ClickCease
+ 1-915-850-0900 spinedoctors@gmail.com
Page Filifilia

Soifua Maloloina

Back Clinic Health Team. Le maualuga o le galue ma le metabolic lelei o se tino ola. I totonu o tagata, o le malosi o tagata taʻitoʻatasi poʻo nuʻu e faʻafetaui ma pulea e le tagata lava ia pe a feagai ma suiga faaletino, mafaufau, mafaufau, ma agafesootai i se siosiomaga. Dr.Alex Jimenez DC, CCST, o se fomaʻi faʻamaʻi tiga o loʻo faʻaaogaina togafitiga faʻamaʻi ma faiga faʻaleleia e taulaʻi i le soifua maloloina atoa, aʻoaʻoga malosi, ma le faʻatulagaina atoatoa. Matou te faia se faiga fa'alelalolagi mo togafitiga fa'aletino e toe maua ai le soifua maloloina atoatoa.

Dr. Jimenez o loʻo tuʻuina atu tala mai lona lava poto masani ma mai le tele o punaoa e faʻatatau i se olaga soifua maloloina poʻo faʻafitauli lautele o le soifua maloloina. Ua ou faʻaaluina le silia ma le 30+ tausaga suʻesuʻe ma suʻega metotia ma le faitau afe o gasegase ma malamalama i mea e aoga moni. Matou te taumafai e fausia le malosi ma faʻaleleia atili le tino e ala i metotia suʻesuʻe ma polokalame faʻalesoifua maloloina atoa.

O nei polokalame ma metotia e masani ma faʻaaogaina le malosi o le tino e ausia ai sini faʻaleleia, nai lo le faʻaofiina o vailaʻau faʻaleagaina, faʻalavelave faʻafefe o le homone, taotoga, poʻo vailaʻau e fai ma vaisu. O le iʻuga, o tagata taʻitoʻatasi e ola i se olaga faʻamalieina ma sili atu le malosi, se uiga lelei, lelei le moe, faʻaitiitia le tiga, mamafa lelei o le tino, ma aʻoaʻoga i le tausisia o lenei olaga.


Malamalama i Suiga Fuamoa: Mea e Tatau Ona E Iloa

Malamalama i Suiga Fuamoa: Mea e Tatau Ona E Iloa

E mafai ona saogalemu le fa'aogaina o fuamoa su'i po'o mea e sui ai mo tagata ta'ito'atasi e maua i fuamoa allergy?

Malamalama i Suiga Fuamoa: Mea e Tatau Ona E Iloa

Suitulaga ma Sui

E le tatau i tagata taitoatasi ona manatu e saogalemu se'i vagana ua latou faitauina ma le faaeteete le igoa.

  • E mafai ona iai fuamoa e suitulaga i fuamoa.
  • O mea e sui ai fuamoa atonu e leai ni fuamoa.
  • Sue ane isi auala fa'ailoga vegan po'o fua fuamoa e mautinoa e leai.

O mea e suitulaga e mafai ona i ai fuamoa

O mea e sui ai fuamoa sua i faleoloa fa'atauga susu e fai mai fuamoa. O mea uma nei e iai fuamoa ma e le saogalemu mo tagata e maua i fuamoa allergies:

  • Su'i fuamoa sua masani i totonu o katuni
  • Egg Beaters
  • O mea tau pa'epa'e fuamoa pa'u

Suiga o Suiga Saogalemu

  • O lo'o avanoa mea fa'apitoa e sui ai e le o iai fuamoa.
  • O lo'o fa'ailogaina e suitulaga fuamoa vegan.
  • E masani ona fa'atau atu i le pauta.
  • E aoga mo le taoina.
  • E le mafai ona fa'aaogaina e fai ma sui o fuamoa i mea'ai pei o le quiche.

Suiga Faapisinisi e Sa'o fuamoa

Siaki i taimi uma mea o loʻo i luga o le igoa aʻo leʻi faʻatau se oloa faʻatau atu e fai ma sui poʻo se mea e sui ai ina ia mautinoa e saʻoloto atoatoa.

  • O nei oloa e mafai fo'i ona iai soya, susu, po'o isi mea'ai e allergens.
  • Vegan - e leai ni mea e maua mai manu, e aofia ai fuamoa ma susu.
  • Vegetarian – e ono iai fuamoa ona e lē o aano o manufasi ae o se manu.

Le iloa mea'ai ma fuamoa

Ia nofouta i fuamoa o loʻo natia i isi meaʻai, e pei o keke, falaoa, keke, saimini, masi, ma cereals.

  • O le feterale Food Allergen Labeling and Consumer Protection Act e manaʻomia ai meaʻai uma o loʻo afifiina o loʻo iai fuamoa e fai ma meaʻai. e tatau ona lisi le upu fuamoa i luga o le igoa. (US Food & Drug Administration. 2022)

O isi mea e faʻaalia ai fuamoa o loʻo i totonu o le oloa e aofia ai:

  • Albumin
  • Globulin
  • Lysozyme
  • Lecithin
  • Livetin
  • Vitellin
  • Mea e amata ile – ova poo ovo.

Fa'ailoga Allergy

O fa'ailoga e ono aofia ai: (John W. Tan, Preeti Joshi 2014)

  • Fa'afitauli o le pa'u – fa'afu, mageso, po'o le eczema.
  • Allergic conjunctivitis – mageso, mumu, mata vai.
  • Angioedema - fula o laugutu, laulaufaiva, poʻo foliga.
  • Fa'ailoga o le ea - tagi, tale, po'o le tafe o le isu.
  • Fa'ailoga gastrointestinal – faufau, tiga o le manava, manava po'o le pua'i.
  • Fa'alavelave matuia - e pei o le anaphylaxis, e mafai ona fa'aletonu le tele o totoga.
  • O le anaphylaxis ose fa'alavelave fa'afuase'i ma e mana'omia vave togafitiga fa'afoma'i.

Ose Taiala mo Mea'ai Allergies, Hypersensitivity ma Intolerances


mau faasino

US Food & Drug Administration. (2022). Tulafono o le Fa'ailogaina o Mea'ai Allergen ma le Puipuiga o Tagata Fa'atau (FALCPA). Toe maua mai www.fda.gov/food/food-allergensgluten-free-guidance-documents-regulatory-information/food-allergen-labeling-and-consumer-protection-act-2004-falcpa

Tan, JW, & Joshi, P. (2014). Allergy fuamoa: o se fa'afouga. Journal of pediatrics and child health, 50(1), 11–15. doi.org/10.1111/jpc.12408

Su'esu'e A'oga Fa'alesoifua maloloina ole falaoa Pita

Su'esu'e A'oga Fa'alesoifua maloloina ole falaoa Pita

E mafai ona avea le falaoa pita ma se filifiliga talafeagai mo tagata taʻitoʻatasi e taumafai e 'ai e sili atu le soifua maloloina?

Su'esu'e A'oga Fa'alesoifua maloloina ole falaoa Pita

Pita Areto

O le falaoa o le Pita o se falaoa fa'afefete fa'afefete, lapotopoto e faia i le falaoamata saito. A tao, e liu le paluga i ni vaega se lua. O nei laulau e fai ai se taga e mafai ona faatumu i fualaau faisua, aano o manufasi, po o polotini vegetarian. O le falaoa Pita e maua ai le soifua maloloina ona o le maualalo o le carbohydrate, le aofaʻi o meaʻai i le tasi laulau, ma le faʻaogaina o le falaoamata saito.

taumafa

O fa'amatalaga o mea'ai mo le tasi laulau o falaoa pita e 39 kalama. (US Department of Agriculture 2021)

  • Carbohydrates - 17 kalama
  • Gaʻo - 0.998 kalama
  • Polotini - 4.02 kalama
  • Fibre - 1.99 kalama
  • Sodium - 120 milligrams
  • Sugar - 0 kalama
  • Kaloriia - 90.1

Carbohydrates

  • O le numera o le carbohydrate mo le falaoa pita e 17 kalama i le laulau pe sili atu nai lo tasi carb count - 15 kalama, fa'aaogaina i le fuafuaina o mea'ai mo tagata e maua i le ma'isuka.
  • O le falaoa e le o le keto e tusa ma le 20 kalama o ga'o ga'o i le laulau po'o le tipi.
  • O le falaoa Pita e maualalo le aofa'i o le carbohydrate nai lo le tele o falaoa.

gaʻo

  • O falaoa Pita e fai si maualalo le ga'o.
  • Ole aofa'i ole ga'o ole lipid e i lalo ole 2 kalama, na'o le 2% ole aofa'i o aso ta'itasi po'o le RDA.
  • O le falaoa e leai ni ga'o ga'o po'o le ga'o tu'u.

porotini

  • E fa kalama o porotini o lo'o i totonu o le laulau e tasi o falaoa pita.
  • O lo'o maua i totonu o le falaoamata o le saito le mea e maua i le polotini.

Vitamini ma Minerale

O isi minerale i falaoa pita e aofia ai:

  • Calcium, ma le 60.1 milligrams i le tautua.
  • O le u'amea e 1.08 milligrams i le tufaina - e fesoasoani i le tino e fausia ai le hemoglobin, o se porotini i sela mumu e ave ai le okesene mai mama. (National Institute of Health, 2023)
  • Sodium ma le 120 milligrams.
  • E tusa ai ma le Federal Drug Administration, o se aofaiga maualalo lea o le sodium. Ae ui i lea, e tatau i tagata taʻitoʻatasi ona nofouta i le faʻaaogaina o le sodium ma faʻatapulaʻa i le le sili atu i le 2,300 milligrams i le aso.
  • E tusa ma le 3,400 milligrams o le sodium e taumafaina e le averesi tagata matutua i le aso. (Pulega o Mea'ai ma Vailaau, 2022)

Calories

  • E tasi le laulau o falaoa pita e iai le 90 kaloli.
  • O le falaoa pita mo se sanuisi e itiiti ifo kalori nai lo fasi falaoa masani e lua.

faamanuiaga

O fa'amanuiaga fa'alesoifua maloloina e mafai ona aofia ai mea nei:

Fa'alaloina le maualuga ole kulukose

  • E mafai ona aoga le saito atoa ile maualuga ole kulukose.
  • Ua fautua mai le American Diabetes Association o le filifilia o falaoa e iai fatu saito atoa, pei o le falaoa pita, nai lo le falaoa paʻepaʻe, e mafai ona fesoasoani e taofia ai le maualuga o le suka o le toto mai le oso. (American Diabetes Association 2024)

Lagolago mo le Digestion

  • E mafai ona manuia ai le faiga o mea'ai e ala i le faatonutonuina o fe'avea'i o le manava.
  • O ga'o ga'o lavelave e telegese le fa'aliloina nai lo ga'o ga'o faigofie, e fa'atumauina ai le tino mo se taimi umi ma fesoasoani i le puleaina o le mamafa. (Soifua Maloloina Harvard 2022)

Punaoa Polotini

  • O le falaoa Pita e maua ai se aofaiga maloloina o polotini.
  • O le tautua e aofia ai le 8% o le porotini.
  • O le taumafaina o le aofa'i sa'o o polotini e fesoasoani i le toe fa'aleleia o maso. (Soifua Maloloina Harvard 2024)

afaina gofie

Ole tele ole allergies po'o le le fa'apalepale e mafai ona fa'aosoina ai e tagata le falaoa. O mea e tatau ona iloa e tagata.

Celiac Disease

  • Ole fa'ama'i Celiac ose fa'ama'i fa'ama'i tu'ufa'atasiga e tupu i tagata ta'ito'atasi.
  • O tagata ta'ito'atasi e maua i le fa'ama'i e le mafai ona 'aina le kulūlū - o se porotini o lo'o maua i le saito - e mafai ona fa'aleagaina ai le intestinal laiti.
  • O tagata ta'ito'atasi e o'o i le fa'afitauli o le manava pe a 'ai le saito e tatau ona fa'afeso'ota'i se foma'i fa'alesoifua maloloina e fai su'ega. (Celiac Disease Foundation 2023)

Allergy i le Saito

  • O le ma'i saito e ono fa'atusaina fa'ailoga o le ma'i celiac, ae e 'ese'ese allergies.
  • O le allergy e tupu pe a gaosia e le tino ni antibodies i polotini saito.
  • O auga e aofia ai le anaphylaxis, fula ma magese o le gutu, pipii o le isu, ulu tiga, faufau, pua'i, ma faigata ona manava. (American College of Allergy, Asthma, and Immunology 2024)
  • O tagata ta'ito'atasi e masalomia se allergy saito e tatau ona fa'afeso'ota'i se tausi soifua maloloina e uiga i se su'ega allergy.

Tali le faapalepale

  • O le fa'apalepale o le Gluten e mafai ona fa'atupu ai fa'ailoga tutusa i le ma'i celiac pe a 'ai mea'ai o lo'o iai le kulūlū.
  • O auga e aofia ai le fulafula, tiga o le manava, susu, tiga sooga, vaivai, puao o le fai'ai, ma le atuatuvale. (Celiac Disease Foundation 2023)

Sauniuniga

Filifiliga sauniuni falaoa Pita.

  • Fufulu le falaoa i sosi pe fufui.
  • Fa'aoga le falaoa mo sanuisi taga-pita ma fa'atumu i aano o manufasi ma/po'o fualaau faisua.
  • Oti le falaoa ma tao mo fasi chips.
  • Otioti le falaoa i ni tamai kusi ma taosi e fai ma sui o croutons mo salati ma sou.
  • Tu'u le pita falaoa.

Ma'i suka ma le Tiga i tua


mau faasino

USDA. Falaoa Pita. (2021). Falaoa Pita. Toe maua mai fdc.nal.usda.gov/fdc-app.html#/food-details/2134834/nutrients

National Institute of Health, Ofisa o Mea'ai Fa'aopoopo. (2023). Uamea. Toe maua mai ods.od.nih.gov/factsheets/Iron-HealthProfessional/

Pulega o Mea'ai ma Vailaau. (2022). Sodium i au mea'ai. Toe maua mai www.fda.gov/food/nutrition-education-resources-materials/sodium-your-diet

American Diabetes Association. (2024). Ituaiga ga'o (mea'ai ma Mea'ai, Fa'amatalaga. diabetes.org/food-nutrition/understanding-carbs/types-carbohydrates

Soifua Maloloina Harvard. (2022). Fiber (The Nutrition Source, Issue. www.hsph.harvard.edu/nutritionsource/carbohydrates/fiber/

Soifua Maloloina Harvard. (2024). Polotini (The Nutrition Source, Issue. www.hsph.harvard.edu/nutritionsource/what-should-you-eat/protein/

Celiac Disease Foundation. (2023). O le a le ma'i celiac? (E uiga i le maʻi Celiac, Faʻamatalaga. celiac.org/about-celiac-disease/what-is-celiac-disease/

American College of Allergy, Asthma, ma Immunology. (2024). Saito (Tulaga Allergi, Fa'amatalaga. acaai.org/allergies/allergic-conditions/food/wheat-gluten/

O se Taiala i Ituaiga Eseese o Masima ma o latou Faamanuiaga

O se Taiala i Ituaiga Eseese o Masima ma o latou Faamanuiaga

Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo vaʻavaʻai e faʻaleleia a latou meaʻai, pe mafai e le iloaina o ituaiga masima eseese ona fesoasoani i le sauniaina o meaʻai ma le soifua maloloina?

O se Taiala i Ituaiga Eseese o Masima ma o latou Faamanuiaga

Ituaiga masima

O le masima e aumaia ai le tofo masani o mea'ai ma e mafai ona fa'aoga e fa'asao. O ituaiga masima e maua i lanu eseese ma mea e gaosia mo le kuka, tofo, ma le soifua maloloina. O nisi ua manatu e sili atu le soifua maloloina pe a faatusatusa i le masima masani, pei o le masima Himalayan piniki ma masima sami eseese. O nisi tagata latou te fiafia ia i latou ona o le tele e faʻaitiitia le faʻagasologa ma e mafai ona tele atu minerale e pei o le magnesium ma le potassium. Ae ui i lea, o masima uma e maloloina i le faʻaogaina, aua o le sodium o se vaega taua o se meaʻai paleni. E ui ina taua mo le tino, e mafai ona afaina le sodium pe a tele naua. O se su'esu'ega na su'esu'eina ai masima sami Himalayan lanu piniki o lo'o maua i Ausetalia na fa'amauina ai ina ia maua fa'amanuiaga fa'aopoopo fa'alesoifua maloloina o minerale mai lea ituaiga masima, e tatau i tagata ta'ito'atasi ona 'ai tele e fa'ae'e ai le aofa'i o le sodium i le tino i tulaga mata'utia. (Flavia Fayet-Moore et al., 2020)

māsima

O le masima o se minerale e faia mai elemene tuʻufaʻatasia:

  • Sodium – Na
  • Klorine -Cl
  • Faʻatasi, latou te fausia le sodium chloride NaCl.

Ole tele ole gaosiga ole masima e maua mai ile suasami male masima eli. O le tele o masima o lo'o fa'aaogaina i le sauniaina o mea'ai e iai iodized. Ua fa'aopoopoina le iodine i oloa masima fa'amamaina e fesoasoani e fa'amalieina mana'oga o mea'ai. Ole maualuga ole mea'ai ole iodine e pa'ū i lalo ole tau fa'atonu e mafai ona i'u ai ile fa'aletonu ma tupu ai le goiter. Goiter e fesoʻotaʻi ma le hypothyroidism. (Angela M. Leung et al., 2021) O le leai o se iodine e mafai foʻi ona iai ni aʻafiaga leaga i le tuputupu aʻe ma le atinaʻe. (National Institutes of Health Office o Mea'ai Fa'aopoopo. 2023)

Taua mo le Soifua Maloloina

O le masima e tausia ai le ola ma le lelei atoatoa o le tino. O le sodium ma le chlorine o elemene taua ia e faatumauina:

  • Paleni fa'aola
  • Faʻasologa
  • Toto suka suka

Sodium o se minerale ma se electrolyte. Ole eletise masani e aofia ai le potassium, calcium, ma le bicarbonate. A aunoa ma se maualuga o le sodium, e le mafai e le faiʻai ona tuʻuina atu lagona manaʻomia i le vaega o totoe o le tino e galue lelei. Ae ui i lea, o le taumafaina tele o le masima e mafai ona mafua ai faafitauli tau le soifua maloloina.

  • Ole maualuga ole masima ile tagata e ma'ale'ale ile masima e mafai ona fa'ateleina le toto.
  • E masani ona fautuaina e fomaʻi tagata taʻitoʻatasi e maua i le toto maualuga e faʻaitiitia le taumafaina o le sodium pe mulimuli i se meaʻai maualalo-sodium.
  • O le maualuga o le sodium e mafua ai foi le taofiofia o le vai - e manatu o se tali puipui a'o galue le tino e faatonutonu le maualuga o le sodium i le toto e faatumauina ai le paleni.
  • Afai e maualuga tele le maualuga, o se tulaga e ta'ua o hypernatremia e mafai ona tupu, lea e mafai ona mafua ai:
  • Sili fiainu
  • Vomiting
  • E seasea ona mimi
  • Tatala
  • O le maualuga o le sodium e maualalo tele e mafai ona oʻo atu ai hyponatremia, lea e mafai ona mafua ai:
  • Vaivai
  • Vaivai
  • Le mautonu

O le su'ega o le toto e iloa ai pe maualuga, maualalo, pe masani. (US National Library of Medicine. MedlinePlus. 2022)

ituaiga

O le averesi o le sodium intake e tagata matutua e tusa ma le 3,393mg i le aso, i le va o le 2,000-5,000mg. O taʻiala e fautuaina ai le maualuga o le taumafa o le 2,300mg i le aso. (US Department of Health and Human Services ma US Department of Agriculture. 2020) E tusa lava pe mai filifiliga le lelei o meaʻai e pei o meaʻai gaosi poʻo le le saʻo o le malamalama o le sodium i le taimi e kuka ai, o se suʻesuʻega a le American Heart Association na faʻaalia ai e sili atu ma le afa o tagata tali mai na le saʻo le taʻua o le masima o le sami e maualalo le sodium nai lo le masima laulau. (American Heart Association. 2024)

Fa'amamaina - Masima La'ai

O le masima fa'amama/iodised e fa'a'a'ai mama ma e masani ona fa'aoga ile kuka. O lenei ituaiga e sili ona faʻamamaina e aveese ai mea leaga ma faʻaumatia minerale masani e masani ona maua i masima faʻapitoa. Talu ai ona o le masima o lo'o fa'amama mama, o lea e fa'aopoopoina ai ni mea e fa'afefete ai le keke e fa'amautinoa ai e le fa'apipi'i le masima. O nisi masima laulau e iai fo'i le suka ma isi mea fa'aopoopo.

  • O le masima fa'amamaina e tusa ma le 97-99% sodium chloride (NaCl).
  • E fa'aopoopo le iodine e puipuia ai le le lava o iodine.
  • O tagata ta'ito'atasi o lo'o taumafai e fa'aitiitia le taumafaina o le sodium ae fa'afetaui le maualuga o le iodine e mafai ona faia i mea'ai pei o fuamoa, mea'ai susu, ma i'a.

Kosher

O le masima Kosher e pa'epa'e ma ele'ele ma e mafai ona fa'aopoopo i ai se mea fa'afefete i ipu ma meainu. O le masima kosher mama e le o iai ni mea fa'aopoopo e pei o vaila'au fa'ama'i ma iodine. O le lapopoa o tioata masima e fetaui lelei mo le aumaia o le susu.

  • I le sipuniti, o le masima kosher e masani ona itiiti ifo le sodium nai lo le 1 sipuniti o le masima laulau.
  • Talu ai e sili atu lona saito, e itiiti le masima e ofi i le sipuni fua.

Sami Sate

O le masima o le sami e gaosia mai le suasami ua liu ma e sau o ni fatu lelei po o ni tioata tetele. O fa'ata'ita'iga e aofia ai:

  • Black Sea
  • Celtic
  • Falani – fleur de sel
  • masima sami Hawaii

O le masima o le sami e mafai ona i ai le tele o minerale e pei o le uʻamea, potassium, ma le zinc, lea e mafai ona maua ai ni tofo eseese i le kuka ae leai ni faʻamanuiaga faʻalesoifua maloloina pe a faʻaaoga masani. O nisi masima o le sami e mafai fo'i ona iai ni fa'asologa o microplastics. Peita'i, o su'esu'ega ua fa'ailoa mai o nei aofa'i e maualalo tele e fa'amaonia ai popolega o le soifua maloloina lautele. (Ali Karami et al., 2017)

Himalayan piniki masima

O le masima piniki Himalayan e eliina i le masima mumu i Pakisitana, o le masima lona lua lona tele i le lalolagi, ma i atumauga o Andes i Peru. Ole tele ole iron oxide e maua ai le masima piniki. E masani ona fa'aoga ile fa'ai'uga ole kuka e fa'aopoopo ai le tofo ma se pa'u. O le masima Himalayan e lauiloa mo lona soifua maloloina ma mea aoga. Ae ui i lea, o le faʻaaogaina o le masima Himalayan i luga o isi ituaiga e leai se aoga faʻalesoifua maloloina. Na fa'ai'uina e le au su'esu'e o fa'amanuiaga fa'alesoifua maloloina e maua mai i le maualuga o mea'ai paleni o le a fa'afeagai ma le tele o le sodium e mana'omia ona fa'aaogaina. (Flavia Fayet-Moore et al., 2020)

Suiga

O mea e suitulaga i le masima o loʻo i ai sina sodium ma potassium, magnesium, poʻo isi minerale uma. E mafai ona suitulaga i le afa sodium chloride ma le afa potassium chloride. Monosodium glutamate / MSG e mafai foi ona faʻaaogaina e fai ma sui. O se su'esu'ega na maua ai o le suia o le masima i le MSG e saogalemu ma fa'atusa i le tofo masima. (Jeremia Halim et al., 2020) E masani ona faʻaaoga e tagata taʻitoʻatasi meaʻai e suitulaga i meaʻai e faʻatapulaʻaina le sodium ae e tatau ona siaki a latou fomaʻi aʻo leʻi faʻaaogaina nei oloa, aemaise lava pe a iai o latou fatugaʻo.


Tino I le Paleni - Chiropractic+Fitness+Nutrition


mau faasino

Fayet-Moore, F., Wibisono, C., Carr, P., Duve, E., Petocz, P., Lancaster, G., McMillan, J., Marshall, S., & Blumfield, M. (2020) . Ose Su'esu'ega ole fa'aputuga ole minerale ole masima piniki e maua ile Ausetalia. Mea'ai (Basel, Suiselani), 9(10), 1490. doi.org/10.3390/foods9101490

Leung, AM, Braverman, LE, & Pearce, EN (2012). Tala'aga o le US iodine fortification ma supplementation. Nutrient, 4(11), 1740–1746. doi.org/10.3390/nu4111740

National Institutes of Health Office o Mea'ai Fa'aopoopo. (2023). Iodine: Pepa Fa'amatalaga mo Tomai Fa'apolofesa. Toe maua mai ods.od.nih.gov/factsheets/Iodine-HealthProfessional/

US National Library of Medicine. MedlinePlus. (2022). Su'ega toto o le sodium. Toe maua mai medlineplus.gov/lab-tests/sodium-blood-test/

US Department of Agriculture. FoodData Central. (2020). Masima. Toe maua mai fdc.nal.usda.gov/fdc-app.html#/food-details/1112305/nutrients

US Department of Health and Human Services ma US Department of Agriculture. (2020). 2020–2025 Taiala mo Mea'ai mo Amerika. Toe maua mai www.dietaryguidelines.gov/sites/default/files/2020-12/Dietary_Guidelines_for_Americans_2020-2025.pdf

American Heart Association. (2024). Masima Sami vs. Masima La'ai (Ola Soifua Maloloina, Fa'amatalaga. www.heart.org/en/healthy-living/healthy-eating/eat-smart/sodium/sea-salt-vs-table-salt

Karami, A., Golieskardi, A., Keong Choo, C., Larat, V., Galloway, TS, & Salamatinia, B. (2017). Le i ai o microplastics i masima faapisinisi mai atunuu eseese. Lipoti Faasaienisi, 7, 46173. doi.org/10.1038/srep46173

Halim, J., Bouzari, A., Felder, D., & Guinard, JX (2020). Le Sate Flip: Fa'aitiitia le masima (ma le sodium) fa'aitiitiga i le monosodium glutamate (MSG) i mea'ai "Lelei-mo-Oe". Journal of Food Science, 85(9), 2902–2914. doi.org/10.1111/1750-3841.15354

Fa'alelei lau Fa'amalositino Savali: Fa'atele le Umi po'o le Malosi!

Fa'alelei lau Fa'amalositino Savali: Fa'atele le Umi po'o le Malosi!

Mo tagata taʻitoʻatasi ua filifili e amata faʻamalositino mo le malosi ma le soifua maloloina, o le savali o se nofoaga lelei e amata ai. E mafai ona fesoasoani le fuafuaina o se faasologa o faamalositino savali i tagata taitoatasi e faatumauina se masani o le malosi ma faaleleia atili le tumau ma le saoasaoa vave?

Fa'alelei lau Fa'amalositino Savali: Fa'atele le Umi po'o le Malosi!

Fuafuaga o Fa'amalositino Savali

E ui o so'o se tele o savali e manuia ai le soifua maloloina, e mafai e tagata ta'ito'atasi ona fa'ateleina fa'amanuiaga e ala i le savali atili i le vaiaso po'o le fa'ateleina o le saoasaoa. Savali faavave mo le 30 minute i le aso, e atoa le 150 minute i le vaiaso, e fautuaina e tagata tomai faapitoa i le soifua maloloina e faaitiitia ai lamatiaga mo maʻi fatu, stroke, maʻi suka, ma isi tulaga. (Nofoaga Autu mo Fa'ama'i ma Puipuiga. 2022)

  • O tagata ta'ito'atasi o lo'o iai fa'afitauli fa'alesoifua maloloina e tatau ona talanoa i la latou foma'i a'o le'i amataina so'o se polokalame fa'amalositino fou.
  • E fa'amalosia tagata amata ina ia taula'i atu i le fa'aogaina o le tu ma le auala savali e fa'aleleia atili ai le malosi ma le tumau.
  • O le fa'atuputeleina o le umi po'o le malosi e mafai ona fesoasoani pe afai o le pa'u o le mamafa o se sini.
  • O le faʻaleleia atili o meaʻai e manaʻomia foi mo iʻuga sili ona lelei.
  • E mafai e tagata ta'ito'atasi ona fausia ni masaniga savali e ala ile tulituliloaina o savali.

Faamatalaga

lisi

  • E mafai e tagata taʻitoʻatasi ona savavali i fafo, totonu, poʻo luga ole a lapisi.
  • Fai seevae afeleti talafeagai ma lavalava.
  • Siaki le tulaga savali.
  • Savalivali i se saoasaoa faigofie mo ni nai minute a'o le'i piki i luga le saoasaoa.

Vaiaso Muamua

O se fa'ata'ita'iga o le fa'atusa o le fa'asologa o fa'amalositino savali, ae e fautuaina e fa'afeso'ota'i se faia'oga fa'apolofesa e atia'e se fuafuaga fa'aletino.

  • Amata i le 15-minute savali i se saoasaoa faigofie.
  • Savali i aso e lima i le vaiaso muamua.
  • O le fausiaina o se mausa maloloina o le sini lea, e taua tele le tumau.
  • Fa'asalalau aso malolo, pei o le faia o aso 3 ma le 6 aso malolo.
  • Sini faalevaiaso - 60 i le 75 minute

Vaiaso Lona Lua

  • Faaopoopo le lima minute, ina ia faasolosolo malie le taimi o savali.
    Pe, e mafai e tagata taʻitoʻatasi ona faʻalautele atili i nisi aso, sosoo ai ma se aso malolo.
  • Sini faalevaiaso - 80 i le 100 minute

Vaiaso Lona Tolu

  • Fa'aopoopo le lima minute i vasega ta'itasi, ina ia fa'atupula'ia le savali i le 25 minute.
  • Sini faalevaiaso - 100 i le 125 minute

Vaiaso Lona Fa

  • Fa'aopoopo le isi lima minute e fa'atele ai le savaliga ile 30 minute.
  • Sini faalevaiaso - 120 i le 150 minute

O tagata ta'ito'atasi e maua so'o se vaiaso e faigata e fautuaina e toe fai lena vaiaso nai lo le fa'aopoopoina o le taimi se'ia mafai ona latou alualu i luma masani. O le taimi lava e mafai ai ona savali mo le 30 minute i le taimi ma le faʻalelei, ua sauni tagata taʻitoʻatasi mo taʻaloga eseese faʻamalositino savali e faʻaopoopo le malosi ma le tumau. O se fuafuaga savali faalevaiaso e mafai ona aofia ai:

  • Savaliga umi
  • Savaliga maualuga atu
  • Savaliga fau vave

Saosaoa Savali Amata

O le sini a le tagata e tatau ona savali vave ina ia ausia se toleniga feololo-malosi. O le malosi lea e feso'ota'i ma le tele o fa'amanuiaga fa'alesoifua maloloina.

O le savali vave e tatau ona pei o le:

  • E mamafa atu le mānava nai lo le masani.
  • Mafai ona faia se talanoaga atoa a o savali.
  • E le manava. (Siti Ruzita Mahmod et al., 2018)
  • Afai e fa'agesegese le saosaoa ma maualalo le tātā o le fatu i vaiaso muamua, o se mea masani lea.
  1. O le sini muamua o le savali mo le 30 i le 60 minute i le aso e aunoa ma se manuʻa.
  2. Faʻaopoopo le saoasaoa ma le malosi faʻasolosolo.
  3. Ia tumau pea i le savali masani a'o le'i taumafai e savali vave ma umi.
  4. O le fa'aogaina lelei o le savali ma le gaioiina o lima o le a fesoasoani i le savali vave.
  5. Ina ia faʻaitiitia le lamatiaga o manuʻa, faʻasolosolo malie le umi o le savali poʻo le saoasaoa, naʻo le suia o le tasi vaega i le taimi.

E mafai e tagata ta'ito'atasi ona mafaufau e auai i se vaega savali po'o se kalapu e fai ai isi e savavali fa'atasi ma se fa'aosofiaga e fa'aauau pea le savali.


Fa'amalositino ile Fale mo le Toomaga o Tiga


mau faasino

Nofoaga Autu mo Fa'ama'i ma Puipuiga. (2022). O le a le Tele o Gaoioiga Faaletino e Manaomia e Tagata Matutua? Toe maua mai www.cdc.gov/physicalactivity/basics/adults/index.htm

Nofoaga Autu mo Fa'ama'i ma Puipuiga. (2022). Fuaina o le Malosi o Gaoioiga Faaletino. Toe maua mai www.cdc.gov/physicalactivity/basics/measuring/index.html

Nofoaga Autu mo Fa'ama'i ma Puipuiga. (2022). Fuafuaga o le fatu ma le maualuga ole fua ole fatu. Toe maua mai www.cdc.gov/physicalactivity/basics/measuring/heartrate.htm

Mahmod, SR, Narayanan, LT, & Supriyanto, E. (2018). O a'afiaga ole fa'amalositino fa'aopoopo ile cardiorespiratory ile fua ole tautala ma le fa'atatauina ole malosi ole fa'amalositino e fa'aaoga ai le su'ega tautalaga faitau. Journal of Physical Therapy Science, 30(7), 933-937. doi.org/10.1589/jpts.30.933

Togafitiga lelei ole Acupuncture Myofascial Pain Syndrome

Togafitiga lelei ole Acupuncture Myofascial Pain Syndrome

E mafai e tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma myofascial tiga maʻi i totonu o latou tino ona maua le toomaga o loʻo latou sailia e ala i le acupuncture?

faʻatomuaga

O le musculoskeletal system e iai le tele o ligaments, so'oga, aano vaivai, ma maso e mafai ai e le tino ona gaoioi e aunoa ma le lagonaina o le tiga poʻo le le mautonu. O le musculoskeletal system e iai vaega pito i luga ma lalo o le tino, ma e tofu le quadrant ma lana galuega patino e tatau ona fai. O le ulu e galue ma le ua mo vaega pito i luga o le tino ina ia mafai ai ona liliu ma feaveai. O tauau e galulue ma lima ma lima e faʻatagaina le fetuutuunai aʻo faʻamautu le ua. Mo vaega pito i lalo o le tino, o sulugatiti ma vae e faʻamautu le mamafa o le tino pito i luga ma fesoasoani i vaega eseese e faʻafefe, faʻalautele, ma feʻaveaʻi e aunoa ma se tiga. Ae peitaʻi, pe a amata ona aʻafia le tino i faʻalavelave faʻafuaseʻi poʻo malosi masani, e mafai ona oʻo atu ai i le tiga ma le le mautonu, e faʻatatau i le ogaoga. A tupu lenei mea, e mafai ona mafua ai alava maso mai le pito i luga ma le pito i lalo o le tino e fufusi ma fausia ai ni tamai nodules e taʻua o faʻailoga e mafua ai le tiga o le myofascial. O le mea lea e mafua ai le tele o tagata i le le mautonu ma lagona le tiga i nofoaga eseese o le tino. Ae ui i lea, e tele togafitiga e mafai ona faʻaitiitia ai le tiga mai faʻailoga ma toe faʻafoʻisia le gaioiga o maso i le tino. O le tusiga o aso nei o loʻo suʻesuʻeina ai pe faʻafefea ona afaina ai le tino o le myofascial pain syndrome, pe faʻafefea ona faʻaitiitia e le faʻaogaina o togafitiga e pei o le acupuncture le faʻaosoina o le tiga, ma le auala e mafai ai e le acupuncture ona toe faʻafoʻi le gaioiga o le tino. Matou te talanoa ma fomaʻi faʻamaonia faʻamaonia o loʻo tuʻufaʻatasia faʻamatalaga a matou gasegase e tuʻuina atu ai togafitiga eseese e faʻaitiitia ai aʻafiaga o le myofascial pain syndrome i luga o le tino. Matou te logoina foi tagata gasegase pe mafai faapefea e togafitiga e le o ni taotoga e pei o le acupuncture ona fesoasoani i le toe faʻaleleia o le tino e mafua mai i le tiga o le myofascial. Matou te faʻamalosia a matou gasegase e fai ni fesili lavelave i a matou fomaʻi fesoʻotaʻi e uiga i faʻailoga e pei o le tiga o loʻo latou oʻo i ai mai le myofascial pain syndrome lea e aʻafia ai o latou tino. Dr. Alex Jimenez, D.C., faʻaaogaina lenei faʻamatalaga o se auaunaga faʻaleaʻoaʻoga. Tuuese.

 

Myofascial Pain Syndrome E A'afia ai le Tino

E te lagona le tiga e susulu i nisi o nofoaga i lou tino, e afaina ai au masani i aso taitasi? O e lagonaina ni faitioga i lou tua, tulivae, tulilima, po o tauau? Po'o iai ni fa'afitauli tau fe'avea'i o lo'o a'afia ai lau savali ma e lagona ai le le mautu? O le tele o nei fa'afitauli o lo'o feagai ma tagata e ta'ua o le myofascial pain syndrome, ma e mafai ona mafua ai fa'alavelave fa'alavelave i totonu o le musculoskeletal system. Myofascial tiga ma'i ose fa'afitauli tiga musculoskeletal e afua mai maso ma fascia si'osi'omaga. (Tantanatip & Chang, 2023) O lenei tulaga masani musculoskeletal e mafua ai le tiga i totonu o nisi vaega o le tino poʻo le tuʻuina atu o tiga i nofoaga eseese maso. Pe a feagai se tagata ma le myofascial pain syndrome, o latou maso i le pito i luga poʻo le pito i lalo o le tino o le a faʻaloloa ma fufusi e ala i gaioiga faifaipea e mafai ona mafua ai ni nodules laiti e taʻua o faʻailoga e mafai ona avea ma puna e mafua mai ai le tiga. Pe a feagai tagata ma le myofascial pain syndrome i totonu o latou tino, latou te logoina a latou fomaʻi muamua o loʻo latou feagai ma tiga i nofoaga eseese i totonu o latou tino e mafua ai ona latou tiga. Ona fesili atu lea o le foma'i i le tagata lava ia i le tele o fesili ma su'esu'e po o fea e tupu ai le tiga. O le a matauina foi e le fomaʻi le masani a le tagata i aso uma, e mafai ai e le fomaʻi ona iloa o loʻo taʻalo le myofascial pain syndrome.

 

 

Pe a afaina ai le tino o le myofascial syndrome, e mafai ona oʻo mai i foliga o le tiga ma le tiga o le neuropathic. Pe a feagai le alava maso i pito i luga ma pito pito i lalo ma mea e faʻaoso ai, o aʻa o le neura o loʻo tuʻuina atu ai le faʻaogaina o le masini i lima ma vae e mafai ona ita, ma mafua ai le agavaivai, tiga e taʻua, ma aʻa neura e mafai ona mafua ai. o maso e lolo atu i maso manu'a ma maso mamafa. (Fernandez-de-Las-Penas et al., 2023) I lena tulaga, o le myofascial pain syndrome e mafai ona aʻafia ai le lelei o le olaga o se tagata e pei o le faiga o faʻamaʻi faʻapipiʻi faʻatasi ma faʻafitauli o le mafaufau o loʻo aʻafia ai maso e ono faʻaalia ai mea faʻaoso. (Sabeh et al., 2020) Ae peitaʻi, pe a oʻo ina tigaina le tiga i maso e mafua mai i le myofascial pain syndrome, e toʻatele tagata o le a amata ona suʻe togafitiga e le gata ina faʻaitiitia ai le tiga ae toe faʻafoʻisia ai o latou tino.

 


Le Auala e Le'i Fa'a'oto'otoga i le Soifua Maloloina- Vitio

Na e feagai ma le susulu poʻo le faʻaogaina o tiga i nofoaga eseese o le tino? E fa'afefea le feagai ma fa'afitauli tau fe'avea'i pe a fa'agaoioi ou pito i luga po'o pito i lalo? Pe e te oo i ni faafitauli mautu mai le savali mai le tasi nofoaga i le isi? O le tele o nei fa'aaliga e pei o le tiga e feso'ota'i ma le myofascial tiga ma'i lea e a'afia ai le musculoskeletal system. Pe a feagai le tino o le tagata ma le myofascial pain syndrome, e mafai ona faigata ona iloa ona o maso ua afaina e mafua ai le tiga. I le taimi lava e tasi, pe a feagai se tagata ma le myofascial pain syndrome e le maua se togafitiga e faʻaitiitia ai le tiga, e mafai ona oʻo atu ai i faʻafitauli ogaoga o le soifua maloloina e pei o:

  • Fa'aletonu le fe'avea'i
  • Tiga musele ma le ma'ale'ale
  • Nerve mataupu
  • Fa'afitauli o le neura

A o tagata e maua i le myofascial pain syndrome o loʻo suʻe togafitiga, o loʻo latou sailia ni togafitiga taugofie e mafai ona tuʻufaʻatasia ma isi togafitiga e mafai ona fesoasoani e faʻaitiitia le tiga ma toe faʻafoʻi le gaioiga o le tino i pito. O togafitiga e le o ni taotoga e mafai ona avea ma fofo mo le tele o tagata taʻitoʻatasi ona e taugofie ma e mafai ona faʻapitoa. O le vitio o loʻo i luga o loʻo faʻaalia ai pe faʻafefea ona fesoasoani togafitiga e le o ni taotoga e pei o le chiropractic care e toe faʻafoʻisia le tino e ala i le tusi lesona ma le faʻaogaina o masini e mafai ona faʻalautele ma suʻe mea faʻaoso aʻo toe faʻafoʻi le tino i pito.


Acupuncture Fa'aitiitia le Fa'aosoina o Tiga

A alu se tagata mo togafitiga e le o ni taotoga mo o latou myofascial tiga maʻi, e mafai ona avea le acupuncture ma tali. O le Acupuncture ose fa'ata'ita'iga fa'afoma'i i Sasa'e mai Saina na fa'atinoina e tagata tomai fa'apolofesa fa'aa'oa'oina maualuga. O lea la, e faʻapefea ona fesoasoani le acupuncture e faʻaitiitia ai le tiga o le tiga mai le myofascial pain syndrome? E fa'aogaina e le au aupuncturists ni nila mafiafia, sili ona manifinifi e tu'u ai i vaega patino o le tino e fa'aitiitia ai fa'ailoga e pei o le tiga e mafua ai fa'afitauli. O le mea lea e mafua ai ona le toaga le myofascial ma, faʻaitiitia ai le toto maualuga o le intramuscular, faʻamalolo le tosoina o le musculoskeletal, ma faʻaleleia le paleni masini i pito i luga ma pito i lalo. (Lin et al., 2022

 

Acupuncture Toe Fa'afoisia Galuega a le Tino

Acupuncture e masani ona faʻaaogaina e toe faʻafoʻi ai le tafe masani o le malosi i le tino. Ae, i le vaitau faʻaonaponei, ua faʻaalia le tele o aʻafiaga lelei i le ogatotonu ma le peripheral nervous system. O lea la, talu ai o le myofascial pain syndrome e le gata i le nociceptive ma le neuropathic, o aʻafiaga o le acupuncture e mafai ona suia le vaʻaiga o le tiga aʻo mafua ai ona toe faʻafoʻisia le faagasologa o le faʻamalologa masani a le tino. (Keli & Uili, 2019) I le taimi lava e tasi, e mafai e acupuncturists ona tui lemu ma faʻaosofia le tendon ua aʻafia i le myofascial e faʻaosofia ai se musele e faʻamalo ai le musele fufusi. (Qiu et al., 2023) O lenei mea e mafai ai e le tino ona malolo ma fesoasoani e faʻaitiitia le avanoa e toe foʻi atu ai faʻailoga i le maso facia. Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo suʻe togafitiga mo o latou faʻamaʻi tiga o le myofascial, o le tuʻufaʻatasia o le acupuncture e mafai ona avea ma fofo e toe faʻafoʻisia ai le tino i le musculoskeletal system.

 


mau faasino

Fernandez-de-Las-Penas, C., Nijs, J., Cagnie, B., Gerwin, R. D., Plaza-Manzano, G., Valera-Calero, J. A., & Arendt-Nielsen, L. (2023). Myofascial Pain Syndrome: Ose Tulaga Nociceptive Comorbid with Neuropathic poʻo Nociplastic Pain. Ola (Basel), 13(3). doi.org/10.3390/life13030694

Keli, R. B., & Uili, J. (2019). Acupuncture mo Tiga. American Family Physician, 100(2), 89-96. www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/31305037

www.aafp.org/pubs/afp/issues/2019/0715/p89.pdf

Lin, X., Li, F., Lu, H., Zhu, M., & Peng, T. Z. (2022). Acupuncturing o myofascial tiga faʻaoso itu mo le togafitiga o le osteoarthritis tulivae: O se iloiloga faʻapitoa ma faʻataʻitaʻiga. Fomai (Baltimore), 101(8), e28838. doi.org/10.1097/MD.0000000000028838

Qiu, X. H., Yang, X. Y., Wang, Y. Y., Tian, ​​S. L., Yan, Y. B., Xu, A. P., Fu, F., Wen, F. Y., Yang, Y., Zhang, Y., Zhang, Y. Q., Yang, Z. W. , Xu, C., Sun, Q. H., Wu, X. L., Dai, X. Y., Li, N., & Cheng, K. (2023). Myofascial acupuncture versus acupuncture masani mo tiga faʻainisinia ua: o se faʻasalalauga mo se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa faʻapitoa. BMJ Open, 13(8), e068129. doi.org/10.1136/bmjopen-2022-068129

Sabeh, A. M., Bedaiwi, S. A., Felemban, O. M., & Mawardi, H. H. (2020). Myofascial Pain Syndrome ma Lona Fegalegaleaiga i Faʻailoga Faʻaoso, Faʻailoga Mata, Muscular Hypertrophy, Deflection, Soʻotaga Faʻatasi, Faʻasinomaga Massa o le Tino, Tausaga ma Tulaga Aʻoga. J Int Soc Prev Community Dent, 10(6), 786-793. doi.org/10.4103/jispcd.JISPCD_328_20

Tantanatip, A., & Chang, K. V. (2023). Myofascial Pain Syndrome. I totonu StatPearls. www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29763057

 

Tuuese

O Fa'amanuiaga ole Acupuncture mo le Fa'amama tiga ole Pelvic

O Fa'amanuiaga ole Acupuncture mo le Fa'amama tiga ole Pelvic

Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma le tiga o le pelvic, e mafai e le tuʻufaʻatasia o le acupuncture ona fesoasoani e faʻaitiitia ma faʻaitiitia le tiga maualalo?

faʻatomuaga

I totonu o le musculoskeletal system, o vaega pito i luga ma lalo o le tino o loʻo i ai galuega e mafai ai e le tagata talimalo ona gaoioi. O vaega pito i lalo o le tino e maua ai le mautu ma tausia lelei le tulaga, lea e mafai ona fesoasoani i maso o loʻo siomia ai e malolosi ma puipuia totoga taua. O sooga skeletal i totonu o le tino e fesoasoani e faʻamautinoaina o loʻo tufatufa tutusa le mamafa o le tino o le tagata. Mo le musculoskeletal system, o le pelvic region i le vaega pito i lalo o le tino e fesoasoani i le faʻamautuina ma maua ai le gaioiga masani i le tino. Ae peitaʻi, pe a amata ona aʻafia vaega pito i lalo o le tino o mea masani ma faʻalavelave, e mafai ona oʻo atu ai i faʻafitauli e pei o tiga e mafai ona mafua ai le tiga o le visceral i le pito i lalo, ma e mafai ona mafua ai ona manatu le toʻatele o loʻo latou feagai ma tiga pito i lalo. , o se tasi lea o faʻailoga e fesoʻotaʻi ma le tiga o le pelvic. A oʻo i le tele o tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma tiga o le pelvic e fesoʻotaʻi ma le tiga pito i lalo, e toʻatele o le a filifili e suʻe togafitiga e faʻaitiitia ai faʻamaʻi e pei o le tiga ma toe faʻafoʻisia o latou tino. O loʻo vaʻavaʻai le tusiga o aso nei pe faʻafefea ona fesoʻotaʻi le tiga o le pelvic ma le tiga maualalo ma pe faʻafefea ona fesoasoani togafitiga e pei o le acupuncture e faʻaitiitia ai le tiga o le pelvic e fesoʻotaʻi ma le maualalo o le tiga ma maua ai le toomaga. Matou te talanoa ma fomaʻi faʻamaonia faʻamaonia o loʻo tuʻufaʻatasia faʻamatalaga a matou gasegase e tuʻuina atu ai togafitiga eseese e faʻamama ai le maualalo o tiga tua faʻatasi ma le tiga o le pelvic. Matou te logoina foi tagata gasegase pe mafai faapefea e togafitiga e le o ni taotoga e pei o le acupuncture ona fesoasoani e faaitiitia aafiaga o le tiga o le pelvic. Matou te faʻamalosia a matou gasegase e fai ni fesili lavelave ia matou fomaʻi fesoʻotaʻi e uiga i faʻaʻailoga e pei o tiga o loʻo latou feagai ma faʻamaopoopoina ma tiga o le pelvic lea e mafua ai foi faʻafitauli i o latou tua. Dr. Alex Jimenez, D.C., faʻaaogaina lenei faʻamatalaga o se auaunaga faʻaleaʻoaʻoga. Tuuese.

 

E Fa'afefea ona Fa'afeso'ota'i le Ma'i Pepa ma le Ma'i Ma'alalo I tua?

Ua e o'o i le tiga tuga mai le nofo tele e mafua ai le tiga i lou tua i lalo po'o le pelvic region? E te lagona le malo o lou tua i lalo ma le vaega o le pelvic ona o le le lelei o le tu? Pe o e o'o i le tele o le ga'o i lou vaega o le pelvic? Pe a feagai le toʻatele o tagata ma nei faʻafitauli e pei o tiga, e fesoʻotaʻi ma le tiga o le pelvic. I le taimi nei, o le tiga o le pelvic o se tiga masani, faʻavaivaia, faʻaauau pea e fesoʻotaʻi ma faʻalavelave faʻapitoa e tele ma e masani ona tuʻufaʻatasia tiga. (Dydyk & Gupta, 2023) I le taimi lava e tasi, o le tiga o le pelvic o se luʻitau e faʻamaonia ona o le tele o mea faʻapitoa ma faʻasoa le tele o aʻa neura o loʻo faʻasalalau ma faʻapipiʻi ma le lumbar region. I lenei tulaga, o lenei mea e mafua ai le tiga i le pito i lalo ma mafua ai ona manatu le toʻatele o tagata o loʻo latou feagai ma tiga i tua pe a, i le mea moni, o loʻo latou feagai ma tiga o le pelvic. E mafua ona o le vaivai o maso o le fola o le pelvic, lea e mafai ona mafua ai le tele o tagata e atiaʻe le le lelei o le tuʻuina atu, e mafua ai le maualalo o le tiga i tua i le taimi.

 

E le gata i lea, pe a le fetaui le pelvic region ona o gaioiga faifaipea e mafua ai le tiga pito i lalo, e mafai ona mafua ai maso o loʻo siomia e faʻaloloa ma matala faataamilo i sooga sacroiliac. (Mutaguchi et al., 2022) A tupu lenei mea, o maso o loʻo siomia ai le sulugatiti ma le pito i lalo e mafai ona vaivai, e oʻo atu ai i luma o le pelvic ma mafua ai suiga i le vaega lumbopelvic. 

 

Talu ai o le vaega lumbopelvic o loʻo i totonu o vaega pito i lalo o le tino, e mafai ona mafua ai suiga i le tino o le tino, e mafua ai le tiga i tua. Pe a faʻateleina le aofaʻi o tagata taʻitoʻatasi e feagai ma le faʻaleagaina o le tui, o le a latou tumau i se tulaga tuʻu aʻo puipuia lo latou kalave tutotonu mai le agai i luma e ala i le faʻaogaina o latou musele pelvic e totogi ai lo latou mamafa. (Murata et al., 2023) Pe a tupu lenei mea, e mafua ai ona sosolo le malosi o musele o loʻo siomia ai ma musele tua, lea e mafua ai ona maua e maso fesoasoani le tele o le malosi ma fai ai galuega o maso muamua. O le mea lea e mafua ai faʻafitauli ile urinary ma maso e mafua ai le tiga o tamato-visceral ile musculoskeletal system. Ae ui i lea, e tele auala e faʻaitiitia ai le tiga o le pelvic e fesoʻotaʻi ma le maualalo o le tiga aʻo toe faʻafoʻisia le gaioiga o le pelvic ma toe faʻafoʻisia le malosi o maso i musele o loʻo siomia ai i totonu o le pelvic region.

 


O Gaioiga Ki I Faamalologa- Vitio

Ua e feagai ma se maso malo i lou sulugatiti, pito i lalo, poʻo le pelvic region? E te lagona e fa'atapula'aina lau gaio'i i le taeao, na'o lou lagona lelei i le aso atoa? Po'o e feagai ma fa'afitauli o le manava e fa'atasi ma le tiga maualalo tua? O le tele o nei fa'aaliga e pei o le tiga e feso'ota'i ma le tiga o le pelvic ma e mafai ona mafua ai fa'afitauli masani o tiga i tua e mafua ai le to'atele o tagata e punou ma i ai i le tiga faifaipea. Talu ai ona o le tiga o le pelvic o se maʻi musculoskeletal multifactorial, e mafai ona fesoʻotaʻi ma comorbidities e mafai ona mafua ai faʻafitauli i le lumbar region o le tui ma afaina ai le gaioiga o le tino. Ae ui i lea, o le tele o togafitiga e mafai ona faʻaitiitia ai aʻafiaga o le tiga o le pelvic ma toe faʻafoʻisia le gaogao maualalo i tua i le tino. Pe a oʻo mai i le suʻeina o togafitiga, e toʻatele tagata o le a suʻe togafitiga e taugofie ma e mafai ona fesoasoani e faʻaitiitia le tiga o loʻo taʻua e fesoʻotaʻi ma le maualalo o le tua ma le tiga o le pelvic. O le vitio o loʻo i luga o loʻo faʻaalia ai pe faʻafefea ona fesoasoani togafitiga e le o ni taotoga e toe faʻafoʻisia ai le gaioiga i pito pito i lalo.


Acupuncture mo le Pelvic & Low Back tiga

A oʻo mai i togafitiga e le o ni taotoga, e toʻatele tagata o le a sailia togafitiga taugofie. Togafitiga e pei o le chiropractic care, spinal decompression, ma massage therapy e mafai ona fesoasoani e faʻaitiitia le tiga i tua, ae mo le tiga o le pelvic, e toʻatele tagata o le a sailia le acupuncture. O le acupuncture o se fa'afoma'i fa'afoma'i e faia e se tagata tomai fa'apitoa ua a'oa'oina e fa'aogaina ni nila mafiafia ae manifinifi i vaega patino o le tino. O lea la, mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma le tiga o le pelvic, e mafai e le acupuncture ona fesoasoani e toe faʻafoʻi le paleni o le malosi e fesoʻotaʻi ma totoga i totonu e mafua ai le tiga. (Yang et al., 2022) O le acupuncture e mafai ona fesoasoani e toe faʻafoʻi le mana i le pelvic region e ala i le toe faʻafeiloaʻi o le malosi i le tino ma fesoasoani e faʻaitiitia le faʻaleagaina ma le faʻaletonu o galuega. (Pan et al., 2023) O le acupuncture e mafai ona faʻaitiitia ai le tiga i tua e ala i le filifilia o ni mea faʻapitoa e mafai ona aʻafia ai vaega i le va o sulu ma tua e tatala ai le taʻavale i tua i le maso. (Sudhakaran, 2021) Pe a amata e le toʻatele o tagata ona faʻapipiʻiina le acupuncture e avea o se vaega o la latou fuafuaga faʻapitoa mo togafitiga, e mafai ona latou faʻaaogaina ma isi togafitiga e lagona ai le lelei ma faʻaleleia lo latou soifua maloloina.

 


mau faasino

Dydyk, A. M., & Gupta, N. (2023). Tiga Fa'ama'i o le Pelevi. I totonu StatPearls. www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/32119472

Murata, S., Hashizume, H., Tsutsui, S., Oka, H., Teraguchi, M., Ishomoto, Y., Nagata, K., Takami, M., Iwasaki, H., Minamide, A., Nakagawa, Y., Tanaka, S., Yoshimura, N., Yoshida, M., & Yamada, H. (2023). Totogi o le Pelvic faʻatasi ma le faʻaleagaina o le vaʻaia ma tua o le tiga i se faitau aofaʻi lautele: le suʻesuʻega o le vaʻa Wakayama. Sci Rep, 13(1), 11862. doi.org/10.1038/s41598-023-39044-2

Mutaguchi, M., Murayama, R., Takeishi, Y., Kawajiri, M., Yoshida, A., Nakamura, Y., Yoshizawa, T., & Yoshida, M. (2022). Sootaga i le va o le maualalo o le tiga i tua ma le faʻalavelave ile faʻamaʻi ile 3 masina failele. Drug Discov Ther, 16(1), 23-29. doi.org/10.5582/ddt.2022.01015

Pan, J., Jin, S., Xie, Q., Wang, Y., Wu, Z., Sun, J., Guo, T. P., & Zhang, D. (2023). Acupuncture mo Chronic Prostatitis poʻo Chronic Pelvic Pain Syndrome: O se Faʻafouina Faʻasologa Faʻasologa ma Meta-Analysis. Tiga Res Pule, 2023, 7754876. doi.org/10.1155/2023/7754876

Sudhakaran, P. (2021). Acupuncture mo tiga maualalo tua. Med Acupunct, 33(3), 219-225. doi.org/10.1089/acu.2020.1499

Yang, J., Wang, Y., Xu, J., Ou, Z., Yue, T., Mao, Z., Lin, Y., Wang, T., Shen, Z., & Dong, W. (2022). Acupuncture mo le maualalo o tua ma / poʻo le pelvic tiga i le taimi o le maitaga: o se iloiloga faʻapitoa ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa. BMJ Open, 12(12), e056878. doi.org/10.1136/bmjopen-2021-056878

Tuuese

Fa'amanuiaga mo le Soifua Maloloina ole Oga Pate Fa'a'ala

Fa'amanuiaga mo le Soifua Maloloina ole Oga Pate Fa'a'ala

Mo se itu manaia o pateta, e mafai ea e le taoina o le ogaumu ma le gauai atu i le tele o vaega e maua ai se taumafataga maloloina?

Fa'amanuiaga mo le Soifua Maloloina ole Oga Pate Fa'a'ala

Oga Pateta tao

O pateta e masoa, ae e le fa'aleagaina ai. O le mea lea e mana'omia ai e tagata ta'ito'atasi ona iloilo le tele o vaega. O mea'ai masoa e pei o pateta e tatau ona ave pe tusa o le kuata o le ipu, ma avanoa mo fualaau faisua ma se puna porotini.

  • O pateta e mafai ona maua ai se puna lelei o vaitamini C, calcium, magnesium, potassium, folate, ma fiber.
  • O pateta e toetoe lava a leai se ga'o. (US Department of Agriculture. 2019)
  • O pateta e iai nisi o antioxidants - lutein ma le zeaxanthin.
  • O nei antioxidants e fesoasoani e puipuia le vaai ma fesoasoani e faʻaitiitia le lamatiaga o le faʻaleagaina o le mata, lea e mafai ona oʻo atu ai i le gau o le vaʻai. (Umesh C. Gupta Subhas C. Gupta 2019)

vaega

  • 2 pauna pateta mumu pe paʻepaʻe, faʻatasi ai ma paʻu o loʻo totoe.
  • 2 sipuni suauʻu olive.
  • 2 sipuni tele rosemary fou.
  • 1 sipuniti kaliki, tipi.
  • 1/2 sipuni ti masima.
  • 1/4 sipuniti pepa uliuli.

Sauniuniga

  • Vaʻaia le ogaumu i le 425F.
  • Fufulu pateta ma fa'amamago.
  • O pateta e le manaʻomia ona paʻu, ae tipi ese le pona.
  • Otioti pateta lapopoa i ni fasipepa e 2 inisi.
  • Afai e fa'aaoga tama'i pateta, e mafai ona tu'u atoa.
  • Tuu i luga o se ipu tao i totonu o se laulau e tasi.
  • Lisi le suauu olive.
  • Faaopopo le rosemary, kaliki, masima, ma le pepa.
  • Togi le pateta se'ia o'o ina u'u tutusa.
  • Fa'agata e aunoa ma se ufiufi mo le 45 minute i le 1 le itula, liliu mai lea taimi i lea taimi.
  • E fai pateta pe a faigofie ona tuia i se tui.

Fesuiaiga ma Suiga

  • E mafai ona fa'aoga le rosemary fa'amago nai lo le rosemary fou, ae e le o se mea e mana'omia.
  • 2 sipuniti o le a lava.
  • Afai e leai se rosemary, e mafai ona faʻaaogaina laumei poʻo le oregano.
  • O le isi filifiliga o le faʻaaogaina o se tuufaatasiga o laʻau e sili ona fiafia i ai.

Kuka ma Auauna

  • Pe a tao, aua le fa'atumuina le pateta i luga o le apa tao, aua e mafai ona faʻafefete ai le kuka pe faʻafefe.
  • Ia mautinoa o loʻo faʻasalalau pateta ma tufatufa i se tasi vaega.
  • Filifili pateta e malo ma e leai se lanu meamata.
  • O pateta lanu meamata o lo'o i ai se fa'afefiloi e ta'ua o le solanine.
  • O le solanine e oona lona tofo ma e mafai ona afaina pe a 'ai i se aofaiga tele. (US Department of Agriculture. 2023)
  • E mafai ona faamanogi pateta e faaopoopo atili ai le tofo. Taumafai i le vevela kesiupa, sosi vevela, pe aioli.
  • E lelei tele pateta fa'a'umu fa'atasi ma mea'ai fua.
  • Tu'u atu ma Swiss chard, pi uliuli, po'o chickpeas mo se taumafataga maloloina ma paleni.

'A'ai Sa'o E Lagonaina Lelei


mau faasino

Matagaluega o Faatoaga a Amerika. FoodData Central. (2019). Potatoes.

Umesh C. Gupta, Subhas C. Gupta. (2019). Ole matafaioi taua ole pateta, ole fuala'au fuala'au fuala'au fa'ato'aga ile soifua maloloina ma mea'ai. Nutrition & Food Science i le taimi nei. 15(1):11-19. doi:10.2174/1573401314666180906113417

US Department of Agriculture. (2023). E mata'utia ea pateta lanu meamata?