻo mai i le faʻaaogaina o le magnesium, e tele auala e faʻaogaina ai le magnesium i totonu o le tino. O nisi tagata latou te ave i mea faaopoopo, a'o isi e 'ai i mea'ai maloloina, lelei ma se sioka e tumu i le magnesium e maua ai le aofaiga fautuaina. O nisi o meaʻai e mauoa i le magnesium e aofia ai:

  • Sukalati Pogisa=65 mg o le magnesium
  • Avoka = 58 mg o le magnesium
  • Legumes=120 mg o le magnesium
  • Tofu = 35 mg o le magnesium

O le mea sili e uiga i le mauaina o nei meaʻai e faʻateleina le magnesium e mafai ona i ai i soʻo se ipu tatou te taumafaina mo le taeao, aoauli, ma le 'aiga o le afiafi. O le tu'ufa'atasia o le magnesium i se mea'ai maloloina e mafai ona fesoasoani e fa'ateleina le malosi o le tino ma fesoasoani e lagolago totoga tetele, so'oga, ma maso mai fa'afitauli eseese.

 

iʻuga

O le Magnesium o se faʻaopoopoga taua e manaʻomia e le tino e faʻaleleia ai le maualuga o le malosi ma fesoasoani e faʻaitiitia aʻafiaga o faʻamaʻi e pei o tiga e mafai ona mafua ai le faaletonu o le tino. Pe o loʻo i totonu o le faʻaopoopoga poʻo le 'ai i meaʻai maloloina, o le magnesium o se faʻaopoopoga taua e manaʻomia e le tino ona galue lelei.

 

mau faasino

Fiorentini, Diana, et al. "Manesium: Biochemistry, Nutrition, Suʻesuʻeina, ma Aafiaga Faʻaagafesootai o Faʻamaʻi e fesoʻotaʻi ma lona le atoatoa." Meaʻai, US National Library of Medicine, 30 Mati 2021, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC8065437/.

Schwalfenberg, Gerry K, ma Stephen J Genuis. "O le Taua o le Magnesium i le Soifua Maloloina." faasaienisi, US National Library of Medicine, 2017, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5637834/.

Vormann, Jürgen. "Manesium: Meaʻai ma le Homoeostasis." AIMS Soifua Maloloina, US National Library of Medicine, 23 Me 2016, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5690358/.

Tuuese

Aisea e Taua ai le Magnesium? (Vaega 1)

Aisea e Taua ai le Magnesium? (Vaega 1)


faʻatomuaga

le fatu fatu e mafai ai ona fealua'i le toto ma isi enzymes i le okesene i totonu o le tino ma mafai ai e vaega eseese maso ma totoga taua e galulue ma fai a latou galuega. A tele mea e fiafia ai mafatiaga masani po'o fa'aletonu e amata ona a'afia ai le fatu, e mafai ona o'o atu ai i fa'afitauli cardiovascular e fa'atusa i le tiga o le fatafata po'o le fa'aletonu o le fatu e ono a'afia ai le olaga o le tagata i aso uma. O le mea e lelei ai, e tele auala e faʻamautinoa ai e tumau le soifua maloloina o le fatu ma puipuia ai isi faʻafitauli masani e mafai ona faʻalavelave ai le tino. O le tusiga o aso nei o loʻo vaʻavaʻai i se tasi o faʻaopoopoga taua e taʻua o le magnesium, ona aoga, ma pe faʻafefea ona fetaui ma le soifua maloloina o le fatu i lenei faʻasologa 3-vaega. O le Vaega 2 o loʻo vaʻavaʻai i le auala e faʻaititia ai e le magnesium le toto. Vaega 3 e va'ava'ai i mea'ai 'ese'ese o lo'o iai le magnesium ma fa'aleleia atili ai le soifua maloloina. Matou te faʻafeiloaʻi a matou gasegase i kamupani faʻamaonia e faʻamalosia le tele o togafitiga avanoa mo le tele o tagata o loʻo mafatia i le maualalo o le magnesium maualuga e aʻafia ai le cardiovascular system ma faʻamaopoopoina i tulaga masani e mafai ona mafua ai le faʻaogaina o faʻamatalaga lamatia i le tino. Matou te fa'amalosia tagata ma'i ta'itasi e ala i le fa'asino atu i foma'i fa'apitoa e fa'atatau i a latou su'esu'ega pe a talafeagai. Matou te malamalama o le aʻoaʻoga o se auala manaia pe a fesiligia a matou kamupani tuʻuina atu fesili lavelave i le talosaga ma le malamalama a le maʻi. Dr. Jimenez, DC, naʻo le faʻaaogaina o lenei faʻamatalaga o se auaunaga faʻaleaʻoaʻoga. Tuuese

 

O le a le Magnesium?

 

Ua e matauina ua maualuga le maualuga ole kulukose o lou toto? Ae faapefea le lagona vaivai? Pe sa e feagai pea ma tiga ulu? A tele tagata o loʻo feagai ma nei faʻafitauli e aʻafia ai lo latou soifua maloloina, e mafai ona mafua ona o le maualalo o le magnesium e aʻafia ai o latou tino. O suʻesuʻega e faʻaalia o le magnesium o le cation lona fa e sili ona tele o se cofactor mo 300+ enzymes i le tino. O le magnesium o se faʻaopoopoga taua o se eletise taua e faʻamamaina ai le faʻaogaina o le vai i totonu o le tino. Suesuega faaopoopo ua faaalia ai o le magnesium e tele sona sao i le metabolism o le tino ma e aofia ai le fusifusia o le homone e faʻatagaina ai maso faʻamaʻi, faʻamalosi fatu, faʻamalolo neurotransmitter, ma vasomotor leo. E manaʻomia foʻi le magnesium mo le tino ona o se felauaiga malosi mo le potassium ma le calcium e alu i luga o le membrane cellular mo le faʻaogaina lelei. 

 

O Faamanuiaga ole Magnesium

 

A oʻo mai i le magnesium, e tele mea aoga e mafai ona tuʻuina atu i le tino. O nisi o faʻamanuiaga o le ave o le magnesium e aofia ai:

  • Siitia le faatinoga o faamalositino
  • Faʻatonutonu neurotransmitters
  • Faʻaitiitia le atuatuvale ma le popole
  • Fa'atonutonu le maualuga ole kulukose ile toto
  • Puipuia migraines

Pe a tele tagata e maualalo le maualuga o le magnesium, suʻesuʻega faʻaalia o tulaga masani o le soifua maloloina e pei o migraines, metabolic syndrome, maʻi suka, ma fatu faʻamaʻi. O nei tulaga eseese o le soifua maloloina e mafai ona aafia ai e le gata o totoga taua i totonu o le tino, ae a maualalo le magnesium o le tagata, e maualalo lona malosi, ma amata ona lagona le paie. E le gata i lea, o se tagata e maualalo le malosi mai le magnesium deficiency e mafai ona afaina ai lo latou soifua maloloina ma le soifua maloloina. O suʻesuʻega e faʻaalia O le le lava o le magnesium e mafai ona mafua ai le faʻafefeina o faʻamatalaga lamatia i totonu o le tino, lea e mafai ona tupu aʻe i faʻamaʻi faʻamaʻi e pei o le fatu cardiovascular, hypotension, ma le osteoporosis.


O se vaaiga lautele o le Magnesium

Ole su'esu'ega fa'apitoa ole soifua maloloina Alex Jimenez ole a alu ile magnesium fa'atasi ma oe. Ae tatou te leʻi amataina, e taua le faʻamalamalamaina o nisi o mea. O le mea muamua o le glycolysis. Afai la tatou te talepeina i lalo, o le glyco o lona uiga o le gaʻo poʻo le suka. Lysis o lona uiga o le malepe o ia glycolysis, o le malepelepe o gaʻo. O le isi o le co-factor. O le co-factor o loʻo faʻamatalaina o se vailaʻau vailaʻau e le o se polotini lea e manaʻomia mo gaioiga enzymatic. E mafai ona e mafaufau i lenei mea o le enzyme o le taavale, ma o le co-factor o le ki. Faatasi ai ma le ki, e mafai ona amata le taavale. O le a la le magnesium? O le Magnesium ose pusi ion ua molia lelei ma se electrolyte tatou te manaʻomia mo o tatou tino. Aisea la e taua ai le magnesium? Aua e lagolagoina ai maso ma neura talafeagai? E faʻatonutonuina le metabolism o le kulukose poʻo le malepelepe o gaʻo i le glycolysis. Ma o le lima mai le sefulu laasaga i le glycolysis e manaʻomia ai le magnesium e fai ma faʻatasi. O lea e sili atu i le 50% o le malepelepe o gaʻo e manaʻomia ai le magnesium e fai ma faʻatasi. E fesoasoani e fa'atonutonu o tatou ponaivi.


Magnesium & Health Health

E pei ona taʻua muamua, o le magnesium o se faʻaopoopoga taua e fesoasoani i le faʻaogaina o le vai intracellular ma fesoasoani i le malosi o le tino. E faapefea la ona fesoasoani le magnesium i le fatu? O suʻesuʻega e faʻaalia o le tele o matafaioi eseese o loʻo ofoina mai e le magnesium i le tino e mafai ai ona faʻatonutonu le toto ma le pulea o le glycemic e fesoʻotaʻi ma le fatu. O le tele o gasegase fatu e ave le magnesium e faʻamautinoa ai le felauaiga o sela i totonu ole fatu. E le gata i lea, su'esu'ega fa'aopoopo fa'ailoa mai o mea'ai e mauoa i le magnesium e mafai ona fesoasoani e fa'aitiitia ai le lamatiaga o fa'ama'i fa'aletonu cardiovascular e pei ole ma'i fatu ma'i fatu fatu. E fesoasoani fo'i le magnesium e fa'aitiitia fa'ailoga e pei o le tiga e feso'ota'i ma metabolic syndrome ma le toto maualuga e mafai ona a'afia ai vaega maso ma so'oga. Pe a lagolagoina le membrane intracellular e le magnesium ma femalagaaʻi mai le fatu i le vaega atoa o le tino, e itiiti ifo faʻailoga e pei o tiga e mafai ona aʻafia ai sooga, maso, ma totoga taua. 

 

iʻuga

O le Magnesium o le faʻaopoopoga taua lona fa e maua ai le vai intracellular i totonu o le tino ma mafai ona maua ai le lagolago i le cardiovascular system. O lenei faʻaopoopoga e tele sona sao i le tino aua e lagolagoina lona metabolism ma faʻamautinoa e faʻaitiitia ai faʻafitauli cardiovascular. A tele tagata e maualalo le magnesium, o faʻafitauli masani e pei o le cardiovascular disorders, metabolic syndrome, ma musculoskeletal disorders o le a tupu ma afaina ai le tino e galue lelei. O le tu'ufa'atasia o mea'ai po'o mea'ai fa'aopoopo e mafai ona fa'aitiitia ai le lamatiaga o nei fa'afitauli mai le alualu i luma ma fesoasoani e fa'atonutonu le maualuga o le hormone e a'afia ai le tino. Vaega 2 o le a vaʻavaʻai pe faʻafefea ona faʻaitiitia le toto pe a ave le magnesium.

 

mau faasino

Al Alawi, Abdullah M, et al. "Manesium ma le Soifua Maloloina o Tagata: Vaʻaiga ma Faʻatonuga Suesuega." International Journal of Endocrinology, US National Library of Medicine, 16 Aperila 2018, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5926493/.

Allen, Mary J, ma Sandeep Sharma. “Manesium – Statpearls – Fatatusi NCBI.” I totonu: StatPearls [Initaneti]. Treasure Island (FL), StatPearls Publishin, 3 Mati 2022, www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK519036/.

DiNicolantonio, James J, et al. "Manesium mo le Puipuia ma le Togafitiga o Fa'ama'i Fa'aletino." Tatala Tatala, US National Library of Medicine, 1 Iulai 2018, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6045762/.

Rosique-Esteban, Nuria, et al. "Dietary Magnesium and Cardiovascular Disease: O se Iloiloga ma le Faʻamamafa i suʻesuʻega faʻamaʻi." Meaʻai, US National Library of Medicine, 1 Fepuari 2018, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5852744/.

Schwalfenberg, Gerry K, ma Stephen J Genuis. "O le Taua o le Magnesium i le Soifua Maloloina." faasaienisi, US National Library of Medicine, 2017, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5637834/.

Swaminathan, R. "Manesium Metabolism ma Ona Faʻafitauli." Le Clinical Biochemist. Iloiloga, US National Library of Medicine, Me 2003, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1855626/.

Tuuese