ClickCease
+ 1-915-850-0900 spinedoctors@gmail.com
Page Filifilia

Faʻailoga

Tu'u Falemai Fa'atonu Team. O le tulaga o le tulaga lea e taofi sa'o ai e le tagata lona tino e faasaga i le kalave a'o tu, nofo, pe taoto i lalo. O le tu lelei o le tino e atagia ai le soifua maloloina o le tagata, faʻamautinoaina o soʻoga ma maso, faʻapea foʻi ma isi fausaga o le tino, o loʻo galue lelei. I le aofaʻi atoa o tala, Dr. Alex Jimenez e faʻailoa ai aʻafiaga sili ona taatele o le le saʻo o le tuʻu aʻo ia faʻamaoti mai gaioiga fautuaina e tatau i se tagata ona faia e faʻaleleia ai o latou tulaga faʻapea foʻi ma le faʻaleleia atili o lo latou soifua maloloina ma le soifua maloloina. O le nofo sa'o po'o le tu sa'o e mafai ona tupu ma le le iloa, ae o le iloaina o le fa'afitauli ma le fa'asa'o e mafai ona fesoasoani tele i le to'atele o tagata e atia'e ni olaga soifua maloloina. Mo nisi faʻamatalaga, faʻamolemole lagona le saoloto e faʻafesoʻotaʻi mai matou i le (915) 850-0900 poʻo le feau e valaʻau lava ia Dr. Jimenez i le (915) 850-0900.


Spasms i tua: Auala e Su'e ai le Toomaga ma Puipuia Vaega o le Lumanai

Spasms i tua: Auala e Su'e ai le Toomaga ma Puipuia Vaega o le Lumanai

O le a'oa'oina o le mafua'aga o le fa'afitauli ma le fa'afefea ona pulea lelei e mafai ona fesoasoani i tagata ta'ito'atasi o lo'o a'afia i le fa'ama'i i tua e vave ma saogalemu ai le toe fo'i atu i tulaga muamua o galuega ma gaioiga.

Spasms i tua: Auala e Su'e ai le Toomaga ma Puipuia Vaega o le Lumanai

Su'ega i tua

O tagata taʻitoʻatasi e feagai ma tiga i tua poʻo le sciatica e masani ona faʻamatalaina faʻamaoniga e pei o musele tua e faʻamalosi pe faʻafefe. O le ga'o i tua e mafai ona lagona le malu, pei o se moto e oomi i le tasi itu o le tuasivi po'o se tiga tele e taofia ai le tagata mai le nofo, tu, pe savali lelei. E mafai ona ogaoga le ma'i o le o, ma mafua ai ona faigata ona faatumauina le tu sa'o masani.

O le a le Spasm

O le ma'ema'e i tua o se oso fa'afuase'i o le fufusi o maso tua. O nisi taimi, o le lagona fufusi e matua malosi ma ogaoga e taofia ai le tagata mai le gaoioi masani. O nisi tagata e faigata ona punou i luma ona o le tiga ma le fufusi.

O auga

O le tele o vaega e umi itula i ni nai aso. O tulaga ogaoga e mafai ona tumau pe a ma le ono i le valu vaiaso, ae o le ma'i ma'i ma le tiga e faasolosolo malie lava, e mafai ai e le tagata ona gaoioi masani ma toe amata gaioiga masani. O lagona masani ma fa'ailoga e mafai ona aofia ai:

  • Faigata punou.
  • Se lagona fufusi i tua.
  • Tu'i tiga ma lagona.
  • Tiga ile tasi po'o itu uma e lua ole tua.

O nisi taimi, o le fa'ama'i e mafai ona fa'aolaina ai le tiga i le papa'u ma sulu. A ogaoga, e mafai ona o mai faatasi ma le tiga o neura, fa'avauvau, ma le tingling lea e susulu i lalo le tasi po'o vae uma e lua. (Medline Plus. 2022)

Mafuaaga

O fa'ama'i i tua e mafua mai i musele fufusi, lea e masani ona mafua mai i ni fa'alavelave fa'ainisinia. O le fa'alavelave e mafua ai ona toso fa'aletonu le aano o maso i tafatafa o le ivitū. O le i'uga o le tosoina, o alava maso e fa'ama'i ma tiga. O mafuaʻaga faʻainisinia o faʻamaʻi tua e mafai ona aofia ai: (Merck Manual, 2022)

  • Le lelei le nofonofo ma/poo le tu.
  • Manu'a soona faaaoga soo.
  • Lumbar tiga.
  • Lumbar disc herniations.
  • O le osteoarthritis maualalo tua.
  • Spondylolisthesis - ua suia le vetebra mai le tulaga, e aofia ai le anterolisthesis ma le retrolisthesis.
  • Laʻau faʻapitoa

O nei mea uma e mafai ona fa'atupuina ai le fa'atuputeleina o le fa'atupu fa'anatura i totonu ole tui. O maso pito i lalo e lata ane i nei fausaga e mafai ona o'o atu i se malu puipuia e mafai foi ona mafua ai se lagona fufusi ma tiga i tua. O isi mafua'aga e le fa'ainisinia o fa'ama'i maualalo tua e aofia ai: (Merck Manual, 2022)

  • Manatua ma popolega
  • Leai o le tino ma faamalositino
  • Fibromyalgia

Faʻamatalaga Faʻatau

O fa'alavelave fa'afuase'i mo fa'ama'i tua e aofia ai: (National Institute of Neurological Disorders and Stroke, 2023)

  • tausaga
  • O mea e fa'atatau i galuega - si'i pea, tulei, toso, ma/po'o le mimilo.
  • Le lelei le nofo nofo po'o le nofo umi mo se taimi e aunoa ma se lagolago i tua.
  • Le lava o le fa'atulagaina o le tino.
  • O le mamafa po'o le tino puta.
  • Tulaga fa'ale-mafaufau - popole, fa'anoanoa, ma fa'alavelave fa'alagona.
  • Tala'aga fa'afoma'i a aiga o le ankylosing spondylitis.
  • ulaula

E mafai e tagata taʻitoʻatasi ona taofi le ulaula, amata faʻamalositino, pe auai i gaoioiga lelei e fesoasoani e pulea ai le atuatuvale. Atonu e mana'omia e tagata ta'ito'atasi o lo'o feagai ma fa'ama'i tua e va'ai se tausi soifua maloloina mo se su'esu'ega talafeagai ma togafitiga.

faiga

Togafitiga mo fa'ama'i tua e mafai ona aofia ai fofo ile fale po'o togafitiga mai foma'i. O togafitiga ua fuafuaina e faʻamama ai le faʻamaʻi ma pulea le faʻalavelave faʻainisinia atonu na mafua ai. E mafai fo'i e foma'i fa'apolofesa ona fa'aalia ni ta'iala e puipuia ai le spasms. O fofo ile fale e mafai ona aofia ai: (Merck Manual, 2022)

  • Fa'aaogāina o le vevela po'o le aisa
  • Masilalo pito i lalo
  • Fetuuna'iga o le tu'u
  • Faʻasoa malie
  • Vailaau fa'ama'i
  • vaila'au fa'ama'i (Anuj Bhatia et al., 2020)

Afai e le mafai e le tausiga o le tagata lava ia ona maua se mapusaga, atonu e manaʻomia e tagata taʻitoʻatasi le asiasi i se fomaʻi mo togafitiga. O togafitiga faafomaʻi e mafai ona aofia ai: (Merck Manual, 2022)

  • Faaletino togafitiga
  • Totogi togafitiga
  • akupunika
  • Decompression e le o se taotoga
  • Transcutaneous eletise neuromuscular stimulation
  • tui tui
  • O le taotoga lumbar o se togafitiga mulimuli.

O le tele o tagata taʻitoʻatasi e mafai ona faʻatautaia faʻamaoniga i togafitiga faʻale-tino poʻo le chiropractic, lea e aofia ai faʻataʻitaʻiga aʻoaʻoga ma fetuunaiga o le tuʻu e faʻamalolo ai le fufusi.

puipuiga

O fetuutuunaiga faigofie o le olaga e mafai ona i ai se aafiaga taua i tua spasms. Auala e taofia ai le tua spasms e mafai ona aofia ai: (Medline Plus. 2022) (Merck Manual, 2022)

  • Fa'atumauina le fa'asusu i le aso atoa.
  • Fa'aleleia o gaio'iga ma faiga fa'apipi'i ma si'i.
  • Fa'ata'ita'i faiga fa'asa'oga tu'u.
  • Fa'atino fa'amalositino ma fa'amalositino i aso uma.
  • Auai i faamalositino cardiovascular.
  • Fa'atinoina o le mafaufau loloto po'o isi auala e fa'afoe ai le fa'alavelave.

Faʻafouina o le Faʻaleagaina o le Tagata Lava Ia


mau faasino

Medline Plus. (2022). Ma'i maualalo tua—tu'i. Toe maua mai medlineplus.gov/ency/article/007425.htm

Tusi Taiala a Merck. (2022). tiga maualalo tua. Merck Manual Consumer Version. www.merckmanuals.com/home/bone,-joint,-and-muscle-disorders/low-back-and-neck-pain/low-back-pain

National Institute of Neurological Disorders and Stroke. (2023). tiga i tua. Toe maua mai www.ninds.nih.gov/health-information/disorders/back-pain?

Bhatia, A., Engle, A., & Cohen, SP (2020). O loʻo iai nei ma le lumanaʻi vailaʻau vailaʻau mo togafitiga o tiga i tua. Manatu o tagata tomai faapitoa i vailaau mo togafitiga, 21(8), 857-861. doi.org/10.1080/14656566.2020.1735353

Malamalama i Fa'afitauli o le Fusi o le Quadriceps ma Fa'asagaga i tua

Malamalama i Fa'afitauli o le Fusi o le Quadriceps ma Fa'asagaga i tua

Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma tiga pito i lalo, atonu o le quadricep musele e mafua ai faʻamaoniga ma faʻafitauli o le tu. E mafai e le iloaina o fa'ailoga o le fufusi quadricep ona fesoasoani e puipuia ai le tiga ma aloese mai manu'a?

Malamalama i Fa'afitauli o le Fusi o le Quadriceps ma Fa'asagaga i tua

Quadriceps Malosi

O maso Quadriceps o loʻo i luma o le ogavae. O malosiaga e mafai ona mafua ai le tiga tumau ma faʻafitauli faʻaletonu e mafai ona tupu i le taimi e tasi o:

  • O le fufusi o le Quadricep e mafua ai le tiga pito i lalo pe a toso i lalo le pelvis.
  • O le futi o le quadriceps e o'o atu ai i maso fa'ama'i vaivai.
  • O maso fa'afeagai ia i tua o le ogavae.
  • O le fa'atiga ma le fa'amalosi i le fa'ama'i e mafai ona mafua ai le tiga ma fa'afitauli.
  • E a'afia le fa'aogaina o le pelvic, ma mafua ai fa'afitauli o le tu ma fa'ateleina fa'ailoga tiga. (Sai Kripa, Harmanpreet Kaur, 2021)

Quadriceps Tightness Toso le Pelvis i lalo

O se tasi o maso e fa i le vaega quadriceps:

  • O le rectus femoris e pipii i le pelvis i le pito i luma o le iliac spine, o le pito i luma o le ponaivi suilapalapa.
  • O le rectus femoris e na o le pau lea o maso i totonu o le kulupu e sopoia le sooga suilapalapa, lea e afaina ai foi le gaioiga.
  • Pe a fufusi le quadriceps, aemaise le rectus femoris, latou toso i lalo i luga o sulu.
  • O le pelvis e faʻasaga i lalo pe agai i luma, faʻapitoa e taʻua o le faʻasaga i luma o le pelvis. (Anita Król et al., 2017)
  • O le tuasivi o loʻo i le va o le pelvis, ma afai o le pelvis e faʻasaga i luma, o le lumbar spine e totogi e ala i le faʻailoga.
  • O se faaofuofu tele i le pito i lalo e taʻua o le lordosis tele ma e masani ona mafua ai le fufusi ma le tiga o maso tua. (Sean G. Sadler et al., 2017)

Taui Hamstring

  • A malo le quadriceps ma toso i lalo le pelvis, o le tua e le masani ona sii i luga. O le mea lea e tu'u ai le hamstring i se fa'asologa faifaipea e mafai ona mafua ai fa'ailoga tiga.
  • O le tu'u lelei ma le pa'u o musele e fesoasoani e fa'atumauina sa'o le tulaga o le pelvic i tua.
  • E sa'o lenei mea aua e fesoasoani e faatumauina se tulaga lelei.
  • O le fufusi o le Quadricep e mafai ona tupu ai se tali a'o fa'asaga ifo le pelvis i luma ma luga i tua a'o so'ona fa'aloaloa le manoa.
  • O le tiga ma le tiga o le taunuuga masani
  • O le le lava o le malosi o le vae ma le quadriceps e fa'aloloa e mafai ona mafua ai ona le toe mafaia e manoa e lagolago ai tulaga sa'o o le pelvic ma le tui. (Fono a Amerika i Fa'amalositino. 2015)

Iloaina le taimi e fa'amausali ai Quads

  • E masani ona le iloa e tagata taʻitoʻatasi o latou quadriceps e fufusi, aemaise lava i latou e faʻaalu le tele o le aso e nofo ai.
  • O le tele o le taimi e fa'aalu i luga o le nofoa e mafai ona fa'amaua mau ai maso fa'apapa ma lalo ifo.

E mafai e tagata taʻitoʻatasi ona faʻataʻitaʻi ni nai suʻega i le fale:

Tu i luga

  • Uunai sulu i luma.
  • Oomi mai ponaivi nofo ina ia e i ai i le tulaga sa'o.
  • O le a le mamao e alu i luma o le sulugatiti?
  • O le a le mea e lagona?
  • O le tiga e mafai ona fa'aalia ai quadriceps fufusi.

I se Tulaga Tulaga

  • Faatasi ai ma le tasi vae i luma ma punou i luma o le isi.
  • O le vae tua e sa'o.
  • O le a le mamao i luma o le vae?
  • O le a le mea e lagona?
  • O le a le lagona o le pito i luma o le suilapalapa i tua o le vae?

Tu'u Pi'o Vae

  • Tutu ma punou le vae i luma ae sa'o le vae pito i tua.
  • O le le to'a i le vae pito i tua e mafai ona faauigaina quadriceps fufusi.

I se Tulaga Tootuli

  • Faaofuofu le tua
  • Uu tapuvae
  • Suia le tulaga e fetuunai ai mo soʻo se tiga poʻo faʻafitauli faʻatasi.
  • Afai e tatau ona e faʻapipiʻi pe suia le tulaga e faʻaitiitia ai le tiga, e mafai ona fufusi quadriceps.
  1. Ole fesoasoani ia malamalama ile tulaga e mafai ona fesoasoani ile feso'ota'iga ma se tausi soifua maloloina.
  2. E mafai e se tausi soifua maloloina ma/po'o se foma'i fa'apitoa ona faia se su'ega su'ega o le tu e su'e ai le tafafao.

Malamalama i Academic Low Back Pain: Aafiaga ma Chiropractic Fofo


mau faasino

Kripa, S., Kaur, H. (2021). Faʻailoaina o sootaga i le va o le tuʻu ma le tiga i lalo ifo o tiga tiga: se iloiloga faʻamatalaga. Bulletin of Faculty of Physical Therapy, 26(34). doi.org/doi: 10.1186/s43161-021-00052-w

Król, A., Polak, M., Szczygieł, E., Wójcik, P., & Gleb, K. (2017). Soʻotaga i le va o mea faʻainisinia ma le pelvic tilt i tagata matutua ma e leai se tiga maualalo maualalo. Journal of back and musculoskeletal rehabilitation, 30(4), 699–705. doi.org/10.3233/BMR-140177

Sadler, SG, Spink, MJ, Ho, A., De Jonge, XJ, & Chuter, VH (2017). Faʻatapulaʻaina o le faʻaogaina o le gaioiga, lumbar lordosis, ma le fetuutuunai o le hamstring e vaʻai ai le atinaʻeina o le maualalo o le tiga i tua: o se iloiloga faʻatulagaina o suʻesuʻega faʻamoemoega. BMC musculoskeletal disorders, 18(1), 179. doi.org/10.1186/s12891-017-1534-0

Fono a Amerika i Fa'amalositino. (2015). 3 Fa'aloloa mo le tatalaina o Su'ega (Fitness, Issue. www.acefitness.org/resources/everyone/blog/5681/3-stretches-for-opening-up-tight-hips/

Le Splenius Capitis: Faʻafefea ona galue ma faʻafefea ona tausia

Le Splenius Capitis: Faʻafefea ona galue ma faʻafefea ona tausia

Mo tagata ta'ito'atasi o lo'o feagai ma le tiga o le ua po'o le lima ma fa'ailoga o le ulu o le ulu e mafai ona avea ma manu'a o maso splenius capitis. E mafai e le iloaina o mafuaʻaga ma faʻamaoniga e fesoasoani i le au tausi soifua maloloina e atiaʻe se fuafuaga togafitiga lelei?

Le Splenius Capitis: Faʻafefea ona galue ma faʻafefea ona tausia

Musele Splenius Capitis

O le splenius capitis o se maso loloto o loʻo i le pito i luga. Faatasi ai ma le splenius cervicis, e aofia ai le vaega papa'u - tasi o le tolu - o maso pito i tua. O le splenius capitis e galue ma le splenius cervicis, o se musele laʻititi o loʻo i lalo ifo, e fesoasoani e feliuliuaʻi le ua ma faʻaititia le auvae i le fatafata, e taʻua o le faʻamalosi. E taua tele le fa'atumauina o se tulaga lelei aua e fesoasoani e fa'amautu ai le ulu i se tulaga le fa'aituau.

  • Amata i le ogatotonu o le tui i le C3 i le T3, o le splenius capitis e vaʻaia le maualuga i le va o le 7th cervical vertebra i le 3rd poʻo le 4th thoracic vertebrae, lea e eseese mo tagata eseese.
  • Ua faaofiofi le maso i le nuchal ligament, o se fusi malosi o le ua.
  • O le musele splenius capitis e fa'ata'atia i luga ma fafo, fa'apipi'i i le ulupo'o.
  • O le splenius capitis ma le cervicis e ufiufi ai paraspinals tūsa'o, e loloto ma aofia ai le vaeluagalemu o musele pito i tua.
  • O maso o le splenius e foliga o se fusi mo paraspinal ma maso faʻalava e aofia ai le pito sili ona loloto.
  • O maso o le splenius o lo'o taofiofia nei fa'amau loloto i le tulaga sa'o.
  • O maso nei e amata i le ogatotonu o le tui ma faʻapipiʻi faʻatasi se foliga V.
  • O itu o le V e mafiafia, ma o le faʻaoga tutotonu e papaʻu.

tiga

E masani ona oʻo i tagata taʻitoʻatasi le tiga e fesoʻotaʻi ma manuʻa i le splenius capitis. O lea ituaiga tiga e ta'ua o ma'i splenius capitis. (Ernest E, Ernest M. 2011)

O auga

O le tiga o le ulu e afua mai i manu'a e masani ona fa'atusalia i le ulu ulu. O auga o le splenius capitis syndrome e aofia ai: (Ernest E, Ernest M. 2011)

  • tiga ua
  • Paʻu tiga
  • Tiga i tua o le ulu
  • Tiga le ulu i malumalu
  • Omiga i tua o mata
  • Tiga i tua, luga, poʻo lalo ole mata
  • Sensitivity i le malamalama

Mafuaaga

Manu'a i le splenius capitis e mafai ona tupu mai: (Ernest E, Ernest M. 2011)

  • Tulaga le lelei mo ni vaitaimi faaumiumi
  • Fa'ase'e pe feliuliua'i le ua
  • Moe i tulaga le lelei
  • Manu'a pa'u
  • Feto'ai taavale
  • Taʻaloga taʻavale

faiga

E fautuaina e fa'afeso'ota'i se tausi soifua maloloina pe a iai ni fa'ailoga e fa'alavelave i gaioiga i aso uma po'o le lelei o le olaga. Ole tausi soifua maloloina ole a:

  • Toe iloilo talaʻaga faʻafomaʻi a le tagata
  • Fai ni fesili e uiga i le manu'a
  • Fai se su'ega faaletino (Ernest E, Ernest M. 2011)

Togafitiga ma auala e faʻamalolo ai faʻamaoniga ma toe faʻaleleia galuega e mafai ona aofia ai se tasi poʻo se tuufaatasiga o togafitiga e aofia ai:

  • Fa'aoga aisa ma le vevela
  • Faaletino togafitiga
  • Lafoaʻi togafitiga
  • Chiropractic toe fetuunaiga
  • Decompression e le o se taotoga
  • akupunika
  • Ua faaloaloa
  • Vailaau tiga (pu'upu'u)
  • Injections
  • Laʻititi faʻamalosi tino taotoga

Manua o le ua


mau faasino

Ernest E, Ernest M. Fa'ata'ita'i Puleaina o Tiga. (2011). Splenius Capitis Muscle Syndrome.

Malamalama i le Postural Orthostatic Tachycardia Syndrome (POTS)

Malamalama i le Postural Orthostatic Tachycardia Syndrome (POTS)

Postural orthostatic tachycardia syndrome ose tulaga fa'afoma'i e mafua ai le mumā ma fa'ateteleina pe a uma ona tu. E mafai ona fa'aitiitia ma pulea fa'ailoga o le olaga ma faiga fa'apitoa fa'apitoa?

Malamalama i le Postural Orthostatic Tachycardia Syndrome (POTS)

Postural Orthostatic Tachycardia Syndrome – POTS

Postural orthostatic tachycardia syndrome, poʻo POTS, o se tulaga e fesuisuiaʻi le ogaoga mai le laʻititi i le le mafai. Faatasi ai ma POTS:

  • Ua matua faateleina le tātā o le fatu i le tulaga o le tino.
  • O lenei tulaga e masani ona aafia ai tagata talavou.
  • O le tele o tagata e maua i le postural orthostatic tachycardia syndrome o fafine i le va o le 13 ma le 50 tausaga.
  • O nisi tagata e iai se talafaasolopito o aiga o POTS; o nisi tagata latou te lipotia le POTS na amata ina ua maeʻa se maʻi poʻo se faʻalavelave, ae o isi na lipotia mai na amata faasolosolo.
  • E masani lava ona foia i le taimi.
  • E mafai ona aogā togafitiga.
  • E fa'avae su'esu'ega ile su'esu'eina ole toto maualuga ma le fatu/ fatu.

O auga

Postural orthostatic tachycardia syndrome e mafai ona afaina ai tagata talavou o loʻo soifua maloloina ma e mafai ona amata faʻafuaseʻi. E masani ona tupu i le va o le 15 ma le 50 tausaga, ma e sili atu ona maua e tamaitai nai lo alii. E mafai e tagata ta'ito'atasi ona o'o i fa'ailoga eseese i totonu o ni nai minute talu ona tu i luga mai se tulaga taoto pe nofo. O auga e mafai ona tupu soo ma aso uma. O fa'ailoga sili ona taatele e aofia ai: (National Institutes of Health. National Center for Advancing Translational Sciences. Nofoaga Fa'amatalaga Fa'ama'i Genetic ma Rare. 2023)

  • fāʻatu
  • Lightheadedness
  • O se lagona e pei o le a e te'a.
  • Fa'atete - lagona vave po'o le fa'aletonu le tata o le fatu.
  • Tesea
  • Headaches
  • Vaʻai matala
  • Liu vae i le mūmū-violē.
  • Vaivai
  • Tremors
  • Vaivai
  • Faʻafitauli moe
  • Fa'aletonu le fa'atumauina/ puao fai'ai.
  • E mafai fo'i e tagata ta'ito'atasi ona o'o i fa'alavelave fa'afuase'i o le matapogia, e masani lava e aunoa ma se fa'aosoina nai lo le tu i luga.
  • E mafai e tagata taʻitoʻatasi ona oʻo i soʻo se tuʻufaʻatasiga o nei faʻaʻailoga.
  • O nisi taimi, e le mafai e tagata ta'ito'atasi ona taulimaina ta'aloga po'o fa'amalositino ma e ono lagona le fa'amama le ulu ma le niniva i le tali atu i gaioiga fa'aletino mama pe feololo, lea e mafai ona fa'amatala o le le fa'amalositino.

Aafiaga Fesootai

  • Postural orthostatic tachycardia syndrome e mafai ona fesoʻotaʻi ma isi dysautonomia poʻo maʻi o le tino, pei o le neurocardiogenic syncope.
  • O tagata taʻitoʻatasi e masani ona maua faʻatasi ma isi tulaga e pei o:
  • Faʻailoga vaivai vaivai
  • Ehlers-Danlos syndrome
  • Fibromyalgia
  • Migraines
  • Isi tulaga autoimmune.
  • Tulaga o le manava.

Mafuaaga

E masani lava, o le tu i luga e oso ai le toto mai le tino i vae. O le suiga fa'afuase'i o lona uiga e itiiti le toto o lo'o avanoa mo le fatu e pamu. Ina ia taui, o le autonomic nervous system e auina atu faailoilo i alātoto e faʻapipiʻi e tulei atili ai le toto i le fatu ma faʻamautu ai le toto ma se fatu masani. O le tele o tagata ta'ito'atasi e le oo i ni suiga tetele i le toto po'o le fatu pe a tu i luga. O nisi taimi, e le mafai e le tino ona faʻatino lelei lenei galuega.

  • If pa'u le toto toto mai le tu ma mafua ai auga e pei o le malamalama, e ta'ua o le ma'i toto maualuga.
  • Afai o le e tumau pea le maualuga o le toto, ae o le fatu e vave tele, o PULE.
  • O mea tonu e mafua ai le postural orthostatic tachycardia syndrome e eseese i tagata taʻitoʻatasi ae e fesoʻotaʻi ma suiga i:
  • O le tino o le tino, le maualuga o le hormone adrenal, le aofaʻi atoa o le toto, ma le le lelei o le faʻamalositino. (Robert S. Sheldon et al., 2015)

Autonomic Nervous System

O le autonomic nervous system e pulea ai le toto ma le fatu, o vaega ia o le neura e pulea ai galuega a le tino i totonu e pei o le gaogao, manava, ma le fatu. O se mea masani le pa'ū teisi o le toto ma le saoasaoa o le fatu pe a tu. Faatasi ai ma POTS, o nei suiga e sili atu ona faʻaalia.

  • POTS ua manatu o se ituaiga o dysautonomia, o lona uiga faaitiitia tulafono faatonutonu o le faiga neura autonomic.
  • E tele isi fa'ama'i e manatu fo'i e feso'ota'i ma le dysautonomia, e pei o le fibromyalgia, ma'i itaita'i, ma le ma'i vaivai masani.
  • E le o manino pe aisea e tupu ai le maʻi poʻo soʻo se isi ituaiga o dysautonomia, ae foliga mai o loʻo i ai se faʻalavelave faʻale-aiga.

O nisi taimi o le vaega muamua o le POTS e faʻaalia pe a maeʻa se mea faʻalesoifua maloloina e pei o:

  • Fa'ama'i fa'ama'i pipisi, mo se fa'ata'ita'iga, o se fa'ama'i tuga o le fulū.
  • Ose fa'alavelave po'o se fa'alavelave.
  • taotoga tele

faʻautaga maʻi

  • Ole su'esu'ega ole su'esu'ega ole a aofia ai se tala'aga fa'afoma'i, su'ega fa'aletino, ma su'ega fa'ama'i.
  • O le a ave e le tausi soifua maloloina le toto maualuga ma le fatu ia le itiiti ifo ma le faalua. E tasi le taimi e taoto ai ma le tasi i le tu.
  • O le fuaina o le toto ma le saoasaoa o le fatu o le taoto i lalo, nofo, ma le tu o ni mea taua.
  • E masani lava, o le tu i luga e faʻateleina ai le fatu ile 10 paʻu ile minute pe itiiti.
  • Faatasi ai ma le POTS, o le fatu o le fatu e faʻatupulaʻia i le 30 paʻu i le minute ae tumau pea le toto maualuga e le suia. (Dysautonomia International. 2019)
  • O le ta o le fatu e tumau pea i luga mo ni nai sekone pe a tu/masani 10 minute pe sili atu.
  • E tupu soo auga.
  • E sili atu nai lo ni nai aso.

Suiga le fatu o le tulaga e le na'o le pau lea o le su'esu'ega o su'esu'ega mo le postural orthostatic tachycardia syndrome, aua e mafai e tagata ta'ito'atasi ona iloa lenei suiga ma isi tulaga.

tofotofoga

Eseesega Faʻamatalaga

  • E tele mafua'aga o le dysautonomia, syncope, ma le maualuga o le toto.
  • I le taimi atoa o le iloiloga, e mafai e le tausi soifua maloloina ona vaʻavaʻai i isi tulaga, e pei o le faʻavaivai, faʻamalo mai le moe umi, ma le neuropathy o le maʻisuka.
  • O vaila'au e pei o vaila'au fa'ama'i po'o vaila'au o le toto e mafai ona mafua ai a'afiaga tutusa.

faiga

E tele auala o lo'o fa'aogaina i le puleaina o le POTS, ma e ono mana'omia e tagata ta'ito'atasi se faiga fa'apitoa. O le a fautuaina e le tausi soifua maloloina le siakiina e le aunoa o le toto ma le fatu fatu i le fale e talanoaina ai taunuuga pe a alu i totonu mo siaki faafomai.

Suavai ma Mea'ai

Faamalositino Faamalositino

  • Fa'amalositino ma togafitiga faaletino e mafai ona fesoasoani i le tino e aʻoaʻo e fetuunai i se tulaga saʻo.
  • Talu ai e mafai ona faigata le faʻamalositino pe a feagai ma POTS, e ono manaʻomia se polokalame faʻamalositino i lalo o le vaavaaiga.
  • E mafai ona amata se polokalame faamalositino i le aau po o le fa'aogaina o masini alo, e le mana'omia ai le tu sa'o. (Dysautonomia International. 2019)
  • A maeʻa le masina pe lua, e mafai ona faʻaopoopo le savali, tamoʻe, poʻo le uila.
  • O suʻesuʻega ua faʻaalia ai o tagata taʻitoʻatasi e iai le POTS, i le averesi, e laʻititi potu fatu nai lo tagata e leai se maʻi.
  • O faamalositino masani aerobic ua faʻaalia e faʻateleina ai le potu o le fatu, faʻagesegese le fatu, ma faʻaleleia auga. (Qi Fu, Benjamin D. Levine. 2018)
  • E tatau i tagata ta'ito'atasi ona fa'aauau se polokalame fa'amalositino mo se taimi umi e taofia ai fa'ailoga mai le toe fo'i mai.

vailaau

  • O vaila'au fa'atonu e pulea ai le POTS e aofia ai le midodrine, beta-blockers, pyridostigmine - Mestinon, ma le fludrocortisone. (Dysautonomia International. 2019)
  • Ivabradine, faʻaaogaina mo le fatu o le sinus tachycardia, ua faʻaaogaina lelei foi i nisi tagata.

Fa'asagaga Fa'asao

O isi auala e fesoasoani e puipuia ai faʻamaoniga e aofia ai:

  • Moe i le tulaga ulu i luga e ala i le siitia o le ulu o le moega mai le eleele 4 i le 6 inisi e faʻaaoga ai se moega fetuutuunai, poloka laupapa, poʻo faʻatutu.
  • Ole mea lea e fa'atuputeleina ai le tele o le toto ile ta'amilosaga.
  • Fa'atino faiga fa'asagatau e pei o le si'i, oomi le polo, po'o le kolosi o vae. (Qi Fu, Benjamin D. Levine. 2018)
  • O le ofuina o totini fa'amalosi e puipuia ai le tele o le toto mai le tafe i totonu o vae pe a tu e mafai ona fesoasoani e aloese mai le toto maualuga. (Dysautonomia International. 2019)

Fa'ato'ilaloina le Gagana o le Loto Fa'ato'ilalo


mau faasino

National Institutes of Health. National Center for Advancing Translational Sciences. Nofoaga Fa'amatalaga o Fa'ama'i Genetic ma Rare (GARD). (2023). Postural orthostatic tachycardia syndrome.

Sheldon, R. S., Grubb, B. P., 2nd, Olshansky, B., Shen, W. K., Calkins, H., Brignole, M., Raj, S. R., Krahn, A. D., Morillo, C. A., Stewart, J. M., Sutton, R., Sandroni, P., Aso Faraile, K. J., Hachul, D. T., Cohen, M. I., Lau, D. H., Mayuga, K. A., Moak, J. P., Sandhu, R. K., & Kanjwal, K. (2015). 2015 fa'amatalaga autasi tagata tomai fa'apitoa i le pa'u o le fatu i le su'esu'ega ma le togafitiga o le ma'i tachycardia postural, tachycardia le talafeagai, ma le vasovagal syncope. Faagatama o le fatu, 12(6), e41–e63. doi.org/10.1016/j.hrthm.2015.03.029

Dysautonomia International. (2019). Postural Orthostatic Tachycardia Syndrome

Fu, Q., & Levine, B. D. (2018). Fa'amalositino ma togafitiga e le fa'afoma'i ole POTS. Autonomic neuroscience: faavae & falemaʻi, 215, 20-27. doi.org/10.1016/j.autneu.2018.07.001

Tu'u Kesi e Fa'aleleia ai le Ta'amilosaga, Tiga i tua, ma le Malosi

Tu'u Kesi e Fa'aleleia ai le Ta'amilosaga, Tiga i tua, ma le Malosi

Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo galulue i se kesi poʻo se fale faigaluega o loʻo faia ai le tele o galuega i se tulaga nofonofo ma faʻateleina le lamatiaga mo faʻafitauli eseese o le soifua maloloina, pe mafai e le faʻaaogaina o se kesi tuʻu ona fesoasoani e puipuia faʻafitauli musculoskeletal ma faʻaleleia le soifua maloloina pupuu ma umi?

Tu'u Kesi e Fa'aleleia ai le Ta'amilosaga, Tiga i tua, ma le Malosi

Tu'u laulau

E sili atu i le 80% o galuega e faia i se tulaga nofo. Ua fa'amaonia e fesoasoani laulau tu'u. (Allene L. Gremaud et al., 2018) O se laulau tu'u e mafai ona fetu'una'i e fa'atatau i le maualuga o le tu o se tagata. O nisi kesi e mafai ona tu'u i lalo e fa'aoga a'o nofonofo. O kesi nei e mafai ona faʻaleleia:

  • Toto tafe
  • Paʻu tua
  • malosiaga
  • taulai
  • O tagata ta'ito'atasi e tau le nofonofo e ono o'o i le fa'aitiitia o le atuatuvale, popole, ma le ono maua i fa'ama'i tumau.

Faʻaleleia le Tu ma Faʻaitiitia le tiga i tua

O le nofonofo mo se taimi faaumiumi e mafai ona mafua ai le vaivai ma le le lelei o le tino. O fa'ailoga tiga ma lagona e masani lava, aemaise lava pe a fa'ata'ita'i tu ma aga le lelei, ua uma ona feagai ma fa'afitauli o lo'o iai tua, po'o le fa'aogaina o se kesi e le o ergonomic. Nai lo le na'o le nofo pe tu mo le aso faigaluega atoa, o le fesuia'i i le va o le nofo ma le tu e sili atu le soifua maloloina. O le fa'ata'ita'iina o le nofo ma le tu i taimi uma e fa'aitiitia ai le vaivai o le tino ma le fa'aletonu pito i lalo. (Alicia A. Thorp et al., 2014) (Grant T. Ognibene et al., 2016)

Fa'ateleina le Tulaga Malosi

O le nofo faaumiumi e fetaui lelei ma le vaivai, faaitiitia le malosi, ma le gaosiga. E mafai e le kesi nofonofo ona maua ai fa'amanuiaga e pei o le fa'atuputeleina o le maualuga o le gaosiga. Na maua e tagata su'esu'e e mafai e kesi nofonofo ona fa'aleleia le soifua maloloina lautele ma le gaosiga o tagata faigaluega ofisa. Na lipotia mai e tagata taʻitoʻatasi i le suʻesuʻega:

  • O se fa'atuputelega taua i le soifua maloloina.
  • Faʻateleina le malosi i galuega galue.
  • Fa'aleleia galuega. (Jiameng Ma et al., 2021)

Fa'aitiitiga Fa'ama'i Fa'ama'i

E tusa ai ma le CDC, ono i le 10 tagata i le US e le itiiti ifo ma le tasi le maʻi tumau, pei o le maʻi suka, fatu fatu, stroke, poʻo le kanesa. O faʻamaʻi faʻamaʻi o le mafuaʻaga autu lea o le oti ma le le atoatoa, faʻapea foʻi ma le taʻutaʻua o tau o le soifua maloloina. (Nofoaga Autu mo Fa'ama'i ma Puipuiga. 2023) E ui e manaʻomia nisi suʻesuʻega e iloa ai pe mafai e laulau tuʻu ona faʻaititia le lamatiaga o faʻamaʻi faʻamaʻi, e tasi suʻesuʻega na vaʻavaʻai e faʻatusatusa le fesoʻotaʻiga i le va o le nofonofo ma le lamatiaga o faʻamaʻi tumau poʻo le oti. Na lipotia mai e le au suʻesuʻe o le nofonofo mo taimi uumi e fesoʻotaʻi tutoʻatasi ma taunuʻuga le lelei o le soifua maloloina e tusa lava po o le a le gaioiga faaletino. (Aviroop Biswas et al., 2015)

Siʻitia le Manulautoto ile Mafaufau

O le nofonofo umi e fa'agesegese ai le tafe toto. O le faʻaitiitia o le tafe toto i le faiʻai e faʻaititia ai le gaioiga o le mafaufau ma faʻateleina ai le lamatiaga o tulaga neurodegenerative. O se suʻesuʻega e tasi na faʻamaonia ai o tagata soifua maloloina o loʻo galulue i se tulaga umi e nofo ai na faʻaitiitia ai le tafe toto o le faiʻai. O le suʻesuʻega na maua ai o savali masani ma pupuu e mafai ona fesoasoani e puipuia lenei mea. (Sophie E. Carter et al., 2018) O le tu e fa'ateleina ai le toto ma le okesene. E faʻaleleia ai le gaioiga o le mafaufau, lea e fesoasoani foi i le faʻaleleia atili o le taulaʻi ma le faʻatonuga.

Fa'anoanoa ma le Fa'aitiitia o le Popole

O olaga fa'aonaponei e masani lava ona i ai le tele o amioga nofonofo.

Ae ui i lea, o loʻo i ai se vaega itiiti e uiga i lamatiaga o le soifua maloloina o le mafaufau o le faʻaumiumi o le nofonofo. Ua i ai nai suʻesuʻega e faʻatatau i le faʻaleleia atili o le malamalama lautele. O se tasi o suʻesuʻega na taulaʻi atu i se vaega o tagata matutua matutua, ma tuʻuina atu ia i latou e lipoti atu masaniga nofonofo e aofia ai le televise, initaneti, ma le taimi faitau. O lenei faʻamatalaga sa faʻatusatusa i latou togi taʻitasi i luga o le Nofoaga Autu o Su'esu'ega Fa'ama'i Fa'aletonu fua. (Mark Hamer, Emmanuel Stamatakis. 2014)

  • Na maua e le au suʻesuʻe o nisi o amioga nofonofo e sili atu ona afaina ai le soifua maloloina o le mafaufau nai lo isi.
  • O le matamata i le televise, mo se faʻataʻitaʻiga, na iʻu ai i le faʻateleina o faʻafitauli o le atuatuvale ma faʻaitiitia ai le gaioiga o le mafaufau. (Mark Hamer, Emmanuel Stamatakis. 2014)
  • O le fa'aogaina o le Initaneti e iai le fa'afeagai, fa'aitiitia fa'ailoga fa'anoanoa ma fa'ateleina galuega fa'atino.
  • Fai mai le au su'esu'e, o fa'ai'uga e maua mai i le 'ese'ese o si'osi'omaga ma agafesootai o lo'o tutupu ai. (Mark Hamer, Emmanuel Stamatakis. 2014)
  • O le isi suʻesuʻega na vaʻavaʻai i le fesoʻotaʻiga talafeagai i le va o amioga nofonofo ma le popole.
  • O le faateleina o le tele o amioga nofonofo, aemaise lava le nofonofo, e foliga mai e faateleina ai le lamatiaga o le popole. (Megan Teychenne, Sarah A Costigan, Kate Parker. 2015)

O le tuʻufaʻatasia o se laulau tuʻu i totonu o galuega e mafai ona fesoasoani e faʻaitiitia ai aʻafiaga leaga o amioga nofonofo, e oʻo atu ai i le faʻaleleia atili o le gaosiga, faʻaleleia le soifua maloloina o le mafaufau ma le tino, ma se siosiomaga maloloina lelei mo tagata taʻitoʻatasi galue itula uumi i luga o se kesi po'o se fale faigaluega.


Malamalama i Academic Low Back Pain: Aafiaga ma Chiropractic Fofo


mau faasino

Gremaud, AL, Carr, LJ, Simmering, JE, Evans, NJ, Cremer, JF, Segre, AM, Polgreen, LA, & Polgreen, PM (2018). Fa'aaogaga Fa'ata'ita'i Fa'ata'ita'i Fa'ateteleina Tulaga Fa'aletino o Tagata Faigaluega Nofo Ofisa. Tusitala o le American Heart Association, 7(13), e007735. doi.org/10.1161/JAHA.117.007735

Thorp, AA, Kingwell, BA, Owen, N., & Dunstan, DW (2014). O le talepeina o taimi nofonofo i fale faigaluega ma tu'i fa'afuase'i e fa'aleleia ai le vaivai ma le fa'aletonu musculoskeletal i tagata faigaluega o le ofisa lapo'a mamafa/popoto. Togafitiga ma le siosiomaga, 71(11), 765–771. doi.org/10.1136/oemed-2014-102348

Ognibene, GT, Torres, W., von Eyben, R., & Horst, KC (2016). Aafiaga o se Fale faigaluega nofonofo i luga ole tiga ole tua maualalo: i'uga ole su'ega fa'afuase'i. Journal of occupational and environmental medicine, 58(3), 287–293. doi.org/10.1097/JOM.0000000000000615

Ma, J., Ma, D., Li, Z., & Kim, H. (2021). A'afiaga o se Kesi Nofonofo i Fale faigaluega i le Soifua Maloloina ma le Fa'aolaola. Tusitala faʻavaomalo o suʻesuʻega o le siosiomaga ma le soifua maloloina lautele, 18(21), 11604. doi.org/10.3390/ijerph182111604

Centres for Disease Control and Prevention. Faʻi maʻi.

Biswas, A., Oi, PI, Faulkner, GE, Bajaj, RR, Silver, MA, Mitchell, MS, & Alter, DA (2015). Taimi nofonofo ma lona fesoʻotaʻiga ma le lamatiaga mo faʻamaʻi faʻamaʻi, maliu, ma le falemaʻi i tagata matutua: o se iloiloga faʻapitoa ma faʻataʻitaʻiga. Annas of internal medicine, 162(2), 123–132. doi.org/10.7326/M14-1651

Carter, SE, Draijer, R., Tagata, SM, Brown, L., Thijssen, DHJ, & Hopkins, ND (2018). O malologa masani o savali e puipuia ai le pa'u o le toto o le cerebral e feso'ota'i ma le nofo umi. Journal of applied physiology (Bethesda, Md.: 1985), 125(3), 790-798. doi.org/10.1152/japplphysiol.00310.2018

Hamer, M., & Stamatakis, E. (2014). Su'esu'ega fa'amoemoe o amioga nofonofo, lamatiaga o le atuatuvale, ma le fa'aletonu o le mafaufau. Fomai ma le faasaienisi i taaloga ma faamalositino, 46(4), 718–723. doi.org/10.1249/MSS.0000000000000156

Teychenne, M., Costigan, SA, & Parker, K. (2015). Le fesoʻotaʻiga i le va o amioga nofonofo ma le lamatiaga o le popole: o se iloiloga faʻapitoa. BMC soifua maloloina lautele, 15, 513. doi.org/10.1186/s12889-015-1843-x

Le A'afiaga o Tulaga Le lelei ma le Fa'afefea ona Fa'aliliuina

Le A'afiaga o Tulaga Le lelei ma le Fa'afefea ona Fa'aliliuina

O le to'atele o tagata e fa'atatau i se tikeri, o latou ua po'o le tiga o tua i le tulaga le lelei. E mafai e le iloaina o mafuaʻaga ma mea faʻavae e fesoasoani e taʻitaʻia ai fetuunaiga o le olaga ma sailia togafitiga toe faʻaleleia?

Le A'afiaga o Tulaga Le lelei ma le Fa'afefea ona Fa'aliliuina

Fa'atupu Tulaga Le lelei

E tele mafua'aga e mafai ona fa'atupuina ai e tagata ta'ito'atasi le fa'atinoina o tu ma aga le lelei i taimi uma.

O le fa'ata'ita'iina o le tu ma le soifua maloloina o se ituaiga o fa'amalositino lea e lagolagoina ai e maso le auivi i le fa'atutu lelei ma le lelei o lo'o i ai i le filemu ma le gaioiga.

Manu'a ma Musole Guard

  • A maeʻa se manuʻa, e mafai e maso ona faʻafefe e puipuia ai le tino ma fesoasoani e faʻamautu manuʻa ma puipuia mai isi manuʻa.
  • Ae ui i lea, e faʻatapulaʻa gaioiga ma e mafai ona oʻo atu ai i faʻailoga tiga.
  • O le fa'aumiumi o maso maso e mafua ai ona vaivai maso i le aluga o taimi.
  • O le le paleni i le va o maso o loʻo puipuia le manuʻa ma i latou o loʻo galue masani e mafai ona oʻo atu ai i faʻafitauli o le tuʻu.
  • Togafitiga musculoskeletal i le massage, chiropractic, ma togafitiga faʻaletino e mafai ona fesoasoani e toe faʻafoʻisia le gaioiga sili ona lelei.

Musole Tete'e ma Vaivai

  • Afai e vaivai pe tete'e nisi o maso, e mafai ona a'afia le tu, ma e mafai ona tupu a'e fa'ailoga tiga.
  • E mafai ona tupu le vaivai po o le tete'e o musele pe a faaumiumi ona umia e tagata se tulaga i lea aso ma lea aso po o le faatinoina o galuega masani ma feau i se auala e tuu ai le le mautonu i maso pe faaaoga foi i se auala le paleni.
  • O se suʻesuʻega na maua ai pe faʻafefea ona aʻafia le tuʻu o le maso, malosi, ma le fetuutuunai. Dariusz Czaprowski, et al., 2018)
  • O le toe aʻoaʻoina o le postural ma le fetuunaiga o togafitiga faʻale-tino e mafai ona fesoasoani e faʻamalosia maso ma faʻamalolo faʻamaʻi tiga.

Mausa I Aso Taitasi

  • A o sailia e tagata taʻitoʻatasi auala e faʻafeiloaʻi ai maso spasms, vaivaiga, faʻalavelave, ma / poʻo le le paleni, e mafai e le mafaufau ma le tino ona galo ma lafoai le tulaga maloloina.
  • Ona amata loa lea ona totogi e le tino le faʻaogaina o maso faʻalavelave, faʻafefe, ma faʻafefeteina ma faʻalautele le faʻaogaina o le tino ma le faʻaogaina o le ivitū.

Faʻaaogaina o Tekinolosi

  • Tekinolosi - pe nofo i luga o le kesi / fale faigaluega, faʻaaogaina o se laulau poʻo se telefoni feʻaveaʻi, poʻo le galue i le tele o masini e mafai ona faʻasolosolo malie le tino mai le faʻaogaina. (Parisa Nejati, et al., 2015)
  • O tagata ta'ito'atasi e va'ava'ai i lalo i la latou telefoni e ono atia'e ai se ua tusitusia, o se tulaga e pipi'i ai le ua po'o le fa'ase'e i luma umi tele, e o'o atu ai i le tiga.

Uiga Faalemafaufau ma Fa'anoanoa

  • O tagata taʻitoʻatasi o loʻo i lalo o le faʻalavelave poʻo o loʻo feagai ma tulaga faʻalavelave e mafai ona amata ona i ai ni faʻafitauli o le tu. (Shwetha Nair et al., 2015)
  • O le fa'atiga e mafai ona saofagā i maso fa'aletonu, e mafai ona fa'atupu ai le tete'e o maso, manava papa'u, fa'afitauli o le tu'u, ma fa'ailoga tiga.
  • O le nofouta i le tulaga o le tino ma le faʻasaʻoina ma le fetuutuunai o le tu e mafai ona fesoasoani e faʻafefe ai le atuatuvale. (Shwetha Nair et al., 2015)

Filifiliga seevae ma ua latou ofuina

  • O seevae e mafai ona afaina ai le tu o le tino.
  • O seevae maualuga e fa'ase'e le mamafa o le tino i luma, lea e ono fa'aletonu ai. (Anniele Martins Silva, et al., 2013)
  • O le ofuina i lalo o fafo poʻo totonu o seevae vave mai mea e pei o masaniga mamafa o le a faʻalavelaveina malosi faʻamalosi e faʻaliliuina le tapuvae, tulivae, suilapalapa, ma le pito i lalo e oʻo atu ai i faʻamaʻi tiga i soʻo se tasi poʻo sooga uma.

Tulaga ma Genetics

  • O nisi taimi o le mafuaʻaga e mafua mai.
  • Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻamaʻi o Scheuermann o se tulaga lea e tupu aʻe ai e tama talavou se faʻailoga kyphosis i totonu o le tui. (Nemours. Tamaiti Soifua Maloloina. 2022)

Fa'afeso'ota'i Injury Medical Chiropractic and Functional Medicine Clinic mo se iloiloga, ma se'i matou fesoasoani atu ia te oe e ala i le atina'eina o se togafitiga fa'apitoa ma polokalame toe fa'aleleia.


Le Ala i Faamalologa


mau faasino

Czaprowski, D., Stoliński, Ł., Tyrakowski, M., Kozinoga, M., & Kotwicki, T. (2018). Fa'aletonu le fa'atulagaina o le tino i le sagittal plane. Sikoliosis ma faaletonu o le ivi, 13, 6. doi.org/10.1186/s13013-018-0151-5

Nejati, P., Lotfian, S., Moezy, A., & Nejati, M. (2015). O le suʻesuʻega o le fesoʻotaʻiga i le va o le ulu i luma ma le tiga o le ua i tagata faigaluega ofisa Iran. Tusitala fa'ava-o-malo o vaila'au fa'apitoa ma le soifua maloloina o le siosiomaga, 28(2), 295-303. doi.org/10.13075/ijomeh.1896.00352

Nair, S., Sagar, M., Sollers, J., 3rd, Consedine, N., & Broadbent, E. (2015). Po'o a'afia le tu'u fa'apa'u ma le tu'u sa'o i tali fa'amamafa? Se fa'ata'ita'iga fa'afuase'i. Health psychology : tusi talaaga aloaia a le Vaega o le Soifua Maloloina, American Psychological Association, 34(6), 632-641. doi.org/10.1037/hea0000146

Silva, AM, de Siqueira, GR, & da Silva, GA (2013). A'afiaga o seevae mulivae i luga o le tino o talavou. Revista paulista de pediatria : orgao oficial da Sociedade de Pediatria de Sao Paulo, 31(2), 265–271. doi.org/10.1590/s0103-05822013000200020

Nemours. Tamaiti Soifua Maloloina. (2022). Scheuermann's kyphosis.

Tulaga Le lelei - Po'o Fa'asa'o e Lou I'u 'aso'aso Lau Pepa?

Tulaga Le lelei - Po'o Fa'asa'o e Lou I'u 'aso'aso Lau Pepa?

Mo tagata matutua o loʻo feagai ma faʻafitauli o le tuʻu, faʻavaivai, faʻafefe, ma le tiga pito i luga, pe mafai ea ona faʻaopoopoina faʻamalositino o le ivi 'asoʻaso e fesoasoani e maua ai le toomaga ma puipuia ai le tulaga mai le faʻaleagaina?

Tulaga Le lelei - Po'o Fa'asa'o e Lou I'u 'aso'aso Lou Pepa?

Faʻaleleia tulaga

E masani ona fa'afeso'ota'i le tu'u pito i luga ua pa'u i tua ma le matua, ae o isi mea e mafai fo'i ona saofagā i fa'afitauli. (Justyna Drzał-Grabiec, et al., 2013) O le ivi ma le pelvis e taua i le fausaga o le tino ma e aofia ai le tele o le tino. Afai o nei ponaivi fausaga e le fetaui ona o le le lelei o le tulaga, o maso e pipii ia i latou e fufusi, vaivai, poʻo mea uma e lua, ma o maso o loʻo siomia ai e tatau ona totogi, ma mafua ai le faʻaleagaina o le tulaga ma faʻaleagaina atili.

  • O le tu'u le lelei e mafai ona mafua mai i se ivi 'aso'aso e oomi i lalo i le ponaivi pelvic.
  • A'o pa'u pe fa'a'omi le pito i luga, e mafai ona amata fa'aitiitia le maualuga.
  • E mafai ona fesoasoani fa'amalositino fa'alauiloa le tu'u i luga o le ivi 'aso mai le ponaivi pelvic.

Fa'amalositino Ivi

O lenei faamalositino e mafai ona faia i le nofo pe tu. O se faiga masani i aso uma e mafai ona fesoasoani e faʻaleleia le tu ma faʻamalolo faʻafitauli ma tiga.

  • O le fa'asologa o le nofoa e fesoasoani e fa'atumauina le taula'i i le faia sa'o o le fa'amalositino.
  • O le tulaga tu'u e lu'itauina ai le fa'alauiloaina o le tino, e mafai ai e le tagata ona lagona pe fa'afefea ona a'afia le tu'u o le pelvic ma le pito i lalo o le ivi 'aso'aso.
  • Ina ia amata, e fautuaina e amata i se tulaga nofo.
  • O le taimi lava e aʻoaʻoina ai faʻavae, e mautinoa lava le alualu i luma i le tu.

Faamalositino

  1. Tu'u le pelvis ina ia fa'asaga teisi i luma.
  2. O lenei fa'asaga i luma o le a fa'ateleina ai le pi'o maualalo pito i tua a'o fa'amauina maso pito i lalo i se auala lelei.
  3. O le fa'atuina ma le fa'atumauina o lenei pi'o i le tulaga nofonofo e tatau ona lagona fa'anatura.
  4. Ia manava ma fa'atele le si'i i luga o le ivi 'aso'aso.
  5. O le manava e mafua ai ona faʻalautele teisi le tuasivi ma ivi.
  6. Fa'amama ma fa'ataga le ivi 'aso'aso ma le pito i luga e toe fo'i i lo latou tulaga masani.
  7. Toe fai i le 10 taimi tasi pe faalua i le aso.
  • Mo lenei fa'amalositino, fa'aaogā le mānava e fa'atupu fa'atupu ai le si'isi'i o le ivi 'aso'aso ma ta'avale fa'asolosolo.
  • Aua le fa'ateleina le fa'alautelega o le ivitū.
  • Nai lo lena, ia taulai atu i le auala manava/ manava e lagolago ai le gaioi o ivi 'aso'aso ma le pito i luga ma fa'atupuina ai maso mai iina.
  • Taumafai e si'i tutusa le ivi 'aso'aso i itu uma e lua pe a mafai e le tino.

Faatasi ai ma le faʻataʻitaʻiga, o le a iloa e tagata taʻitoʻatasi suiga lelei o le tu ma le faʻalauteleina o le mamao i le va o ivi ma pelvis.

Ta'ita'iga ma Feeseesea'iga

  • Fa'atino le fa'amalositino fa'asaga le tua i le puipui mo le ta'ita'iga pito i luga.
  • O le isi suiga ole fa'amalositino fa'aa'oa'oga o le tu'u o le pelvis ma le ivi 'aso'aso ole si'i lima.
  • Ole mea lea ole a fa'atupuina ai se va'aiga fa'aa'oa'oga fa'alauiloa tulaga ese.
  • Taulai atu i le gaioiina o ivi pe a sii i luga lima.
  • Pe o le siiina o lima e faigofie ai, faigata, pe ese ai le faamalositino?
  • Ina ia faʻaleleia le faʻaleleia o le tuʻuina atu, faʻalautele maso o le pectoral.

yoga

O tagata taʻitoʻatasi e suʻe ni auala e faʻamalosia ai le soifua maloloina e tatau ona mafaufau i le yoga.

O se suʻesuʻega na lolomiina i le International Journal of Yoga o loʻo fautua mai o se auala sili e faʻagaoioia ai le autu atonu o le aofia ai o le tele o yoga postures i le masani. (Mrithunjay Rathore et al., 2017) O maso o le ab e pipii i nofoaga eseese i luga o le ivi 'aso'aso ma fai sona sao i le tu, fa'aogaina, ma le paleni. Na faailoa mai e le au suʻesuʻe ni maso se lua, o le obliques fafo, ma le abdominal transverse, e fai ma ki i se tulaga faʻasoifua maloloina.


Malosi malosi


mau faasino

Drzał-Grabiec, J., Snela, S., Rykała, J., Podgórska, J., & Banaś, A. (2013). Suiga i le tino o tama'ita'i e tupu a'e i tausaga. BMC geriatrics, 13, 108. doi.org/10.1186/1471-2318-13-108

Rathore, M., Trivedi, S., Aperaamo, J., & Sinha, MB (2017). Fa'atasiga Anatomical o Muscle Autu Fa'atosina i Tulaga Yogic Eseese. Tusitala faava o malo o yoga, 10(2), 59–66. doi.org/10.4103/0973-6131.205515

Papegaaij, S., Taube, W., Baudry, S., Otten, E., & Hortobágyi, T. (2014). O le matua e mafua ai le toe faʻatulagaina o le cortical ma le spinal control of posture. Tuaoi i le matua o le neuroscience, 6, 28. doi.org/10.3389/fnagi.2014.00028