ClickCease
+ 1-915-850-0900 spinedoctors@gmail.com
Page Filifilia

Faʻatonuina Faʻasalaga Faʻatonu

Back Clinic Fa'ata'ita'i Fa'ata'ita'i Fa'ata'ita'iga Chiropractic ma Vaega Fa'afomai Fa'atino. O se suʻesuʻega lea e vaevaeina ai tagata auai i se avanoa i ni vaega eseese e faʻatusatusa togafitiga eseese poʻo isi faʻalavelave. O le faʻaaogaina o le avanoa e vaevae ai tagata i vaega o lona uiga o le a tutusa vaega ma o aʻafiaga o togafitiga latou te maua e mafai ona faʻatusatusa atili.

I le taimi o le faamasinoga, e le o iloa po o fea togafitiga e sili ona lelei. A Faʻatonuina Faʻasalaga Faʻatonu poʻo (RCT) fa'ailoga e tu'u fa'afuase'i tagata auai i se vaega fa'ata'ita'i po'o se vaega fa'atonutonu. A o faia le suʻesuʻega, naʻo le pau lava le eseesega o loʻo faʻamoemoeina mai le faʻatonuga ma faʻataʻitaʻiga vaega i se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻapitoa (RCT) o le fesuiaiga o taunuuga o loʻo suʻesuʻeina.

tulaga lelei

  • Faʻamalosi i tauaso / matapule nai lo suʻesuʻega o le mataʻituina
  • Ole fa'avasega lelei e fufulu ese ai so'o se fa'aituau o tagata
  • O soifuaga o tagata o loʻo auai e manino ona iloa
  • E mafai ona suʻeina taunuʻuga ma mea faʻapitoa iloga faʻapitoa

tulaga le lelei

  • E le faʻaalia mafuaaga
  • Faʻatau i taimi ma tupe
  • Lisi le tulitatao e mafua mai togafitiga
  • Faiga faʻalauiloa ofo: o le faitau aofaʻi o tagata auai e le mafai ona avea ma sui o le atoaga

Mo tali i so'o se fesili e te ono iai fa'amolemole vala'au Dr. Jimenez ile 915-850-0900


Suʻesuʻega Faʻapitoa-Faʻamālōlōina mo Aafiaga Faʻafuaseʻi Faʻafuaseʻi i El Paso, TX

Suʻesuʻega Faʻapitoa-Faʻamālōlōina mo Aafiaga Faʻafuaseʻi Faʻafuaseʻi i El Paso, TX

O le aʻafia i se faʻalavelave faʻafuaseʻi o se tulaga e le manaʻomia lea e mafai ona mafua ai le tele o faʻalavelave faʻaleagaina poʻo manuaga faʻapea foi i le atinaʻeina o le tele o tulaga faʻaleagaina. O manuʻa faʻafuaseʻi faʻafuaseʻi, e pei o le afaina, e mafai ona faʻaalia i faʻamaʻi tiga, e aofia ai le tiga o le ua faʻavaivai, ae peitai, o suesuega o suʻesuʻega talu ai nei ua iloa ai o le faʻalavelave faʻalagona e afua mai i le osofaʻiga a le tagata lava ia e ono mafai ona faʻaalia i le tino. O le atuatuvale, atuatuvalega, atuatuvale ma le le mautonu o le maʻi, poo le PTSD, o faafitauli masani o le mafaufau e mafai ona tulai mai ona o se faalavelave tau taavale.

 

Na suʻesuʻeina foʻi e le au suʻesuʻe o suʻesuʻega suʻesuʻega e mafai ona avea togafitiga o le mafaufau ma le mafaufau e avea ma togafitiga lelei mo lagona mafatiaga ma mafaufauga e mafai ona tupu ona o se faʻalavelave lavea i le moli. E le gata i lea, o manuʻa faʻafuaseʻi i le oso faʻafuaseʻi atonu e mafua ai le atuatuvale, atuatuvale, atuatuvale ma e oʻo lava i le PTSD pe a le toe togafitia mo se taimi umi. O le faʻamoemoe o le tusiga o loʻo i lalo o le faʻaalia lea o aʻafiaga o togafitiga faʻamalosi-amio, faatasi ai ma isi togafitiga togafitiga e pei o togafitiga faʻasolosolo ma togafitiga faʻapitoa. mo faʻalavelave faʻafuaseʻi faʻafuaseʻi, e pei o le sasa.

 

Tinoina o le tino, Gaioiga Faʻasino ma le Malamalama-Gaioiga Gaoioiga e Fai ma Togafitiga mo Tupulaga Talavou Matutua O tagata mamaʻi ma le Faʻanoanoa o Paʻu: Faʻailogaina o le Faʻatonuina o le Faʻatonuina o le Faʻatonu

 

lē faʻatino

 

tua

 

O le tele o tagata gasegase e mafatia i le tiga o le ua masani i le maeʻa ai o se manua. O se tuufaatasiga o togafitiga o le mafaufau, amio ma togafitiga o le physiotherapy ua faailoa mai ina ia aoga i le puleaina o tagata gasegase e le masani ona afaina ai le toto. O le faʻamoemoe o le tuʻuina atu lea o le mamanu o se faamasinoga faʻatonuina (RCT) e fuafua i le iloiloga o le aoga o se faʻavae faʻapitoa i le tino ma le mafaufauina o amioga i luga o le faʻatinoina o galuega faʻapitoa i le tagata lava ia, e faaopoopo i le galuega o le ua, tiga, le atoatoa ma tulaga lelei o le soifuaga i tagata mamaʻi ma le tiga masani o le ua i le maea ai o le manua o le gau i le faʻatusatusa atu i se kulupu o loʻo faʻatusatusa i fuataga ma 4 ma 12 masina pe a maeʻa.

 

Metotia / Fuafuaga

 

O le mamanu o se suʻesuʻega lua-tutotonu, RCT-suʻesuʻe ma se mamanu faʻavae tutusa. E aofia ai faʻamaʻi pipisi ma le tiga o le ua faʻavaivaia mo le sili atu nai lo le 6 masina, na maua mai i falemaʻi o le physiotherapy ma le falemaʻi i fafo i Tenemaka. O tagata maʻi o le a faʻaaogaina i se vaega o le puleaina o le tiga (pule) poʻo se tuʻufaʻatasia o mea tiga ma faʻasalalauga. O le vaega faʻaleaʻoaʻoga o le a maua ni vasega faʻaleaʻoaʻoga se fa i le puleaina o tiga, ae o le vaega faʻapitoa o le a maua ia lava aoaoga faʻaleaʻoaʻoga i luga o pulega o tiga ma le 8 fonotaga mo toleniga mo masina 4, e aofia ai le faʻataʻitaʻiga i ni tino faapitoa o le tino ma se polokalame faʻaleaʻoaʻoga tau vaʻaia. O maʻi ma fomaʻi ua iloa lelei le tufatufa ma le togafitiga, aʻo faʻatauasolo faatonu ma tagata suʻeina faʻamaumauga. O fua muamua o fuataga o le a avea ma Fomaʻi Suʻesuʻega o Suʻesuʻega o Togafitiga Fomaʻi 36 (SF36), Aotelega Faʻatino Autu (PCS). Maualuga taunuʻuga o le a maua i le Global Enquiry Implementation (-5 to + 5), Index Neck Disability Index (0-50), Scale Specific Functioning Scale (0-10), scale rating scale for pain depression (0-10), SF-36 Mental Aotelega Faʻatonu (MCS), TAMPA fua o Kinesiophobia (17-68), Faʻafitauli o Fua Faʻatulagaga (0-45), EuroQol (0-1), Testing Flexible Craniocervical (22 mmHg - 30 mmHg), test test position and cervical ituaiga o feoaiga. O sikola SF36 o loʻo faʻaaoga e faʻaogaina ai auala faʻavae masani ma PCS ma MCS o loʻo i ai le fuainumera o le 50 faʻatasi ai ma se faʻasologa masani o le 10.

 

Talanoaga

 

O faʻamatalaga o lenei suʻesuʻega e talanoaina, faʻaopopo i malosiaga ma vaivaiga.

 

Faʻamaumauga o le suʻega

 

O loʻo suʻesuʻeina le suʻesuʻega www.ClinicalTrials.gov e faailoa NCT01431261.

 

tua

 

Ua fuafua e le Komiti o le Health Board Board a le Danish e faapea o mataupu 5-6,000 i tausaga taʻitasi i Tenimaka e aafia i se faalavelave faʻafuaseʻi e faʻafefe ai le tiga ole ua. E uiga i le 43% oi latou o le ai ai pea le faaletonu faaletino ma faailoga 6 masina pe a mavae le faalavelave [1]. Mo sosaiete Suetena, e aofia ai kamupanī inisiua Suetena, o le avega o le tamaoaiga e tusa ma le 320 miliona Euros [2], ma o lenei avega e foliga tutusa ma lena o Tenimaka. O le tele o suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai o tagata na maua i le Whiplash-Associated Disorders (WAD) latou te lipotia le faʻamalologa o le kuli i le tausaga e tasi talu ona faʻaleagaina [3]. Ole faafitauli ogaoga i tagata mamaʻi ma le tiga o le tiga o le tiga ole tino ole gasegase ma le le talafeagai ole gaioiga o le ua, faaitiitia le malosi o le ua ma le mausali, faaletonu cervicocephalic lagona faaanamua, e faaopoopo atu ile tigaina o le lotoifale ma le lautele [4,5]. O le maʻi o le tino e faʻaalia i le faʻaititia o le gaioiga o maso malolosi o le ua.

 

E ese mai i le tiga o le ua masani, o maʻi ma le WAD e mafai ona mafatia mai le le atoatoa o le tino ona o se taunuuga o le tiga faaumiumi [6,7]. O lenei mea e aʻafia ai le soifua maloloina faaletino ma le soifua maloloina lautele ma e mafai ona iu i se tulaga leaga o le olaga. I le faʻaopoopoga, e mafai e tagata atiaʻe WAD ona maua le tiga faʻapitoa e mulimuli mai i le faʻalogoina o le tino o le tino [8,9], i le faʻaitiitia o le faitotoʻa mo mea eseese faʻapitoa (mamafa, malulu, mafanafana, vibration ma pulupulu eletise) [10]. O lenei mea e mafai ona mafua mai i le le mautonu o le faʻasaina o le totonugalemu o le tino [11] - o se toe faʻafouina o le tino [12]. E ese mai i le tulaga tutotonu tutotonu, o le vaega o loʻo i ai le OFA e ono itiiti lava le faʻaogaina o auala faʻataʻitaʻiga ma galuega felagolagomaʻi, pe a faʻatusatusa atu i tagata mamaʻi o loʻo faʻavaivaia le tiga o le tino i le lautele [13-15].

 

O suʻesuʻega ua faʻaalia ai o toleniga faʻapitoa, e aofia ai faʻamalositino patino e tulimataʻia ai maso o loʻo i lalo o le tui o le tino, e lelei le faʻaitiitia o le tiga o le tino [16-18] mo tagata mamaʻi ma le tiga o le ua masani, e ui lava e iai se fesuiaiga i le tali i le aʻoga ae le tagata maʻi uma e faʻaalia se suiga tele. O le gaioiga faʻale-tino e gaosia ai le tino o se togafitiga togafitiga ma le taulaʻi i le faʻateleina o le tino faaletino, faʻaitiitia le fefe i le fegasoloʻiga ma le faʻaleleia o le mafaufau [19,20]. E le lava le faʻamaoniga mo le faʻaauau pea o le togafitia o togafitiga faʻale-tino ma le mafaufau, aemaise lava i le faʻavave o maʻi o le ua. O aʻoaʻoga faʻaleaʻoaʻoga, o le mea e taulai i ai le malamalama i faʻalavelave ogaoga o le tiga o le tino ma le atinaʻeina o le talafeagai o le tigaina ma / poʻo le faʻataʻitaʻiga o amio, ua faʻaalia ai le faʻaitiitia o le tiga lautele [6,21-26]. O se iloiloga na faailoa mai ai o gaioiga faatasi ai ma le tuufaatasiga o faamalositino, amio pulea ma le togafitiga e aofia ai faamaʻi tino, e aoga i le puleaina o tagata mamaʻi WAD ma le tiga o le tiga o le tiga [27], e pei foi ona fautuaina e taiala Dutch mo le WAD [28]. Ae ui i lea, o faaiuga e faʻatatau i taʻiala e faʻavae tele lava i luga o suʻesuʻega na faia i luga o tagata gasegase i ai le tele o le WAD [29]. O se faaiuga sili atu ona tuusaʻo na maua mai i tagata mamai o le WAD o loʻo i ai pea le tiga i le Bone ma le Joint Decade 2000-2010 Task Force, ma fai mai, 'talu ai ona o feteʻenaʻiga molimau ma nai suʻesuʻega maualuga, e leai ni faaiuga mausali e mafai ona maua e uiga i le sili ona lelei -o faʻasalaga faʻaleagaina mo tagata gasegase e masani ona faia i le aso "[29,30]. O le manatu o togafitiga tuʻufaʻatasia mo tagata mamaʻi WAD e maua ai le tiga tumau na faʻaaogaina i se faamasinoga muamua na faʻatautaiaina [31]. O taunuuga na faailoa mai ai o le tuufaatasiga o faiga faamalositino e aunoa ma se faapitoa ma fautuaga e aofia ai aʻoaʻoga o tiga ma le faamautinoaga ma le faamalosiauga e toe faaauau ai le malamalama, na maua ai ni taunuuga e sili atu nai lo fautuaga mo na o tagata mamaʻi i le WAD 3 masina talu le faalavelave. O gasegase na faʻaalia le faʻaleleia o le ogaoga o le vevela, tiga o le faʻalavelave ma galuega i gaioiga i aso taʻitasi i le vaega o loʻo maua le faʻamalositino ma fautuaga, pe a faatusatusa i fautuaga. Ae ui i lea, o le alualu i luma na laiti ma na o le manino i le taimi pupuu.

 

O lenei poloketi na fausia i luga o le faʻamoemoe o le toe faʻaleleia o le WAD tagata mamaʻi ma le tiga o le ua e tatau ona faʻatatau i le faʻaʻautagata, toleniga o faʻamalositino gaioiga ma le malamalama ma le puleaina o tiga tumau i se tuʻufaʻatasia togafitiga auala. O faʻalavelave taʻitasi e faʻavae i luga o suʻesuʻega muamua na faʻaalia ai le aoga [6,18,20,32]. Lenei suʻesuʻega o le muamua e aofia ai foʻi le umi o aʻafiaga o le tuʻufaʻatasia o faʻataʻitaʻiga i tagata mamaʻi ma le tumau o le ua i tua pe a uma le sasa faʻafuaseʻi. E pei ona atagia i le Ata? Ata1,1, o le faʻataʻitaʻiga faʻavae i lenei suʻesuʻega e faʻavae i luga o le talitonuga o le toleniga (e aofia uma ai taʻiala taʻitasi faʻataʻitaʻiina o le ua ma aʻoaʻoina aerobic aʻoaʻoga) ma aʻoaʻoga i le puleaina o tiga (faʻavae i luga o le mafaufau faʻatino amioga amio) o sili atu mo le faʻateleina o tagata lelei 'tino lelei o le olaga, faʻatusatusa i aʻoaʻoga i tiga puleaina naʻo latou. Faateleina le tulaga lelei o le olaga aofia ai le faʻateleina o le lautele faʻagaioiga tino ma le tulaga o faʻamalositino, faʻaititia le fefe i gaioiga, faʻaitiitia o faʻailoga o le popolevale post-traumatic, faʻaititia le ua tiga ma faʻateleina ua galue. O le aʻafiaga e faʻamoemoe e maua vave i le maeʻa ai o togafitiga (ie 4 masina; puʻupuʻu aoga) faʻapea foʻi ma le tuanaʻi tasi le tausaga (long-term effects).

 

Ata 1 Faʻamatalaga o le Faʻalavelaveina Aafiaga

Ata 1: Vaʻaia o le aʻafiaga o aʻafiaga mo tagata gasegase i le faʻavaʻa o le ua i le maea ai o se faʻalavelave lavelave.

 

I le faʻaaogaina o se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa (trial), o le faʻamoemoe o lenei suʻesuʻega o le iloiloga lea o le aoga o: aʻoaʻoga faʻapitoa i le tino, e aofia ai faʻamalosi faapitoa o le tino ma aʻoaʻoga faʻamalosi lautele, faʻatasi ai ma aʻoaʻoga i le puleaina o tiga (faʻavae i luga o se amioga faʻataʻitaʻi) aʻoga i le puleaina o tiga (faʻavaeina i luga o se amioga faʻataʻitaʻiga), fuaina o le tino faaletino o le olaga ', galuega faaletino, tiga o le ua ma le ua, le fefe i le feʻaveaʻiga, faʻaʻailoga post-traumatic ma le maualuga o le mafaufau o le olaga, i tagata mamaʻi tiga tiga pe a uma le manua o le whiplash.

 

Metotia / Fuafuaga

 

Faʻailoga o le Faʻamasinoga

 

O le suʻesuʻega o loʻo faʻatautaia i Tenimaka o se RCT ma se tutusa kulupu mamanu. O le a avea ma lua-ogatotonu suʻesuʻega, faʻamaonia e tagata faigaluega suʻega. Tagata gasegase o le a faʻasolosolo i soʻo le Paʻu Pulega vaega (faʻatonutonu) poʻo le Paʻu Pulea ma Aʻoaʻoga kulupu (fesoasoani). E pei ona atagia i le Ata? Ata2,2, o le suʻesuʻega ua fuafuaina e aofia ai se tulaga lua faʻamaumauga suʻesuʻega 12 masina pe a maeʻa laina amata; o le muamua faʻaiuga iloiloga o le a faia i le taimi lava e maeʻa ai le polokalame fesoasoani 4 masina pe a maeʻa le faʻavaeina. O le suʻesuʻega faʻaaogaina se faʻasoaga faʻatupeina gaioiga, faʻamautinoaina o le kulupu e tuʻuina i ai le tagata maʻi e le o iloa ae le i ulufale le tagata onosaʻi i totonu o le suʻesuʻega. O faʻaiʻuga o suʻesuʻega ma faʻamatalaga suʻesuʻe o le a taofia le faʻatauasoina i le faʻasoaga i le faʻasoaga poʻo le faʻatonutonu kulupu.

 

Ata 2 Flowchart o Tagata Maʻi i le Suesuega

Ata 2: Taumalama o tagata gasegase i le suʻesuʻega.

 

tulaga

 

The participants will be recruited from physiotherapy clinics in Denmark and from The Spine Centre of Southern Denmark, Hospital Lilleb�lt via an announcement at the clinics and the Hospital. Using physiotherapy clinics spread across Denmark, the patients will receive the intervention locally. The physiotherapy clinics in Denmark receive patients via referral from their general practitioners. The Spine Centre, a unit specialising in treating patients with musculoskeletal dysfunctions and only treating out-patients, receives patients referred from general practitioners and/or chiropractors.

 

Suesue le faitau aofaʻi

 

Lua selau tagata matutua ma le laʻititi tausaga le 18 tausaga, mauaina togafitiga faʻasoifua maloloina pe ua uma ona faʻasino mo togafitiga o le tino o le a toe faʻafaigaluegaina. Mo tagata agavaʻa ia agavaʻa, e tatau ona i ai: tiga masani ua o le ua mo le le itiiti ifo i le 6 masina pe a maeʻa le sasaina o le manuʻa, faʻaititia le faʻamalositino gaioiga (Neck Disability Index score, NDI, o le itiiti ifo o le 10), tiga muamua i le ua eria, maeʻa soʻo se suʻesuʻega / faʻataʻitaʻiga o leitio, o le mafai faitau ma malamalama ia Tenimaka ma le agavaʻa e auai i le polokalame faʻamalositino. O tuʻutuʻuga faʻavae aofia ai: neuropathies / radiculopathies (faʻataʻitaʻi faʻapitoa e: lelei Spurling, faʻaʻautagata gaioiga ma plexus brachialis faʻataʻitaʻiga) [33], neurological deficits (tofotofoina e pei o masani falemaʻi faʻataʻitaʻiga e ala i le faʻagasologa o le suʻesuʻeina mo le iloa faʻapitoa), faʻatinoina i faʻataʻitaʻi faʻafomaʻi. togafitiga, o le i ai i se le maalofia agafesootai ma / pe o le faigaluega tulaga, maʻitaga, iloa gau, lotovaivai e tusa ai ma le Beck Depression Index (togi> 29) [18,34,35], po o isi lauiloa fomai soʻotaga tulaga e mafai ona matua taofia ai le auai i le polokalama faamalositino. O le a talosagaina le au auai e aua le sailia isi togafitiga o le tino poʻo le mafaufau togafitiga i le taimi o le vaitaimi aʻoga.

 

Faʻalavelave

 

pule

 

O le vaega o le Pain Management (control) vaega o le a maua aʻoaʻoga i metotia o le puleaina o tiga. O le ai ai ni 4 sessions o 11 / 2 itula, e aofia ai mataupu e uiga i faiga o tiga, taliaina o tiga, faʻaaogaina o taʻiala, ma le faʻatulagaina o sini, e faʻavae i luga o le faʻamalositinoina o le tiga ma le suʻesuʻeina o manatu [21,26,36].

 

Faʻalavelave

 

O le Pain Management plus Training (intervention) vaega o le a maua le aʻoga tutusa i le puleaina o tiga e pei oi latou o loʻo i totonu o le kulupu faʻatasi ma 8 togafitiga togafitiga (faʻaaogaina o faamaʻi ma aʻoaʻoga faʻaauau) faatasi ai ma le vaitaimi lava e tasi o le 4 masina. Afai e fuafuaina e le fomaʻi togafitiga togafitiga togafitiga faaopoopo, e mafai ona faʻalautele togafitiga faʻatasi ma 2 faʻasalalauga. Faʻalogoga i le tuli: O le togafitiga o faʻataʻitaʻiga faapitoa o le tino o le a alualu i luma e ala i vaega eseese, ia o loʻo faʻamatalaina e seti seti o le ua. I le taimi o togafitiga muamua, o suʻega e suʻeina mo le gaioio neuromuscular galuega e faʻamalamalama ai le tulaga patino lea e amata ai le aʻoga i le ua. O se polokalama faʻapitoa e faʻatinoina taʻitoʻatasi taʻitoʻatasi o le a faʻaaogaina e faʻamoemoe ai le ua faʻamalosi ma le maso. O le gafatia e faʻaosoina ai le manava loloto o le tino e faʻamalosi ai maso o le pito i luga o le potu e faʻateleina ai lo latou malosi, tutumau ma le mausali o le gaioiga faʻaleleia e ala i le faʻaaogaina o le gagana craniocervical i le faʻaaogaina o se faʻaliliuga faʻaalia o le biopressure [18,37]. O faamalositino mo le faapipiiina o mata, tulaga o le sooga, o le paleni ma le tutumau o le uaua, o le a aofia ai foi, ona ua faaalia ai le faaitiitia o le tiga ma faaleleia le puleaina o le tino i tagata mamaʻi ma le tiga o le tiga o le ua [17,38]. Aʻoaʻoga faʻamalositino: O le ogalaau tele ma vae o le a aʻoaʻoina i se polokalame faifaipea o le faʻaleleia o le tino. O tagata gasegase o le a faatagaina e filifili gaoioiga e pei o le savali, uila vilivae, savali savali, aau, ma le taʻavale. O le taʻiala mo le aʻoaʻoina o le taimi e faʻatulaga e ala i le faʻaaogaina o 3 taimi i se tulaga faʻalelei, e le faʻamalosia ai le tiga ma faʻamoemoe i se tulaga faʻamalosi ua fuafuaina (RPE) i le va o le 11 ma le 14 i luga o le fua o le Borg [39]. O le taimi muamua o aʻoaʻoga ua seti ai le 20% i lalo o le taimi masani o tofotofoga e tolu. O faʻasalalauga faʻapitoa e faia i aso faalua uma ma se mea e manaʻomia muamua e le o mamafa le tiga, ma o le RPE i le va o le 9 ma le 14. E faʻaaogaina se tusi faʻataʻitaʻiga. Afai e le o toe maua e se tagata maʻi se toe toso, ma lipoti mai se fua faatatau RPE ole 14 poʻo le itiiti, o le taimi faʻatinoina mo le vaitau o loʻo mulimuli mai (1 poʻo 2 vaiaso) e faʻateleina e minute 2-5, e oo atu i le maualuga o 30 minute. Afai o le RPE o le 15 poʻo le maualuga, o le a faʻaitiitia le taimi faʻatinoina i le fua o le RPE o le 11 i le 14 i le lua vaiaso [20,40]. I le faʻaaogaina o nei taʻiala, o le toleniga o le a faʻapipiʻiina e le tagata maʻi, faʻatasi ai ma le taulaʻi atu i taumafaiga faʻapitoa - faʻatasi ai ma le faʻamoemoe o le faʻateleina o le tulaga o le tino ma le malosi o le tino.

 

O le tausisia o tagata maʻi o le a faʻafoeina e ala i le lesitalaina o lo latou auai i le faʻafoega ma le faʻamaoniga o vaega. O tagata gasegase o le kulupu e pulea o le a iloiloina ua maeʻa le puleaina o tiga pe afai latou te auai i le 3 mai taimi o le 4. O le a faʻamaonia le maeʻaina o le vaega o loʻo aʻafia ai pe afai o le tagata maʻi na auai i le laʻititi o le 3 mai fonotaga a le 4 faʻamalositino ma se laʻititi o le 5 mai fonotaga a le 8. O toleniga a le tagata maʻi i le fale ma le faamalosi o le tino ma aʻoga faʻapitoa o le a faamauina e ia i totonu o se loka. O le tausisia o le 75% o le aʻoaʻoga fuafuaina i aiga o le a iloiloina e pei o le maeʻaina o le faʻaogaina.

 

Fomaʻi fomai

 

O le a faʻaaogaina i latou e le auai i le fomaʻi e ala i se faʻaliga i le Danish Physiotherapy Journal. O le faʻavaeina o maʻaʻoga e aofia ai le: avea ma se fomaʻi faʻapitoa, galue i se falemaʻi ma ia le itiiti ifo ma le lua tausaga o le galue galue o se fomaʻi, aʻo auai i se vasega i le faʻasalalauga faʻamatalaina ma pasia le suʻega e faatatau i ai.

 

Fua faʻatatau

 

I le amataga o faʻamatalaga a le au auai i tausaga, itupa, maualuga ma le mamafa, ituaiga o faʻalavelave, vailaʻau, atinaʻe o faʻailoga i le lua masina talu ai (tulaga quo, faʻaleleia atili, faʻateleina), faʻamoemoeina o togafitiga, galuega ma aʻoaʻoga tulaga o le a lesitalaina. I le avea ai o se mautu muamua faʻataʻitaʻiga, Fomaʻi Aʻoga Suʻesuʻega Pepa Pepa 36 (SF36) - Tino Vaega o Aotelega (PCS) o le a faʻaaogaina [41,42]. O fua a le PCS e togiina e faʻaaogaina ai metotia faʻavae masani [43,44] ma le togi masani o le 50 ma le fesuiaʻiga masani o le 10. O le taunuʻuga autu e tusa ai ma le i ai o se aʻafiaga, o le a fuafuaina o se suiga mai le laina amata [45]. Tulaga lua taunuʻuga aofia faʻamaumauga luga uma faʻataʻitaʻi tofotofoga ma onosaʻi-lipotia taunuʻuga. Lisi? O loʻo faʻataʻitaʻi mai e le table11 suʻesuʻega o le falemaʻi mo le fuaina o le fesoʻotaʻiga i le neuromuscular puleaina o maso o le faʻaʻautagata, faʻaaogaina o le faʻaʻautagata ma le allodynia o masini. Laulau? O loʻo faʻailoa mai i le table22 taunuʻuga na maua mai i fesili na faʻaaoga e faʻataʻitaʻi ai le aʻafiaga o togafitiga, tiga o le ua ma le faʻagaioiga, tiga o le tiga, fefe i gaioiga, mafatiaga i tua atu o le faʻalavelave ma le lelei o le olaga ma ono mafai ai ona suia togafitiga.

 

Laulau 1 taunuʻuga falemaʻi Faʻaaogaina mo Fuataga o Togafitiga Toga

Laulau 1: Fomaʻi o taunuʻuga na faʻaaogaina mo le fuaina o togafitiga i togafitiga musika, galuega ma togafiti togafitiga.

 

Laulau 2 Onosaʻi Lipoti taunuʻuga Faʻaaogaina mo Fuaina o Togafitiga Aʻafiaga

Laulau 2: Suʻega na lipotia lipoti na faʻaaogaina mo le fuaina o togafitiga i luga o tiga ma galuega.

 

O tagata maʻi o le a tofotofoina i le laina, 4 ma 12 masina i le maea ai o le laina, sei vagana ai GPE, lea o le a fuaina 4 ma 12 masina pe a uma le laina.

 

Malosiaga ma le Faataʻitaʻiga Fua Faatatau

 

The power and sample size calculation is based on the primary outcome, being SF36-PCS 4 months after baseline. For a two-sample pooled t-test of a normal mean difference with a two-sided significance level of 0.05, assuming a common SD of 10, a sample size of 86 per group is required to obtain a power of at least 90% to detect a group mean difference of 5 PCS points [45]; the actual power is 90.3%, and the fractional sample size that achieves a power of exactly 90% is 85.03 per group. In order to adjust for an estimated 15% withdrawal during the study period of 4 months, we will include 100 patients in each group. For sensitivity, three scenarios were applied: firstly, anticipating that all 2 � 100 patients complete the trial, we will have sufficient power (> 80%) to detect a group mean difference as low as 4 PCS points; secondly, we will be able to detect a statistically significant group mean difference of 5 PCS points with sufficient power (> 80%) even with a pooled SD of 12 PCS points. Thirdly and finally, if we aim for a group mean difference of 5 PCS points, with a pooled SD of 10, we will have sufficient power (> 80%) with only 64 patients in each group. However, for logistical reasons, new patients will no longer be included in the study 24 months after the first patient has been included.

 

Faʻamatalaga, Faʻasalaga ma Faʻatausologa Taualumaga

 

I le maeʻa ai o le iloiloga o le faavae, o le au auai e tuʻuina atu i se isi itu i le vaega o loʻo pulea poʻo le vaega o loʻo faʻaosoosoina. O le faasologa faasolosolo ua fausia e faaaoga ai le numera o fuainumera faamaumauina o le SAS (SAS 9.2 TS level 1 M0) ma ua faʻamaonia i le ogatotonu ma le 1: 1 faʻavae e faʻaaoga ai numera poloka poloka o 2, 4, ma 6. O le faasologa o le faasologa o le a natia mai le tagata suesue e lesitala ma iloiloina tagata auai i le faasologa o numera, opaque, faamaufaailoga ma faapipii ni teutusi. O le alumini alumini i totonu o le teutusi o le a faʻaaogaina e tuʻu ai le teutusi e le mafai ona faʻamalosia i le malamalama tele. A maeʻa ona faʻaalia mea o loʻo i totonu o le teutusi, e iloa uma e tagata gasegase ma fomaʻi le faʻavaeina ma le togafitiga talafeagai. O le au suʻesuʻega ma le aufaʻamaumauga o faʻamatalaga e ui i lea, o loʻo taofia taua. A o leʻi faia suʻesuʻega, o le a fesiligia e le suʻega suʻesuʻe le gasegase ia aua le taʻua le togafitiga na tuʻuina atu ia i latou.

 

Fuainumera Faamaumauga

 

All the primary data analyses will be carried out according to a pre-established analysis plan; all analyses will be done applying SAS software (v. 9.2 Service Pack 4; SAS Institute Inc., Cary, NC, USA). All descriptive statistics and tests are reported in accordance with the recommendations of the ‘Enhancing the QUAlity and Transparency Of health Research’ (EQUATOR) network; i.e., various forms of the CONSORT statement [46]. Data will be analysed using a two-factor Analysis of Covariance (ANCOVA), with a factor for Group and a factor for Gender, using the baseline value as covariate to reduce the random variation, and increase the statistical power. Unless stated otherwise, results will be expressed as the difference between the group means with 95% confidence intervals (CIs) and associated p-values, based on a General Linear Model (GLM) procedure. All the analyses will be performed using the Statistical Package for Social Sciences (version 19.0.0, IBM, USA) as well as the SAS system (v. 9.2; SAS Institute Inc., Cary, NC, USA). A two-way analysis of variance (ANOVA) with repeated measures (Mixed model) will be performed to test the difference over time between the intervention and the control groups; interaction: Group � Time. An alpha-level of 0.05 will be considered as being statistically significant (p < 0.05, two- sided). The data analysts will be blinded to the allocated interventions for primary analyses.

 

O le numera o laina amata mo taunuʻuga muamua ma le lua o le a faʻaaogaina e faʻatusatusa ai le pulea ma le faʻamalosia o vaega. O fuainumera fuainumera faamaumauina o le a faia i luga o le faavae o le faamoemoe-ma-treat mataupu, o lona uiga o tagata maʻi o le a auiliiliina i le vaega o togafitiga lea na atofa i ai. I suʻesuʻega autū, o faʻamatalaga o loʻo misi o le a suia i le faigofie ma manino o le 'Baseline Observation Carred Forward' (BOCF), ma mo le lagona faʻapitoa foi o le a faʻaaogaina le tele o faʻaaogaina o faʻatulagaga.

 

Lona lua, ina ia faʻamatalaina taunuuga i le tausisia, o le a faʻaaogaina foi le 'per protocol' analysis. O le 'faasologa masani' o le faitau aofaʻi o tagata gasegase 'ua maeʻa' le gaioiga na tuʻuina atu ia i latou, e tusa ai ma taʻiala o loʻo faʻamatalaina i le vaega o loʻo i luga.

 

Mafaufauga Tino

 

Na talia e le Komiti Faʻatekonolosi Faʻasaienisi a le Itumalo o Tenimaka i Saute le suʻesuʻega (S-20100069). O le suʻesuʻega na faʻatusalia i le Tautinoga o Helsinki 2008 [47] e ala i le faʻataunuuina o fautuaga lautele lautele.

 

O mataupu uma lava o le a maua faʻamatalaga e uiga i le faʻamoemoe ma le anotusi o le poloketi ma tuʻuina atu a latou faʻatagaga tuusaʻo ma tusitusia e auai, faatasi ai ma le avanoa e faʻavae ai le poloketi i soʻo se taimi.

 

Dr Jimenez White Coat

Dr. Alex Jimenez's Insight

O le puleaina o le atuatuvale, atuatuvale, atuatuvalega ma faailoga o le faaletonu o le misa, pe o le PTSD, pe a uma ona aafia i se faalavelave tau taavale e mafai ona faigata, aemaise lava pe afai o le mea na tupu na mafua ai le vevesi o le tino ma manuʻa pe faateteleina ai se tulaga oi ai nei. I le tele o tulaga, o lagona atuatuvale ma mafaufauga o mafaufauga na mafua mai i le faalavelave atonu o le punavai o faailoga tiga. I El Paso, TX, e toʻatele le au veterans ma le PTSD e asiasi i loʻu falemaʻi pe a uma ona faʻaalia le faʻaleagaina o faʻamaoniga mai se manua faʻafuaseʻi o se faalavelave faʻafuaseʻi. O le togafitiga faʻafeusuai e mafai ona tuʻuina atu ai i tagata maʻi le tatau lelei o le puleaina o le siosiomaga latou te manaʻomia e faʻaleleia ai o latou faʻafitauli faaletino ma faalelagona. E mafai foi e togafitiga faʻamaʻi togafitiga ona togafitia le tele o manuʻa faʻafuaseʻi faʻafuaseʻi, e aofia ai le afaina, le ulu ma le ua, manua ma le toe foi i tua.

 

Talanoaga

 

O lenei suʻesuʻega o le a fesoasoani i se malamalama sili atu i le togafitia o tagata gasegase i le faʻavaʻa o le ua i le maeʻa ai o se faʻalavelave lavelave. O le malamalama mai lenei suʻesuʻega e mafai ona faʻatinoina i le faʻatinoga faʻapitoa, ona o le suʻesuʻega e faʻavaeina i luga o auala e tele, e faʻatusatusa i le auala, e ui lava i le leai o se faʻamaoniga, e masani lava ona faʻaaogaina i se togafitiga o le physiotherapy. O le suʻesuʻega e mafai foi ona aofia i iloiloga faʻalauteleina e ala i le saofaga i le faʻafouina o le malamalama e uiga i lenei faitau aofaʻi ma le faʻaleleia o togafitiga faʻavae molimau.

 

Faʻasalalau le mamanu o se suʻesuʻega aʻo leʻi faia le suʻesuʻega ma o le a maua ai le tele o faʻamanuiaga e maua mai. E mafai ai ona faʻamaeʻaina le mamanu e aunoa ma lona aʻafiaina i taunuʻuga. O lenei mea e mafai ona fesoasoani i le puipuia o le faʻaituau e pei o mea sese mai le uluai mamanu e mafai ona iloa. O isi suʻesuʻega suʻesuʻega o le a maua ai le avanoa e mulimuli ai i se auala talitutusa e tusa ai ma le faitau aofaʻi, faʻasalalauga, taʻiala ma fuataga. O luitau o lenei suʻesuʻega e fesoʻotaʻi ma le faʻamaoniaina o faʻasalalauga, togafitiga o le faitau aofai e le tutusa, faʻamalamalamaina ma faʻatulagaina fuafaatatau talafeagai i luga o le faitau aofaʻi o faʻamaʻi tumau ma maua ai le faitau aofaʻi mai nofoaga eseese e lua. O le faʻamaoniaina o faʻasalalauga e maua mai e ala i le aʻoaʻoina o le fomaʻi o loʻo aʻafia i totonu o se aʻoaʻoga. O le tutusa o le faitau aofaʻi o tagata o le a faʻafoeina e ala i le tuʻufaʻatasia ma le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga ma le mataʻituina o uiga o tagata gasegase, ma le eseesega i le va o vaega e faʻavae i luga o isi aʻafiaga nai lo le faʻataʻitaʻiina / pulea o le a mafai ona suʻe fuainumera. O lenei mamanu suʻesuʻega ua aofia ai o se 'faʻaopoopoga' mamanu: o vaega uma e lua e maua aʻoaʻoga o le tiga; o le vaega faʻasosolo e faʻaopoopoina aʻoaʻoga faʻapitoa, e aofia ai faʻamalosi faapitoa o le tino ma aʻoaʻoga lautele. I aso nei e le lava molimau mo le aʻafiaga o le togafitiga mo tagata gasegase e tigaina le tiga o le ua i le maea ai o se faʻalavelave lavelave. O tagata uma o loʻo auai o le a tuʻuina atu mo se togafitiga (faʻataʻitaʻiina poʻo le faʻaosoosoina), aua tatou te manatu e le faʻamalosi e le ofoina atu nisi ituaiga o togafitiga, e pei o le faʻasagaina o le kulupu pule i se lisi faʻatali. O le faʻaopoopoga o mamanu ua filifilia e avea o se fofo faʻaaoga lelei i se tulaga faapena [48].

 

For whiplash patients with chronic pain, the most responsive disability measures (for the individual patient, not for the group as a whole) are considered to be the Patient Specific Functional Scale and the numerical rating scale of pain bothersomeness [49]. By using these and NDI (the most often used neck disability measure) as secondary outcome measures, it is anticipated that patient-relevant changes in pain and disability can be evaluated. The population will be recruited from and treated at two different clinical settings: the out-patient clinic of The Spine Centre, Hospital Lilleb�lt and several private physiotherapy clinics. To avoid any influence of the different settings on the outcome measures, the population will be block randomised related to the settings, securing equal distribution of participants from each setting to the two intervention groups.

 

Faʻateleina Tauiloa

 

Fai mai tusitala e leai ni a latou tauvaga.

 

Fesoasoani a Tagata Tusitala

 

Na tusia e le IRH ia tusitusiga. IRH, BJK ma KS na auai i le mamanu o le suʻesuʻega. Na saofagā uma i le mamanu. RC, IRH; Na auai le BJK ma le KS i le malosiaga ma le faataʻitaʻiga o le tele o fuainumera ma i le faamatalaina o le auiliiliga o fuainumera faamaumauina faapea foi ma le faasoasoaina ma le faasologa o taualumaga. O tusitala uma na faitauina ma faamaonia le tusitusiga mulimuli. Sa saunia e Suzanne Capell le fesoasoani tusitusi ma faasaʻo le gagana.

 

Pre-Publication History

 

O le faʻasalalauga faʻasalalau mo lenei pepa e mafai ona maua iinei: www.biomedcentral.com/1471-2474/12/274/prepub

 

Faʻafetai

 

O lenei suʻesuʻega na maua ai le faʻatupega mai le Research Fund mo le Itumalo o Tenimaka i Saute, le Faalapotopotoga o Rheumatism Danimaka, le Research Foundation o le Faalapotopotoga a le Danish Association of Physiotherapy, o le Faaputugatupe mo le Vailaau Faʻatekonolosi i Faiga Faʻapitoa, ma le Danish Society of Polio and Victims Victims (PTU). ). Ole Vaega o Fuainumera Faamaumauina i le Parker Institute e lagolagoina e fesoasoani mai le Oak Foundation. Sa saunia e Suzanne Capell le fesoasoani tusitusi ma le faʻaaogaina o gagana.

 

Ua faamauina le faamasinoga www.ClinicalTrials.gov e faailoa NCT01431261.

 

O le Faʻatonuina o le Faʻataʻitaʻiina o Faʻamatalaga Faʻamalosi-Faʻasalalauga mo le togafitia o le PTSD i le anotusi o Chronic Whiplash

 

lē faʻatino

 

sini

 

O faʻamaʻi pipisi o le vaʻaia (WAD) e taatele ma aofia ai faʻaletonu faaletino ma le mafaufau. Ua faʻaalia e le suʻesuʻega o faʻamalosiaga faʻasolosolo faʻasalaga e fesoʻotaʻi ma le toe faʻafoʻisia o galuega ma le faʻaleleia o le tino. O le togafitiga o le mafaufau-amioga-togafitiga (TF-CBT) ua faʻaalia ai le aoga lelei i faʻasologa o tiga o taimi masani. Ae ui i lea, e oʻo mai i le taimi nei, e leai ni faʻamasinoga faʻapitoa i totonu o le WAD. O lea la, o lenei suʻesuʻega o le a lipotia ai le aoga o le TF-CBT i tagata taʻitasi e faʻafetaui le taʻiala mo le WAD masani ma le posttraumatic stress disorder (PTSD).

 

faiga

 

E lua sefulu ono tagata auai na tofiaina i le TF-CBT poʻo le faʻatonuga o le faʻatali, ma na iloiloina togafitiga i togafitiga ma le mulimulitaia o le 6 i le faʻaaogaina o se faʻatalanoaga o le falemaʻi, suʻega a le tagata lava ia, ma fuataga o le tiga o le tino ma le lagona faimalaga.

 

i'uga

 

Ole faʻaitiitia o faʻamaʻi ile faʻafitauli ile PTSD i le vaega ole TF-CBT pe a faatusatusa i le tagata faatalitali i le maeʻa, ma isi faʻamatalaga na matauina i le tulitatao. O le togafitiga o le PTSD na faʻapipiʻiina foi ma le faʻaleleia atili o le malosi o le ua, le tino, lagona, ma le agafesoʻotaʻi ma le faʻafoʻiina o le tino i faʻamaʻi, ae o suiga laiti na maua i le faʻailoga tiga.

 

Talanoaga

 

O lenei suʻesuʻega e maua ai le lagolago mo le aoga o le TF-CBT ina ia faʻataʻitaʻiina ai faailoga o le PTSD i totonu o le WAD masani. O le mauaina o le togafitiga o le PTSD na mafua ai le faaleleia o le le atoatoa o le ua ma le lelei o le olaga ma suiga i le tulaga o le tiga o le vevela ua faamaninoina ai le faigata ma le vavalalataina o auala e maua uma ai le WAD ma le PTSD. O aʻafiaga o suʻesuʻega o suʻesuʻega ma faʻataʻitaʻiga o le lumanaʻi e talanoaina.

 

I le faaiuga, o le aafia ai i se faalavelave faʻafuaseʻi tau taavale o se tulaga e le manaʻomia lea e mafai ona mafua ai le tele o faʻalavelave faʻaleagaina poʻo manuaga faʻapea foi i le atinaʻeina o le tele o tulaga faʻateteleina. Ae ui i lea, o le atuatuvale, atuatuvalega, atuatuvale ma le afaina o le le mautonu, po o le PTSD, o faafitauli masani o le mafaufau e ono tulai mai o se taunuuga o se faalavelave tau taavale. E tusa ai ma suʻesuʻega suʻesuʻega, o aʻafiaga faaletino ma mafatiaga faʻalagona e mafai ona vavalalata vavalalata ma togafitiga faʻaleagaga faaletino ma faalelagona e mafai ona fesoasoani i tagata gasegase ia ausia le soifua maloloina ma le soifua lelei. Faʻamatalaga mai le National Center for Biotechnology Information (NCBI). O le lautele o a tatou faʻamatalaga e faʻapulaʻaina i le faʻamaʻi faʻamaʻi faʻapea foi ma manua ma tuʻutuʻu. Ina ia talanoaina le mataupu, faamolemole ia lagona le saoloto e fesili atu ia Dr. Jimenez pe faʻafesoʻotaʻi mai i matou 915-850-0900 .

 

Faʻailoina e Dr. Alex Jimenez

Green-Call-Now-Button-24H-150x150-2-3.png

 

Aʻoaʻoga Faʻaopoopo: Paʻu Paʻa

 

E tusa ai ma fuainumera, e tusa ma le 80% o tagata o le a oʻo i faʻamaoniga o tiga i tua e le itiiti ifo ma le tasi i o latou olaga atoa. Paʻu tua o se faasea masani lea e mafai ona mafua ona o le tele o manuʻa ma / poʻo tuutuuga. O le tele o taimi, o le faʻaleagaina masani o le vaʻai ma le matutua e ono mafua ai le tiga. Faiga faʻamaʻi e tupu pe a tuleia le nofoaga tutotonu, pei o le gel o se pusa faʻafefefebral e ala i se loimata i lona taamilosaga, pito i fafo o le cartilage, faʻamalosi ma faʻafefe ai aʻa aʻa. O faʻasalaga faʻasalalau e masani lava ona tutupu i le pito i lalo, poʻo le lumine spine, ae e mafai foi ona tupu i luga o le tui o le au, poo le ua. O le afaina o neura e maua i le maualalo ona o le manua ma / poʻo se tulaga faʻateleina e mafai ona oʻo atu ai i faailoga o le sciatica.

 

blog blog ataata pepa lapopoa

 

TULAGA FAATINO TUSI: Puleaina o le Nofoaga Faʻanoanoa

 

 

TALI FAATINO AUTU: FAʻAALIGA FAʻAALIGA: Taʻaloga o le Manuaga Faʻafuaseʻi El Paso, TX Chiropractor

 

Blank
mau faasino

1. Le National Institute of Public H. Folkesundhedsrapporten, 2007 (aofia: Lipoti a le Soifua Maloloina, Tenimaka, 2007) 2007. ps112.
2. Whiplash kommisionen och Svenska Lkl. Diagnostik och tidigt omh�ndertagande av whiplashskador (engl: Diagnostics and early treatment of Whiplash Injuries) Sandviken: Sandvikens tryckeri; 2005.
3. Carroll LJ, Hogg-Johnson S, van dV, Haldeman S, Holm LW, Carragee EJ, Hurwitz EL, Cote P, Nordin M, Peloso PM. et al. Course and prognostic factors for neck pain in the general population: results of the Bone and Joint Decade 2000-2010 Task Force on Neck Pain and Its Associated Disorders. Spine. 2008;12(4 Suppl):S75�S82. [PubMed]
4. Nijs J, Oosterwijck van J, Hertogh de W. Rehabilitation of chronic whiplash: treatment of cervical dysfunctions or chronic pain syndrome? ClinRheumatol. 2009;12(3):243�251. [PubMed]
5. Falla D. Unravelling the complexity of muscle impairment in chronic neck pain. ManTher. 2004;12(3):125�133. [PubMed]
6. Mannerkorpi K, Henriksson C. Non-pharmacological treatment of chronic widespread musculoskeletal pain. BestPractResClinRheumatol. 2007;12(3):513�534. [PubMed]
7. Kay TM, Maea A, Goldsmith C, Santaguida PL, Tiliina o J, Bronfort G. Gaioiga mo faaletonu o le ua. CochraneDatabaseSystRev. 2005. p. CD004250. [PubMed]
8. Kasch H, Qerama E, Kongsted A, Bendix T, Jensen TS, Bach FW. Clinical assessment of prognostic factors for long-term pain and handicap after whiplash injury: a 1-year prospective study. EurJNeurol. 2008;12(11):1222�1230. [PubMed]
9. Curatolo M, Arendt-Nielsen L, Petersen-Felix S. Central hypersensitivity in chronic pain: mechanisms and clinical implications. PhysMedRehabilClinNAm. 2006;12(2):287�302. [PubMed]
10. Jull G, Sterling M, Kenardy J, Beller E. Does the presence of sensory hypersensitivity influence outcomes of physical rehabilitation for chronic whiplash?–A preliminary RCT. Pain. 2007;12(1-2):28�34. doi: 10.1016/j.pain.2006.09.030. [PubMed] [Cross Ref]
11. Davis C. Chronic pain/dysfunction in whiplash-associated disorders95. JManipulative Physiol Ther. 2001;12(1):44�51. doi: 10.1067/mmt.2001.112012. [PubMed] [Cross Ref]
12. Flor H. Cortical reorganisation and chronic pain: implications for rehabilitation. JRehabilMed. 2003. pp. 66�72. [PubMed]
13. Bosma FK, Kessels RP. Cognitive impairments, psychological dysfunction, and coping styles in patients with chronic whiplash syndrome14. Neuropsychiatry NeuropsycholBehavNeurol. 2002;12(1):56�65. [PubMed]
14. Guez M. Chronic tiga o le ua. O suʻesuʻega faʻamaʻi, mafaufau ma mafaufauga faʻatasi ma le faʻamalosi i faʻamaʻi pipisi e fesoʻotaʻi faʻamaʻi pipisi9. Acta OrthopSuppl. 2006; 12 (320): toe faʻaleleia-33. [PubMed]
15. Kessels RP, Aleman A, Verhagen WI, van Luijtelaar EL. Cognitive functioning after whiplash injury: a meta-analysis5. JIntNeuropsycholSoc. 2000;12(3):271�278. [PubMed]
16. O’Sullivan PB. Lumbar segmental ‘instability’: clinical presentation and specific stabilizing exercise management. ManTher. 2000;12(1):2�12. [PubMed]
17. Jull G, Falla D, Treleaven J, Hodges P, Vicenzino B. Retraining cervical joint position sense: the effect of two exercise regimes. JOrthopRes. 2007;12(3):404�412. [PubMed]
18. Falla D, Jull G, Hodges P, Vicenzino B. An endurance-strength training regime is effective in reducing myoelectric manifestations of cervical flexor muscle fatigue in females with chronic neck pain. ClinNeurophysiol. 2006;12(4):828�837. [PubMed]
19. Gill JR, Brown CA. A structured review of the evidence for pacing as a chronic pain intervention. EurJPain. 2009;12(2):214�216. [PubMed]
20. Wallman KE, Morton AR, Goodman C, Grove R, Guilfoyle AM. Randomised controlled trial of graded exercise in chronic fatigue syndrome. MedJAust. 2004;12(9):444�448. [PubMed]
21. Hayes SC, Luoma JB, Bond FW, Masuda A, Lillis J. Acceptance and commitment therapy: model, processes and outcomes. BehavResTher. 2006;12(1):1�25. [PubMed]
22. Lappalainen R, Lehtonen T, Skarp E, Taubert E, Ojanen M, Hayes SC. The impact of CBT and ACT models using psychology trainee therapists: a preliminary controlled effectiveness trial. BehavModif. 2007;12(4):488�511. [PubMed]
23. Linton SJ, Andersson T. Can chronic disability be prevented? A randomized trial of a cognitive-behavior intervention and two forms of information for patients with spinal pain. Spine (Phila Pa 1976) 2000;12(21):2825�2831. doi: 10.1097/00007632-200011010-00017. [PubMed] [Cross Ref]
24. Moseley L. Combined physiotherapy and education is efficacious for chronic low back pain. AustJPhysiother. 2002;12(4):297�302. [PubMed]
25. Soderlund A, Lindberg P. Cognitive behavioural components in physiotherapy management of chronic whiplash associated disorders (WAD)–a randomised group study6. GItalMedLavErgon. 2007;12(1 Suppl A):A5�11. [PubMed]
26. Wicksell RK. Faʻaalia ma le taliaina i tagata gasegase e maua ai le tiga matuitui - o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e faʻaleleia ai le galue ma le lelei o le olaga. Karolinska Institutet; 2009.
27. Seferiadis A, Rosenfeld M, Gunnarsson R. A review of treatment interventions in whiplash-associated disorders70. EurSpine J. 2004;12(5):387�397. [PMC free article] [PubMed]
28. van der Wees PJ, Jamtvedt G, Rebbeck T, de Bie RA, Dekker J, Hendriks EJ. Multifaceted strategies may increase implementation of physiotherapy clinical guidelines: a systematic review. AustJPhysiother. 2008;12(4):233�241. [PubMed]
29. Verhagen AP, Scholten-Peeters GG, van WS, de Bie RA, Bierma-Zeinstra SM. Faʻatau togafitiga mo le whiplash34. CochraneDatabaseSystRev. 2009. p. CD003338.
30. Hurwitz EL, Carragee EJ, van dV, Carroll LJ, Nordin M, Guzman J, Peloso PM, Holm LW, Cote P, Hogg-Johnson S. et al. Treatment of neck pain: noninvasive interventions: results of the Bone and Joint Decade 2000-2010 Task Force on Neck Pain and Its Associated Disorders. Spine. 2008;12(4 Suppl):S123�S152. [PubMed]
31. Stewart MJ, Maher CG, Refshauge KM, Herbert RD, Bogduk N, Nicholas M. Randomized controlled trial of exercise for chronic whiplash-associated disorders. Pain. 2007;12(1-2):59�68. doi: 10.1016/j.pain.2006.08.030. [PubMed] [Cross Ref]
32. Ask T, Strand LI, Sture SJ. The effect of two exercise regimes; motor control versus endurance/strength training for patients with whiplash-associated disorders: a randomized controlled pilot study. ClinRehabil. 2009;12(9):812�823. [PubMed]
33. Rubinstein SM, Pool JJ, van Tulder MW, Riphagen II, de Vet HC. A systematic review of the diagnostic accuracy of provocative tests of the neck for diagnosing cervical radiculopathy. EurSpine J. 2007;12(3):307�319. [PMC free article] [PubMed]
34. Peolsson M, Borsbo B, Gerdle B. Generalized pain is associated with more negative consequences than local or regional pain: a study of chronic whiplash-associated disorders7. JRehabilMed. 2007;12(3):260�268. [PubMed]
35. Beck AT, Ward CH, Mendelson M, Mock J, Erbaugh J. An inventory for measuring depression. ArchGenPsychiatry. 1961;12:561�571. [PubMed]
36. Wicksell RK, Ahlqvist J, Bring A, Melin L, Olsson GL. Can exposure and acceptance strategies improve functioning and life satisfaction in people with chronic pain and whiplash-associated disorders (WAD)? A randomized controlled trial. Cogn BehavTher. 2008;12(3):169�182. [PubMed]
37. Falla D, Jull G, Dall’Alba P, Rainoldi A, Merletti R. An electromyographic analysis of the deep cervical flexor muscles in performance of craniocervical flexion. PhysTher. 2003;12(10):899�906. [PubMed]
38. Palmgren PJ, Sandstrom PJ, Lundqvist FJ, Heikkila H. Improvement after chiropractic care in cervicocephalic kinesthetic sensibility and subjective pain intensity in patients with nontraumatic chronic neck pain. JManipulative Physiol Ther. 2006;12(2):100�106. doi: 10.1016/j.jmpt.2005.12.002. [PubMed] [Cross Ref]
39. Borg G. Psychophysical scaling with applications in physical work and the perception of exertion. ScandJWork EnvironHealth. 1990;12(Suppl 1):55�58. [PubMed]
40. Wallman KE, Morton AR, Goodman C, Grove R. Exercise prescription for individuals with chronic fatigue syndrome. MedJAust. 2005;12(3):142�143. [PubMed]
41. McCarthy MJ, Grevitt MP, Silcocks P, Hobbs G. The reliability of the Vernon and Mior neck disability index, and its validity compared with the short form-36 health survey questionnaire. EurSpine J. 2007;12(12):2111�2117. [PMC free article] [PubMed]
42. Bjorner JB, Damsgaard MT, Watt T, Groenvold M. Tests of data quality, scaling assumptions, and reliability of the Danish SF-36. JClinEpidemiol. 1998;12(11):1001�1011. [PubMed]
43. Ware JE Jr, Kosinski M, Bayliss MS, McHorney CA, Rogers WH, Raczek A. Comparison of methods for the scoring and statistical analysis of SF-36 health profile and summary measures: summary of results from the Medical Outcomes Study. MedCare. 1995;12(4 Suppl):AS264�AS279. [PubMed]
44. Ware JE Jr. SF-36 health survey update. Spine (Phila Pa 1976) 2000;12(24):3130�3139. doi: 10.1097/00007632-200012150-00008. [PubMed] [Cross Ref]
45. Carreon LY, Glassman SD, Campbell MJ, Anderson PA. Le Disability Index, puʻupuʻu-36 tino vaega otootoga, ma fua una mo ua ma lima tiga: le maualalo falemaʻi taua eseesega ma tele aoga faʻamanuiaga pe a maeʻa faʻafaʻa tuʻufaʻatasiga o le faʻaautagata. Spine J. 2010; 12 (6): 469--474. fai: 10.1016 / j.spinee.2010.02.007. [Faʻasalalau] [Cross Ref]
46. Moher D, Hopewell S, Schulz KF, Montori V, Gotzsche PC, Devereaux PJ, Elbourne D, Egger M, Altman DG. CONSORT 2010 Explanation and Elaboration: Updated guidelines for reporting parallel group randomised trials. JClinEpidemiol. 2010;12(8):e1�37. [PubMed]
47. Mataupu WDoH-EPfMRIH. FUAFUAGA A LE LALOLAGI O LE LALOLAGI O LE HELSINKI. Folafolaga a le WMA o Helsinki - Taʻiala Faʻavae mo Suʻesuʻega Faʻataʻitaʻiga Faʻaaofia Tagata Tagata. 2008.
48. Dworkin RH, Turk DC, Peirce-Sandner S, Baron R, Bellamy N, Burke LB, Chappell A, Chartier K, Cleeland CS, Costello A. et al. Research design considerations for confirmatory chronic pain clinical trials: IMMPACT recommendations. Pain. 2010;12(2):177�193. doi: 10.1016/j.pain.2010.02.018. [PubMed] [Cross Ref]
49. Stewart M, Maher CG, Refshauge KM, Bogduk N, Nicholas M. Responsiveness of pain and disability measures for chronic whiplash. Spine (Phila Pa 1976) 2007;12(5):580�585. doi: 10.1097/01.brs.0000256380.71056.6d. [PubMed] [Cross Ref]
50. Jull GA, O’Leary SP, Falla DL. Clinical assessment of the deep cervical flexor muscles: the craniocervical flexion test. JManipulative Physiol Ther. 2008;12(7):525�533. doi: 10.1016/j.jmpt.2008.08.003. [PubMed] [Cross Ref]
51. Revel M, Minguet M, Gregoy P, Vaillant J, Manuel JL. Changes in cervicocephalic kinesthesia after a proprioceptive rehabilitation program in patients with neck pain: a randomized controlled study. ArchPhysMedRehabil. 1994;12(8):895�899. [PubMed]
52. Heikkila HV, Wenngren BI. Cervicocephalic kinesthetic sensibility, active range of cervical motion, and oculomotor function in patients with whiplash injury. ArchPhysMedRehabil. 1998;12(9):1089�1094. [PubMed]
53. Treleaven J, Jull G, Grip H. Vaʻavaʻa mata ma vaʻavaʻai i le faʻamautuina i mataupu ei ai faʻamaʻi pipisi e fesoʻotaʻi faʻatasi. Man Ther. 2010. [PubMed]
54. Williams MA, McCarthy CJ, Chorti A, Cooke MW, Gates S. A systematic review of reliability and validity studies of methods for measuring active and passive cervical range of motion. JManipulative Physiol Ther. 2010;12(2):138�155. doi: 10.1016/j.jmpt.2009.12.009. [PubMed] [Cross Ref]
55. Kasch H, Qerama E, Kongsted A, Bach FW, Bendix T, Jensen TS. Deep muscle pain, tender points and recovery in acute whiplash patients: a 1-year follow-up study. Pain. 2008;12(1):65�73. doi: 10.1016/j.pain.2008.07.008. [PubMed] [Cross Ref]
56. Sterling M. Testing for sensory hypersensitivity or central hyperexcitability associated with cervical spine pain. JManipulative Physiol Ther. 2008;12(7):534�539. doi: 10.1016/j.jmpt.2008.08.002. [PubMed] [Cross Ref]
57. Ettlin T, Schuster C, Stoffel R, Bruderlin A, Kischka U. A distinct pattern of myofascial findings in patients after whiplash injury. ArchPhysMedRehabil. 2008;12(7):1290�1293. [PubMed]
58. Vernon H, Mior S. The Neck Disability Index: a study of reliability and validity. JManipulative Physiol Ther. 1991;12(7):409�415. [PubMed]
59. Vernon H. The Neck Disability Index: state-of-the-art, 1991-2008. JManipulative Physiol Ther. 2008;12(7):491�502. doi: 10.1016/j.jmpt.2008.08.006. [PubMed] [Cross Ref]
60. Vernon H, Guerriero R, Kavanaugh S, Soave D, Moreton J. Psychological factors in the use of the neck disability index in chronic whiplash patients. Spine (Phila Pa 1976) 2010;12(1):E16�E21. doi: 10.1097/BRS.0b013e3181b135aa. [PubMed] [Cross Ref]
61. Sterling M, Kenardy J, Jull G, Vicenzino B. The development of psychological changes following whiplash injury. Pain. 2003;12(3):481�489. doi: 10.1016/j.pain.2003.09.013. [PubMed] [Cross Ref]
62. Stalnacke BM. Relationship between symptoms and psychological factors five years after whiplash injury. JRehabilMed. 2009;12(5):353�359. [PubMed]
63. Rabin R, de CF. EQ-5D: a measure of health status from the EuroQol Group. AnnMed. 2001;12(5):337�343. [PubMed]
64. Borsbo B, Peolsson M, Gerdle B. Catastrophizing, depression, and pain: correlation with and influence on quality of life and health – a study of chronic whiplash-associated disorders4. JRehabilMed. 2008;12(7):562�569. [PubMed]

Tapuni Faʻatasiga
Faʻamatalaga Mafaufauga mo Aafiaga Faʻafuaseʻi Faʻafuaseʻi i El Paso, TX

Faʻamatalaga Mafaufauga mo Aafiaga Faʻafuaseʻi Faʻafuaseʻi i El Paso, TX

Ina ua e aofia ai i le a taavale taʻavale, o manua faʻafuaseʻi o le taavale e mafua mai i le faʻalavelave e ono le maua i taimi uma se mafuaʻaga faaletino. O le mafatiaga faalelagona ona o le tiga poʻo le manua mai le aʻafiaga o se faʻalavelave faʻafuaseʻi atonu e matua tele naua, e mafai ona oʻo atu ai i le tele o faʻamaʻi tiga. Afai e le o togafitigaina vave nei faʻafitauli, o le a mafai ona tupu i le atinaʻega o tulaga mafaufau. O le atuatuvale, popole, atuatuvale ma mataupu ogaoga, PTSD, poʻo le faʻamaʻaloga o le faʻalavelave faʻaleaga, o nisi o faafitauli e sili ona taatele o le mafaufau e mafai ona e faʻataunuʻuina i se faʻalavelave faʻafuaseʻi faʻafuaseʻi.

 

Le atuatuvale ma le le fefefe

 

In several cases, the victim of an automobile accident may develop irrational fears as a result of the incident. As a matter of fact, many of these individuals report experiencing anxiety about getting behind the wheel again. For them, the fear of being in another accident may ultimately cause them to avoid driving altogether. For many other individuals still, the irrational fear of suffering a panic attack while on the road may be the cause for them to avert driving entirely. If the anxiety and irrational fears caused by the emotional distress of an auto accident worsen, it may permanently�discourage a person from driving again.

 

tūlaga faigatā

 

E mafai foi mo tagata na aafia i se faalavelave tau taavale ina ia faatupuina le faanoanoa pe a maeʻa le faalavelave. Ile iʻuga, ua e aʻafia ile faʻalavelaveina ole mafaufau ile faʻaiuga ole manuʻa ole tino. E tele faʻailoga o le faʻanoanoa e te ono iloaina vave. E aofia ai ma faʻafitauli ile moe, leiloa le fia 'ai, ma le ulu tiga. A o atili ai ona leaga, ae ui i lea, oe ono iʻu i le lagona faʻanoanoa poʻo le leai o se faʻamoemoe i taimi uma, lea e mafai ona oo atu ai i le leaga faʻailoga.

 

Post Traumatic Stress Disorder (PTSD)

 

E faigofie mo tagata taʻitoʻatasi e aʻafia i se taʻavale faʻafuaseʻi ona pagatia mai le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le mafaufau, poʻo le PTSD. Faʻailoa e le National Center Mo le PTSD, e oʻo atu i le 9 pasene o tagata e maua i faʻalavelave faʻafuaseʻi manuʻaga, e iʻu lava i le mafatia ile PTSD. E le gata i lea, tusa o le 14 pasene o tagata na lavea i le taʻavale na latou mauaina le soifua maloloina o le mafaufau o loʻo feagai ma le PTSD.

 

O se suʻesuʻega suʻesuʻe fou na faʻaalia ai o le mafaufau i mea e fai e ono tutusa lava le aoga i lou soifua maloloina e pei o togafitiga faʻaleaganuʻu, aemaise pe a fai na maua oe ile faʻalavelave faʻafitauli o le mafaufau, poʻo le PTSD. Ua faʻaalia mai e le au suʻesuʻe, o le togafitiga o le mafaufau e mafai ona maua ai se alualu i luma i le mafaufau-tino mamafa vaega o le soifua maloloina o le tagata maʻi.

 

 

Tausiga o le Chiropractic mo Manuaga Faʻafuaseʻi Faʻafuaseʻi

 

O le talanoa i manuʻaga faʻafuaseʻi i taʻavale, e pei o le sasa, ma e iʻu ai foi i le atuatuvale ma le le mautonu, faʻanoanoaga ae maise lava le PTSD, e manaʻomia ai le tele o aʻoaʻiga. Ole faʻafitauli ole togafitiga ole faʻafitauli lea e taulaʻi ile manuʻa ma / poʻo tulaga ole musculoskeletal ma le neula. E masani ona faʻaogaina e le fomaʻi ole fesuiaʻiga o tuasivi ma togafiti e faʻatonutonu lelei ai le tuʻufaʻatasiga o le tuasivi, poʻo subluxations, ia e ono mafua ai le tiga ma le le faʻamafanafana. I le faʻasaʻolotoina o le omiga ma maso maso, o le fomaʻi o le fomaʻi, poʻo le fomaʻi, mafai ona fesoasoani faʻaititia le popolevale ma faʻanoanoa lagona lea e ono mafua ai le popole o le tagata, fefe faʻaletonu, faʻanoanoa ma PTSD. A faʻapea e manaʻomia nisi fesoasoani, e mafai e le fomaʻi faʻapitoa ona fautuaina tagata mamaʻi i se fomaʻi faʻapitoa mo le soifua maloloina e fesoasoani ia latou faʻailoga. O le mafuaʻaga o le mataupu o loʻo sosoʻo mai, o le faʻaalia lea o le taatele o le PTSD i tagata taʻitasi o loʻo aʻafia i le fefaʻatauaiga o feoaiga faʻapea foʻi ma le faʻaalia o le faʻafefea o fesoʻotaʻiga vavalalata e mafai ona fesoasoani mulimuli i le faʻaleleia faʻapea foʻi ma le pulea o faʻafitauli faʻafitauli o tagata atonu e ono oʻo i ai pe a maeʻa le gau o se taavale.

 

Faʻamatalaga o le Post Traumatic Faʻanoanoa Faʻafitauli e ala i Faʻafetauiga Faʻafeagai i Faʻasalaga: o se Suʻesuʻega Suʻesuʻega i le Alatele o Taavale Feoai Faalavelave

 

lē faʻatino

 

O faʻalavelave faʻafuaseʻi o felauaiga i luga o le ala e masani ona mafua ai le ogaoga o le tino ma le mafaufau. O tagata faʻapitoa o tomai faʻapitoa faʻafomai e aafia i le togafitia o tagata na aafia. E itiiti se mea e iloa e uiga i mea e mafai ona vaʻai ai faʻafitauli o le mafaufau, e pei o Posttraumatic Stress Disorder (PTSD) pe'ā mavae ni faʻalavelave faʻafuaseʻi ma pe faʻapefea ona aʻafia togafitiga faʻapitoa i mafaufauga. I se suʻesuʻega mo le suʻesuʻeina o le 179, e leʻi faʻasalaina, na faʻasalalauina faʻatasi ai tagata na aafia i faalavelave faʻafuaseʻi i le auala na iloiloina i ni nai aso talu ona mavae le faʻalavelave faʻafuaseʻi mo suʻesuʻega o le mafaufau, matuia o manuʻa ma togafitiga o le mafaufau. O i latou uma lava na togafitiga ma e tatau ona togafitiga mo ponaivi ponaivi. I le 6-masina faʻataʻitaʻiga o le 152 (85%) o faʻamaʻi na toe faʻatalanoaina. O le gasegase, 18.4% faataunuuina le taiala faataatia mo le atoatoa faamamafa Posttraumatic (DSM-III-R) i totonu o 6 masina ina ua tuanai le faalavelave. O tagata maʻi na atiaʻe le PTSD na sili atu ona manua ma sili atu ona faʻaalia ai le tele o faʻafitauli o le atuatuvale, atuatuvalega ma le PTSD i ni nai aso talu ona tupu le faalavelave nai lo maʻi e leai se togafitiga faʻafomaʻi. O tagata maʻi faʻatasi ma le PTSD na nonofo umi i le falemaʻi nai lo isi maʻi. O le tele o iloiloga o le faʻatonutonuina o faʻamalositino na faʻaalia ai o le umi o le falemai e mafua ona o le tele o mea e pei o le ogaoga o le manua, faigata o faalavelave faʻafuaseʻi, uiga faʻataʻitaʻi ma le mafaufau. O le faʻasologa o le faʻalavelave faʻapipiʻi masani e masani lava pe a uma faalavelave faʻafuaseʻi i luga o auala. O tagata maʻi faʻatasi ma le PTSD i le mulimulitaia e mafai ona iloa i faʻamatalaga mai le vave suʻesuʻega. E leʻi faʻamatalaina le mafaufau o le mafaufau e pei o le PTSD e mafua ai le falemaʻi umi ma o le mea lea e sili atu tau nai lo tagata le PTSD.

 

 

Togafitiga Amioga faapitoa o le mafaufau e Taulai atu-le mafatia ma faamalositino mo Whiplash faaumiumi: Maliega Faafeagaiga o le a Faamasinoga Randomized Fualaʻau

 

lē faʻatino

 

  • Introduction:�O se taunuuga o se faʻalavelave faʻafuaseʻi o felauaiga i luga o le auala, o le tiga faifai pea ma le le atoʻa pe a mavae le faʻamaʻi o le lavelave o le taatele ma e tele le tau o le tagata lava ia ma tau tamaoaiga. E oo atu i le 50% o tagata e aafia i se manua o le sasae o le a le mafai ona toe faaleleia atoatoa ma oʻo atu i le 30% o le a tumau pea i se auala talafeagai i se tulaga le atoatoa i le tulaga. O le mafuaʻaga e mafua ai ona faʻagasolo pea le faʻataʻitaʻiga i le laʻasaga laʻititi ma e le manino, e ono mafua mai i fegalegaleaiga faigata i le va o manuaga faʻaleagaga, faʻaletonu faaletino, ma le mafaufau ma le mafaufau. O tali a le mafaufau e fesoʻotaʻi ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi o ia lava ua avea ma se tulaga faʻalauiloaina i le tulaga o le solo. E ui lava i lenei faʻaaloalogia, e le lava le malamalama e uiga i le aoga o le vaʻaia o le mafaufau, pe na o le tuʻuina atu pe faʻatasi foi ma le physiotherapy, i le faʻaitiitia o aʻafiaga faʻapitoa o le tino ma le tiga o le faʻasalaga masani. O suʻesuʻega suʻesuʻega suʻesuʻega na faʻaalia ai le lelei o le faʻaaogaina o togafitiga o le mafaufau i le mafaufau e togafiti ai togafitiga o mafaufau, tiga ma le le atoatoa i tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai le faʻasalaga masani. O taunuʻuga ua faʻaalia ai o se faʻasasiga tuʻufaʻatasiga e le gata ina faʻaititia ai faʻafitauli o le mafaufau, ae faʻapea foʻi le tiga ma le le atoatoa.
  • Aims:�O le sini autu o lenei suʻesuʻega faʻapitoa, o le suʻesuʻeina le aoga o togafitiga faʻamalosi-mafaufauina o le mafaufau, faʻafoʻiina e se fomaʻi o le mafaufau, ma le togafitiga o le physiotherapy e faʻaitiitia ai le tiga ma le le atoatoa o tagata taitoatasi ma le faʻamaʻaloga masani ma le faʻasologa o le faʻamaʻaloga post-traumatic (PTSD) . O le faʻamoemoe foi e suʻesuʻeina le aoga o le faʻasologa faʻasolosolo i le faʻaitiitia o faʻafitauli matuia o faʻafitauli, popolega ma le atuatuvale.
  • Participants and Setting:�O le aofaʻi o 108 sui auai ma faʻamaʻi pipisi-fesoʻotaʻi fesoʻotaʻi (WAD) vasega II o> 3 masina ma <5 tausaga umi ma PTSD (faʻamaonia ma le Fomaʻi Faʻatautaia PTSD Fuataga (CAPS) e tusa ai ma le DSM-5) o le a sailia mo le suesue. Tagata auai o le a iloiloina e ala i le siakiina o telefoni ma i le tagata lava ia i le iunivesite suesuega fale suesue. O le a faia faʻalavelave i sautesasae Kuiniselani, Ausetalia ma saute o Denmark.
  • Intervention:�O le togafitiga o le mafaufau o le a faʻaalia i le vaiaso i luga o le 10 vaiaso, faatasi ai ma tagata auai e le o vaʻaia i se togafitiga faʻamalosi ile mafaufau poʻo se fesoasoani faʻamalosi, na tuʻuina atu e le fomaʻi o le mafaufau. O le a maua e sui o le vasega ni sauniga se sefulu o faʻamaoniga o le physiotherapy i luga ole 6 vaiaso.
  • Outcome Measures:�O le fua muamua o fuataga o le le atoʻatoa le ua (Neck Disability Index). Maualuga taunuʻuga e taulai atu i: tiga ogaoga; faʻatasi ma le malosi o le PTSD (CAPS V ma le PTSD Lisi fuafuaina 5); mafatiaga o le mafaufau (Faʻavaivai, Faʻalavelave Faʻalavelave Faʻafitauli 21); ma le maitauina o galuega faʻatino (SF-12, Tampa Scale of Kinesiophobia, ma le Fua Faʻatino Faʻatino); ma le faʻamalositino patino ma le faʻaleagaina (Pain Self-Efficacy Questionnaire and Pain Catastrophizing Scale). A maeʻa togafitiga o le psychotherapy (10 vaiaso pe a maeʻa) ma le physiotherapy (16 vaiaso pe a maeʻa), faʻapea foi i le 6-masina ma 12-masina mulimuli, o le a fuaina e le faatonu suʻesuʻesoʻa iuga.
  • Analysis:�O faʻataʻitaʻiga uma o le a faia i luga o le faʻamoemoega e faia ai togafiti. O taunuʻuga muamua ma le lua o loʻo fuaina o le a suʻeina e ala i le faʻaaogaina o vailaʻau faʻamaʻi ma le faʻaogaina o lologa. Soo se aafiaga o le 'upega tafaʻilagi (Ausetalia poʻo Tenimaka) o le a iloiloina e ala i le aofia ai ole taimi ole fegalegaleaiga ole vaega ole taimi ole taimi ole fegalegaleaiga ile iloiloga o ata faataitai. O suiga faʻaleleia o le a naʻo le suʻesuʻeina mo le uluaʻi faʻavae o le Index Neck Disability Index.
  • Talanoaga: O lenei suʻesuʻega o le a tuʻuina atu ai se iloiloga faʻamaonia o aʻafiaga o le faʻaopopoina o togafitiga faʻamalosi ile mafaufauga i togafitiga faʻapitoa mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo iai le WAD ma le PTSD masani. O lenei suʻesuʻega atonu o le a aʻafia ai le togafitiga o faʻamaʻi o manuʻa ma o le a vave ona faʻaaogaina le falemai i Ausetalia, Tenimaka ma le lautele lautele o le lalolagi. O le suʻesuʻega o le ai ai foi ni faʻafitauli mo tagata uma e faia tulafono faʻamaonia ma inisiua ia latou filifiliga e uiga i togafitiga togafitiga ma le faʻatupeina.

 

faʻatomuaga

 

O le tiga ma le le atoatoa o le tino pe a mavae le afaina o le whiplash e mafua mai i se faalavelave faʻafuaseʻi o felauaiga i luga o auala (RTC) e masani ona aʻafia ai le tau o le tagata lava ia ma tau tamaoaiga. E oo atu i le 50% o tagata e aafia i se manua o le sasae o le a le toe mafai ona toe maua ma oʻo atu i le 30% o le a tumau pea i le agavaʻa i le tino vaivai i le tulaga [1-3]. Ole laʻititi le amanaiaina o mataupu tau le soifua maloloina o le mafaufau e ogatasi ma lenei tulaga. O le faʻaogaina o faʻafitauli o le mafaufau ua faʻaalia o 25% mo PTSD, 31% mo le Major Depressive Episode ma le 20% mo le Tuʻuina o Faʻafitauli Faʻapitoa (4-6). O le manua o Whiplash e mafua ai le tele o talosaga uma na tuʻuina atu ma le sili atu ona tau i Queensland faʻasalalau tolu party scheme [7]. I Ausetalia, o manua o Whiplash e tusa ma le 75% o faʻamaʻi lavelave uma RTC [8] faʻatasi ai ma le aofaʻi o tau e sili atu i le $ 950 M per annum [9], e sili atu le tau mo both spinal cord and traumatic brain injury [7]. I Denmark, o tau o le tau e pei o le 300 miliona USD i le tausaga pe a fai o le leai o galuega e aofia ai [10].

 

O le tiga o le ogaumu o le faailoga sili lea o tagata taʻitoʻatasi e mulimuli i le manua o le sasa. Ua talia nei i le taimi nei e iai se faʻafitauli muamua o le tino i le ua [11] e ui lava o le fale manua faapitoa o tagata taitoatasi e faigata ona faʻamaʻi faʻafesoʻotaʻi faʻapitoa faʻataʻitaʻiga. O le mafuaʻaga pe aisea e faʻaauau ai pea ona faʻaalia le faʻagasolo i le laʻasaga laʻititi ma avea ma taimi masani e le o manino ae atonu e mafua mai i fegalegaleaiga faigata i le va o manuaga faʻaleagaga, faʻafitauli faʻaletino, mafaufau ma mafaufauga [12]. E ui i lea e manino lava o le WAD masani o se faʻalavelave faʻalavelave ma faʻalavelave faʻapitoa e aofia ai le faʻaletonu o le tino, e pei o le gaioiga o le gaioiga, faʻalavelave faʻalavelave ma faʻalavelave faʻaleagaina [13] faʻapea foʻi ma tiga e aʻafia ai tali faʻapitoa e pei o le 14, 15, kinesiophobia [16] , aloese mai le aloese ma le le lelei o le tagata lava ia mo le puleaina o tiga [17]. I le faʻaopoopoga o suʻesuʻega talu ai nei na faʻaalia ai o le faʻaaogaina o le posttraumatic poʻo le mea na tupu e uiga i le faʻalavelave o le masani lea [18-20]. O le mea lea, e foliga mai e talafeagai, o faʻalavelave e faʻapipiʻi ai le faʻaalia o le faʻaogaina o le tino ma le mafaufau o le faʻaogaina o le fetogi o le a aoga.

 

In contrast to many common musculoskeletal pain conditions (e.g. low back pain, non-specific neck pain) whiplash related neck pain usually occurs following a traumatic event, namely a motor vehicle crash. Psychological responses related to the traumatic event itself, posttraumatic stress symptoms, are emerging as an important additional psychological factor in the whiplash condition. Recent data indicates that post-traumatic stress symptoms are prevalent in individuals who have sustained whiplash injuries following motor vehicle accidents [18, 20, 21]. The early presence of posttraumatic stress symptoms have been shown to be associated with poor functional recovery from the injury [13, 18]. Recent data from our laboratory have shown that following whiplash injury 17% of individuals will follow a trajectory of initial moderate/severe posttraumatic stress symptoms that persist for at least 12 months and 43% will follow a trajectory of moderate initial symptoms that decrease but remain at mild to moderate (sub-clinical) levels for at least 12 months (the duration of the study) [4]. See Figure 1. These figures are significant as they are similar to the prevalence of PTSD in individuals admitted to hospital following �more severe� motor vehicle injuries [22].

 

Faʻamatalaga 1 Faʻamatalaga mai le Faʻasaʻoina o Tagata Auai

Ata 1: Data from 155 whiplash injured participants measured at 1, 3, 6 & 12 months post-accident. The Posttraumatic Stress Diagnostic Scale (PDS) was measured at each time point. Group based trajectory modelling identified 3 distinct clinical pathways (trajectories). 1. Chronic moderate/severe (17%) 2. Recovering: initial moderate levels of posttraumatic stress decreasing to mild/ moderate levels. 3. Resilient: negligible symptoms throughout2. PDS symptom score Cut-offs: 1�10 mild, 11�20 moderate, 21�35.

 

Although chronic WAD is a considerable health problem the number of published randomized controlled trials (RCTs) is very limited [23]. A recent systematic review concluded that there is evidence to suggest that exercise programs are modestly effective in relieving whiplash-related pain, at least over the short term [23]. For example, Stewart et al [24] showed only a 2 point (on a 10 point scale) decrease in pain levels immediately after a 6 week functional exercise management intervention that adhered to pain-related CBT principals but with no significant sustained effects at more long term follow-ups of 6 and 12 months. In a preliminary RCT conducted in our laboratory (published in 2007), a more neck specific exercise approach also delivered only modest effects, in that pain and disability scores decreased by just clinically relevant amounts (8�14% on the Neck disability Index) when compared to a single advice session [25].

 

O le iloiloga faʻaletausaga na faʻataunuʻuina foi ei ai molimau feteʻenaʻi e uiga i le lelei o faʻamalositino mafaufauga na tuʻuina atu na o ia pe faʻatasi foi ma le physiotherapy [23]. O suʻesuʻega na aofia ai i le iloiloga sa i ai le fesuiaiga o le lelei ma tele lava faʻaaogaina le CBT i nisi o faʻataʻitaʻiga e faʻatautaia ai faʻamaumauga o tiga ma mafatiaga [26, 27]. E leai se suʻesuʻega e faʻatatau tonu i faʻamaoniga PTSD.

 

Thus the seemingly logical proposal of interventions to target the physical and pain�related psychological factors of chronic WAD is not working as well as would be anticipated. This expectation is based on more favourable outcomes with such approaches for other musculoskeletal pain conditions such as low back [28].

 

I se taumafaiga ia malamalama pe aisea e le aoga tele ai le toe faʻaleleia o auala faʻataʻitaʻi mo le masani ai WAD, na matou faia ai se NHMRC (570884) faʻatupeina faʻasolosolo faʻataʻitaʻia le faʻataʻitaʻiga e aofia ai suiga suiga o faʻailoga PTSD ma faʻalavelave faʻafuaseʻi. I lenei tele (n = 186) multicentre faʻataʻitaʻiga, faʻataʻitaʻiga suʻesuʻe faʻailoa mai naʻo le 30% o tagata mamaʻi ma le WAD faʻaumiumi ma le PTSD faʻamaonia na i ai se fesuiaʻiga talafeagai fesuiaʻi i le numera o le Disability Index (> 10% suiga) faʻatusatusa i le 70% o WAD tagata mamaʻi. aunoa ma le PTSD pe a maeʻa se polokalame faʻamalosi tino. O i latou uma na aofia ai na lipotia le feololo pe sili atu le maualuga o le tiga ma le le atoatoa e faʻailoa ai o le tuʻufaʻatasia o le iai o le PTSD e puipuia ai se tali lelei i le faʻaleleia atili o le tino. E le mafai ona matou mauaina se suiga faʻapitoa o ni suiga taua. O iʻuga o lenei suʻesuʻega e taʻitaʻia ai i matou e fautuaina o le muamua togafitia o le PTSD ona faʻatuina ai lea o le faʻamalosi tino o le a avea ma se fesoasoani sili atu ona aoga e faʻaleleia atili ai le soifua maloloina mo le masani ai WAD.

 

O le CBT o le togafitiga e sili ona lelei mo togafitiga PTSD [29] ma le Taʻiala a Ausetalia mo le togafitiga o le Faʻafitauli Faʻafitauli Faʻafitauli ma le PTSD o loʻo fautuaina e tuʻuina atu i tagata taitoatasi nei tulaga faʻapitoa (30). O loʻo i ai faʻamatalaga e maua ai e mafai ona iai se aafiaga e le gata i faʻamaoniga o le PTSD, ae faʻapea foi i le tiga ma le le atoatoa. O taunuʻuga o se suʻesuʻega faʻasolosolo talu ai nei sa suʻesuʻeina ai fesoʻotaʻiga i le va o le PTSD ma le tiga faʻaʻumiʻumi i 323 o ē na sao mai faalavelave faʻafuaseʻi [31]. O taunuuga na mafua ai le tausia lelei o le malosi o le tiga ma faailoga faʻamaʻaloga posttraumatic i 5 aso mulimuli i le faʻamaʻi ae o 6 masina mulimuli i le manua (taimi masani), o le PTSD o aʻafiaga e matua aʻafia tele i tiga ae le o se mea leaga. E ui e leʻi taulaʻi faapitoa lenei suʻesuʻega i manuaga o le vaʻaia, e maua ai faʻamaoniga o le faʻatalanoaina o faʻamaoniga o le PTSD i le taimi le tumau o le WAD e ono mafai ai ona faʻaitiitia le maualuga o le tiga e fesoasoani ai i aʻafiaga o le tele o faʻamaʻi / faʻafitauli o le faʻafitauli i le pulega e pei o le faʻamalositino ma le CBT taulai atu i le tiga.

 

E tusa ai ma a matou sailiga a le PTSD ma le WAD, sa matou faia se suʻesuʻega pailate faʻatasi ma le faʻamoemoe o le suʻeina o aʻafiaga o le CBT taulaʻi i mafaufauga o le mafaufau, tiga ma le le atoatoa i tagata taʻitoʻatasi o lo oi ai le WAD [32] masani. E toʻaluasefulu ono tagata auai ma le ASD masani ma se suʻesuʻeina o le PTSD na tuʻuina atu i togafitiga (n = 13) poʻo le leai-Faʻalavelave (n = 13). Na faia e le vaega o togafiti togafitiga 10 fonotaga faʻavaiaso o le CBT mo le PTSD. Iloiloga o suʻesuʻega o le PTSD, faʻamaoniga o le mafaufau, le atoatoa, ma faʻamaoniga o tiga na faia i le laina amata ma le faʻasologa o suʻesuʻega (10-12 vaiaso). I le maea ai o le togafitiga o togafitiga, e le gata o se faaitiitia tele o faailoga o le mafaufau (faigata o le PTSD; numera e ausia ai tulaga o le suʻesuʻeina o le PTSD, faanoanoaga, popolega ma le popole) ae o le faʻaitiitia foi o le tiga ma le le atoatoa ma le faʻaleleia atili o galuega, tiga o le tino ma faʻatinoina mea faitino o le SF36 (Laulau 1).

 

Laulau 1. Iʻuga o le pailate faʻatonuina le faʻataʻitaʻiga faʻafoe

O le CBT taulaʻi-taulai Leai se mea e fai
Neck Affability Index (0-100) *
Faʻavae 43.7 (15) 42.8 (14.3)
Faʻatonu le laupepa 38.7 (12.6) 43.9 (12.9)
SF-36 Physical Function �
Faʻavae 55.8 (25.9) 55.4 (28.2)
Faʻatonu le laupepa 61.5 (20.1) 51.1 (26.3)
SF -36 Bodily Pain �
Faʻavae 31.2 (17.2) 22.6 (15.5)
Faʻatonu le laupepa 41.8 (18) 28.2 (15.8)
Faʻailogaina o le Faʻasalaga Faʻasalaga Posttraumatic Diagnosis (SCID-IV)
Faʻavae N = 13 (100%) N = 13 (100%)
Faʻatonu le laupepa N = 5 (39.5%) N = 12 (92.3%)

* higher score=worse; �higher scores=better

 

O taunuʻuga o lenei suʻesuʻega o loʻo faʻamaonia ai o le CBT taulaʻi na tuʻuina atu i tagata taʻitoʻatasi o le WAD masani, ei ai aʻafiaga lelei, e le gata i luga o le mafaufau, ae faʻapea foi i le tiga ma le le atoatoa o faʻamaoniga autu o lenei tulaga. E ui lava o le suiga tele o le 5% na faʻatapulaʻaina i le tulaga o se falemai [33], o le numera o le suiga mo le suiga o le NDI sa maualalo (d = 0.4) ma faʻaalia ai le folafolaga mo se faʻalavelave sili atu i le tele o le faʻataʻitaʻiga [34]. Ae ui i lea, o matou suʻesuʻega a le pailate o loʻo fautua mai ai e le lava le CBT taulaʻi-taulaʻi mo le manuia o le pulega o le WAD masani ma mo le mafuaʻaga o le a faʻapipiʻiina ai e lenei faʻamoemoe lenei faiga faʻamalositino. O nei suʻesuʻega e mafai ona faʻaleagaina le eleele i le vaega o le faʻamalositino ma e taua tele le faʻataʻitaʻiina nei i se mamanu faʻatulagaina atoa.

 

I le aotelega, ua uma ona matou faʻaalia o tagata taitoatasi o loʻo i ai taimi masani ma le PTSD faʻamaoni e le tali atu i se fofo faʻaleleia o le faʻaleleia o le tino e pei oi latou e leai ni pTSD [25]. O la matou suʻesuʻega pailate lata mai o loʻo faʻamaonia ai o le CBT e taulaʻi-faʻapitoa le aoga i le tulaga o le mafaufau ma le tiga ma le le atoatoa. Matou te fautuaina e ala i le muaʻi togafitia o le PTSD, PTSD faʻamaʻi ma le tiga o loʻo aʻafia ai le tiga o le a faʻaitiitia ai le faʻamalosia o le gaioiga o le gaioiga e sili atu ona lelei nai lo le mea ua vaaia i le taimi nei [24, 25]. O le mea lea, o la matou sailiga fuafuaina o le a faʻatalanoa lenei vaʻai ua iloa i le malamalama e ala i le avea ma muamua e iloilo le aoga o se faʻamaʻi tuʻufaʻatasia o le CBT ma faʻamalositino mo le WAD masani.

 

O le sini autu o lenei poloketi o le suʻesuʻeina lea o le aoga o le CBT ma faʻaaogaina e faʻaitiitia ai le tiga ma le le atoatoa o tagata taitoatasi ma le pTSD. O le sini lona lua o le suʻesuʻeina lea o le aoga o le CBT ma le faʻamalositino tuʻufaʻatasia e faʻaitiitia ai le faʻasologa o faʻamatalaga, popolega ma le atuatuvale, ma ia suʻesuʻeina le aoga o le CBT naʻo le faʻamaʻi lava i luga o faʻamaʻi ma le tiga.

 

O lenei faʻamoemoe e amata ile Iuni 2015 ma maeʻa ia Tesema 2018.

 

mamanu

 

O lenei suʻesuʻega o le a avea ma faʻatonutonuina faʻatonutonuina tele-ogatotonu faʻataʻitaʻiga iloiloina 10 vaiaso o faʻalavelave faʻapitoa CBT faʻatusatusa i le 10 vaiaso o lagolagoina togafitiga, taʻitasi ma mulimuli ai ma le 6 vaiaso faamalositino polokalama. O taunuʻuga o le a fuaina ile 10 vaiaso, 16 vaiaso, 6 ma le 12 masina pe a maeʻa le faʻasologa. E toʻa 108 tagata e maua i le faʻamaʻi o le whiplash (> 3 masina, <5 tausaga le umi) ma le PTSD (DSM-5 ua aʻafia ma le CAPS) o le a lesitalaina i le suʻesuʻega. O le au suʻesuʻe fuaina taunuʻuga o le a faatauasoina i le atofaina vaega togafitiga tuʻuina atu. O le maliega faʻataʻitaʻi e ogatusa ma CONSORT taiala.

 

Faʻafanua 2 Suesuega Ata

 

Metotia

 

Tagata e Auai

 

O le aofaʻi o 108 tagata na aʻafia ma le faʻamaʻi pipisi e fesoʻotaʻi ma le faʻamaʻi (WAD) vasega II (umi faʻailoga> 3 masina ma <5 tausaga) ma le PTSD o le a faʻafaigaluegaina mai sautesasaʻe Kuiniselani ma Niu Sila, Tenimaka. O tagata auai o le a faʻafaigaluegaina e ala i:

 

  1. Faasalalauga (le Resitala o le Soifua Maloloina a Tenimaka, nusipepa, nusipepa ma le initaneti): o le a valaaulia tagata o le a auai e faafesootaia tagata faigaluega.
  2. Fomaʻi ma togafitiga lautele: o le a faʻaleleia le suʻesuʻega i le fomaʻi togafitiga ma falemaʻi faafomai i le mea o loʻo i ai i le aufaigaluega o le poloketi se mafutaga. O tagata maʻi ua manatu e talafeagai mo le aofia ai o le a tuʻuina atu i ai se pepa faʻamatalaga e uiga i le poloketi ma valaaulia e faʻafesoʻotaʻi saʻo tagata faigaluega.

 

E lua laasaga o le faagasologa e fuafua ai le aofia ai i lenei suʻesuʻega: uluaʻi faʻatalanoaga i luga o le initaneti ma telefoni na sosoo ai ma se suʻega suʻesuʻega falemaʻi. O le uluai faʻatalanoaga o le a iloa ai le umi o le manua o le sasa (faʻaaogaina o maʻauni) ma le tiga faʻapitoa e faavae i numera NDI, ma tulaga e le mafai ona faʻaaogaina. O le tulaga o le PTSD o le a faʻavae i luga o numera PCL-5 faʻamalosi, e manaʻomia ai le itiiti ifo ma le tasi le fua saʻo i se faailoga ma se laʻititi laʻititi o le 30 lautele. O se faʻamatalaga o le poloketi o le a tuʻuina atu i tagata volenitia uma i le itu o le fesoʻotaʻiga muamua. O volenitia e foliga mai o le a agavaa, o le a valaʻaulia e auai i le suʻega suʻesuʻega o falemaʻi. Afai e silia ma le fa vaiaso e pasia i le va o le faatalanoaga telefoni ma suʻesuʻega i falemaʻi nai lo le NDI ma le PCL-5 e tatau ona faʻatautaia.

 

Aʻo le i faia le suʻega o suʻesuʻega, o le a tuʻuina atu i le volenitia ia faʻamatalaga o tagata auai ma talosagaina e faʻamaonia pepa faʻatagaina. I le suʻesuʻeina o suʻesuʻega, o le a iloa tagata auai ma e le aofia ai i le auai. Ina ia siaki mo togafitiga ogaoga, o le a faia se faʻataʻitaʻiga i le maeʻa ai o le Pulega o Faalavelave Mumu a NSW Whiplash Guidelines [35]. O le suʻega suʻega o le a aofia ai foi se faatalanoaga a le falemaʻi e se suʻega suʻesuʻe o le a faʻatinoina le 5 (CAPS 5) o le PTSD e faʻatonutonuina ile Clinician e fuafua ai le i ai ma le mamafa o le PTSD [36]. O le fesoasoani suʻesuʻe o le a faʻamaonia ai foi le leai o ni faʻatagaga e le faʻaaogaina e pei o le tala faasolopito talu ai poʻo le faʻaalia o le mafaufau, maʻi pipili, maʻi ole mafaufau ma le faʻaleagaina o vailaau. Afai e lipoti mai e le aufaʻatasi se suʻesuʻega o se faʻasologa o faʻatagaga le vaega talafeagai o le SCID-O le a faʻaaogaina aʻu e faʻamalamalama ai le faʻamaonia.

 

I le taimi o le vaʻaiga muamua poʻo le taimi o togafitiga, pe a fai o le tagata auai ua faʻamaoniaina o loʻo i ai i se tulaga lamatia o ia lava-afaina po o le pule i le ola, o le a latou tuʻuina atu i le talafeagai tausiga e tusa ai ma le tulaga faʻapitoa polofesa o psychologists. Tagata auai o loʻo faʻamalieina aiaiga o le tuʻufaʻatasia (NDI> 30% ma le PTSD faʻamaʻi) ona iloiloina lea i luga o faʻaiuga o taunuʻuga mo faʻaiuga amata. E ono mafai e tagata volenitia na valaʻaulia e auai i le suʻesuʻeina o suʻesuʻega o falemaʻi ona le ausia le taʻiala aofia ai (NDI> 30% ma le PTSD faʻamaʻi) ma o lea o le a le aofia ai mai le toe auai. Tagata volenitia o le a logoina lenei avanoa i le taimi o le telefoni faatalanoaga ma foi i le taimi o le malamalama maliega gaioiga. O le Faʻatalanoaga o le a faʻamaumauina ma se filifiliga filifilia o le a iloiloina mo le tumau

 

Faiga Faʻavae

 

  • Faʻailoga WAD Grade II (leai se gau o le neurology poʻo le gau) [37] o le umi o 3 masina ae itiiti ifo i le 5 tausaga le umi
  • Lelei feololo le tiga ma le le atoatoa (> 30% ile NDI)
  • O se suʻesuʻega o le PTSD (DSM-5, APA, 2013) e faʻaaoga ai le CAPS 5
  • Vaʻaia i le va o 18 ma 70 tausaga
  • Tagata tomai i le Igilisi poʻo le Danimaka (faʻatatau i le atunuu o le auai)

 

Taiala e le Faʻaaogaina

 

  • Lauiloa ma masalomia o togafitiga ogaoga o le tui (eg metastatic, inflammatory or infectious diseases of the spin)
  • Faʻailogaina o le gau poʻo le faʻaleagaina i le taimi o manua (WAD Grade IV)
  • Nati aʻafiaga (laʻititi 2 o faʻataʻitaʻiga nei: vaivaiga vaivai / fesuiaiga suiga / gau gau e tutusa ma le namu)
  • Toto tipitipi i masina 12 mulimuli
  • O se talaʻaga poʻo se mea o loʻo iai nei o le mafaufau, maʻi pipili, maʻi o le mafaufau po o le atuatuvale tele.

 

Lautele Tatau

 

Matou te fiafia i le mauaina o se eseesega taua ole aoga i le va o nei faʻasagaga e lua, ona o ia tulaga taua mo vaega taʻitasi e faʻatusatusa i le fuainumera o fuainumera e mafua mai i le faasologa. Faʻavae i luga o se suʻega e lua-itu, o se faʻataʻitaʻiga o le 86 (43 per group) o le a maua ai le 80% malosiaga e iloa ai se eseesega tele i le alpha 0.05 i le va o le vaega o 10 i luga o le 100 point NDI (manatu o se SD o 16, faʻavae i luga oa matou pailate faʻamaumauga ma faʻamatalaga mai faʻataʻitaʻiga lata mai). Faʻafitauli e itiiti ifo nai lo lenei e ono le mafaufauina e aoga ile aoga. Faʻatagaina se 20% leiloloa e tulituliloaina e 12 masina, matou te manaʻomia ni sui 54 mo le vaega o togafitiga.

 

Faʻalavelave

 

Faʻamatalaga

 

O tagata o le vasega o le a tuʻuina atu i le vaega o togafitiga. O le faasologa o le faasologa o le a faia e le tagata suesue o le biostatistician. Ole faasologa ole faʻaaogaina o poloka ile 4 ile 8. O le numera faʻamaonia, faʻamaufaʻailogaina, teutusi faʻapipiʻi o le a faʻaaogaina e natia ai le faʻalavelave. O le faʻavaeina o kulupu o le a faia i le maeʻa ai o le faʻamautuina o fuataga e se sui fesoasoani tutoatasi (lē tauaso). O lenei lava fesoasoani suʻesuʻe o le a faʻapipiʻi taimi uma e fefaʻasoaaʻi ai ma tagata e togafitia togafitiga ma le taʻitaʻi tauaso mo fuataga uma. O tagata o le vasega o le a faatonuina e aua nei faʻaalia auiliiliga e uiga i le togafitiga i le suʻega ina ia mafai ona fesoasoani i le tauaso. O tagata maʻi o le a fuafua e maua a latou togafitiga muamua i totonu o le vaiaso e tasi o le gaioiga.

 

Faʻalavelave faʻafuaseʻi vaega - Trauma-focus Cognitive-behavioral therapy (CBT)

 

A psychological intervention that targets PTSD symptoms will consist of 10 weekly 60-90 minute sessions of individually delivered trauma-focused CBT based on the Australian Guidelines for the treatment of Adults with Acute Stress Disorder and PTSD [38] (see Table 2). Session one will focus on providing psycho-education regarding the common symptoms of PTSD, maintaining factors and providing a rationale for various treatment components. Sessions two and three will continue to develop patient�s knowledge of PTSD symptoms and teach anxiety management strategies including deep breathing and progressive muscle relaxation. Cognitive restructuring which involves challenging unhelpful and irrational thoughts and beliefs will commence in session three and continue throughout treatment. Participants will start prolonged exposure in session four which will be paired with relaxation and cognitive challenging. Session six will introduce graded in-vivo exposure. Relapse prevention will also be included in the final two sessions [12]. Participants will be asked to complete a home practice over the course of their sessions which will be recorded and brought to the next session. Treatment will be delivered by registered psychologists with postgraduate clinical training and experience delivering trauma-focused CBT interventions.

 

Laulau 2. Aotelega o le polokalama CBT

sauniga lagona
1 Faatomuaga ma le mafuaaga
2 Faʻaleleia aʻoaʻoga
3 Faʻaleleia aʻoaʻoga ma faʻafitauli faigata
4 ma 5 Faʻailoga faigata ma faʻaʻumiʻumi
6 Faʻalautele le faʻaalia ma faʻaalia i le vivo
7 ma 8 Faalauiloa le umi ma le i-vivo
9 Puipuia o le toe fuli
10 Puipuia o le toe fuli ma le mutaʻaga o togafitiga

 

 

Kulupu faʻatonutonu - Lagolago Lagolago

 

O le vasega muamua o le a aofia ai aʻoaʻoga e uiga i le vevesi ma se faʻamalamalamaga o le natura o le togafitiga. O faʻasalalauga nei e aofia ai faʻatalanoaga o faafitauli o loʻo iai nei ma tomai lautele o fofo-faafitauli. O le faʻaaogaina o fale o le a aofia ai le tausia o faʻamaumauga o faafitauli o loʻo i ai nei ma tulaga o lagona. O togafitiga faʻapitoa o le a aloese ai mai le faʻalauiloaina, toe faʻaleleia o le mafaufau poʻo le faʻaaogaina o le popole. Afai e lelei le taunuʻuga o le faamasinoga ma o tagata o loʻo auai i lenei gaioiga faʻapitoa o loʻo i ai se suʻesuʻega a le PTSD i le mulimulitaia o le 12 masina, o le a tuʻuina atu ia i latou se fomaʻi o le mafaufau.

 

Polokalame faamalositino

 

I le mulimulitaia o le 10 vaiaso faʻasolosolo togafitiga o mafaufauga (faʻagasolosolo poʻo le pulea), O tagata auai uma o le a auai i le polokalame faʻaleaoga tutusa. O le polokalama o le 6-vaiaso o le a faia i lalo o le vaavaaiga a le fomaʻi (2 sessions i vaiaso muamua vaiaso e fa; ma le 1 fonotaga i le vaiaso 5 ma le vaiaso 6) ma o le a aofia ai faʻamalositino patino e faʻaleleia ai le gaioiga ma le pulea o le ua ma tauʻau tauʻau faʻapea foʻi ma faʻataʻitaʻiga ma faʻatautaiaga (silasila i le Numera 3). O faʻatinoga o le a faʻatulagaina e le fomaʻi mo tagata taitoatasi e auai.

 

E amata le polokalame i se suʻesuʻega a le maso o le tino ma le musika axio-scapular-girdle ma e aofia ai suʻesuʻega e mafai ai ona faʻaaogaina maso i se auala tuʻufaʻatasia, suʻega o le paleni, tui o le cervical ma le siakiina o mata ma suʻega o le malosi o le muscle maualalo o le maualuga o le lotofuatiaifo ofo fua. O faʻafitauli faʻapitoa e faʻamaonia o loʻo faʻapipiʻiina i se polokalame faʻaleaoga lea e vaavaaia ma alualu i luma e le fomaʻi. O lenei polokalame faapitoa togafitiga ua faamatalaina auiliili [15] ma ua taulaʻi i le faʻagaoioia ma le faʻaleleia o le faʻamaopoopoina ma le faʻamalosia o le malosi o le ua, musika ma musika matala i galuega patino ma galuega faʻatino, ma se polokalame faʻamanuiaina e faʻatonuina i le faʻatonuina faiga, e aofia ai faʻamalositino, faʻavaeina o ulu ma faʻatinoga mo le pulea o mata.

 

Participants will also perform the exercises at home, once a day. A log book will be completed by participants to record compliance with the exercises. At the same time, the physiotherapist will guide the subject�s return to normal activities.

 

O le a tausisia e le fomai nifo i mataupu faavae-amioga i le taimi o le toleniga ma le vaavaaiga o faatinoga uma [26]. O faʻataʻitaʻiga faʻamalosiaga o amioga e aofia ai le faʻamalosia o le mauaina o tomai e ala i le faʻataʻitaʻiina, faʻavasegaina o sini, alualu i luma o le tagata ia alualu i luma, ma le faʻaleleia lelei o le alualu i luma. O le ola faalagolago o le tagata ia te ia lava o le a faʻaleleia e ala i le faʻamalosiina o mataupu e auai i le foia o faafitauli e feagai ai ma faigata nai lo le sailia o le faamautinoaga ma le fautuaga, e ala i le faamalosia o sini talafeagai ma mea moni, ma le faamalosia o le faamalosia o le tagata lava ia. O le gaioiga faaletino i le aso i le fale o le a faʻamalosia ma mataitu e faʻaaoga ai se tusi. O le a tuʻuina atu faʻamatalaga tusitusi tusitusia ma faʻamatalaina.

 

Laulau 3. Aotelega o le polokalama faatino

Vaiaso Fonotaga i vaiaso taitasi vaega
1 2 ������� Baseline & follow-up assessments to guide initial prescription & progression of program

������� Exercise to improve cervical and scapular muscle control, kinaesthesia & balance

������� Education and advice

������� Daily home program including exercise & graded increase of physical activities

������� CBT principles such as goal setting, reinforcement used by physiotherapists

������� Discharge session to reinforce progress and plan for continued activity

2 2
3 2
4 2
5 1
6 1

 

 

Fua faʻatatau

 

I le iloiloga faavae, o uiga patino e pei o le matua, ituaiga, tulaga maualuga o aʻoga, tulaga tau taui, aso faʻataʻatia ma faʻamatalaga e uiga i faʻamaoniga o le tulivaeina o le a aoina. O fua o taunuuga e mulimuli mai o le a iloiloina e se tagata tauaso i le laina, 10 vaiaso, 16 vaiaso, 6 masina ma 12 masina ina ua maeʻa.

 

O le Igilisi Faʻafitauli o le Tino (Disability Disordancy Index) (NDI) o le fua muamua o fuataga [21]. O le NDI o se fuafaatatau talafeagai ma le faʻatuatuaina o le tiga o le ua e fesoʻotai ma le malosi [21] ma ua fautuaina mo le faʻaaogaina e le Coordinator and Joint Decenal Neck Pain Task Force [7] ma le International Whiplash Summit [11, 16] talu ai nei.

 

O fuataga e lua e aofia ai:

 

  1. Paʻu tiga tiga i le vaiaso talu ai (0-10 scale) [39]
  2. Paʻu tiga i luga o 24 itula mulimuli (0-10 scale) [39]
  3. Patient�s global impression of recovery (-5 to +5 scale) [39]
  4. Fomaʻi o loʻo faʻatonutonuina le PTSD laʻau 5 (CAPS 5) [40].
  5. O le PTSD Checklist (PCL-5) [41]
  6. Paʻu Faʻalavelave Faʻalavelave Faʻafitauli-21 (DASS-21) [42]
  7. Vaʻaiga lautele o le soifua maloloina (SF-12) [43]
  8. Laasaga e mafua mai i le faʻafitauli o le le atoʻatoa (Faʻataʻitaʻiga Faʻasologa Faʻataʻitaʻi) [44]
  9. Faiga a le tino (vaʻaia o le gaioiga o le tino, avega o le tiga, tiga o le tiga)
  10. Paʻu Mataʻutia Fua Faʻapitoa (PCS) [45]
  11. Faʻaiʻuga Fesili Faʻataʻi Taugata a le Tagata Lava Ia (PSEQ) [46]
  12. Tampa Scale of Kinesiophobia (TSK) [47]

 

O faʻamoemoega o se faʻamaoniga o togafitiga faʻamanuiaina o le a fuaina i le Faʻamatalaga Fesili Vaʻaia (CEQ) [48] i le vaiaso muamua ma le vaiaso mulimuli o togafitiga taʻitasi. O le galulue soosootauau e pei ona lipotia mai e le tagata o tausia ma le fomai (psych or physio) o le a fuaina foi i le vaiaso muamua ma le vaiaso o togafitiga taʻitasi e faaaoga ai le Working Alliance Inventory (WAI) [49].

 

Mataituina o Nofoaga o Togafitiga

 

O nofoaga o togafitiga o le a maua i nofoaga e faigofie ona maua e ala i felauaiga lautele. O le a faia taumafaiga ina ia maua uma ia mafaufauga ma faʻamalositino o loʻo faia i le saite lava e tasi. Aʻo leʻi amataina le faʻataʻitaʻiga, o le a tuʻuina atu e le au suʻesuʻega a le mafaufau ma le fomaʻi i nofoaga taʻitasi togafitiga faʻatasi ma le faʻamaonia talafeagai. O le a toleniina tagata suʻesuʻe i le polokalame o le CBT ma le lagolagoina o togafitiga e tagata ofisa sinia i aso e tasi o aʻoga. O fomaʻi e mafai ona toleniina e tagata sinia sinia e faʻaaogaina le polokalama faʻamalositino i se tasi aʻoga aʻoga.

 

Aʻo le i amataina le faamasinoga, o le a tuʻuina atu i le nofoaga o togafitiga ma togafitiga faʻapitoa se kopi o le faʻataʻitaʻiga ma togafitiga togafitiga. O togafitiga faʻapitoa i le mafaufau o le a faʻatautaia e tusa ai ma se tusi faʻavae. O le a manaʻomia e le au togafitiga ia faʻamaumauga i vasega taʻitasi ma faʻamaeʻaina se lisi o siakiina o le usitai i le maliega. O se faʻataʻitaʻiga masani o nei faʻamaumauga ma lisi siaki o le a iloiloina ma le faʻaauau le vaavaaiga na saunia e le fomai o le mafaufau i le au suʻesuʻega. O faamalositino togafitiga o le a faʻavae i se faʻamalositino muamua o faʻataʻitaʻiga mo le WAD [25] masani. O le suʻega o le vasega o le physiotherapy o le a faʻatautaia faalua i le taimi e faʻatautaia ai e le suʻega sinia suʻesuʻe i lenei vaega. O le a faʻaalia i le va o le fomaʻi o le mafaufau ma le physiotherapist e faʻaauau pea le tausiga.

 

Mea leaga na tutupu

 

E ese mai i le komiti masani a le komiti o loʻo faʻavae aiaiga mo le lipotia o aʻafiaga leaga, o le a talosagaina fomaʻi e lipoti atu soʻo se faʻalavelave leaga i Tagata sailiili sili. Ma i le siakiina 16 vaiaso, o faʻamatalaga e uiga i aʻafiaga leaga o togafitiga o le a sailia mai mataupu uma e faʻaaoga ai fesili e leʻi maeʻa. I le mulimulitaia o 6 ma 12 masina, o faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma le aofaʻi o faʻaopoopoga o le tiga o le ua, ma o le a aoina foi le numera o tagata tausi maʻi.

 

Fuainumera Faamaumauga

 

O le suʻesuʻega o le biostatistician o le a faʻamatalaina faʻamaumauga i se auala tauaso. O iloiloga uma o le a faia i luga o se faamoemoe e togafitia le faavae. O taunuʻuga muamua ma le lua o fuaina i 10 vaiaso, 16 vaiaso, 6 masina, ma 12 masina o le a suʻeina e ala i le faʻaaogaina o vailaau faʻasolosolo ma le faʻaogaina o le logistic lea o le a aofia ai a latou fuainumera taʻitasi e avea o se vāega, mataupu e faʻaleagaina ai tulaga ma togafitiga faʻapitoa mea moni. O faʻamatalaga e faʻaaogaina e suʻesuʻe ai mafaufauga, e aofia ai le fetaui lelei o feeseeseaiga. o le a fuafuaina ituaiga aloaia mo faiga uma i le tele aafiaga manatu o 0.2 laiti, 0.5 auala ma 0.8 tele. O Alpha o le a seti i le 0.05. So o se aafiaga o le nofoaga (Qld po o Denmark) o le a iloiloina e aofia ai se nofoaga-i-togafitiga vaega-i-taimi fegalegaleaiga iloiloga vaitaimi i le faataitaiga fefiloi. O suiga faʻaleleia o le a na o le suʻesuʻeina lava mo le mea autu o le NDI.

 

faatupeina

 

  • O le faʻamasinoga e faʻatupeina e le NHMRC Polokalama Fesoasoani 1059310.
  • O le Fono a le Polokalame o le Faaputugatupe a Tagata Danimaka Fesoasoani ua tuuina atu le 14-910-00013

 

Tulaga Taua

 

O lenei poloketi o loʻo faʻafetaia ai se faafitauli o le taua tele i le soifua maloloina o tagata. O le vaʻaia o le mamafa o le mamafa o le soifua maloloina mo Ausetalia ma atunuu uma e iai taavale afi. O le aufaʻatasiga o loʻo i ai i le taimi nei i le faʻatautaia o le Tausaga Faʻavaomalo, ua faʻaalia e na o le pito sili ona taua. O le tasi mafuaʻaga mo lenei mea ona o le leai o se gaioiga o le gaioiga o loʻo i ai i le tulaga o le mafaufau o le sasaina o manuʻa manua. O lenei suʻesuʻega o le a maua ai se iloiloga faʻamaonia o aʻafiaga o le faʻaopoopoga o le CBT faʻapitoa e faʻamalosi mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo iai le WAD masani ma le PTSD.

 

O lenei suʻesuʻega atonu o le a aʻafia ai le togafitiga o faʻamaʻi o le sasa ma o le a vave ona faʻaaogaina le falemaʻi. Soo se mea e mafai ona faʻaleleia atili ai le soifua maloloina mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo i luga o le tumutumu o laʻau, o le a oʻo i ai taunuʻuga oʻooʻo i Ausetalia ma faavaomalo. O a tatou suʻesuʻega o le ai ai foi ni faʻafitauli mo tagata soifua maloloina ma le inisiua i la latou filifiliga e uiga i togafitiga ma le faʻatupega. O se sailiga o le WHO WHO International Clinical Trials Registry Platform Search Portal i le 2 / 3 / 13 ua faʻaalia ai le leai o se fuafuaga poʻo se faʻamalosiga faʻamalieina o le a faʻaaluaina ai a tatou galuega.

 

Feteʻenaʻiga o Feteenaʻiga Tetee

 

Fai mai tusitala e leai se feteenaʻiga tului.

 

Matafaioi o le Faʻamalosia o le Malosi i le Toe Faʻaleleia Mai le Faʻasologa masani

 

lē faʻatino

 

E taliaina lautele o psychosocial mea e fesoʻotaʻi ma maʻi amioga ma e i ai ni faʻamaoniga e ono latou aʻafia le fua faatatau o le toe faʻaleleia mai faʻafitauli i tua atu o le faʻalavelave. O le agavaʻa o le psychosocial stress, somatic sintomas, ma le iloiloina faʻapitoa o le mafaufau le atoatoa o le mafaufau e valoia ai le tuai tuai o le toe maua mai le sasa masani na suʻesuʻeina i se suʻesuʻega o suʻesuʻega. 78 gasegase sosoʻo faʻasino i le 7.2 (SD 4.5) aso talu ona latou lagolagoina le sasa masani i taʻavale faʻalavelave na suʻesuʻeina mo le faʻafitauli o le mafaufau, le lelei le aʻafia, uiga faʻatamaʻi, faitioga a somatic, ma le mafaufau faʻalemafaufau e ala i faʻatalanoaga faʻapitoa ma le tele o suʻega masani. I le suʻesuʻega 6 masina mulimuli ane 57 tagata mamaʻi na toe faʻaleleia atoatoa ma 21 na i ai pea faʻailoga. O togi a kulupu mo le tutoatasi fesuiaʻiga na iloiloina ile suʻega amata na faʻatusatusa. O le suʻesuʻeina o le sitepu na faʻaalia ai o mea tau le mafaufau, leaga le aʻafia, ma uiga o tagata e le taua ile valoʻaga ole iʻuga. Ae ui i lea, o le ua o le tiga o le ua, malosi-fesoʻotaʻi le mafaufau faʻaleagaina, ma tausaga o ni mea taua na valoʻia ai maʻi amioga. O lenei suʻesuʻega, na faʻavae i luga o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi ma e tele isi mea e ono fuafuaina e faʻapea foi ma le tulaga o le mafaufau, e le lagolagoina talaʻaga o muamua, o mea tau psychosocial e valoia amioga o faʻamaʻi i tagata gasegase talu mai tua.

 

Dr Jimenez White Coat

Dr. Alex Jimenez's Insight

O le aʻafia i se faʻalavelave tau taʻavale e mafai ona avea ma se faʻalavelave faʻalavelave mo soʻo se tasi. Mai manuʻa i le tino ma faʻafitauli tau tupe, i lagona faʻanoanoa, o se faʻalavelave tau taʻavale e mafai ona tuʻuina se avega mamafa i luga o tagata taʻitoʻatasi na latou masani ai, aemaise lava pe a amata ona afaina le mafaufau i manuʻa faʻafuaseʻi. Tele tagata gasegase e asia loʻu ofisa o le mafaufau ma le popole, fefefe le mautonu, faanoanoa ma le PTSD ina ua aafia i se faalavelave tau taavale. O le aʻoaʻoina e toe talitonuina ia maua togafitiga o le fiva e mafai ona avea ma luʻitau, ae e ala i le faʻaeteete ma le mataalia fetuunaʻiga tuasivi ma togafiti tusi lesona, tatou aufaigaluega mafai ona tuʻuina atu i tagata mamaʻi le lagona o le saogalemu latou manaʻomia e faʻaauau togafitiga ma ausia atoa soifua maloloina ma soifua maloloina.

 

I le faaiuga,�automobile accidents can cause a variety of physical injuries and conditions, such as whiplash, back pain and headaches, as well as financial issues, however, auto accident injuries and complications can also lead to emotional distress. According to evidence-based research studies, like the one above, emotional distress has been connected to chronic pain symptoms. Fortunately, researchers have conducted numerous research studies to demonstrate how mindfulness interventions, like chiropractic care, can help reduce emotional distress and improve painful symptoms. Information referenced from the National Center for Biotechnology Information (NCBI). The scope of our information is limited to chiropractic as well as to spinal injuries and conditions. To discuss the subject matter, please feel free to ask Dr. Jimenez or contact us at 915-850-0900 .

 

Faʻailoina e Dr. Alex Jimenez

 

Green-Call-Now-Button-24H-150x150-2-3.png

 

Aʻoaʻoga Faʻaopoopo: Paʻu Paʻa

 

E tusa ai ma fuainumera, e tusa ma le 80% o tagata o le a oʻo i faʻamaoniga o tiga i tua e le itiiti ifo ma le tasi i o latou olaga atoa. Paʻu tua o se faasea masani lea e mafai ona mafua ona o le tele o manuʻa ma / poʻo tuutuuga. O le tele o taimi, o le faʻaleagaina masani o le vaʻai ma le matutua e ono mafua ai le tiga. Faiga faʻamaʻi e tupu pe a tuleia le nofoaga tutotonu, pei o le gel o se pusa faʻafefefebral e ala i se loimata i lona taamilosaga, pito i fafo o le cartilage, faʻamalosi ma faʻafefe ai aʻa aʻa. O faʻasalaga faʻasalalau e masani lava ona tutupu i le pito i lalo, poʻo le lumine spine, ae e mafai foi ona tupu i luga o le tui o le au, poo le ua. O le afaina o neura e maua i le maualalo ona o le manua ma / poʻo se tulaga faʻateleina e mafai ona oʻo atu ai i faailoga o le sciatica.

 

blog blog ataata pepa lapopoa

 

TULAGA FAATINO TUSI: Puleaina o le Nofoaga Faʻanoanoa

 

 

TALI FAATINO AUTU: FAʻAALIGA FAʻAALIGA: Taʻaloga o le Manuaga Faʻafuaseʻi El Paso, TX Chiropractor

 

 

Blank
mau faasino
  1. Sterling, M., G. Jull, and J. Kenardy, Physical and psychological factors maintain long-term predictive capacity post-whiplash injury. Pain, 2006. 122(1-2): p. 102-108.
  2. Carroll, L.J.P., et al., Course and Prognostic Factors for Neck Pain in the General Population: Results of the Bone and Joint Decade 2000-2010 Task Force on Neck Pain and Its Associated Disorders. Spine, 2008. 33(4S)(Supplement): p. S75-S82.
  3. Rebbeck, T., et al., A prospective cohort study of health outcomes following whiplash associated disorders in an Australian population. Injury Prevention, 2006. 12(2): p. 93-98.
  4. Sterling, M., J. Hendrikz, and J. Kenardy, Compensation claim lodgement and health outcome developmental trajectories following whiplash injury: A prospective study. PAIN, 2010. 150(1): p. 22-28.
  5. MAYOU, R. and B. BRYANT, Psychiatry of whiplash neck injury. The British Journal of Psychiatry, 2002. 180(5): p. 441-448.
  6. Kenardy, J., et al., Adults’ adjustment to minor and moderate injuries following road traffic crashes: Wave 1 findings., i le Report to MAIC QLD. 2011.
  7. MAIC, Lipoti Faaletausaga 2009-2010. 2010: Brisbane.
  8. Connelly, L.B. and R. Supangan, The economic costs of road traffic crashes: Australia, states and territories. Accident Analysis & Prevention, 2006. 38(6): p. 1087-1093.
  9. Littleton, S.M., et al., The association of compensation on longer term health status for people with musculoskeletal injuries following road traffic crashes: Emergency department inception cohort study. Injury, 2011. 42(9): p. 927-933.
  10. Schmidt, D., Whiplash koster kassen. Livtag, 2012. 1.
  11. Siegmund, G.P., et al., The Anatomy and Biomechanics of Acute and Chronic Whiplash Injury. Traffic Injury Prevention, 2009. 10(2): p. 101-112.
  12. B�rsbo, B., M. Peolsson, and B. Gerdle, The complex interplay between pain intensity, depression, anxiety and catastrophising with respect to quality of life and disability. Disability and Rehabilitation, 2009. 31(19): p. 1605-1613.
  13. Sterling, M., et al., Physical and psychological factors predict outcome following whiplash injury. Pain, 2005. 114(1-2): p. 141-148.
  14. Schmitt, M.A.M.M.T., et al., Patients with Chronic Whiplash-Associated Disorders: Relationship Between Clinical and Psychological Factors and Functional Health Status. American Journal of Physical Medicine & Rehabilitation, 2009. 88(3): p. 231-238.
  15. Sullivan, M.J.L., et al., Catastrophizing, pain, and disability in patients with soft-tissue injuries. Pain, 1998. 77(3): p. 253-260.
  16. Nederhand, M.J., et al., Predictive value of fear avoidance in developing chronic neck pain disability: consequences for clinical decision making. Archives of Physical Medicine and Rehabilitation, 2004. 85(3): p. 496-501.
  17. Bunketorp-Kall, L.S., C. Andersson, and B. Asker, The impact of subacute whiplash-associated disorders on functional self-efficacy: a cohort study. International Journal of Rehabilitation Research, 2007. 30(3): p. 221-226.
  18. Buitenhuis, J., et al., Relationship between posttraumatic stress disorder symptoms and the course of whiplash complaints. Journal of Psychosomatic Research, 2006. 61(5): p. 681-689.
  19. Sterling, M. and J. Kenardy, The relationship between sensory and sympathetic nervous system changes and posttraumatic stress reaction following whiplash injury�a prospective study. Journal of Psychosomatic Research, 2006. 60(4): p. 387-393.
  20. Sullivan, M.J.L., et al., Pain, perceived injustice and the persistence of post-traumatic stress symptoms during the course of rehabilitation for whiplash injuries. PAIN, 2009. 145(3): p. 325-331.
  21. Sterling, M., et al., The development of psychological changes following whiplash injury. Pain, 2003. 106(3): p. 481-489.
  22. O’Donnell, M.L., et al., Posttraumatic disorders following injury: an empirical and methodological review. Clinical Psychology Review, 2003. 23(4): p. 587-603.
  23. Teasell, R., et al., A research synthesis of therapeutic interventions for whiplash-associated disorder (WAD): Part 4 – noninvasive interventions for chronic WAD. Pain Research & Management, 2010. 15(5): p. 313 – 322.
  24. Stewart, M.J., et al., Randomized controlled trial of exercise for chronic whiplash-associated disorders. Pain, 2007. 128(1�2): p. 59-68.
  25. Jull, G., et al., Does the presence of sensory hypersensitivity influence outcomes of physical rehabilitation for chronic whiplash? � A preliminary RCT. Pain, 2007. 129(1�2): p. 28-34.
  26. S�derlund, A. and P. Lindberg, Cognitive behavioural components in physiotherapy management of chronic whiplash associated disorders (WAD) – a randomised group study. Physiotherapy Theory and Practice, 2001. 17(4): p. 229-238.
  27. Wicksell, R.K., et al., Can Exposure and Acceptance Strategies Improve Functioning and Life Satisfaction in People with Chronic Pain and Whiplash?Associated Disorders (WAD)? A Randomized Controlled Trial. Cognitive Behaviour Therapy, 2008. 37(3): p. 169-182.
  28. Ostelo, R.W., et al., Behavioural treatment for chronic low-back pain. Cochrane Database Syst Rev, 2005. 1(1).
  29. BISSON, J.I., et al., Psychological treatments for chronic post-traumatic stress disorder: Systematic review and meta-analysis. The British Journal of Psychiatry, 2007. 190(2): p. 97-104.
  30. NHMRC, Australian Guidelines for the Treatment of Adults with ASD and PTSD. 2007: Canberra.
  31. Jenewein, J., et al., Mutual influence of posttraumatic stress disorder symptoms and chronic pain among injured accident survivors: A longitudinal study. Journal of Traumatic Stress, 2009. 22(6): p. 540-548.
  32. Dunne, R.L.P., J.P.F. Kenardy, and M.P.M.B.G.D.M.P.F. Sterling, A Randomized Controlled Trial of Cognitive-behavioral Therapy for the Treatment of PTSD in the Context of Chronic Whiplash. Clinical Journal of Pain November/December, 2012. 28(9): p. 755-765.
  33. Macdermid, J., et al., Measurement Properties of the Neck Disability Index: A Systematic Review. Journal of Orthopaedic & Sports Physical Therapy, 2009. 39(5): p. 400-C12.
  34. Arnold, D.M.M.D.M., et al., The design and interpretation of pilot trials in clinical research in critical care. Critical Care Medicine Improving Clinical Trials in the Critically Ill: Proceedings of a Roundtable Conference in Brussels, Belgium, March 2008, 2009. 37(1): p. S69-S74.
  35. MAA. Guidelines for the management of whiplash associated disorders. 2007; Available from: www.maa.nsw.gov.au.
  36. Weathers, F.W., et al. The Clinician-Administered PTSD Scale for DSM-5 (CAPS-5). Interview available from the National Center for PTSD. 2013; Available from: www.ptsd.va.gov.
  37. Spitzer, W., et al., Scientific Monograph of Quebec Task Force on Whiplash Associated Disorders: redefining “Whiplash” and its management. Spine, 1995. 20(8S): p. 1-73.
  38. ACPMH, Australian guidelines for the treatment of adults with acute stress disorder and post-traumatic stress disorder. 2007, Melbourne, VIC: Australian Centre for Posttraumatic Mental Health.
  39. Pengel, L.H.M.M., K.M.P. Refshauge, and C.G.P. Maher, Responsiveness of Pain, Disability, and Physical Impairment Outcomes in Patients With Low Back Pain. Spine, 2004. 29(8): p. 879-883.
  40. Weathers, F.W., T.M. Keane, and J.R.T. Davidson, Clinician-administered PTSD scale: A review of the first ten years of research. Depression and Anxiety, 2001. 13(3): p. 132-156.
  41. Weathers, F., et al., The PTSD Checklist for DSM-5 (PCL-5). Scale available from the National Center for PTSD. www.? ptsd.? va.? gov, 2013.
  42. Lovibond, S. and P. Lovibond, Manual for the Depression Anxiety Stress Scales. 2nd ed. 1995, Sydney: Psychological Foundation.
  43. Ware, J., et al., User�s manual for the SF-12v2� Health Survey with a supplement documenting SF-12� Health Survey. 2002, Lincoln, Rhode Island: QualityMetric Incorporated
  44. Westaway, M., P. Stratford, and J. Binkley, The Patient-Specific Functional Scale: Validation of Its Use in Persons With Neck Dysfunction. Journal of Orthopaedic & Sports Physical Therapy, 1998. 27(5): p. 331-338.
  45. Sullivan, M.J.L., S.R. Bishop, and J. Pivik, The Pain Catastrophizing Scale: Development and validation. Psychological Assessment, 1995. 7(4): p. 524-532.
  46. Nicholas, M.K., The pain self-efficacy questionnaire: Taking pain into account. European Journal of Pain, 2007. 11(2): p. 153-163.
  47. Miller, R., S. Kori, and D. Todd, The Tampa Scale for Kinesiophobia. Tampa, FL. Unpublished report, 1991.
  48. Devilly, G.J. and T.D. Borkovec, Psychometric properties of the credibility/expectancy questionnaire. Journal of Behavior Therapy and Experimental Psychiatry, 2000. 31(2): p. 73-86.
  49. Horvath, A.O. and L.S. Greenberg, Development and validation of the Working Alliance Inventory. Journal of Counseling Psychology, 1989. 36(2): p. 223-233.
Tapuni Faʻatasiga
Faʻapitoa o le Manatu i luga o Disapatoto ua Lotogia & Sciatica i El Paso, TX

Faʻapitoa o le Manatu i luga o Disapatoto ua Lotogia & Sciatica i El Paso, TX

Faʻanoanoa tiga laitiiti i tua o le lona lua pito sili ona taatele o le le atoatoa i le Iunaite Setete. E tusa ma le 80 pasene o le faitau aofaʻi o le a maua le tiga i le itiiti ifo ma le tasi i le taimi atoa o latou olaga. O mafuaʻaga sili ona taatele o tiga masani maualalo maualalo e aofia ai: siaki faʻasolosolo, sciatica, manuaga mai le siiina o mea mamafa poʻo soʻo se manuʻa e leai se maʻoti. Ae ui i lea, o tagata e masani ona tali atu i o latou uiga. O nei tali eseese e mafua mai i mafaufauga ma manatu o tagata.

 

Faʻasologa o Faigata Faʻasolo i Lalo ma le Mafaufau

 

O le mafatiaga na fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le tiga ae o au oe lava soifua maloloina talitonuina ma auala faʻataʻitaʻi e mafai ona aʻafia ai lau oe lava lagona o le tiga foʻi. E mafua ona o le mafaufau vaivai e mafai ona suia lou faiʻai ma faʻateleina le tiga. I se faʻaopopoga, o le tiga lava e mafai ona toe faʻafoi ai le faiʻai .``Pe a tupu muamua le tiga, e afaina ai le tiga-malamalama faiai faiai. A tumau le tiga, o le fesoʻotaʻi faia gaioiga gaioiga mai le tiga liʻo i liʻo e faʻagasolo lagona. O le mafuaaga lena e talitonuina o le faʻanoanoa, popole ma le faʻanoanoa e mafai ona mafua ai faʻapea foi le faʻateleina maualalo maualalo tua tua.

 

Puleaina o le sasa o Paʻu Faigata Maualalo

 

O le mea e lelei ai, o le faʻamamafa o le faʻamamaina o metotia ma metotia e mafai ona fesoasoani e faʻaleleia ai le tumau i tua. O le mafaufau loloto o se togafitiga e sili ona taatele ma faʻamaoniga sili ona lelei ile faʻaleleia atili ma le puleaina ole tiga masani. e ala ile faʻateleina ole toto ile faiʻai ile frontal lobe. O le faʻataʻitaʻia o le mafaufau e aofia ai le faʻagaoioia o se auala e malolo ai le faiʻai e ala i le le amanaʻiaina o le "talanoaga" a le mafaufau ma taulaʻi atu i lau mānava. Malamalama lelei amioga togafitiga mafai puipuia ai se matuia manuʻa mai le alualu i luma i taimi maualalo maualalo tua tiga. Hypnosis mafai foi ona fesoasoani faʻamalieina maualalo maualalo tua tua. Peitai, CBT ma hypnosis maua vaivai molimau e lagolago ai lo latou aoga i tua tiga.

 

Mafaufau i luga o mea

 

E ui lava e foliga mai o tiga tumau i tua tua e "uma i lou ulu", o suʻesuʻega suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le mafatiaga e mafai ona aʻafia ai tiga tiga. "Minda e aofia ai" mea taua, "aemaise lava pe a e mafaufau o le faʻaletino tino o le faiai faia se sao taua i mafaufauga suia. E moni lenei mea pe a oʻo mai i le faiʻai-faʻavae suiga e fesoʻotaʻi ma maualalo tua tiga. O le mafuaʻaga o le tusitusiga o loʻo i lalo, o le faʻaalia mai lea o le aoga o le mafaufau loloto i mafaufauga loloto o le maualalo o tua.

 

Lelei o Mafaufauga Mafaufauga i luga o Paʻa ma le Tulaga Aupito Manaomia o le Soifuaga o Tagata Maliliu ma Faigata Paʻu Paʻu

 

lē faʻatino

 

  • Faʻamatalaga ma faʻamoemoe: Toe faʻafoʻiina o tagata gasegase e maualalo le maualalo o le tiga (LBP) e faʻalagolago i le tele o mea faitino ma mafaufau. O le mea lea, o tusitala na fuafua e iloilo le aoga o le mafaufau e faavae ai le faaitiitia o le atuatuvale (MBSR) o se mafaufauga o le mafaufau i le lelei o le olaga ma le tiga o le gasegase o fafine na maua i le LBP masani le saʻo (NSCLBP).
  • Metotia: E valusefulu valu tagata na maua e le fomaʻi e pei o le NSCLBP e le fomaʻi ma tofia i se tasi taimi e fai ma faʻataʻitaʻiga (MBSR + togafitiga faafomaʻi masani) ma le vaega o loʻo pulea (togafitiga faʻafomaʻi masani). O matāʻupu ua fuafuaina i lalo o le laina 3; muamua, a maeʻa ma 4 vaiaso ina ua maeʻa le faʻamaʻiina e le maʻi o Gil Gil ma le faʻataunuʻuina lelei o fua o le olaga. Faʻamatalaga na maua mai le faʻataʻitaʻiga mulimuli na suʻesuʻeina e ANCOVA e faʻaaoga ai le polokalama SPSS.
  • Tali: O iʻuga na faʻaalia ai le aoga tele o le MBSR ile faʻaititia o tiga ogaoga ma o gasegase na faʻataʻitaʻia le 8 sauniga manatunatu loloto na lipotia le matua maualalo o le tiga nai lo tagata mamaʻi na o latou mauaina faʻapitoa togafitiga. Sa i ai le taua aafiaga o le va vaega autu vaega (F [1, 45] = 16.45, P <0.001) ma le (F [1, 45] = 21.51, P <0.001) mo le tino lelei o le olaga ma (F [1 , 45] = 13.80, P <0.001) ma le (F [1, 45] = 25.07, P <0.001) lelei o le mafaufau i soifuaga.
  • Faaiuga: MBSR o se togafitiga o le mafaufau e aofia ai le faʻatalanoaina o le tino, nofo i le mafaufau ma le savalivali savali, o se fesoasoani lelei i le faʻaitiitia o le tiga ma le faʻaleleia atili o le tulaga faaletino ma le mafaufau o le soifuaga o fafine maʻi ma le NSCLBP.
  • uputatala: Faʻasolo o le tiga o le tiga, o le mafaufau e faʻavaeina le atuatuvale, tiga, lelei o le olaga, SF-12

 

faʻatomuaga

 

I nonspecific maualalo tua tiga (NSLBP) o le tiga e le fesoʻotaʻi ma tulaga e pei o malepe, spondylitis, tuʻusaʻo tiga, poʻo neoplastic, faʻamaʻi, vaskular, metabolic, poʻo le endocrine-fesoʻotaʻi e ui o se mafuaʻaga o le faʻatapulaʻaina i aso uma gaioiga ona o le moni. tiga poʻo le fefe i le tiga. [1] O le mea e leaga ai, o le toʻatele o tagata gasegase o le LBP (80--90%) e afaina i le le mautinoa LBP lea e mafua ai le le atoatoa o le tiga ma le faʻatapulaʻaina o gaioiga i aso uma. [1,2] O le LBP faʻaumiumi e le gata o loʻo sosolo, ae o se mafuaʻaga foi e sili le atoatoa le tino, matafaioi faʻaletonu, ma faʻaititia le soifua maloloina lelei ma le tulaga lelei o le olaga. [1]

 

Aʻo leʻi faʻaalia le biopsychosocial i le taimi nei, o le faʻataʻitaʻiga o le biomedical faʻapitoa i faʻamaʻi mafaufauga uma lava mo le toetoe 300 tausaga ma o loʻo pule pea i le mafaufauga masani. Muamua na faʻatūina e Engel (1977) o le biopsychosocial model e faʻaalia ai faiga faʻalauiloa ae faʻapena foi ona faʻamaonia ai le taua o aʻafiaga o mafaufauga ma mafaufauga i tiga. O le lauiloa iloga o le pulea o le mafaufau o le tiga [3] na fautuaina foi e faia e le faiʻai se tulaga malosi i le iloa o le tiga nai lo le avea o se tagata na te mauaina faailo o le tiga. Latou te fautua mai itu taua o le mafaufau e mafai ona taofiofia pe faʻalauteleina ai le tafe o lagona o le tiga ma aafia ai le auala e tali atu ai le faiʻai i le tiga tiga. [4] Afai e mafai e le mafaufau ona suia le auala e fai ai le faiʻai ona o le mea lea e matua tele ai le gafatia e maua ai le mafaufau. tiga o faailo mai le faiʻai.

 

Kabat-Zinn's et al. (1986) faamatala le gaioiga o le tiga faʻaititia i lana pepa i luga o le mafaufau ma mafaufau loloto. O le faʻagasologa o le faʻaititia o tiga na tupu mai i se uiga o le toʻesea o le vaʻai atu i se lagona ina ua avea ma taʻutaʻua i le matata o le malamalama ma ia maitauina faʻatasi ma le vavae eseina o le tuʻufaʻatasia ae tutoatasi agavaʻa gaioiga gaioiga e taitai atu ai i le iloiloga ma igoa o le lagona e pei ona tiga, pei tiga. 'O le mea lea, e ala i le atiaʻeina o lagona faʻaletino, mai le lagona ma le malamalama o le tiga, e mafai ai e le tagata maʻi ona faʻaititia le tiga. [5] O faʻamatalaga a gasegase o le faʻasoesa mai le tiga, faʻamautinoaina o le le malamalama lelei i auala e feagai ai ma le tiga ma faʻateleina ai le iloa o lagona tiga e oʻo atu ai i suiga o amioga o ni faʻataʻitaʻiga ia o le tiga e le fesoʻotaʻi ma lagona, malamalama ma lagona. [Ata 1]. Talu ai nei lava o nei talitonuga na tosina mai ai ni tagata suʻesuʻe o loʻo galulue i tiga.

 

Ata 1 Consort Diagram

Ata 1: Fuafuaga faʻatau.

 

O le mafaufau loloto o aʻafiaga loloto o aʻafiaga i le Buddhist Vipassana philosophy and practice and has been independently adopted in psychology in society of Western. [6,7,8,9] Recently in Netherlands Veehof et al. na faʻatautaia se iloiloga faʻaleleia o suʻesuʻega ma le le pulea lelei i luga o le aoga o faʻasalalauga faʻavae e pei o le faʻavaeina o le faʻafitauli o le faʻavaivai, taliaina ma le faʻamalosia o togafitiga mo tiga faʻaletonu. O taunuuga o le Peraimeri na fuaina le tiga ma le atuatuvale. Maualuga taunuʻuga na fuaina ai popolega, soifua manuia faaletino ma le lelei o le ola. [10] Twenty-two study studies randomized study studies clinical study studies e aunoa ma le faʻataunuʻuina ma suʻesuʻega e leʻi faʻasalalau na aofia ai le aofaʻi o tagata maʻi 1235 ma le tiga masani. O le aafiaga i le tiga o (0.37) na maua i suʻesuʻega faʻatonutonu. O le faʻafitauli i le atuatuvale o le (0.32). Na tusia e tusitala o le ACT ma mafaufauga faʻapitoa sa i ai aafiaga faʻapitoa i isi togafitiga-amio-togafitiga faʻasolosolo ma o nei ituaiga faʻasagaga e mafai ona avea ma se aoga aoga pe fetuunaʻi i togafitiga faʻapitoa. Na faia foi e Chiesa ma Serretti se isi iloiloga faʻapitoa i luga ole 10 faʻasoa mafaufauga. [11] O mea taua na maua e nei faʻasalalauga na maua ai ni aafiaga le manino i le tulaga o le faʻaitiitia o tiga tumau ma uiga o le atuatuvale. Pe a faʻatusatusa atu i kulupu o loʻo galue malosi (lagolago ma aʻoaʻoga) e leai ni aʻafiaga taua na maitauina.

 

I le aotelega, o loʻo i ai se manaʻoga mo nisi suʻesuʻega i aʻafiaga patino o mafaufauga o mafaufauga i luga o le tiga tumau. E tusa ai ma le malosi o le mafaufau o le au suesue i le tulaga lelei o le olaga o tagata gasegase tumau i Iran. O tusitala na fuafua e suʻesuʻe le aʻafiaga o le mafaufau e faʻavaeina le faʻavaivai (MBSR) faʻataʻitaʻiga mo le puleaina o tiga i le lelei o le soifuaga ma le tiga o se faʻataʻitaʻiga tutusa o fafine ma le LBP masani e le masani ai (NSCLBP) pe a faʻatusatusa i le masani masani o tausiga faafomaʻi.

 

Metotia

 

Faata'ita'iga

 

Mai i uluaʻi fafine faʻataʻitaʻi ua 30--45 (n = 155) na faʻamaonia o le NSLBP faʻaumiumi e fomaʻi i nofoaga faʻapitoa mo togafitiga o Ardebil-Iran e tusa ma le 6 masina talu ai. Naʻo le 88 na feiloaʻi ma tuʻufaʻatasia ma tuʻuina iai le faʻatagaga e auai i le polokalame o suʻesuʻega. O tagata gasegase na tofia faʻasolosolo i ni vaega toʻatele e maua le MBSR faʻatasi ai ma togafitiga masani (faʻataʻitaʻiga vaega) ma fomaʻi masani tausiga (kulupu kulupu). O nisi gasegase na paʻuʻu i le taimi ma ina ua uma le togafitiga. O le faʻataʻitaʻiga mulimuli o le suʻesuʻega aofia ai 48 fafine.

 

Faiga Faʻavae

 

  • Tausaga 30--45 tausaga
  • I lalo o togafitiga faafomaʻi e pei o le physiotherapy ma vailaʻau
  • Fomaʻi-talafaasolopito o le NSCLBP ma le faʻauluina o tiga mo le itiiti ifo i le 6 masina
  • Gagana - Persian
  • Itupa - tamaitai
  • Agavaʻa - aʻoaʻoina i le sili atu i le aʻoga maualuga
  • Maliega ma le naunau e tuʻuina atu ma faʻamaopoopo faʻamalosiga mo le puleaina o tiga.

 

Taiala e le Faʻaaogaina

 

  • Talafaasolopito o taotoga
  • Faʻatasiga ma isi faʻamaʻi faʻamaʻi
  • O le faʻamalositino i le 2 mulimuli tausaga ua le faʻatagaina
  • Lavanoa i masina e sosoo ai 3.

 

O le folasaga o suʻesuʻega na faʻamaonia e le komiti faʻasaienisi a le "University ofanjab," psychology department ma tagata mamaʻi uma na saini faʻatagaina e auai i le taimi nei suʻesuʻega. O le suʻesuʻega na faʻamaonia i Initia (i le iunivesite na faia ai e le tagata suʻesuʻe lona PhD), ae na faʻatautaia i Iran ona o le tagata suʻesuʻe e mai i Iran na muamua ma sa i ai le gagana ma le aganuu eseesega faʻafitauli. Faʻamaonia mai le Faʻalapotopotoga Tau Amio Komiti o le faʻamalositino ogatotonu o Ardebil na maua i Iran faʻapea foi e faia le suʻesuʻega.

 

mamanu

 

O le suʻesuʻega na faʻaaogaina le muamua-post quasi time series faʻataʻitaʻiga tisaini e iloilo le aoga o le MBSR i 3 taimi faʻavaʻa (ae le i maeʻa-4 vaiaso pe a maeʻa le polokalama). O se polokalame a le MBSR na faʻatautaia le tasi sauniga ile vaiaso mo le faʻamatalaina o metotia, faʻataʻitaʻiga, ma manatu faaalia ma fefaʻasoaaʻi o latou poto masani mo le 8 vaiaso i tafatafa o le 30-45 min i aso taʻitasi faʻataʻitaʻi [Laulau 1] O le faʻatinoga sa faʻatinoina i ni vaega se tolu e aofia ai le 7--9 tagata auai i kulupu taʻitasi. O le faiga o le faʻavasegaina o le polokalame na faʻavae i luga o laina tuʻufua na saunia e Kabat-Zinn, Morone (2008a, 2008b ma 2007) [6,12,13,14] ma ni fetuunaiga na faia mo tagata mamaʻi na aʻafia i le suʻesuʻega. O le kulupu kulupu na le ofoina atu i ai se ituaiga o faʻalavelave i le poloketi suʻesuʻe. O le iʻuga, sa latou faʻatautaia masani masani i le soifua maloloina e aofia ai le faʻamalositino ma vailaʻau.

 

Lisi 1 Content of MBSR Sessions

Laulau 1: Faʻamaumauga o le MBSR sessions.

 

Faʻalavelave

 

O sauniga faʻatautaia i totonu o se tumaoti physiatrist falemaʻi latalata i physiotherapy nofoaga autu. Sa faia le 8 vaiaso i luga o sauniga, ma le umi e 90 minute le umi o sauniga taʻitasi. O le mafaufau loloto na suia ai le malamalama o tagata mamaʻi e ala i metotia o le manava ma le mafaufau. O le faʻatinoga sa faʻatinoina i ni vaega toʻaitiiti aofia ai le 7--9 tagata auai i kulupu taʻitasi. Laulau 1 mo auiliiliga o mea na tutupu i le sauniga na saunia e tusa ai ma tusi ma suesuega talu ai. [6,12,13,14]

 

Iloiloga

 

O le fesili na maeʻa e tagata gasegase ao le i faia le taʻavale, pe a maeʻa ona tuʻuina atu ma 4 vaiaso pe a maeʻa. Na faʻatautaia le suʻesuʻega e le suetusi o le falemaʻi. Na maua aʻoga aʻo leʻi faia le suʻesuʻega, ma na tauaso i latou i le mafaufauga o le suʻesuʻega. O mea nei e faʻaaoga mo le iloiloga o tagata auai:

 

McGill Pain Questionnaire

 

O le vaega autū o lenei fuataga e aofia ai faʻamatalaga o le 15, o le 11 mea faʻapitoa e aofia ai: Faʻasalaina, Tafaʻi, Totoina, Faʻasalaga, Faʻasili, Faʻasalaga, Maʻa vevela, Maʻa, Maʻa, Tigā, Splitting, ma le afaina e fa e aofia ai: Tuai-faʻamaʻavale, Maʻi , Fefe, Faʻasalaga-saua, lea e fuaina e gasegase e tusa ai ma lo latou faʻamalosi i luga o le fa fa (scale 0 = leai, 1 = agamalu, 2 = tuusaʻo, 3 = ogaoga), e maua ai le togi e tolu. O sikola faʻapitoa ma aʻafiaga e fuafuaina e ala i le faʻaopoopoina o mea taua ma le afaina o mea tau oloa, ma o le aofaʻiga atoa o le aofaiga lea o sikola e lua e pei ona taua i luga. I lenei suʻesuʻega, na matou faʻaaoga fua faʻamau fuaina fuainumera faʻatasi ma numera atoa. Adelmanesh et al., [15] faaliliuina ma aloaia le lomiga o Iran i lenei fesili.

 

Tulaga Aupito Manaomia o le Ola (SF-12)

 

O le lelei o le olaga na suʻesuʻeina e le SF-12 Health Survey. [16] Na faʻavaeina e avea ma se mea puupuu, vave-atoatoa-le-sui i le SF-36V2 Health Survey ma fuaina ia lava tulaga faafomaʻi e valu. O le fausaga e aofia ai: Galue malosi; tiute faaletino; tiga o le tino; soifua maloloina lautele; malosi; galuega faʻaagafesootai; matafaioi lagona; ma le soifua maloloina o le mafaufau. O aitema e lima tali tali (mo se faʻataʻitaʻiga: O le taimi atoa, o le tele o le taimi, nisi o taimi, sina taimi, leai se taimi), e ese mai i fesili e lua lea e tolu tali (mo le vaega ole galue malosi). E fa ni aitema na togiina. Aotelega sikola i vaega e valu ua suia e liliu ai le togi aupito maualalo i le zero ma le maualuga pito maualuga i le 100. O numera maualuga e sili atu le lelei o le soifua maloloina ma le manuia. O le faatulagaga masani SF-12 faʻaaoga se taimi faatulagaina o 4 vaiaso talu ai. [16]

 

Le lomiga Iran o le SF-12 i Montazeri et al. (2011) suʻesuʻega faʻaalia lelei faamalieina totonu tumau mo uma aotelega fuataga, o le Physical Component Aotelega (PCS) ma le Mental Component Aotelega (MCS); Cronbach's? mo PCS-12 ma MCS-12 sa 0.73 ma 0.72, faʻatulagaina. O le lauiloa - faʻatusatusaga faʻaaliga na faʻaalia ai o le SF-12 na faʻaeseese lelei i le va o aliʻi ma fafine ma i latou na eseʻese o latou tausaga ma tulaga aʻoaʻoga (P <0.001) 2.5. [17]

 

Fuainumera Faamaumauga

 

O le SPSS 20 (Armonk, NY: IBM Corp) na faʻaaogaina i le suʻesuʻeina o faʻamatalaga. Mo le auʻiliʻili faʻamatalaga auʻiliʻili, faʻavaʻaiga tulaga ese (SD) na faʻaaogaina. Mo le faatinoina o ANCOVA, o le numera o pretest na faʻaaogaina e avea ma sui.

 

i'uga

 

O le tausaga laʻititi o 40.3, SD = 8.2. 45% o fafine o loʻo galue ma o isi na avea o se faletua fale. 38% sa iai ni tamaiti se toʻalua, 55% tasi le tama ma o le isi o loʻo i ai ni fanau. O i latou uma na faaipoipo ma mai i totonu o aiga mauaʻi. 9.8% o gasegase na lipotia mai le maualalo o le tino o le olaga, ma o le isi na maualalo (54.8%) ma faʻaititia (36.4%). O 12.4%, 40% ma 47.6% maualalo, maualalo ma laʻititi le maualuga o le mafaufau o le olaga i tagata maʻi sa auai i la matou suʻesuʻega (n = 48). O le uiga ma le fomaʻi o tagata mamaʻi i le MBSR ma le faʻafoega o le pule na faʻaalia ai le faʻaitiitia o le tiga ma faʻapupulaina le tulaga lelei o le mafaufau ma le faaletino [Table 2].

 

Pusa 2 Mean ma le SD o tagata maʻi

Laulau 2: Uiga ma le SD o tagata mamaʻi i le tiga, o le mafaufau ma le faaletino o le lelei o le olaga i le laina, i le maea ai o le gaioiga ma le 4 vaiaso pe a maeʻa ona fai.

 

Faʻatusatusa Taunuuga

 

Paʻu. O iʻuga na taʻu mai ai, ina ua maeʻa ona fetuʻunaʻi mo togi o le faʻailoga, sa i ai se aafiaga taua o le va o le vaega vaega (F [1, 45] = 110.4, P <0.001) ma le (F [1, 45] = 115.8, P <0.001) . O togi fetaui o suʻega pe a maeʻa le suʻega na taʻu mai ai o le faʻalavelave na i ai se aʻafiaga i le faʻateleina o togi tiga o tagata mamaʻi NSCLBP na mauaina le MBSR pe a faʻatusatusa ia i latou na i le vaega faʻatonutonu ma latou te leʻi mauaina se mafaufau-tino togafitiga [Laulau 3].

 

Lisi 3 O Le Tauiga o le Faatusatusaga o Paʻu ma le Taua o le Ola

Laulau 3: O le taunuʻuga o le faʻatusatusaina o le tiga ma le lelei o le soifuaga o le MBSR ma le taʻitaʻia o le kulupu ina ua maeʻa le taimi (taimi 1) ma 4 vaiaso talu ona faʻaaogāina (taimi 2).

 

Tulaga lelei o le olaga. O iʻuga ua faʻaalia ai, ina ua maeʻa ona fetuʻunaʻi mo togi o le faʻailoga muamua, sa i ai se aafiaga taua o le va o le vaega vaega (F [1, 45] = 16.45, P <0.001) ma le (F [1, 45] = 21.51, P <0.001) . O togi faʻafetaui o suʻega na taʻu mai ai o le faʻalavelave na i ai se aʻafiaga i le faʻateleina o le tino lelei o le olaga togi o tagata NSCLBP na mauaina le MBSR pe a faʻatusatusa ia i latou na i le vaega faʻatonutonu ma latou te leʻi mauaina ni mafaufau-tino togafitiga [Laulau 3 ].

 

O iʻuga na faʻaalia foi ina ua maeʻa ona fetuʻunaʻi mo togi o le faʻailoga muamua, sa i ai se aafiaga taua o le va o le vaega vaega (F [1, 45] = 13.80, P <0.001) ma le (F [1, 45] = 25.07, P <0.001 ). O togi fetaui o suʻega pe a maeʻa le suʻega na taʻu mai ai o le faʻalavelave na i ai se aʻafiaga i le faʻateleina o le mafaufau lelei o togi o le olaga o tagata NSCLBP na mauaina le MBSR pe a faʻatusatusa ia i latou na i le vaega faʻatonutonu ma latou te leʻi mauaina ni togafitiga faʻale mafaufau [Laulau 3].

 

Dr Jimenez White Coat

Dr. Alex Jimenez's Insight

O le mafaufau o le mafaufau gaioiga lea e aofia ai le faʻagaoioia o se faiʻai auala malologa e ala i le le amanaʻiaina ma le mafaufau "talanoaga", aumaia se tasi mafaufau i mea na tutupu i le taimi nei taimi ma taulaʻi i lau manava. O le mafaufau e mafai ona maua i le faʻataʻitaʻiga o le mafaufau loloto ma le faʻafitauli o le faʻafitauli o le mafaufau. E tusa ai ma suʻesuʻega suʻesuʻega, o le mafaufau o se lelei togafitiga filifiliga lea e mafai ona fesoasoani faʻaititia taimi maualalo maualalo tua tiga. Sa faʻatusatusa muamua e le au suʻesuʻe le faʻaititia o le faʻamamaina ole mafaufau, poʻo le MBSR, ma le mafaufau lelei e faʻataʻitaʻia ai le mafaufau pe mafai e nei mea e faia i le mafaufau ona faʻaleleia atili le maualalo o le tiga i tua. O le tala o loʻo sosoʻo na faia foʻi e faʻamautinoa ai pe o le mafaufau loloto o se filifiliga lelei togafitiga mo tumau maualalo tua tua. O iʻuga o suʻesuʻega uma na suʻesuʻeina, ma faʻalia mai ai o le mafaufau e mafai ona sili atu le aoga mo le tumau o le maualalo o tiga i tua atu nai lo togafitiga faʻaleaganuʻu faʻapea foi ma le faʻaaogaina o vailaʻau ma / poʻo vailaʻau.

 

Talanoaga

 

O iʻuga na faʻaalia ai o le faʻataʻitaʻiga vaega na faia i le MBSR na faʻaalia se alualu i luma taua tele o latou tiga tigaina, tino ma le mafaufau lelei o le olaga togi ona o le toleniga na mauaina pe a faʻatusatusa i le vaega faʻataʻitaʻi na mauaina na o masani togafitiga faʻafomaʻi. O le polokalama faʻaititia tiga tiga malamalamaaga ma faʻalauteleina uma le tino ma le mafaufau lelei o le olaga ma aʻafia i luga o le faʻataʻitaʻiga vaega manino i le faʻatusatusaga o le masani ai togafitiga faʻafomaʻi. Baranoff et al., 2013, [18] Nykl cek ma Kuijpers, 2008, [19] ma Morone (2) et al., 2008 [20] na lipotia foi iʻuga tutusa.

 

Kabat-Zinn et al. talitonuina o le gaioiga o le tiga faʻaititia na tupu e ala i le "faʻafouina o le tino" lagona, mai le lagona ma le mafaufau poto masani o tiga, le tagata onosaʻi mafai ona faʻaititia le tiga. [21] I le suʻesuʻega o loʻo faia nei, na faʻafefiloi e le au auai vaega eseese o le poto masani o le tiga. O le manava faʻamalositino faʻalavelaveina o latou mafaufau mai tiga i le manava ma le mafaufau i le ola na latou iloa ai e uiga i le le lelei o auala faʻataʻitaʻi.

 

I le uluaʻi vasega, o faʻamatalaga e uiga i faavae o le mafaufau, faʻamatalaina le mafaufau e lagolagoina uiga e aofia ai le le faʻamasinoina o manatu, lagona poʻo lagona ao latou tulaʻi mai, onosaʻi, le faʻaalia, agaalofa, taliaina ma fia iloa na latou maua le poto ma talitonu o loʻo latou mafatia mai mafaufauga tiga e sili atu nai lo le tiga lava ia.

 

E le gata i lea, i le taimi o le faʻataʻitaʻiga o le tino na latou aʻoaʻo ai e vaʻaia o latou tino tino tulaga, pei o le mea moni, aunoa ma le taumafai e suia le mea moni. O le taliaina o latou maʻi masani o gasegase na fesoasoani ia i latou e vaʻai i isi mafai gafatia i a latou agafesoʻotaʻi ma lagona faʻaletino matafaioi. O le mea moni o le faʻataʻitaʻi e le faʻataʻitaʻiga o le tino na fesoasoani ia latou e suia le sootaga ma o latou tino ma tiga. E ala ile poto saʻo ile faʻataʻitaʻiga ole tino, e iloa ai e le tasi le fesoʻotaʻiga i le va o le setete o le mafaufau ma le tino, ma faʻapea ona faʻateleina ai le tagata lava ia pulea o latou lava olaga. O le mafaufau loloto i metotia na faʻaleleia atili ai foi le tulaga lelei o latou olaga e ala i le aʻoaʻoina o latou e faʻataua atili a latou mea e manaʻomia i aso uma, lea na mafua ai le poto masani i lagona, pei o le filemu ma le fiafia, talitonuina oe lava ma le talitonuina. Ma le isi, latou fiafia i mea lelei. O le taimi lava na latou aʻoaʻo ai e vaʻavaʻai i le tiga faifai pea ma le mataʻituina ma isi lagona i o latou tino, na latou faʻaaogaina tutusa mataupu faʻavae e ala i le mafaufauina o metotia ola io latou olaga i aso uma. O le iʻuga, na latou aʻoaʻo pe faʻafefea ona faʻatonutonu lo latou soifua maloloina ma amata ona auai ma le faʻaeteete io latou tiute.

 

O le tele o suʻesuʻega suʻesuʻega e pei o Plews-Ogan et al., [22] Grossman et al., [23] ma Sephton et al., (2007) [24] na faʻaalia le aoga o le mafaufau loloto i le ola lelei o tagata mamaʻi tulaga masani o le tiga.

 

iʻuga

 

O faʻatasi uma lava o le taunuʻuga o lenei suʻesuʻega ma suʻesuʻega talu ai na faʻamaonia ai le aoga o le faʻalagolago ma le togafitiga mo tagata gasegase i le LBP masani. E tusa ai ma le taua tele o le lelei o le soifuaga i le soifua maloloina ma le soifuaga faaletagata lava ia e mamanuina ai le lelei o le mafaufau e pei o le faaleleia atili o le lelei o soifuaga o tagata mamaʻi i le LBP masani e fautuaina malosi e tusitala.

 

O lenei suʻesuʻega e aofia ai ma le tele o tapulaʻa e pei o le tausiga le masani ai e maua e gasegase. O vaega o togafitiga o togafitiga o togafitiga poʻo togafitiga faʻasolosolo ma togafitiga faʻasolosolo ua faia e fomaʻi eseese. E ui lava o nisi o gasegase e masani lava e leʻo maeʻa faʻasalaga faʻasolosolo. Ole laʻititi laʻititi na laʻititi ma e gata lava i tolu nofoaga autu. Ua fautuaina lenei mea mo tagata sailiili i le lumanaʻi e faia suʻesuʻega ma le mafaufau i vailaau o le physiologic e pei o le MRI, NMR ma le neurologic faʻamaoniga e tofotofo ai le malosi o le MBSR e faʻaitiitia ai le tiga o le tiga.

 

I le faaiuga, o le tele o faʻamaumauga faʻatautaia ma faʻasolosolo taimi umi e tatau ona faia ina ia faʻalauteleina le mamafa ma le taua o le MBSR e avea o se vaega o isi vailaʻau faʻapitoa e puipuia ma faʻaleleia auala i tagata maʻi CLBP.

 

Faʻafetai

 

Matou te faʻafetai mai maʻi na faʻatasi ma i matou. Dr. Afzalifard ma le aufaigaluega a le ofisa o le physiotherapy o Ardebil.

 

Faamatalaga Faʻamatalaga

 

  • Punavai o le lagolago: Nil.
  • Feeseeseaiga o tului: Leai se tasi na faʻaalia.

 

I le faaiuga,'Manatu loloto' o se sili ona taatele togafitiga ma le sili lagolagoina faʻamaoniga i le faʻaleleia atili ma le puleaina tumau maualalo tua tiga. Mafaufauga faʻasolosolo, pei o le mafaufau-faʻavae popole faʻamamaina ma mafaufau faʻapitoa amioga togafitiga, ua faʻaalia e aoga mo masani faʻaititia maualalo tiga tua. E le gata i lea, o le mafaufau loloto i le mafaufau loloto na faʻataʻitaʻia foi e fesoasoani lelei e faʻaleleia atili faʻapea foi ma le puleaina o le maualalo o tiga i tua e mafua mai le popole. Peitaʻi, o loʻo manaʻomia pea nisi suʻesuʻega suʻesuʻega e faʻamautuina ai se mautu faʻaiuga o taunuʻuga mo le mafaufauina o faʻalavelave ma tiga masani. Faʻamatalaga na taʻua mai le National Center for Biotechnology Information (NCBI). O le lautele o a matou faʻamatalaga e faʻatapulaʻaina i le fomaʻi faʻapea foi ma manuaga tuga ma tulaga. Ina ia talanoaina le mataupu, faʻamolemole lagona le saoloto e fesili ia Dr. Jimenez pe faʻafesoʻotaʻi mai matou 915-850-0900 .

 

Faʻailoina e Dr. Alex Jimenez

 

Green-Call-Now-Button-24H-150x150-2-3.png

 

Aʻoaʻoga Faʻaopoopo: Paʻu Paʻa

 

E tusa ai ma fuainumera, e tusa ma le 80% o tagata o le a oʻo i faʻamaoniga o tiga i tua e le itiiti ifo ma le tasi i o latou olaga atoa. O le tiga mulimuli o se faasea masani lea e mafai ona mafua ona o le tele o manuaga ma / poo tuutuuga. O le tele o taimi, o le faʻaleagaina masani o le vaʻai ma le matutua e ono mafua ai le tiga. Faiga faʻamaʻi e tupu pe a tuleia le nofoaga tutotonu, pei o le gel o se pusa faʻafefefebral e ala i se loimata i lona taamilosaga, pito i fafo o le cartilage, faʻamalosi ma faʻafefe ai aʻa aʻa. O faʻasalaga faʻasalalau e masani lava ona tutupu i le pito i lalo, poʻo le lumine spine, ae e mafai foi ona tupu i luga o le tui o le au, poo le ua. O le afaina o neura e maua i le maualalo ona o le manua ma / poʻo se tulaga faʻateleina e mafai ona oʻo atu ai i faailoga o le sciatica.

 

blog blog ataata pepa lapopoa

 

TULAGA FAATINO TUSI: Puleaina o le Nofoaga Faʻanoanoa

 

 

MAʻILIʻU TALI FAATINO: FAʻATASI TALA: Filifili le Faʻasolo? | Aiga Dominguez | Tagata maʻi | El Paso, TX Chiropractor

 

Blank
mau faasino
1. Waddell G. Lonetona, Egelagi: Churchill Livingstone; 1998. Le Taui i Paʻu i Tua.
2. Kovacs FM, Abraira V, Zamora J, Fern ndez C. Sipaniolo Back Paʻu Suʻesuʻega Network. O le suiga mai matuitui i subacute ma tumau maualalo maualalo tiga: O se suʻesuʻega faʻavae i luga o faʻaiʻuga o le lelei o le olaga ma valoʻaga o le tumau le atoatoa. 'Spine (Phila Pa 1976) 2005;30: 1786--92. [PubMed]
3. Melzack R, Wall PD. Faiga o tiga: O se talitonuga fouSaienisi1965;150: 971--9. [PubMed]
4. Beverly ET. ISA: O le Guilford Press; 2010. Cognitive Therapy mo Chronic Pain: O Se Laʻasaga-i-Laʻa Taiala.
5. Kabat-Zinn J, Lipworth L, Burney R, Sellers W. Fa-Tausaga Tulitatao o se polokalame mafaufau loloto-faʻavae mo le lava-faʻatonutonuina o tiga masani: Togafitiga faʻaiʻuga ma le tausisia.Clin J Pain. '1986;2: 159--73.
6. Wetherell JL, Afari N, Rut basa T, Sorrell JT, Stoddard JA, Petkus AJ, et al. O se faʻataʻitaʻiga, faʻataʻitaʻia le faʻataʻitaʻia o le taliaina ma le faʻamalositino togafitiga ma le mafaufau-faʻapitoa togafitiga mo tiga masani. 'Tiga. '2011;152: 2098--107. [PubMed]
7. Baer RA. Mafaufauga toleniga o se togafitiga faʻapitoa: O se faʻavae ma empirical toe iloiloga. ''Clin Psychol Sci Faʻataʻitaʻiga2003;10: 125--43.
8. Kabat-Zinn J. O se polokalame mo gasegase i fafo mo vailaʻau masani mo tagata gasegase tigaina masani lava e faavae i luga o le faiga o le mafaufau loloto i mea e mafaufau loloto i ai: Manatu loloto ma iʻuga amata.Gen Hosp Psychiatry. ''1982;4: 33--47. [PubMed]
9. Glombiewski JA, Hartwich-Tersek J, Rief W. Lua togafiti faʻale mafaufau e aoga tele i gasegase ogaoga, tumau tua tiga gasegase: O se randomized pulea faʻamasinoga.Int J Behav Med. ''2010;17: 97--107.[PubMed]
10. Veehof MM, Oskam MJ, Schreurs KM, Bohlmeijer ET. Taliaina-faʻavae fesoasoani mo le togafitiga o le tumau tiga: O se faʻavasega iloiloga ma meta-auiliiligaTiga. '2011;152: 533--42. [PubMed]
11. Chiesa A, Serretti A. Faʻatulagaina-faʻavae gaioiga faʻasolosolo mo tiga masani: O se faʻavasega iloiloga o faʻamaonigaJ Suiga Faʻafouina Med. '2011;17: 83--93. [PubMed]
12. Morone NE, Greco CM, Weiner DK. Mafaufauga manatunatu loloto mo le togafitiga o le tumau maualalo tua tua i tagata matutua: O se randomized pulea pailate suesuega.Tiga. '2008;134: 310--9. [PMC free article][PubMed]
13. Kabat-Zinn J. New York: Dell Publishing; 1990. Atoa le Faʻaletonu Ola: Faʻaaogaina o le Poto o Lou Tino ma le Mafaufau e Feagai ai ma Faʻafitauli, Tiga ma Maʻi.
14. Morone NE, Greco CM. Faʻalavelave mo le mafaufau-tino mo tiga tumau i tagata matutua: O se faʻavasega iloiloga. ''Paʻu Med. '2007;8: 359--75. [PubMed]
15. Adelmanesh F, Arvantaj A, Rashki H, Ketabchi S, Montazeri A, Raissi G. Iʻuga mai le faʻaliliuga ma fetuʻunaʻiga o le Iranian Short-Form McGill Pain Questionnaire (I-SF-MPQ): Uluai faʻamaoniga o lona faʻatuatuaina, fausia lelei ma nofouta i le faitau aofaʻi o Iran ''Taʻaloga Med Arthrosc Rehabil Ther Technol. ''2011;3: 27. [PMC free article] [PubMed]
16. Ware JE, Jr, Kosinski M, Turner-Bowker DM, Gandek B. Lincoln, RI: Tulaga Aʻai Metric Tuufaatasi; 2002. Faʻafefea ona togi le Faʻamatalaga 2 o le SF-12'Faʻataʻitaʻiina le Soifua Maloloina (Faʻatasi ma le Faʻamatalaga Faʻapitoa 1)
17. Montazeri A, Vahdaninia M, Mousavi SJ, Omidvari S. O le lomiga a Iran o le 12-mea puʻupuʻu puʻupuʻu soifua maloloina suʻesuʻega (SF-12): O se faitau aofaʻi faʻavae faamaoniga suesuega mai Tehran, Iran.Soifua Maloloina Soifua Maloloina Olaga Ausia2011;9: 12. [PMC free article] [PubMed]
18. Baranoff J, Hanrahan SJ, Kapur D, Connor JP. Taliaina o se gaioiga fesuisuiaʻi e faʻatatau i faʻalavelave mataʻutia i multidisciplinary tiga togafitiga. ''Eur J Pain. '2013;17: 101--10. [PubMed]
19. Nykl cek I, Kuijpers KF. Aʻafiaga o le mafaufau loloto-faʻavae mafatiaga faʻaititia le faʻatosinaina i luga o le mafaufau manuia ma le lelei o le olaga: O faʻateleina mafaufauina moni o le faʻavae?Ann Behav Med. ''2008;35: 331--40. [PMC free article] [PubMed]
20. Morone NE, Lynch CS, Greco CM, Tindle HA, Weiner DK. 'Na pei aʻu o se tagata fou.' O aʻafiaga o le manatunatu loloto i tagata matutua ma le tiga o loʻo i ai. Qualitative narrative analysis of diary entry. 'J Tiga. '2008;9: 8 41--8. [PMC free article] [PubMed]
21. Kabat-Zinn J, Lipworth L, Burney R. O le falemaʻi faʻaaogaina o le mafaufau loloto manatunatu loloto mo le tagata lava ia-faʻatonutonu o tiga tumau.J Behav Med. ''1985;8: 163--90. [PubMed]
22. Plews-Ogan M, Owens JE, Goodman M, Wolfe P, Schorling J. O se pailate suʻesuʻega e iloiloina ai le mafaufau loloto-faʻavae mafatiaga faʻaititia ma fofō mo le puleaina o le tumau tiga.J Gen Intern Med. ''2005;20: 1136--8. [PMC free article] [PubMed]
23. Grossman P, Niemann L, Schmidt S, Walach H.Faʻatauaina le faʻamamaina o le mafatiaga ma faʻamanuiaga tau le soifua maloloina. O se faʻataʻitaʻiga. -J Psychosom Res. ''2004;57: 35--43. [PubMed]
24. Sephton SE, Salmon P, Weissbecker I, Ulmer C, Floyd A, Hoover K, et al. O le mafaufau loloto i le mafaufau loloto e faʻaitiitia ai faʻafitauli faʻafitauli i fafine e maua i le fibromyalgia: O iʻuga o le faʻataʻitaʻia o togafitiga faʻafomaʻiFiva i le gugu2007;57: 77--85. [PubMed]
Tapuni Faʻatasiga
Aafiaga o Togafitiga o Faʻasalaga Faʻafitauli mo le Paʻu Maualalo Maualuga i El Paso, TX

Aafiaga o Togafitiga o Faʻasalaga Faʻafitauli mo le Paʻu Maualalo Maualuga i El Paso, TX

O le togafitiga faʻafefelaʻau o se laasaga masani e togafitia ai togafitiga e masani ona faʻaaogaina mo le tele o manuʻa ma / poʻo tulaga, e aofia ai le maualalo o le tiga ma le sciatica. O le mea moni, e le o tiga uma e faaletino pe leai foi se mafuaʻaga faaletino. O le atuatuvale, popole ma le atuatuvale e aafia ai le faitau miliona o tagata i tausaga taitasi. E ui o le tele o tagata gasegase e manaʻomia togafitiga faafomaʻi togafitiga e togafitia ai o latou mafaufau i le soifua maloloina o le mafaufau, o isi e ono mafai ona pulea ma togafitia a latou faailoga ma se tulaga atoatoa. O le togafitiga faʻafefete, o se togafitiga lelei o togafitiga faʻafitauli e mafai ona fesoasoani e faʻaitiitia ai faʻamaoniga e fesootaʻi ma le faʻalavelave, e pei o le maualalo o tiga ma le sciatica.

 

E faʻapefea Ona Aafia le Tino i Faʻafitauli?

 

O loʻo i ai 3 vaega autu o le atuatuvale: tino, siosiomaga ma lagona.

 

  • Faʻanoanoa i le tino: Faʻafua ona o le le lava o le moe, faʻamaʻi, faʻaleagaga poʻo manua, ma se meaʻai e le talafeagai.
  • Manatu tau le siosiomaga: Faʻatonuina i le leo leotele (faʻafuaseʻi pe lagolagoina), faʻaleagaga ma mea tutupu i le lalolagi, e pei o taua ma faiga faʻapolokiki.
  • Manatu o lagona: Faʻataunuʻu i ni mea eseese e tutupu, e pei o le siitia o fale, amataina o se galuega fou ma fegalegaleaiga faaletagata masani. I le faatusatusa i isi vaega e lua o le atuatuvale, ae ui i lea, e mafai ona maua e tagata se puleaina oo latou lagona atuatuvale. O lea e mafai ona faalagolago i uiga o le tagata lava ia.

 

O le faʻamalosi e mafai ona aʻafia ai le tino o le tagata i ni auala eseʻese, e le gata i le lelei ae faʻaletino foi, i le tino ma le lagona. E ui e mafai ona aoga le faʻamama taimi puʻupuʻu, ae o le popole i se taimi umi e mafai ona mafua ai le tele o faʻafitauli tau soifua maloloina i mafaufau ma le tino. O le faʻamalosi e faʻaosofia ai le tali "fusuʻaga poʻo le lele", o se puipuiga auala na afua mai i le agaʻi i luga o le tino e sauniuni ai le tino mo le ono aʻafia i le faʻateleina o le tata o le fatu ma le manava faʻapea foi ma lagona, e ala i se faʻataʻitaʻiga, o le vaʻai e mafai ona atili ai ona ogaoga. O le taimi lava e alu ese ai le atuatuvale, o le ogatotonu sisitema sisina le savali i le tino ma le vitals toe foi i le masani ai.

 

I le tele o taimi, o le fatugalemu o le tino e mafai ona le mafai ona lafoina le faailo i le tino pe a oo i le taimi e toe foi atu ai i lona tulaga malolo. O le toʻatele o tagata latou te feagai ma le atuatuvale faifaipea, faʻalavelave faifai pea, e taʻua o le faʻalavelave tumau. Soo se mea e tupu e tupu ai se faʻafitauli i le tino o le tagata. O lenei ituaiga mafatiaga e masani ona taitai atu ai i le tiga, atuatuvale, le fiafia ma le atuatuvale.

 

Puleaina o Oe Faʻanoanoa

 

O le atuatuvalega taimi e mafai ona mafua ai ni tiga tiga, e pei o le maualalo o le tiga ma le sciatica, lea e mafua ai ona sili atu le atuatuvale. O le tiga e masani lava ona fesoasoani i faafitauli o le mafaufau, e pei o le atuatuvale ma le atuatuvale, le mafaufauina o gaioiga, ma le le mafai ona taulai. O tagata taʻitoʻatasi e iai taimi faʻavaivaia o loʻo feagai ma faʻamaʻi tiga e ono lagona le le mafai ona faia ma auai i gaoioiga masani.

 

O le togafitiga o togafitiga faʻamalosi e mafai ona fesoasoani i tagata e faʻaleleia ai ma faʻafoeina ai latou mafatiaga masani ma ona aʻafiaga e aʻafia ai. O le togafitiga faʻafeusuai e mafai ona fesoasoani e faʻaitiitia le tiga ma le vevesi o le muso, ma faʻaitiitia ai le atuatuvale. E mafai foi ona faʻamanuiaina le aʻafiaga o aʻafiaga mai i aʻafiaga o togafitiga. O le fatugalemu o le tino, poʻo le CNS, e fesoasoani e faʻatonutonu ai lagona, faʻapea foʻi ma le tino soifua maloloina ma le soifua lelei, o lona uiga o le paleni o le tino e mafai ona fesoasoani e faʻaleleia le soifua manuia lautele.

 

Faʻamanuiaga o le tausiga o faʻamaʻi

 

O le togafitiga faʻafefeʻau o se faʻataʻitaʻiga o togafitiga faʻapitoa, ua fuafuaina e toe faʻafoʻi le tino i le uluai setete e manaʻomia ona faatumauina lelei ai maso ma sooga o loʻo galue lelei. O le atuatuvalega taimi e mafai ona mafua ai le le mautonu i le pito i tua, lea e iu lava ina taitai atu ai i le vaeluaina. O se faʻasologa o le tuila, poʻo se subluxation, e mafai ona saofagā i le tele o faʻamaoniga, e aofia ai le gaioiga ma le vomiting, ulu o le ulu ma migraines, faʻalavelave ma faʻalavelave tuga. E faʻaaogaina e se tagata vaʻaia fetuutuunaiga o le olaina ma le faʻaaogaina o le tusi e faʻamalolo ai le mamafa ma faʻaitiitia ai le mimiti i luga o le tui e faʻaleleia ai le galuega o le nerve ma faʻatagaina ai le tino e faʻamalolo lelei ia lava. O le faʻaitiitia o le tiga e mafai ona fesoasoani i le faʻaitiitia o le faʻamalosia ma faʻaleleia atili ai le soifua maloloina ma le lelei. O togafitiga faʻafefete e mafai ona aofia ai faʻamaʻi faʻapea foʻi ma fautuaga e fesoasoani i le pulea o le atuatuvale, popole ma le atuatuvale.

 

O se Tausiga Tumau Lelei

 

O le tele o faʻatekonolosi o le a faʻaogaina isi togafitiga ma togafitiga faʻapitoa, e pei o le togafitiga faaletino, faamalositino, ma fautuaga paleni, ina ia faʻalauteleina ai le faʻaleagaina o le faʻafoega o le togafitiga o togafitiga. O nei suiga i olaga e aafia ai vaega uma o lou manuia. E le gata i lea, o le faʻamoemoega o le mea o loʻo i lalo o le faʻaalia lea o aʻafiaga o le mafaufau-faʻavae le faʻaitiitia o le atuatuvale pe a faatusatusa i togafitiga-amioga ma togafitiga masani i le atuatuvale faatasi ai ma aʻafiaga e maua ai le tiga maualalo maualalo tiga ma sciatica.

 

Aafiaga o le Faʻafitauli Faʻavaivai Faʻavaivai Faʻatauga vs Faʻailoga Faʻamatalaga-Faʻalauteleina ma le Faʻaauau i le Paʻu ma le Faʻailoga Faʻatonu i le va o Tagata Matutua ma Faigata Faigata Faʻasolo i Lalo: O se Suʻega o le Falemaʻi Randomized

 

lē faʻatino

 

tāua

 

O le faʻaitiitia o le faʻaitiitia o le faʻavaivai (MBSR) e leʻi faʻatautaia ma le faʻavasegaina mo tagata matutua ma tagata matutua e matua maualalo le tiga.

 

faamoemoega

 

Le iloiloga o le lelei mo le maualalo o le tiga i tua o le MBSR e tusa ai ma le tausiga masani (UC) ma le mafaufau-amio faʻaleleia (CBT).

 

Fuafuaina, Faatulaga, ma Tagata Auai

 

Faʻasologa, faʻatalanoaga-tauaso, faʻatautaia faʻataʻitaʻi i le tuʻufaʻatasia o le soifua maloloina i Washington State o 342 tagata matutua 20 '70 tausaga ma CLBP na lesitalaina i le va o Setema 2012 ma Aperila 2014 ma soʻosoʻo tofia i MBSR (n = 116), CBT (n = 113), poʻo le UC (n = 113).

 

Faʻatonu

 

CBT (toleniga e suia ai mafaufauga ma amioga) ma le MBSR (aʻoaʻoga i mafaufauga manatunatu loloto ma yoga) na tuʻuina atu i 8 vaiaso vaiaso 2-itula. UC aofia ai soʻo se mea e talia e tagata auai.

 

Faʻamaumauga autu ma Fua

 

Co-primer taunuʻuga o pasene o tagata na auai ma le aoga falemaʻi (? 30%) faʻaleleia mai laina amata i galuega faʻatapulaʻa (fesuiaiga Roland Disability Fesiliiliili (RDQ]; laina 0 i le 23) ma i le lipotia e oe lava tiga tiga tiga (0 i le 10 fua ) i le 26 vaiaso. O taunuʻuga na iloiloina foʻi ile 4, 8, ma le 52 vaiaso.

 

i'uga

 

Faʻatasi ai ma le 342 faʻasolosolo tagata auai (uiga matutua, 49 (laina, 20--70); 225 (66%) fafine; uiga umi o tua tiga, 7.3 tausaga (vaʻaia 3 masina i le 50 tausaga), <60% auai 6 pe sili atu o le 8 sauniga, 294 (86.0%) maeʻa le suʻesuʻega i le 26 vaiaso ma le 290 (84.8%) faʻamaeʻaina le suʻesuʻega 52weeks. I faʻataʻitaʻiga e faia ai togafitiga, i le 26 vaiaso, o le pasene o tagata na aʻafia ma faʻaleleia atili le mafaufauina o le RDQ na maualuga atu. mo MBSR (61%) ma CBT (58%) nai lo UC (44%) (aotelega P = 0.04; MBSR faasaga UC: RR [95% CI] = 1.37 [1.06 i le 1.77]; MBSR faasaga CBT: 0.95 [0.77 i le 1.18]; CBT ma le UC: 1.31 [1.01 i le 1.69] O le pasene o tagata na aʻafia ma faʻaleleia atili le tiga o le tiga na maua i le 44% i le MBSR ma le 45% i le CBT, faʻatusatusa i le 27% i le UC (aotelega P = 0.01; MBSR UC: 1.64 [1.15 i le 2.34]; MBSR faʻatusatusa i le CBT: 1.03 [0.78 i le 1.36]; CBT ma le UC: 1.69 [1.18 i le 2.41]). O sailiga a le MBSR na faʻaauau pea ma sina suiga i le 52 vaiaso mo taunuʻuga taua e lua.

 

Faaiuga ma le Talafeagai

 

Faatasi ai ma tagata matutua o loʻo maualalo le tiga i tua, o togafitiga faʻatasi ma le MBSR ma le CBT, faʻatusatusa i le UC, na mafua ai le faʻaleleia sili atu o tiga ma le gaioiga galue i 26 vaiaso, e leai se eseesega tele i taunuʻuga i le va o le MBSR ma le CBT. O nei suʻesuʻega ua fautua mai ai o le MBSR atonu o se togafitiga lelei mo togafitiga mo tagata gasegase e maualalo le tiga i tua.

 

faʻatomuaga

 

O le maualalo o le tiga o se mafuaaga autu o le le atoatoa i le US [1]. E ui lava i le tele o togafitiga togafitiga ma le tele naua o togafitiga faafomaʻi ua tuʻuina atu i lenei faafitauli, o le tulaga faʻatinoina o tagata ua i ai le tiga i le US ua faʻaleagaina [2, 3]. O loʻo iai se manaʻoga mo togafitiga ma le faʻaalia o le lelei e maualalo le lamatiaga ma maua ai avanoa mo le salalau lautele.

 

Psychosocial mea taua taua taua i tiga ma fesoʻotaʻi faʻafitauli tino ma le mafaufau mafaufau [4]. O le mea moni, 4 o le 8 e le o ni vailaʻau mo togafitiga ua fautuaina mo le finafinau i tua tua e aofia ai vaega o le 'mafaufau-tino' [4]. O se tasi o nei mea, o le mafaufau-amio faʻamalositino togafitiga (CBT), na faʻaalia le aoga mo le tele o taimi tumau tiga tulaga [5-8] ma e lautele fautuaina mo tagata mamaʻi ma maualalo maualalo tiga tua (CLBP). Peitai, onosai ulufale i CBT e gata. Mafaufauga-Faʻavae Faʻafitauli Faʻafitauli (MBSR) [9], o se isi auala 'mafaufau loloto-tino', taulai atu i le faʻateleina malamalama ma taliaina o taimi-i-taimi aafiaga, aofia ai le faʻaletino tino ma faigata lagona. MBSR ua amata ona faʻateleina lauiloa ma avanoa i le US O lea la, afai faʻaalia aoga mo CLBP, MBSR mafai ona ofoina atu se isi psychosocial togafitiga filifiliga mo le tele o tagata Amerika ma lenei tulaga. MBSR ma isi faʻalautelega-faʻavae fesoʻotaʻiga ua maua fesoasoani mo le tele o tulaga, e aofia ai le tumau tiga [10-12]. Ae ui i lea, naʻo le tasi le tele o faʻataʻitaʻiina o le falemaʻi (RCT) na iloiloina le MBSR mo CLBP [13], ma o le faamasinoga na faʻatapulaʻaina i tagata matutua.

 

O lenei RCT faʻatusatusa le MBSR ma le CBT ma le tausiga masani (UC). Matou te maitauina o tagata matutua ma CLBP faʻapipiʻi i le MBSR o le a faʻaalia ai le alualu i luma sili atu ma le uumi i tua atu o mea e gata ai le tigaina o le tino, toe foʻi atu i le tiga, ma isi taunuʻuga, pe a faʻatusatusa ma i latou ua faʻamaonia i le UC. Matou te manatu foi o le MBSR o le a sili atu i le CBT ona e aofia ai yoga, lea ua maua lelei mo le CLBP [14].

 

Metotia

 

Suesueina o le Fuafuaga, Faatulaga, ma Tagata Auai

 

Na matou faʻasalalau muamua le Mind-Body Approach to Pain (MAP) faʻataʻitaʻiga faʻafitauli [15]. O le mafuaʻaga autu o tagata na auai o le Group Health (GH), o se lapoʻa tuʻufaʻatasia le soifua maloloina i Washington State. O tusi na faʻamatalaina le faʻamasinoga ma le valaʻaulia o le auai na lafoina atu i sui o le GH na feiloaʻi ma faʻamaumauga faa-eletise (EMR) o loʻo aofia ai ma le tuʻufaʻatasia o faʻataʻitaʻiga, ma faʻataʻitaʻi o tagata o loʻo nonofo i totonu o nuʻu na tautuaina e le GH. Tagata taʻitoʻatasi na tali atu i valaaulia na siakiina ma lesitalaina i le telefoni (Ata 1). Na taʻuina ia i latou e ono mafai ona faalauiloa atu i latou i se tasi o polokalame e lua e faaaoga ai le puleaina o oe lava, ua fesoasoani tele mo le faaititia o tiga ma faafaigofie ai ona faatino galuega o aso uma, poʻo le faaauauina o le tausiga masani ma le $ 50. O i latou na tofia i le MBSR poʻo le CBT e leʻi logoina ia latou togafitiga faʻasoasoa seʻi vagana ua latou auai i le sauniga muamua. Na matou faʻaputuputuina tagata auai mai 6 taulaga i 10 eseʻese galu.

 

Ata o 1 o Tagata Auai e ala i Faʻasinoga

Ata 1: Fesuiaiga o tagata auai e ala i tofotofoga e faʻatusatusa ai le faʻatupuina o le faʻalavelave faʻavae ma le mafaufau-amio faʻaleleia ma le tausiga masani mo tiga maualalo maualalo maualalo.

 

Na matou faʻafaigaluegaina tagata taʻitoʻatasi e 20 i le 70 tausaga le matutua e aunoa ma le faʻapitoa o le maualalo o le tiga o loʻo tumau pea a itiiti mai e 3 masina. Tagata e iai tiga tua e fesoʻotaʻi ma se faʻamaoniga maʻoti (eg, spinal stenosis), faʻatasi ai ma taui poʻo mataupu tau faamasinoga, o ai e faigata ona auai (faʻapea, le mafai ona tautala Igilisi, le mafai ona auai i vasega i le taimi atofaina taimi ma le nofoaga), poʻo ai na faʻatulagaina tiga faʻasoesa <4 ma / pe tiga faʻasoesa i gaioiga <3 luga 0--10 fua na faʻateʻaina. O le aofia ai ma tuʻu eseʻesega faʻavae na iloiloina faʻaogaina EMR faʻamaumauga mo le tausaga talu ai (mo GH lesitala) ma suʻesuʻega faʻatalanoaga. O tagata na auai na lesitalaina i le va o Setema 2012 ma Aperila 2014. Ona o le telegese o le lesitalaina, i le maeʻa ai o le 99 o tagata na lesitalaina, na matou taofia ai le le aofia ai o tagata 64--70 tausaga, tagata o le GH e aunoa ma asiasiga lata mai mo tiga i tua, ma tagata mamaʻi ma sciatica. O le faʻamasinoga faʻavae na faʻamaonia e le GH Human Subjects Review Committee. O i latou uma na auai na tuʻuina atu iai le faʻatagaga malie

 

Faʻamatalaga

 

O le taimi lava na maeʻa ai le faʻatagaina ma faʻamaeʻaina le faʻavasegaina o laina amata, tagata na faʻasolosolo faʻasolosolo i tutusa tutusa i le MBSR, CBT, poʻo le UC. O le faʻatulagaina sa faʻamalosia e le togi amata (? 12 versus? 13, 0--23 fua) o se tasi o laʻasaga muamua o iʻuga, o le Roland Disability Questionnaire (RDQ) na suia. O tagata na auai na faʻafesoʻotaʻia totonu o nei laupepa i poloka o le 16, 3, poʻo le 6. O le faʻasologa faʻasolosolo faʻasologa na faia e le suʻesuʻeina o le biostatistician faʻaaogaina le R statistic software [9], ma o le faʻasologa na teuina i totonu o le suʻesuʻeina o faʻamaumauga faʻamaumauga ma nana mai le aufaigaluega suʻesuʻe faʻasolosolo

 

Faʻatonu

 

O tagata auai uma na mauaina soʻo se togafitiga faafomaʻi latou te masani ona maua. O i latou na tuʻuina atu i le UC na latou maua le $ 50 ae leai se aʻoaʻoga a le MBSR poʻo le CBT o se vaega o le suʻesuʻega ma sa latou saoloto e saili soʻo se togafitiga, pe afai ei ai, latou te manaʻo ai.

 

O faʻalavelave na faʻatusalia i le faʻatulagaina (kulupu), umi (2 itula / vaiaso mo 8 vaiaso, e ui o le polokalame a le MBSR na aofia ai foʻi le filifiliga e 6 itula le alu i tua), taimi masani (vaiaso), ma le numera o tagata na auai ile kulupu [Vaʻai faʻasino 15 mo faʻamatalaga fesoasoani]. O gaioiga taʻitasi na tuʻuina mai e tusa ma le faʻatonutonuina o tulafono faʻataʻitaʻi na aʻoaʻoina uma ai faiaʻoga. O tagata na auai i faʻauiga uma e lua na tuʻuina atu i ai tusi galuega, leo CD, ma faʻatonuga mo faʻataʻitaʻiga i le fale (eg, mafaufau loloto, faʻataʻitaʻi o le tino, ma le yoga i le MBSR; malologa ma ata i CBT). MBSR na tilivaina e 8 faiaoga ma 5 i le 29 tausaga o le MBSR poto masani. Ono o faiaoga na mauaina toleniga mai le Nofoaga Autu mo le Mafaufau i le Iunivesite o Massachusetts Medical School. O le CBT na tuʻuina mai e le laiseneina Ph.D.-level psychologists na maua i le kulupu ma tagata taʻitoʻatasi CBT mo tiga tumau. Lisi o lisi o togafitiga o vaega na faʻamaeʻaina e se tagata suʻesuʻe fesoasoani i sauniga taʻitasi ma iloiloina i vaiaso uma e se tagata suʻesuʻe suʻesuʻe ina ia mautinoa ua uma ona tuʻuina atu vaega o togafitiga. I se faʻaopopoga, o sauniga sa puʻeina i leo ma o se suʻesuʻe suʻesuʻe na mataituina e faiaoga le usitaʻia o le faʻatonutonu i le tagata pe ala i le puʻeina o leo mo le ititi ifo i le tasi sauniga i le kulupu.

 

O le MBSR na faʻataʻitaʻia vavalalata ina ua maeʻa le polokalame muamua MBSR [9], faʻatasi ai ma le fetuʻunaʻiga o le tusi lesona a le faiaʻoga 2009 MBSR [18] e se faiaoga matua o le MBSR. O le MBSR polokalama e le taulaʻi faʻapitoa i se tulaga faapitoa pei o le tiga. Uma vasega aofia aofia ai mea taua ma le mafaufau (faʻataʻitaʻiga o le tino, yoga, manatunatu loloto [mafaufau i mafaufauga, lagona, ma lagona i le taimi nei aunoa ma le taumafai e suia i latou, nofo mafaufau loloto ma le malamalama o manava, savali mafaufau loloto)). O le tulafono CBT aofia ai CBT metotia sili ona masani faʻaaogaina ma suesueina mo CLBP [8, 19--22]. O le faʻalavelave na aofia ai (1) aʻoaʻoga e uiga i tiga masani, fegalegaleaiga i le va o mafaufauga ma lagona ma faʻaletino tali atu, moe i le tumama, toe solomuli puipuia, ma le tausiga o gaioiga; ma le (2) faʻatonuga ma faʻataʻitaʻiga i le suia o mafaufauga le lelei, setiina ma le galue agaʻi i sini o amioga, tomai faʻamalolo (manava manava, malolo malie maso, ata faʻataʻitaʻi), gaioiga gaioiga, ma tiga faʻafitauli metotia. O gaioiga i le va o vasega sa aofia ai ma le faitauina o mataupu o le The Pain Survival Guide [21]. Manatu, mafaufau loloto, ma yoga metotia na faʻasalalau i le CBT; metotia e luʻiina ai mafaufauga le lelei na tusia i le MBSR.

 

Mulimuli ai

 

Faiaʻoga faatalanoa masked at group treatment group collected data e ala i le telefoni i le laina (muamua le faʻataʻatitia) ma le 4 (ogatotonu o togafitiga), 8 (post-treatments), 26 (pito muamua), ma le 52 vaiaso pe a maeʻa ona faʻasologa. Na totogi e le au auai $ 20 mo faatalanoaga taitasi.

 

Fua

 

O faʻamatalaga o le tiga o le sociodemographic ma tua na maua mai i le laina (Table 1). O fuataga muamua o fuataga na faʻatino i taimi taʻitasi; o taunuʻuga lona lua na iloiloina i taimi uma sei vagana ai 4 vaiaso.

 

Siata 1 Baseline Characteristics o Tagata Auai

Laulau 1: Uiga faavae o tagata auai e ala i le vaega o togafitiga.

 

Taunuʻuga Muamua

 

Tua i tua tiga-fesoʻotaʻiga tapulaʻa na iloiloina e le RDQ [16], suia i le 23 (faʻatusatusa i le uluaʻi 24) aitema ma fesili e uiga i le vaiaso talu ai nai lo le aso nei. Maualuga togi (laina 0--23) faʻailoa sili atu tapulaʻa faʻatinoina. O le amataga RDQ ua faʻaalia le faʻatuatuaina, faʻamaonia, ma le malamalama i suiga o le falemaʻi [23]. Paʻu tiga tiga i tua ile vaiaso ua tuanaʻi na fuaina ile fua ole 0 10 (0 = e leai se mea faʻasoesa, 10 = e matua faʻasoesa '). O a matou suʻesuʻega muamua na suʻesuʻeina pasene o tagata na aʻafia ma le aoga o le faʻaleleia atili o le falemaʻi (? 30% faʻalelei mai le laina amata) [24] i fua taʻitasi. Faʻatusatusaga lua faʻatusatusaina le fetuʻunaʻi uiga suiga mai laina amata i le va o kulupu.

 

Maualuga Maualuga

 

O faʻanoanoaga faʻailoga na suʻesuʻeina e le Patient Health Questionnaire-8 (PHQ-8; range, 0-24; maualuga togi faʻailoa mai sili atu faigata) [25]. O le popole na fuaina i le faʻaaogaina o le 2-aitema Lautele Faʻaletonu Fuafua fua (GAD-2; laina, 0--6; maualuga togi faʻailoa sili atu faigata) [26]. O le tiga o le tiga na iloiloina o le uiga o le tolu 0--10 togi (o le taimi nei tiga ma sili ona leaga ma le averesi tiga i tua i le masina talu ai; laina, 0-10; maualuga togi faʻailoa sili atu le malosi) mai le Graded Chronic Pain Scale [27] . O le Patient Global Impression of Change scale [28] na fesiligia tagata auai e fua le latou faʻaleleia atili o le tiga i luga o le 7-point scale ( faʻatoa maeʻa, sili atu ona lelei, fai sina sili atu, sina lelei sili atu, tusa o le tutusa, sina leaga, ma sili atu le leaga ). Tino ma faʻalemafaufau lautele soifua maloloina tulaga na iloiloina ma le 12-aitema Pepa Faʻatumu Soifua Maloloina Suʻesuʻega (SF-12) (0--100 fua; maualalo togi faʻailoa tulaga matitiva tulaga) [29]. Sa fesiligia foi sui auai e uiga i le latou faaaogaina o vailaʻau ma faamalositino mo tiga i tua i le vaiaso ua tuanaʻi.

 

Aafiaga Mataga

 

O aafiaga leaga na faailoaina i le taimi o le faalavelaveina ma le faia o fesili faatalanoaga e uiga i le le mautonu, tiga, po o le leaga na mafua mai i le faalavelave.

 

Lautele Tatau

 

O se faʻataʻitaʻiga lapoʻa o le 264 i latou na auai (88 i vaega taʻitasi) na filifilia e tuʻuina atu le paoa ia lava e iloa ai eseesega taua i le va o le MBSR ma le CBT ma le UC i le 26 vaiaso. O faʻataʻitaʻiga o lapopoʻa tele na faʻavae i luga o le taunuʻuga o le faʻaleleia atili o le falemaʻi (? 30% mai le laina faʻavae) i luga o le RDQ [24]. Fuafuaina o le falemaʻi aoga faʻalelei i le faʻalavelave ma vaega a le UC na faʻavae i luga o faʻamatalaga e leʻi lolomia faʻamaumauga mai le matou faʻataʻitaʻiga muamua o fofo mo CLBP i se tutusa faitau aofaʻi [30]. O lenei faʻataʻitaʻiga lapoʻa saunia lava paoa mo uma co-tulaga muamua taunuʻuga. O le fuafuaina le lapoʻa tele na maua ai le 90% mana e iloa ai le 25% eseʻesega i le va o le MBSR ma le UC i le vaevaega ma anoa le faʻaleleia atili o le RDQ, ma le? 80% mana e iloa ai le 20% eseʻesega i le va o MBSR ma CBT, manatu 30% o UC tagata auai ma le 55% o le au auai a le CBT na faʻaalia le alualu i luma faʻalelei. Mo le aoga tele o tiga tiga, o le fuafuaina tele faʻataʻitaʻiga saunia? 80% mana e iloa ai le 21.8% eseʻesega i le va MBSR ma UC, ma le 16.7% 'eseʻesega i le va MBSR ma CBT, manatu 47.5% i UC ma 69.3% i CBT faʻaalia taua anoa .

 

I le faatagaina o se 11% o le leiloa e tulitataoina, matou te fuafua e faʻaaogaina 297 sui auai (99 i le vaega). Ona o le matauina o fuainumera tulitatao na maualalo ifo nai lo le mea na faamoemoeina, o se galu faaopoopo na toe faʻaaogaina. O le aofaʻiga o tagata 342 na auai i le faʻataʻitaʻiga ina ia ausia se faʻataʻitaʻiga tele o le 264 faʻatasi ma faʻamaumauga atoa i le 26 vaiaso.

 

Fuainumera Faamaumauga

 

I le maeʻa ai o le faʻamaoniga muamua-faʻatulagaina fuafuaga [15], eseesega i le va o le tolu kulupu i luga o tulaga muamua taunuʻuga na iloiloina e ala i le faʻatulagaina o le regression faʻataʻitaʻiga e aofia ai taunuʻuga fua mai uma fa taimi-manatu ina ua maeʻa laina (4, 8, 26, ma 52 vaiaso) . O se faʻavae eseʻese na fetaui mo taʻitasi tulaga lua-faʻaiuga (RDQ ma le faʻalavelave). Faʻailoilo mo taimi-manatu, faʻatulagaina kulupu, ma faʻafesoʻotaʻiga i le va o nei fesuiaʻiga na aofia i totonu o faʻataʻitaʻiga e faʻatatau ai fesoasoani faʻasoesa i taimi taimi uma. O faʻataʻitaʻiga na fetaui lelei ile faʻaaogaina o faʻatusatusaga lautele o faʻatusatusaga (GEE) [31], lea na faʻatulagaina mo le ono faʻamaopoopoina i totonu o tagata taʻitoʻatasi. Mo binary muamua taunuʻuga, na matou faʻaaogaina se faʻafouga o le Poisson regression faʻataʻitaʻi ma se ogalaau fesoʻotaʻiga ma le malosi o le sandwich variance estimator [32] e faʻatatau ai lamatiaga. Mo le faʻaauau pea fuataga, matou faʻaaogaina laina faʻavasegaga faʻataʻitaʻi e faʻatatau ai le uiga o suiga mai le laina amata. Faʻataʻitaʻiga fetuʻunaʻi mo tausaga, itupa, aʻoga, tiga umi (<1 tausaga versus? 1 tausaga talu ona maua le vaiaso e aunoa ma tua tiga), ma le togi togi i luga o le iʻuga fua. O suʻesuʻega o taunuʻuga lona lua na mulimulitaʻia le faʻataʻitaʻiga tutusa o faʻataʻitaʻiga, e ui lava o faʻataʻitaʻiga e le aofia ai togi e 4-vaiaso ona e leʻi iloiloina faʻaiʻuga lona lua ile 4 vaiaso.

 

Na matou iloiloina le taua o fuainumera faamaumauina o aafiaga lavelave i taimi taitasi-faailoga eseese. Na tonu ia i matou o se mea muamua e mafaufau i le manuia o le MBSR pe afai e taua feeseeseaiga vaega i le 26-vaiaso muamua. Ina ia puipuia mai le tele o faatusatusaga, matou te faʻaaogaina le Faigafaiva e puipuia ai le eseʻesega o le eseesega taua [33], lea e manaʻomia ai le faia o faʻataʻitaʻiga tutusa pe a fai o le suʻega atoa o suʻesuʻega e taua tele.

 

Talu ai ona o le maitauina o tau tulitatao eseʻesega i vaega vavalalata ma sa maualalo nai lo le faʻamoemoeina (Ata 1), na matou faʻaaogaina ai se metotia o faʻafitauli mo le le malamalama i le le tali atu e avea ma matou suʻesuʻega muamua e faʻatatau ai le ono le tali atu. O le metotia faʻaaoga na faʻaaoga ai se faʻafefiloi faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻaaogaina le 2-laasaga GEE auala [34]. O le laʻasaga muamua faʻatatauina le GEE faʻataʻitaʻiga muamua faʻataʻatia ma matauina taunuʻuga faʻamaumauga fetuʻunaʻi mo covariates, ae toe fetuʻunaʻi mo mamanu o le le tali mai. Na matou faʻaaogaina mea nei o loʻo misi, o loʻo misi: tasi le taunuʻuga, misi le tasi taunuʻuga ma tofia CBT, misi le tasi taunuʻuga ma tofia MBSR, ma misia? 2 taunuʻuga (leai se fesoʻotaʻiga ma kulupu na aofia ai ona toʻaititi tagata auai UC misia? 2 mulimuli- luga taimi-manatu). O le sitepu lona lua na faʻatatauina le GEE faʻataʻitaʻiga na faʻataʻatia mai, ae na aofia ai iʻuga taua mai le sitepu 1 mo i latou e misia taimi tulitatao. Na matou fetuʻunaʻia le eseesega o fua faatatau i le teuga tupe mo le faʻaaogaina o iʻuga o taunuʻuga mo taunuʻuga e leʻi vaʻaia.

 

O suʻesuʻega uma na mulimulitaʻia le faʻamoemoe e togafitia. Tagata na auai na aofia ai i le auiliiliga e ala i le faʻatonuina o tofiga, tusa lava pe o le a le maualuga o le faʻatosina mai o le auai. Uma tofotofoga ma talitonuina vaitaimi na 2-itu ma fuainumera taua na faamatalaina o se P-aoga? 0.05. O iloiloga uma na faia i le faʻaaogaina o le statistic package R version 3.0.2 [17].

 

i'uga

 

Ata 1 o loʻo faʻaalia ai le tafe o tagata auai i le suʻesuʻega. Faʻatasi ai ma le 1,767 tagata faʻaalia le fiafia i le auai i suʻesuʻega ma siakiina mo le agavaʻa, 342 na lesitalaina ma faʻasolosolo. O mafuaʻaga autu mo le faʻateʻaina o le le mafai ona auai i sauniga togafitiga, tiga tumau <3 masina, ma laʻititi tiga tiga faʻasoesa poʻo le faʻalavelave i gaioiga. O i latou uma ae vagana ai le toʻa 7 na auai mai le GH. Toeititi 90% o tagata na auai faʻasolosolo i le MBSR ma le CBT na auai e le itiiti ifo ma le tasi le sauniga, ae naʻo le 1% i le MBSR ma le 51% i le CBT na auai i ni sauniga e 57. Naʻo le 6% o i latou na faʻasolosolo i le MBSR na auai i le tuʻuaga o le 26 itula. Ole aotelega o tali tulitatao na amata mai i le 6% ile 89.2 vaiaso ile 4% ile 84.8 vaiaso, ma na maualuga atu ile vaega a le UC.

 

I le amataga, o vaega o togafitiga e tutusa i le sociodemographic ma tiga uiga seʻi vagana ai le tele o fafine i le UC ma le toʻaititi o le kolisi na faʻauʻu i le MBSR (Laulau 1). Sili atu 75% lipotia le itiiti ifo ma le tasi le tausaga talu mai le vaiaso e aunoa ma tua tiga ma tele lipotia tiga i le le itiiti ifo 160 o le talu ai 180 aso. Ole uiga ole togi ole RDQ (11.4) ma le tiga ole tiga ole uiga (6.0) na faaalia ai le feololo o le ogaoga. Sefulutasi pasene na lipotia le faʻaaogaina o opioids mo o latou tiga i le vaiaso ua tuanaʻi. Sefulufitu pasene na i ai maualalo tulaga maualuluga o le faʻanoanoaga (PHQ-8 togi? 10) ma le 18% na maua a itiiti mai feololo tulaga o le popolevale (GAD-2 togi? 3).

 

Faʻaiʻuga a le Co-Primary

 

I le 26-vaiaso faʻaiuga tulaga muamua, na matua eseese eseesega (P = 0.04) i le pasene ma falemaʻi aoga aoga i luga o le RDQ (MBSR 61%, UC 44%, CBT 58%; Laulau 2a). O tagata na auai faʻasolosolo i le MBSR na sili atu nai lo i latou na faʻasolosolo i le UC e faʻaalia le alualu i luma faʻaleleia o le RDQ (RR = 1.37; 95% CI, 1.06--1.77), ae e leʻi eseesega tele mai i latou na faʻasolosolo i le CBT. O le aotelega eseesega i le va o kulupu i falemaʻi anoa le alualu i luma i tiga tiga i le 26 vaiaso na taua foi faʻamaumauga (MBSR 44%, UC 27%, CBT 45%; P = 0.01). O tagata na auai faʻasolosolo i le MBSR na foliga mai e faʻaalia le alualu i luma pe a faʻatusatusa i le UC (RR = 1.64; 95% CI, 1.15'2.34), ae le faʻatusatusa i le CBT (RR = 1.03; 95% CI, 0.78--1.36). O le eseʻesega eseesega i le va o le MBSR ma le UC, ma le leai ose eseʻesega eseesega i le va o le MBSR ma le CBT, i le pasene ma le aoga o gaioiga ma le faʻaleleia atili o tiga na tumau pea i le 52 vaiaso, faatasi ai ma isi aʻafiaga e tutusa ma na i le 26 vaiaso (Laulau 2a). CBT sa sili atu nai lo UC mo uma tulaga lua taunuʻuga i 26, ae le 52, vaiaso. Togafitiga aafiaga e leʻi manino mai ae leʻi iʻuina le togafitiga (8 vaiaso). E masani lava o faʻaiʻuga na maua ina ua suʻesuʻeina taunuʻuga autu o fesuiaʻiga faifai pea, e ui o le tele o eseʻesega na taua tele i le 8 vaiaso ma le vaega CBT na faʻaleleia atili nai lo le vaega a le UC i le 52 vaiaso (Laulau 2b).

 

Laulau 2A Co-Primary Maualuga

Laulau 2A: Mafuaʻaga faʻauluuluga: Pasene o tagata auai i le faʻaleleia lelei o le tiga o le maualalo o le tiga i le vaega o togafitiga ma le faʻafitauli aʻafia e faʻatusatusa ai vaega o togafitiga (Faʻataʻotoina Faʻataʻotoina).

 

Faʻataʻitaʻiga 2B Co-Primary Maualuga

Laulau 2B: Mafuaʻaga faʻavae: O le mean (95% CI) e suia i le maualalo maualalo o le tiga e le vaega o togafitiga ma le uiga (95% CI) i le va o togafitiga (Toe Iloiloina Faʻaaogaina).

 

Maualuga Maualuga

 

O lagona o le soifua maloloina o le mafaufau (faanoanoaga, popolevale, SF-12 Mental Component) na eseese tele i vaega eseese o 8 ma 26, ae le o 52, vaiaso (Table 3). Faatasi ai ma nei fuataga ma taimi-taimi, ua sili atu ona faaleleia le auai o le aufaigaluega i le MBSR nai lo i latou ua faatulagaina i le UC i na o le atuatuvale ma le SF-12 Mental Component i 8 vaiaso. O tagata na auai i le CBT ua sili atu ona sili atu nai lo i latou na amataina i le MBSR i le atuatuvale i 8 vaiaso ma le atuatuvale i 26 vaiaso, ma e sili atu nai lo le UC i le 8 ma le 26 vaiaso i luga o nei fua uma e tolu.

 

Faʻataʻitaʻiga 3 Maualuga Maualuga

Laulau 3: Maualuga taunuʻuga e ala i togafitiga faʻasoasoa ma vaeluaga o vaega (Iloiloga Faʻataʻotoina Faʻatonu).

 

E ese le eseesega o vaega i le faʻaleleia atili o le malosi o le tiga i taimi uma e tolu, faatasi ai ma le faʻaleleia atili o le MBSR ma le CBT nai lo UC ma e leai se eseesega tele i le va o le MBSR ma le CBT. Leai se eseesega eseese o togafitiga o togafitiga na matauina mo le SF-12 Physical Component score poʻo le faʻaaogaina o fualaau o fualaau mo le tiga. O vaega e eseese i 26 ma 52 vaiaso i le faʻaleleia atili o le lalolagi, ma vaega uma a le MBSR ma le CBT o loʻo lipotia mai le faʻaleleia sili atu nai lo le UC, ae le eseese tele mai le tasi.

 

Aafiaga Mataga

 

Tolu o tagata 103 (29%) auai na auai i le 1 MBSR taimi na lipotia mai ai se aafiaga leaga (sili atu le tele o le tiga faʻasolosolo ma le yoga). O le toʻasefulu o le 100 (10%) na auai na auai i le itiiti ifo ma le tasi le CBT sauniga na lipotia mai ai se mea leaga (sili atu le tele o le tiga o le taimi le tumau). Leai ni mea ogaoga na tupu na lipotia mai.

 

Dr Jimenez White Coat

Dr. Alex Jimenez's Insight

O le togafitiga o togafitiga e aʻafia ai le faʻapipiʻiina o metotia o togafitiga faʻamalosi ma metotia faapea foʻi ma suiga o le olaga e fesoasoani e faʻaleleia ma pulea le faʻamaʻi ma ona aʻafiaga e aʻafia ai. Talu ai ona o tagata uma e tali atu i le atuatuvale i le tele o auala eseese, o togafitiga mo le atuatuvale e masani lava ona fesuisuiai tele e faalagolago i le faapitoa o faailoga e iloa e le tagata ma e tusa ai ma a latou vasega o le matuia. O le togafitiga faʻafefeʻau o se togafiti togafiti o togafitiga faʻamalosi e fesoasoani e faʻaitiitia le faʻamaʻaloga masani ma ona aʻafiaga e aʻafia ai e ala i le faʻaitiitia o le tiga ma le gaogao maso i luga o fausaga o loʻo siomia ai le tui. O se faʻataʻitaʻiga o le ogatotonu, poʻo le faʻavaivai, e mafai ona fatuina ai le atuatuvale ma isi faʻaʻailoga, e pei o le maualalo o le tiga ma le sciatica. E le gata i lea, o taunuʻuga o le mea o loʻo taʻua i luga na faʻaalia ai le faʻaitiitia o le faʻavaivai mafaufau, poʻo le MBSR, o se togafitiga lelei o le puleaina o faʻafitauli mo tagata matutua e maualalo le tiga i tua.

 

Talanoaga

 

Faʻatasi ai ma tagata matutua ma CLBP, o MBSR ma CBT uma na mafua ai le sili atu faʻaleleia o tua tiga ma gaioiga faʻatapulaʻaina i 26 ma 52 vaiaso, pe a faʻatusatusa i le UC. E leai ni 'eseʻesega' eseʻese i taunuʻuga i le va o le MBSR ma le CBT. O aʻafiaga na feololo i le lapoʻa, ma e masani ai faʻamaoniga faʻavae togafitiga fautuaina mo CLBP [4]. O nei penefiti e ofoofogia pe a fua atu e naʻo le 51% o i latou na faasolo atu i le MBSR ma le 57% o i latou na faasolo atu i le CBT na auai? 6 o le 8 sauniga.

 

O a matou sailiga e ogatasi ma faʻaiuga o le 2011 iloiloga faʻasolosolo [35] o le "taliaina-faʻavae" faʻalavelave e pei o MBSR e aoga aoga i le tino ma le mafaufau maloloina o tagata mamaʻi ma tiga tumau, faʻatusatusa i latou o CBT. E naʻo ni vaega o loʻo ogatasi ma le isi tele RCT o le MBSR mo le CLBP [13], lea na maua ai o le MBSR, pe a faʻatusatusa i le kulupu o aʻoaʻoga mo le soifua maloloina e fetaui lelei ma le taimi, ma faʻamanuiaga mo le gaioiga i le maeʻa ai o togafitiga (ae leai. i le 6-masina tulitatao) ma mo averesi tiga i le 6-masina tulitatao (ae le o le maeʻa-togafitiga). Eseesega i le va o le matou faʻamasinoga ma latou (o fea na faʻatapulaʻaina mo tagata matutua? 65 tausaga ma e iai se eseʻesega faʻatusatusaga tulaga) mafai ona tali atu mo eseesega i sailiiliga.

 

E ui lava ina leai se tulaga o le pulea o le aʻafiaga o aʻafiaga o le faʻatonuina o le aʻoga ma le auai o le kulupu, CBT ma le MBSR ua sili atu le aoga nai lo le pulea ma le faʻamalosia o faʻafitauli mo tulaga o le tiga. I le faaopoopo atu i le faamasinoga o tagata matutua ma le CLBP [14] lea na maua le MBSR e sili atu le aoga nai lo le tulaga o le pulea o le soifua maloloina, o se iloiloga talu ai nei o le CBT mo le le maualalo o le tiga o le tiga o le CBT e sili atu le aoga nai lo togafitiga faʻavaeina i le faʻaleleia atili o le tiga ma le le atoʻatoa i ni auala pupuu ma taimi uumi [7]. O isi suesuega e manaʻomia e faʻamaonia ai le aufaʻatusitala ma le aufaasālalau o aafiaga o le MBSR i luga o galuega ma tiga, iloilo le aoga o le MBSR i tua atu o le tasi le tausaga, ma fuafua lona aoga-aoga. E manaʻomia foʻi suʻesuʻega e iloa ai mafuaʻaga mo le le auai i le vasega ma auala e faʻaleleia ai le auai, ma fuafua ai le tapulaʻa maualalo o vasega e manaʻomia.

 

O la matou sailiga o le faʻateleina o le aoga o le MBSR i le 26--52 vaiaso e faʻatatau i le maeʻaina o togafitiga mo faʻaiuga taua uma e lua e faʻatusatusa i mea na maua ia matou suʻesuʻega na muamua atu o le acupuncture, massage, ma le yoga na faʻatautaia i le faitau aofai o tagata i le taimi nei. ]. I na suʻesuʻega, o aʻafiaga na faʻaititia na faʻaititia i le va o le iʻuga o togafitiga (30 i le 36 vaiaso) ma le tulitatao taimi umi (37 i le 8 vaiaso). O aafiaga tumau o CBT mo CLBP ua lipotia mai [12, 26, 52]. Lenei taʻu mai ai o mafaufau-tino togafitiga e pei o MBSR ma CBT ono maua ai tagata gasegase ma umi-tumau tomai lelei mo le puleaina o tiga.

 

E tele feeseeseaiga i le va o le CBT ma le UC nai lo le MBSR ma le UC i fua o le faʻalavelave mafaufau. CBT sili atu nai lo le MBSR i luga o le faʻafitauli o le atuatuvale i 8 vaiaso, ae o le eseesega i le va o kulupu e laiti. Talu ai e le o faʻalavelave tele a matou faʻataʻitaʻiga i le pito i lalo, o loʻo manaʻomia nisi suʻesuʻega e faʻatusatusa ai le MBSR i le CBT i se tagata maʻi sili atu ona mafatia.

 

O tapulaʻa o lenei suʻesuʻega e tatau ona faʻaalia. Sa auai le au auai i totonu o se falemai e tasi ma e masani ona aʻoaʻoina lelei. O le le mautonu o sailiiliga i isi faatulagaga ma faitau aofai e le o iloa. E uiga i le 20% o tagata na auai ile MBSR ma le CBT ua leiloloa i le tulitatao. Sa matou taumafai e faasaʻo mo le le faʻaituau mai le le maua o faʻamatalaga i au auiliiliga e ala i le faʻaaogaina o metotia faʻavae. Ma le mea mulimuli, o le tele o mea na maua i le CBT na tuʻuina atu i se tagata nai lo le faʻavaeina o le faatulagaga e le o iloa; E mafai ona sili atu le lelei o le CBT pe'ā tuʻuina atu i le tagata lava ia [40]. Suesuega malosi e aofia ai se faʻataʻitaʻiga tele ma le malosi o fuainumera faamaumauina e iloa ai aʻafiaga ile aoga ma le aoga, vavalalata vavalalata a le MBSR ma le CBT i le faʻatulagaina, ma le tulitatao taimi umi.

 

faaiuga

 

Faatasi ai ma tagata matutua o loʻo maualalo le tiga i tua, o togafitiga faʻatasi ma le MBSR ma le CBT, faʻatusatusa i le UC, na mafua ai le faʻaleleia sili atu o tiga ma le gaioiga galue i 26 vaiaso, e leai se eseesega tele i taunuʻuga i le va o le MBSR ma le CBT. O nei suʻesuʻega ua fautua mai ai o le MBSR atonu o se togafitiga lelei mo togafitiga mo tagata gasegase e maualalo le tiga i tua.

 

tautinoga

 

Tupe / Lagolago: Suesuega lipotia i lenei lomiga na lagolagoina e le National Center mo Complementary & Integrative Soifua Maloloina o le National Institutes o le Soifua Maloloina i lalo o le Award numera R01AT006226. O mea o loʻo naʻo le tiutetauave a tusitala ma e leʻo faʻapea ona fai ma sui o manatu aloaʻia a le National Institutes of Health.

 

Matafaioi o le lagolagosua: E leai se aoga o le tagata suesue i le mamanu ma le amio o le suʻesuʻega; aoina, pulega, auʻiliʻili, faʻamatalaina o faʻamatalaga; sauniuniga, iloiloga, poʻo le faʻatagaina o tusitusiga; poʻo se faaiuga e tuʻuina atu tusitusiga mo le lolomiina.

 

Faamatalaga Faʻamatalaga

 

Ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4914381/

 

Faʻasinomaga Faʻamatalaga

 

  • Daniel C. Cherkin, Institute Institute of Health Research Institute; Matagaluega o Auaunaga Faalesoifua maloloina ma le Soifua Maloloina Faaleaiga, Iunivesite o Uosigitone.
  • Karen J. Sherman, Institute Research Institute; Matagaluega o Epidemiology, Iunivesite o Uosigitone.
  • Benjamin H. Balderson, Institute Research Institute, University of Washington.
  • Andrea J. Cook, Atinaʻe Suesuega Soifua Maloloina; Matagaluega o Biostatistics, University of Washington.
  • Melissa L. Anderson, Institute Research Institute, University of Washington.
  • Rene J. Hawkes, Institute Health Research Institute, University of Washington.
  • Kelly E. Hansen, Institute Research Institute, University of Washington.
  • Judith A. Turner, Matagaluega o Fomaʻi Faʻatekonolosi ma Faʻataʻitaʻiga Faʻasaienisi ma Faʻasoifua Maloloina, Iunivesite o Uosigitone.

 

I le faaiuga,Ole tausiga ile mafaufau ua faʻamanuiaina ile aoga ole togafitiga faʻafitauli mo le maualalo ole tiga ma le sciatica. Talu ai o le faʻaletonu o le mafatiaga e mafai ona mafua ai le tele o mataupu tau le soifua maloloina i le aluga o taimi, faʻaleleia atili faʻapea foi ma le faʻatonutonuina o le mafatiaga e tusa ai ma le mea taua i le mauaina o le soifua maloloina atoa I se faʻaopopoga, pei ona faʻaalia i le tusitusiga i luga atu o le faʻatusatusaina o aʻafiaga o le mafaufauina-faʻavae mafatiaga faʻaititia ma le mafaufau-amio faʻamalositino togafitiga ma masani ai le tausiga mo le faʻalavelave ma fesoʻotaʻi maualalo maualalo tua tiga, mafaufau loloto-faʻavae mamafa faʻaititia, poʻo le MBSR, e aoga o se faʻamama avega togafitiga . Faʻamatalaga na taʻua mai le National Center for Biotechnology Information (NCBI). O le lautele o a matou faʻamatalaga e faʻatapulaʻaina i le fomaʻi faʻapea foi ma manuaga tuga ma tulaga. Ina ia talanoaina le mataupu, faʻamolemole lagona le saoloto e fesili ia Dr. Jimenez pe faʻafesoʻotaʻi mai matou 915-850-0900 .

 

Faʻailoina e Dr. Alex Jimenez

 

Green-Call-Now-Button-24H-150x150-2-3.png

 

Aʻoaʻoga Faʻaopoopo: Paʻu Paʻa

 

E tusa ai ma fuainumera, e tusa ma le 80% o tagata o le a oʻo i faʻamaoniga o tiga i tua e le itiiti ifo ma le tasi i o latou olaga atoa. O le tiga mulimuli o se faasea masani lea e mafai ona mafua ona o le tele o manuaga ma / poo tuutuuga. O le tele o taimi, o le faʻaleagaina masani o le vaʻai ma le matutua e ono mafua ai le tiga. Faiga faʻamaʻi e tupu pe a tuleia le nofoaga tutotonu, pei o le gel o se pusa faʻafefefebral e ala i se loimata i lona taamilosaga, pito i fafo o le cartilage, faʻamalosi ma faʻafefe ai aʻa aʻa. O faʻasalaga faʻasalalau e masani lava ona tutupu i le pito i lalo, poʻo le lumine spine, ae e mafai foi ona tupu i luga o le tui o le au, poo le ua. O le afaina o neura e maua i le maualalo ona o le manua ma / poʻo se tulaga faʻateleina e mafai ona oʻo atu ai i faailoga o le sciatica.

 

blog blog ataata pepa lapopoa

 

TULAGA FAATINO TUSI: Puleaina o le Nofoaga Faʻanoanoa

 

 

MAʻILIʻU TALI FAATINO: FAʻATASI TALA: Filifili le Faʻasolo? | Aiga Dominguez | Tagata maʻi | El Paso, TX Chiropractor

 

Blank
mau faasino
1. US Avega o Faamaʻi Faigaluega. Le Setete o le Soifua Maloloina a Amerika, 1990--2010: Avega o Faʻamaʻi, Manuʻaga, ma Faʻamataʻu e ono lamatia aiJAMA2013;310(6):591�606. doi: 10.1001/jama.2013.138051.�[PMC free article][PubMed] [Cross Ref]
2. Martin BI, Deyo RA, Mirza SK, et al. Tupe alu ma le soifua maloloina tulaga i tagata matutua i tua ma le ua faʻafitauli. ''JAMA2008;299: 656--664.``E lomia faasalalau erratum aliali mai i leJAMA2008; 299: 2630[PubMed]
3. Mafi JN, McCarthy EP, Davis RB, Landon BE. Faʻasologa leaga i le puleaina ma le togafitia o tua PaʻuJAMA Intern Med. ''2013;173(17):1573�1581. doi: 10.1001/jamainternmed.2013.8992.[PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
4. Chou R, Qaseem A, Snow V, et al. Fuafua Aʻoaʻoga Suʻesuʻe Laiti Komiti a le Kolisi Amerika o Fomaʻi; Kolisi Amerika o Fomaʻi; American Pain Society Low Back Pain Guide Panel Diagnosis ma togafitiga o maualalo tua tiga: o se tuʻufaʻatasi togafitiga faʻataʻiala faʻataʻitaʻiga mai le American College of Physicians ma le American Pain Society. 'Ann Intern Med. ''2007;147: 478--491. [PubMed]
5. Williams AC, Eccleston C, Morley S. Togafitiga faʻapitoa mo le puleaina o tiga masani (e le aofia ai le tiga o le ulu) i tagata matutua.Cochrane Database Syst Rev.2012;11: CD007407. [PubMed]
6. Henschke N, Ostelo RW, van Tulder MW, et al. Togafitiga amioga mo taimi maualalo maualalo-tua tiga.Cochrane Database Syst Rev.2010;7: CD002014. [PubMed]
7. Richmond H, Hall AM, Copsey B, Hansen Z, Williamson E, Hoxey-Thomas N, Cooper Z, Lamb SE. Le aoga o le mafaufau lelei amioga togafitiga mo e le o faʻapitoa maualalo maualalo tua tiga: o se faiga faʻavasega ma meta-auiliiligaPLoS TASI2015;10(8): e0134192. [PMC free article] [PubMed]
8. Ehde DM, Dillworth TM, Turner JA. Faʻalauiloa-amio faʻamalositino togafitiga mo tagata taʻitoʻatasi ma le tumau tiga: Faʻatinoina, suiga fou, ma faʻatonuga mo suʻesuʻegaAm Psychol. '2014;69: 153--166. [PubMed]
9. Kabat-Zinn J.Ola Atoa i Faʻalavelave: Faʻaaogaina o le Poto o Lou Tino ma le Mafaufau e Feagai ai ma Faʻafitauli, Tiga, ma Maʻi.'' Niu Ioka: Random House; 2005
10. Reinier K, Tibi L, Lipsitz JD. O le mafaufau e faʻavae i mea e fai e faʻaititia ai le tiga? O se iloiloga taua o tusitusiga. ''Paʻu Med. '2013;14: 230--242. [PubMed]
11. Fjorback LO, Arendt M, Ornb l E, Fink P, Walach H.Faʻaititia le faʻamamaina o le mafatiaga ma le mafaufau-faʻavae mafaufau togafitiga: o se faʻavasega iloiloga o le faʻatonutonuina faʻatonutonuina faʻamasinoga. 'Acta Psychiatr Scand. ''2011;124: 102--119. [PubMed]
12. Cramer H, Haller H, Lauche R, Dobos G. O le mafaufau loloto e faʻavae i lalo le popole mo le maualalo o le tiga i tua: o se faʻavasega lelei.BMC Faʻamalieina Suiga Med. '2012;12: 162. [PMC free article] [PubMed]
13. Morone NE, Greco CM, Moore CG, Rollman BL, Lane B, Morrow LA, Glynn NW, Weiner DK. O se mafaufau-tino polokalama mo matutua matutua ma maualalo maualalo tua tua: O se faʻataʻitaʻiga faʻatonutonuina faʻataʻitaʻiinaJAMA Intern Med. ''I nusipepa. ''[PubMed]
14. Cramer H, Lauche R, Haller H, Dobos G. O se suʻesuʻega faʻasolosolo lelei ma le auiliiliga o yoga mo le maualalo o le tiga.Clin J Pain. '2013;29(5):450�60. doi: 10.1097/AJP.0b013e31825e1492.�[PubMed] [Cross Ref]
15. Cherkin DC, Sherman KJ, Balderson BH, et al. Faʻatusatusaga o fesoʻotaʻiga faʻapitoa ma isi vailaʻau ma masani mafaufau-tino togafitiga mo tumau tiga tua: maliega mo le Mind-tino Faʻalatalata atu i Paʻu (MAP) faʻasolosolo faʻatonutonuina faʻataʻitaʻiga.Tofotofoga2014;15:211. doi: 10.1186/1745-6215-15-211.�[PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
16. Patrick DL, Deyo RA, Atlas SJ, Singer DE, Chapin A, Keller RB. Iloiloina ole soifua maloloina e fesoʻotaʻi ma le soifua maloloina i tagata mamaʻiSpine (Phila Pa 1976) 1995;20: 1899--1908. [PubMed]
17. R Core Team. 'R: Se gagana ma siʻosiʻomaga mo numera numera.IVienna, Austria: R Faʻavae mo Fuainumera Faʻamaumauga; 2013--www.R-project.org/
18. Blacker M, Meleo-Meyer F, Kabat-Zinn J, Santorelli SFStress Reduction Clinic Mafaufauga-Faavae Faʻafitauli Faʻamalieina (MBSR) Taiala Taiala.OrWorcester, MA: Nofoaga Autu mo le Mafaufau i Faafomai, Soifua Maloloina, ma le Sosaiete, Vaega o Puipuia ma Amio Faʻafomai, Matagaluega o Faʻafomai, Iunivesite o Massachusetts Medical School; 2009
19. Turner JA, Romano JM. Cognitive-behavioral therapy mo tiga tumau. I totonu: Loeser JD, Butler SH, Chapman CR, Turk DC, faʻatonuBonica's Pulega o Paʻu.3. Philadelphia, PA: Lippincott Williams & Wilkins; 2001. itulau 1751--1758.
20. Tamai Mamoe SE, Hansen Z, Lall R, et al. Tagata suʻesuʻe faʻataʻitaʻi i toleniga i tua: Faʻavasega agavaʻa amioga togafitiga mo maualalo-tua tiga i le tausiga muamua: o se randomized pulea faʻataʻitaʻiga ma taugata-aoga auiliiliga.Lancet2010;375: 916--923. [PubMed]
21. Turk DC, Winter F. Le Taʻiala Faʻaola tiga: Faʻafefea ona Toe Maua Lou Olaga.AshingWashington, DC: American Psychological Association; 2005
22. Otis JD. 'Faʻatautaia o Paʻu Matuia: O se Faʻataʻitaʻiga Faʻapitoa mo Faʻapitoa-Amio Amio Faʻapitoa (Guide Therapist)'' Niu Ioka, NY: Oxford University Press; 2007.
23. Roland M, Fairbank J. O le Roland-Morris Disability Fesili ma le Oswestry Disability Fesili.Spine (Phila Pa 1976) 2000;25: 3115--3124.``E lomia faasalalau erratum aliali mai i leSpine (Phila Pa 1976)2001; 26: 847[PubMed]
24. Ostelo RW, Deyo RA, Stratford P, et al. Faʻamatalaina suiga fesuiaiga mo tiga ma tulaga faʻatinoina i maualalo tua tiga: agaʻi i maliega faʻavaomalo e faatatau i sina taua taua suigaSpine (Phila Pa 1976) 2008;33: 90--94. [PubMed]
25. Kroenke K, Strine TW, Spitzer RL, Williams JB, Berry JT, Mokdad AH. O le PHQ-8 o se fuataga o le faʻanoanoa o loʻo i ai nei ile lautele o tagataJ Faʻafitauli Leaga2009;114: 163--173. [PubMed]
26. Skapinakis P. O le 2-aitema Lautele Faʻaletonu Fuafua fua sa maualuga le malamalama ma faʻapitoa mo le sailia GAD ile tausiga muamua.Faʻamaoniga Faʻavae Med2007;12: 149. [PubMed]
27. Von Korff M. Suʻesuʻega o le Paʻu Matuitui i le Epidemiological and Health Services Research. I: Turk DC, Melzack R, faatonu. ''Malosiaga Faʻavae ma Fou Faʻasinoga i le Tusitaulima o Paʻu Iloiloga. 3. Niu Ioka, NY: Guilford Press; 2011. pp. 455--473.
28. Guy W, National Institute of Mental Health (US). Paranesi Suesuega Psychopharmacology. Polokalame muamua mo le iloiloina o vailaʻau mo togafitigaTusi Lesona Suʻesuʻega a le ECDEU mo le Psychopharmacology. Rockville, MD: US Matagaluega o le Soifua Maloloina, Aʻoga, ma le Uelefea, Auaunaga Lautele a le Soifua Maloloina, Ava Malosi, Faʻasaina o Vailaʻau, ma le Faʻafoeina o le Soifua Maloloina o le Mafaufau, National Institute of Mental Health, Psychopharmacology Research Branch, Division of Extramural Research Programs; 1976. Toe iloilo 1976.
29. Ware J, Jr, Kosinski M, Keller SD. O le 12-Item Short-Form Health Survey: fausiaina o una ma faʻataʻitaʻiga suʻesuʻega o le faʻatuatuaina ma le faʻamaoniaVaʻaiga Med1996;34: 220--233. [PubMed]
30. Cherkin DC, Sherman KJ, Kahn J, et al. O se faʻatusatusaga o aʻafiaga o ituaiga e lua o le fofōina ma le tausiga masani i le maualalo o le tiga o le tua: o faʻataʻitaʻiga, ma faʻataʻitaʻia le faʻamasinogaAnn Intern Med. ''2011;155: 1--9.[PMC free article] [PubMed]
31. Liang KY, Zeger SL. Longitudinal data analysis e faʻaaogaina ai laina lautele lauteleBiometrika. '1986;73(1): 13--22.
32. Zou G. O se faʻavasegaina poisson regression auala i lumanaʻi suʻesuʻega ma binary faʻamatalaga.Am J Epidemiol. '2004;159: 702--706. [PubMed]
33. Levin J, Serlin R, Seaman M. O se faʻatonutonuina, malosi tele-faʻatusatusaga metotia mo le tele o tulagaPsychol Bull. '1994;115: 153--159.
34. Wang M, Fitzmaurice GM. O se faigofie imputation metotia mo le uumi suʻesuʻega ma le le-malamalama le-tali maiBiom J. 2006;48: 302--318. [PubMed]
35. Veehof MM, Oskam MJ, Schreurs KM, Bohlmeijer ET. Taliaina-faʻavae fesoasoani mo le togafitiga o le tumau tiga: o se faʻavasega iloiloga ma meta-auiliiligaTiga. '2011;152(3):533�42. doi: 10.1016/j.pain.2010.11.002.�[PubMed] [Cross Ref]
36. Cherkin DC, Sherman KJ, Avins AL, et al. O se faʻataʻitaʻiga faʻatonutonuina faʻataʻitaʻiga faʻatusatusaina acupuncture, simup acure acure, ma masani ona tausia mo tumau maualalo maualalo tiga. 'Arch Intern Med. ''2009;169: 858--866.[PMC free article] [PubMed]
37. Sherman KJ, Cherkin DC, Wellman RD, et al. O se faʻataʻitaʻiga le faʻatusatusaina o yoga, fālōlōina, ma se tusi o le tausiga o oe lava mo le tumau maualalo tua tua. 'Arch Intern Med. ''2011;171(22):2019�26. doi: 10.1001/archinternmed.2011.524.�[PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
38. Tamai Mamoe SE, Mistry D, Lall R, et al. Vaega o toleniga toleniga i tua ile kulupu Vaega faʻafesoʻotaʻi amioga faʻasolosolo mo le maualalo tua tiga i le tausiga muamua: faʻalauteleina le tulitatao o le Back Skills Training Trial (ISRCTN54717854) Tiga. '2012;153(2):494�501. doi: 10.1016/j.pain.2011.11.016.�[PubMed] [Cross Ref]
39. Von Korff M, Balderson BH, Saunders K, et al. O le faʻataʻitaʻiga o se faʻamalosiʻau faʻasolosolo mo le tumau tiga tua i le tausiga muamua ma faʻaletino togafitiga nofoagaTiga. '2005;113(3): 323--30[PubMed]
40. Moreno S, Gili M, Magall n R, et al. Le aoga o le kulupu faʻatasi ma le tagata lava ia mafaufau-faʻapitoa togafitiga i tagata mamaʻi ma faʻapuʻupuʻu somatization faʻaletonu: o se randomized pulea faʻamasinoga.Psychosom Med. ''2013;75(6): 600--608[PubMed]
Tapuni Faʻatasiga
Faʻamaumauga o le Faʻamalosia o le Faʻamalosi mo le Faʻanoanoa Paʻa i El Paso, TX

Faʻamaumauga o le Faʻamalosia o le Faʻamalosi mo le Faʻanoanoa Paʻa i El Paso, TX

I le lalolagi faʻaonaponei, e faigofie ona maua tulaga e popole ai. E tusa pe aofia ai galuega, faafitauli tautupe, faʻalavelave faʻafuaseʻi o le soifua maloloina, faʻafitauli tau fesoʻotaʻiga, faʻalauiloaina o le aufaasālalau ma / poʻo isi mea taua, e mafai ona amata ona mamafa le popole i lo tatou soifua maloloina atoa ma le manuia pe a le lelei le pulea lelei. E le gata i lea, e masani lava ona tatou taumafai e faatupuina se popolega ia i tatou lava e ala i meaai leaga ma le leai o se moe.

 

O le mea moni, sili atu ma le tolu-fa o le faitau aofai o tagata i le Iunaite Setete o loʻo feagai ma faʻatiga i se tulaga masani, lea o le tasi vaetolu o na tagata faʻatulagaina o latou mafatiaga tulaga o le "ogaoga". E ui lava e mafai ona aoga le faʻamama taimi puʻupuʻu, ae o le popole mo se taimi umi e mafai ona iʻu atu ai i le tele o mataupu tau le soifua maloloina. O le mafatiaga na avea ma mafuaʻaga o le tele o faʻamaʻi, soifua maloloina polofesa fuafuaina o tala mo le afa o le atunuʻu-fesoʻotaʻiga tupe alu, tusa ai ma le US News & Lalolagi Lipoti.

 

Faʻafefea ona aʻafia le tino i le aʻafiaga

 

E faʻamaonia e le faʻalavelave le faʻalavelave popole popole e faʻaosoina ai le tali "tau ma le lele", o se puipuiga puipui lea e saunia ai le tino mo mea matautia matautia e ala i le mafuaʻaga o le fatu, toto toto ma le toto toto e tulaʻi mai. O lenei mea e faʻafefe ai le toto mai le faʻaogaina o le tino ma vae. O loʻo faʻapipiʻiina foi e le mata o se mea faʻapitoa o hormones ma vailaʻau, e aofia ai le adrenaline, epinephrine ma le norepinephrine, lea e mafai ona afaina ai le soifua manuia o se tagata pe afai o loʻo faʻaali i taimi uma i totonu o le tino.

 

E le gata i lea, o le faʻalavelave tumau e mafua ai le le mautonu. O le tele o le gasegase o le mafaufau i le ua ma le tua e mafai ona iu i le sese o le uaea, ua lauiloa o se subluxation, e iu ai ina faalavelave i le aoga lelei o le tino ma le mafuaʻaga o le tua tiga ma sciatica. O le mea e lelei ai, o le tele o auala faʻapitoa e pulea ai popolega, e aofia ai le togafitiga ma le mafaufau loloto, e mafai ona fesoasoani e faʻaitiitia tiga faaumiumi, e masani ona fesootaʻi ma le faʻalavelave masani.

 

Tausiga faʻafefelaʻau mo le atuatuvale

 

Chiropractic care is a well-known, alternative treatment option utilized to treat a variety of injuries and conditions associated with the musculoskeletal and nervous system.�Correcting spinal misalignments is the first step for reducing stress. If there is a subluxation in the spine, the nervous system may often not be able to properly send signals throughout the rest of the body. By using spinal adjustments and manual manipulations, a doctor of chiropractic can carefully realign the spine,�releasing muscle tension, soothing irritated spinal nerves and improving blood flow, changes which could will alert the brain to switch off the “fight or flight” response so that the body can return to a more relaxed state.

 

E le gata i lea, e mafai foi ona fautuaina e se fomaʻi faʻataʻitaʻiga le faʻaleleia o le olaga, faatasi ai ma fetuunaiga o le ogatotonu ma le faʻaaogaina o lima, e fesoasoani e faʻaitiitia ai le faʻalavelave. Faʻaopoopoga mea taumafa, mea faʻaleleia, masini loloto o masini, faʻaoga faʻavalava ma suiga o suiga ua fautua mai e se tagata vaʻavaʻaleʻa o loʻo i ai le tele o togafitiga o le faʻamalosi e mafai ona fesoasoani e faʻaleleia atili ai faʻamaoniga o tiga tumau e fesootaʻi ma le faʻalavelave. O le tusiga o loʻo mulimuli mai o se iloiloga faʻasolosolo ma meta-suʻesuʻega e faʻaalia ai le faʻaaogaina o vailaau faʻalaʻau mo le tiga faʻaletonu, e aofia ai le tiga ma le sciatica.

 

Mafaufauga Mafaufauga mo le Faʻanoanoa Faʻanoanoa: Iloiloga Faʻaletausaga ma le Iloiloina o Mataʻupu

 

lē faʻatino

 

  • talaaga: O faʻasolosolo tigaina gasegase ua sili atu ona sailia togafitiga e ala i le mafaufau mafaufau loloto.
  • faamoemoega: O lenei suʻesuʻega e faʻamoemoe e faʻapipiʻi faʻamaoniga i le aoga ma le saogalemu o le mafaufau mafaufau loloto i mea e fai mo le togafitia o tiga tumau o tagata matutua.
  • Metotia: Na matou faʻatautaia se iloiloga faʻavasegaina i luga o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa faʻatonutonuina (RCTs) faʻatasi ai ma ni faʻataʻitaʻiga-faʻataʻitaʻiga e faʻaaoga ai le auala Hartung-Knapp-Sidik-Jonkman mo faʻaʻaoga faʻafuaseʻi. O le lelei o faʻamatalaga na iloiloina e faʻaaoga ai le auala GRADE. O aʻafiaga e aʻafia ai le tiga, atuatuvalega, lelei o le olaga, ma le faʻaaogaina o le analgesic.
  • Tali: E tolusefulu valu le RCTs na faʻafeiloaia ai le tuʻufaʻatasia; fitu na lipoti mai i le saogalemu. Na matou mauaina ni molimau maualalo maualalo o le mafaufau loloto e fesootaʻi ma se paʻu itiiti o le tiga pe a faatusatusa i ituaiga uma o pule i 30 RCTs. O aʻafiaga iloga faʻapitoa na maua foi mo faʻafitauli o le atuatuvale ma le lelei o le olaga.
  • Faaiuga: E ui o le mafaufau loloto e faʻaleleia ai le tiga ma le faʻavaivai o uiga ma le lelei o le olaga, e manaʻomia tele le RCTs e sili ona lelei, mamanu, ma le tele e tuʻuina atu ai fua faatatau o le malosi o le mafaufau mafaufau loloto mo le tiga masani.
  • Mea faʻaopoopo eletise eletise: O le lomiga i luga o le initaneti o lenei tusiga (doi: 10.1007 / s12160-016-9844-2) o loʻo aofia ai mea faaopoopo, lea o loʻo avanoa mo tagata faʻatagaina.
  • uputatala: Faʻanoanoa taimi, Mindfulness, Meditation, Iloiloga faʻaleleia

 

faʻatomuaga

 

Chronic pain, often defined as pain lasting longer than 3 months or past the normal time for tissue healing [1], can lead to significant medical, social, and economic consequences, relationship issues, lost productivity, and larger health care costs. The Institute of Medicine recognizes pain as a significant public health problem that costs our nation at least $560�635 billion annually, including costs of health care and lost productivity [2]. Further, chronic pain is frequently accompanied by psychiatric disorders such as pain medication addiction and depression that make treatment complicated [3]. The high prevalence and refractory nature of chronic pain, in conjunction with the negative consequences of pain medication dependence, has led to increased interest in treatment plans that include adjunctive therapy or alternatives to medication [4]. One such modality that pain patients are using is mindfulness meditation. Based on ancient Eastern meditation practices, mindfulness facilitates an attentional stance of detached observation. It is characterized by paying attention to the present moment with openness, curiosity, and acceptance [5, 6]. Mindfulness meditation is thought to work by refocusing the mind on the present and increasing awareness of one�s external surroundings and inner sensations, allowing the individual to step back and reframe experiences. Current research using neuroimaging to elucidate neurological mechanisms underlying effects of mindfulness has focused on brain structures such as the posterior cingulate cortex, which appear to be involved in self-referential processing [7, 8]. Clinical uses of mindfulness include applications in substance abuse [9], tobacco cessation [10], stress reduction [11], and treatment of chronic pain [12�14].

 

O suʻesuʻega muamua o mafaufauga i tagata gasegase na maua ai ni taunuuga lelei i luga o faʻamaʻi, faʻalavelave faʻalavelave, popolega, ma le atuatuvale, faʻapea foʻi ma le faʻaaogaina o vailaʻau faʻamalosi [5]. O le tele o iloiloga faʻaletausaga i luga o aʻafiaga o le mafaufau mafaufau loloto na lolomiina i tausaga talu ai nei. O i latou e lipotia taunuuga o le tiga, o nisi ua taulai atu i ituaiga faapitoa o tiga e pei o le maualalo o le tiga [13], fibromyalgia [15], po o le faaletonu o le somatization [16]. O isi e leʻi faʻatapulaʻaina i le RCTs [14, 17]. E tele ni iloiloga maeʻaeʻa e taulai atu i le faʻatonutonuina o faʻataʻitaʻiga mo le faʻalauteleina o tiga e aofia ai se iloiloga [4] lea na faʻaalia ai le faʻaleleia atili o faʻafitauli ma le faʻafetaui, o se isi iloiloga [18] i mafaufauga mo tigaina tumau, fibromyalgia, ma tiga tigaina laiti o aafiaga lelei mo tiga, ma le iloiloga aupito lata mai [19] i luga o tulaga ogaoga o tiga lea na maua ai le alualu i luma i tiga, taliaina o tiga, lelei o le olaga, ma le tulaga galue. O le au tusitala o nei iloiloga na toe faʻaalia ai atugaluga e le lava ni faʻamaoniga mo le aoga o mafaufauga faʻavae mafaufauga mo tagata gasegase e maua ai le tiga ona o faʻamatalaga masani. Ua latou faʻataunuʻuina e manaʻomia nisi suʻesuʻega maualuga maualuga aʻo leʻi faia se fautuaga mo le faʻaaogaina o le mafaufau mafaufau loloto mo le faʻagasologa o faʻamaʻi tiga e mafai ona faia.

 

O le faʻamoemoe o lenei suʻesuʻega o le faia o se iloiloga faʻapitoa ma meta-suʻesuʻega o aʻafiaga ma le saogalemu o le mafaufau mafaufau loloto, faʻapitoa poʻo le monotherapy e togafitia ai tagata taʻitoʻatasi ona o le tigaina ona o le migraine, tiga o le ulu, toe foʻi mai, o le osteoarthritis, poʻo le tiga o le neuralgic ma togafitiga e pei ona masani ai, lisi o faʻatali, leai togafiti, poʻo togafitiga faʻaleagaina. O le tiga o le taunuuga autu lea, ma o le tulaga lona lua e aofia ai le atuatuvale, ola lelei o le olaga, ma le faaaogaina o analgesic. O le iloiloga o iloiloga faʻapitoa o loʻo faamauina i se tusi resitala faavaomalo mo iloiloga faʻapitoa (PROSPERO 2015: CRD42015025052).

 

Metotia

 

Suʻesuʻega Taʻiala

 

We searched the electronic databases PubMed, Cumulative Index to Nursing and Allied Health Literature (CINAHL), PsycINFO, and Cochrane Central Register of Controlled Trials (CENTRAL) for English-language-randomized controlled trials from inception through June 2016. We combined pain conditions and design terms with the following mindfulness search terms: �Mindfulness� [Mesh]) or �Meditation� [Mesh] or mindfulness* or mindfulness-based or MBSR or MBCT or M-BCT or meditation or meditat* or Vipassana or satipa??h?na or anapanasati or Zen or Pranayama or Sudarshan or Kriya or zazen or shambhala or buddhis*.� In addition to this search and the reference mining of all included studies identified through it, we reference mined prior systematic reviews and retrieved all studies included therein.

 

Agavaʻa Taʻiala

 

O le faʻatusatusaina o le kulupu, o le tagata lava ia poʻo le TTTS o tagata matutua na lipotia mai le faʻasologa o tiga na aofia ai. Suesuega lea na faʻamatalaina ai e le tusitala le tumau o le tiga ma suʻesuʻega i tagata na lipotia lipoti mo le itiiti ifo o masina 3. O suʻesuʻega na manaʻomia e aofia ai mafaufauga mafaufauga, pe faʻapitoa foi pe o le monotherapy; suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga isi faʻasalalauga mafaufauga e pei o yoga, tai chi, qigong, ma auala faʻafesoʻotaʻi faʻafesoʻotaʻi e aunoa ma le faasino i le mafaufau na vavaeeseina. O faʻatautaia o mafaufauga e le manaʻomia ai le mafaufau loloto, e pei o le taliaina ma le faʻamalosia o togafitiga (ACT) na faʻateʻaina foi. Naʻo suʻesuʻega na lipotia mai ai le tiga poʻo le suia i le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le analgesic. E leʻi faʻaaogaina faʻasalaga ma faʻasalalauga.

 

Taualumaga

 

Two independent reviewers screened titles and abstracts of retrieved citations�following a pilot session to ensure similar interpretation of the inclusion and exclusion criteria. Citations judged as potentially eligible by one or both reviewers were obtained as full text. The full text publications were then dually screened against the specified inclusion criteria. The flow of citations throughout this process was documented in an electronic database, and reasons for exclusion of full-text publications were recorded. Data abstraction was also conducted in dual. Risk of bias was assessed using the Cochrane Risk of Bias tool [20]. Other biases related to the US Preventive Services Task Force�s (USPSTF) criteria for internal validity of included studies were assessed [21, 22]. These criteria were used to rate the quality of evidence as good, fair, or poor for each included study.

 

Meta-Analytic Techniques

 

When sufficient data were available and statistical heterogeneity was below agreed thresholds [20], we performed meta-analysis to pool efficacy results across included studies for the outcomes of interest and present a forest plot for the main meta-analysis. We used the Hartung-Knapp-Sidik-Jonkman method for random effects meta-analysis using unadjusted means and measures of dispersion [23�25]. For studies reporting multiple pain outcomes, we used specific pain measures, such as the McGill Pain Questionnaire (MPQ) for the main meta-analysis rather than the pain subscale of the SF-36, and average or general pain measures rather than situational measures such as pain at the time of assessment. Due to the small number of adverse events reported, quantitative analysis was not conducted. We conducted subgroup analyses and meta-regressions to address whether there were differences in effect sizes between different interventions types, populations, or when used as monotherapy versus an adjunctive therapy. The quality of the body of evidence was assessed using the GRADE approach [22, 26] by which a determination of high, moderate, low, or very low was made for each major outcome [27].

 

i'uga

 

Faamatalaga o Suesuega Faʻatasi

 

Na matou faʻailoaina 744 faʻamatalaga faʻavae e ala i sailiga o nofoaga faʻatekonolosi faʻamaumauga ma 11 faʻaopoopo faʻamaumauga na faʻailoaina e ala i isi punavai (vaʻai le Ata 1). O tusitusiga atoa na maua mo 125 upusii faʻailoaina e ono agavaʻa i le tutoʻatasi tutoʻatasi iloiloina; 38 RCTs na faʻamalieina aiaiga aofia ai. O faʻamatalaga o suʻesuʻega uiga o loʻo faʻaalia i le Laulau? 1 ma aʻafiaga mo suʻesuʻega taʻitasi o loʻo faʻaalia i le Laulau? 2.

 

 

Faʻamaumauga 1 Faʻafanua o Aʻoaʻoga Faʻatasi

Laulau 1: Uiga o aofia ai suʻesuʻega.

 

Faʻafanua 2 Faʻapitoa mo Suesuega Taitoatasi

Laulau 2: Aafiaga mo suʻesuʻega taʻitasi.

 

I le aofaʻi, o suʻesuʻega na tuʻuina atu i sui o le 3536; faataitaiga mai le 19 i le 342. E sefululima suʻesuʻega na lipotia mai ai se faʻamuamua o le malosi faʻatasi ma le faʻatusatusaina o le faʻataʻitaʻiga na ausia, e sefulu suʻesuʻega e leʻi lipotia ai faʻamatalaga e uiga i le faʻatusatusaina o le malosiaga, ma e tolu suʻesuʻega sa le manino i le lipotia o se faʻatusatusaga o malosiaga. E sefulu suesuega sa matauina e le lava le malosi; na manatu tusitala i nei suʻesuʻega pailate. O le tele o suʻesuʻega sa faia i Amerika i Matu poʻo Europa. O le umi o le matutua o tagata na auai mai 30 (SD, 9.08) i le 78 tausaga (SD, 7.1) E valu suesuega na aofia ai naʻo tamaitai auai.

 

O lipoti faafomaʻi na lipotia mai e aofia ai le fibromyalgia i le valu suesuega ma le toe tiga i le valu suesuega. (Vaega e le o se mea e le tutusa; o nisi o suʻesuʻega e aofia ai tagata gasegase i tulaga eseese.) O le osteoarthritis na lipotia i ni suʻesuʻega se lua ma le gasegase oona i le tolu. O le ulu o le ulu o Migraine na lipotia i ni suʻesuʻega se tolu ma se isi ituaiga o maʻi tigaina i le lima suʻesuʻega. O suʻesuʻega e tolu na lipotia mai ai le maʻi o le bowel (IBS). E valu suesuega na lipotia mai isi mafuaʻaga o le tiga ma le tolu suʻesuʻega e leʻi faʻamaonia ai se maʻi poʻo se faʻapogai o le tiga masani.

 

O le aofaʻi umi o faʻalavelave na amata mai 3 i 12 vaiaso; o le tele o faʻasalalauga (29 suʻesuʻe) o 8 vaiaso i le uumi. E luasefulutasi suʻesuʻega na faia i le faʻavaeina o faʻafitauli faʻavae (MBSR) ma le ono i luga o le mafaufau e faʻavae i le mafaufau (MBCT). E sefulutasi suʻesuʻega faaopoopo na lipotia mai i luga o isi ituaiga o aʻoaʻoga mafaufau. E sefulutolu RCTs na tuʻuina atu ai le mafaufau e vaʻaia e pei o le monotherapy, ma e sefuluvalu le faʻaaogaina o le mafaufau e avea ma togafitiga, e faʻamaonia ai o tagata auai uma na mauaina lenei mea e faaopoopo atu i isi togafitiga e pei ole vailaʻau. E fitu ni suʻesuʻega sa le manino pe o le faʻaaogaina o le mafaufau o le monotherapy poʻo le togafitiga faʻapitoa. E sefulufitu RCTs na faʻaaogaina togafitiga e pei ona masani ai e pei o faʻauiga, sefulutolu na faʻaaogaina le faʻaaogaina o vailaʻau, ma le sefulu faʻaaogaina aʻoaʻoga / lagolago e faʻapipiʻiina. I tua atu o nei mea faʻapitoa, tasi suʻesuʻega taʻitasi e faʻaaogaina ai le faʻamalosi, massage, faʻasologa o tiga o le multidisciplinary, malologa / faʻalautele, ma faʻamatalaga paleni / faʻamatalaga taumafa e pei ona faʻamatalaina; lua suʻesuʻega na faʻaogaina ai le mafaufau-amio faʻaleleia. E tele suʻesuʻega e lua faʻatusatusaga lima.

 

Aʻoaʻoina le Tulaga Aupito Manaomia ma le Faʻafitauli o le Faʻaleagaina

 

The study quality for each included study is displayed in Table ?1. Eleven studies obtained a �good� quality rating [28�38]. Fourteen studies were judged to be of fair quality, primarily due to being unclear in some aspects of the methods [39�52]. Thirteen studies were judged to be poor; ten primarily due to issues with completeness of reporting outcome data such as inadequate or missing intention to treat (ITT) analysis and/or less than 80 % follow-up [53�62] and three due to unclear methods [63�65]. Details of the quality ratings and risk of bias for each included study is displayed in Electronic Supplementary Material 1.

 

Fua

 

O suʻesuʻega na faʻaalia ai le tiga o le tiga e pei o le Visual Analog Scale, le afaina SF-36, ma le McGill Pain Questionnaire. E aofia ai ma le faʻafitauli o le faʻalavelave faʻafuaseʻi (e pei o le Beck Depression Inventory, Questionnaire Health Questionnaire), soifua maloloina o le tino ma le mafaufau (e pei o le SF-36 mafaufau ma le tino), ma le faaletonu o le tino / le atoatoa (e pei o Roland-Morris Talosaga ole Tino ma le Mafaufau, Sheehan Disability Scale).

 

Faʻamataga Faʻamataʻu Faʻamaʻi Painiga

 

Thirty RCTs reported continuous outcome data on scales assessing chronic pain [29, 31�33, 36, 39�49, 51�60, 62�64, 66].

 

Toʻavalu suʻesuʻega na suʻesuʻeina ma tuʻufaʻatasia aiaiga faʻavae ae le fesoasoani i le meta-auiliiliga aua latou te leʻi lipotia faʻamaopoopo faʻamaumauga [28, 30, 34, 35, 38, 50, 61, 65]. O a latou suʻesuʻega uiga o loʻo faʻaalia i le Laulau? 1, ma tulaga o suʻesuʻega faʻatasi ai ma mafuaʻaga latou te le i suʻesuʻeina suʻesuʻega o loʻo faʻaalia i le Laulau? 2.

 

Pain scales and comparators varied from study to study. The median follow-up time was 12 weeks, with a range of 4 to 60 weeks. Figure ?2 displays the results of meta-analysis using data at the longest follow-up for each study. The pooled analysis indicates a statistically significant effect of mindfulness meditation compared with treatment as usual, passive controls, and education/support groups (SMD, 0.32; 95 % CI, 0.09, 0.54; 30 RCTs). Substantial heterogeneity was detected (I 2 = 77.6 %). There was no evidence of publication bias (Begg�s p = 0.26; Egger�s test p = 0.09). To investigate whether the treatment estimate is robust when excluding poor-quality studies and to explore the possible source of the substantial heterogeneity, we conducted a sensitivity analysis including only fair or good quality studies. The improvement remained significant, the effect size was smaller (SMD, 0.19; 95 % CI, 0.03, 0.34; 19 RCTs), and there was less heterogeneity (I 2 = 50.5 %). Meta-regressions showed that changes in pain outcomes in good- (p = 0.42) and fair-quality (p = 0.13) studies were not significantly different from changes in poor-quality studies.

 

Ata 2 Mindfulness Meditation Effects i Paʻa Faigata

Ata 2: Mindfulness mafaufau loloto i luga o le tiga tumau.

 

In subgroup analyses, the effect was not statistically significant at 12 weeks or less (SMD, 0.25; 95 % CI, ?0.13, 0.63; 15 RCTs; I 2 = 82.6 %) but was significant for follow-up periods beyond 12 weeks (SMD, 0.31; 95 % CI, 0.04, 0.59; 14 RCTs, I 2 = 69.0 %). Begg�s test was not statistically significant (p = 0.16) but Egger�s test showed evidence of publication bias (p = 0.04). The quality of evidence that mindfulness meditation is associated with a decrease in chronic pain compared with control is low overall and for both short- and long-term follow-up due to inconsistency, heterogeneity, and possible publication bias. A detailed table displays the quality of evidence for findings for each major outcome in Electronic Supplementary Material 2.

 

Ina ia mafai ona maua faʻamanuiaga aoga taunuʻuga, na matou fuafuaina le pasene suiga i tiga tiga mai le amataga e mulimuli ai mo le mafaufau loloto mafaufau loloto ma faʻatusatusaga vaega mo suesuega taʻitasi ma faʻaalia sailiiliga i le Laulau? 2. Ona matou fuafuaina lea o le aofaʻi mamafa o le pasene o suiga mo le mafaufau loloto i vaega faʻatusatusa i faʻatusatusaga vaega mo aʻafiaga o le mafaufau loloto mo tiga i le umi mulimuli tulitatao. O le pasene pasene suiga i tiga mo vaega mafaufau loloto sa? 0.19% (SD, 0.91; min,? 0.48; max, 0.10) ae o le pasene pasene suiga i tiga mo vaega pulea o? 0.08% (SD, 0.74; min,? 0.35 ; maualuga, 0.11). O le taua p mo le eseʻesega i le va o vaega na taua (p = 0.0031).

 

tūlaga faigatā

 

Depression outcomes were reported in 12 RCTs [29, 31, 33, 34, 45, 46, 48, 49, 51�53, 56]. Overall, meditation significantly lowered depression scores as compared with treatment as usual, support, education, stress management, and waitlist control groups (SMD, 0.15; 95 % CI, 0.03, 0.26; 12 RCTs; I 2 = 0 %). No heterogeneity was detected. The quality of evidence was rated as high due to lack of heterogeneity, consistent study results, and precision of effect (small confidence intervals).

 

Tulaga Aupito Manaomia o le Ola

 

Sixteen studies reported mental health-related quality of life; the effect of mindfulness meditation was significant in the pooled analysis as compared with treatment as usual, support groups, education, stress management, and waitlist controls (SMD, 0.49; 95 % CI, 0.22, 0.76; I 2, 74.9 %). [32�34, 45�49, 52, 54, 56, 59, 60, 62�64]. Sixteen studies measured physical health-related quality of life [32�34, 36, 45�49, 52, 54, 56, 60, 62�64]. Pooled analyses showed a significant effect of mindfulness meditation as compared with treatment as usual, support groups, education, stress management, and waitlist controls (SMD, 0.34; 95 % CI, 0.03, 0.65; I 2, 79.2 %). Both quality-of-life analyses detected substantial heterogeneity, and the quality of evidence was rated as moderate for mental health (small confidence intervals, more consistent results) and low for physical health-related quality of life.

 

Faʻasalaga Lelei (Manatu Faʻafitauli)

 

E fa suʻesuʻega na lipotia mai le mafai ona maua o manaʻoga faapitoa mai le Roland-Morris Disability Questionnaire ma le Sheehan Disability Scale [33, 36, 47, 55]. O le eseʻesega i le va o le mafaufau ma faʻatusatusaga vaega i le tulitataoina e le o taua tele (SMD, 0.30; 95% CI,? 0.02, 0.62; I 2 = 1.7%), e ui o taunuʻuga na oʻo atu i le taua. E leai se eseesega na mauaina. O le lelei o molimau na taua maualalo ona o le le saʻo ma le aofaʻi laʻititi o le aofaʻi o le tele.

 

Faʻaaoga faʻapitoa

 

Naʻo le fa suʻesuʻega lipotia le faʻaaogaina o analgesics o se iʻuga. I se suʻesuʻega o le MBSR mo togafitiga o tiga tumau ona o le le manuia o le taotoga i tua o le syndrome [55], i le 12-vaiaso tulitatao, o vailaʻau o vailaʻau o le vaega faʻalavelave na faʻamaonia ai le faʻaititia o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻatusatusa i latou i le vaega faʻatonutonu. 1.5 (SD = 1.8) vs. 0.4 (SD = 1.1), p = <0.001). O se suʻesuʻega o le mafaufau loloto i mea e mafaufau loloto ai ma le mafaufau-amioga faʻasolosolo ma masani ai le tausiga mo le maualalo tua tiga [35] lipotia o le uiga tutusa morphine tutusa fualaʻau (mg / aso) o opioids sa leʻi matua eseʻesega i le va o kulupu i uma 8 ma 26 vaiaso. Faʻapena foi, o le faʻataʻitaʻiga o le MBSR mo tua tiga [38] maua leai se taua eseʻesega i le va o kulupu i latou lava lipotia le faʻaaogaina o tiga tiga. I le iuga, o se faʻataʻitaʻiga o le mafaufau-faʻasolosolo faʻaleleia le toe faʻaleleia (MORE) mo tiga tumau o le tele o etiologies [44] maua faʻalavelave faʻapitoa tagata auai sili atu ono foliga mai e le toe faʻamalieina aiaiga mo le faʻaaogaina o le opioid i le taimi lava e maeʻa ai togafitiga (p = 0.05); ae ui i lea, o nei aʻafiaga e leʻi tumau i le 3-masina tulitatao.

 

Mea leaga na tutupu

 

Naʻo le 7 o le 38 na aofia ai faʻamaumauga a le RCTs na lipotia i mea leaga. E fa na taua e leai ni mea leaga na tutupu [36, 47, 50, 57]; o se tasi na faamatalaina o tagata auai e toʻalua sa iai ni lagona malosi le tumau o le ita agai atu io latou tulaga tiga ma e toʻalua tagata na auai ua sili atu le popole [46]; e lua suʻesuʻega na faamaumauina ai aʻafiaga o le toʻalua mai le yoga ma le faʻavavega o muso o le alualu i luma [35, 38].

 

Suesue Suʻesuʻega Faʻaalia

 

Meta-regressions na faia e fuafua ai pe o suiga i taunuuga o le tino e ese le eseese o le tele o ni atumotu. E leai se eseesega e faʻaalia i le tiga i le va o le MBSR (16 suʻesuʻega) ma le MBCT (4 suʻesuʻega; p = 0.68) poʻo isi ituaiga o mafaufauga mafaufau (10 study; p = 0.68). I le faʻatusatusaina o suʻesuʻega a le MBSR (16) i isi faʻasalalauga (14 study), e leai foi se eseesega e aoga (p = 0.45). E pei ona faʻamatalaina auiliili i luga, o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa na aʻafia ai le fibromyalgia, o le tiga, o le gasegase, o le tiga, ma le maʻi o le bowel syndrome (IBS). Meta-regressions e leʻi taʻu mai ai eseesega i le va o le tiga (ono suʻesuʻega) ma isi tulaga (p = 0.93), tiga (valu suʻesuʻega) ma isi tulaga (p = 0.15), ma fibromyalgia (valu suʻesuʻega) ma isi tulaga (p = 0.29 ). O le tane (male male) e leai sona sootaga ma le tiga (p = 0.26). O le aofaʻiga umi o le polokalame o faʻatautaia na amata mai 3 i 12 vaiaso (o lona uiga 8 vaiaso). Meta-regression e leʻi taʻu mai ai eseesega i le va o fesoʻotaʻiga maualuluga-(p = 0.16) poʻo le maualalo o taimi (p = 0.44). E leai se eseʻesega masani e faʻaalia i le tiga i le va o togafitiga faʻataʻitaʻi ma le monotherapy (p = 0.62) poʻo le va o togafitiga faʻasolosolo ma faʻalavelave e le manino ai (p = 0.10). Mulimuli ane, e leai se eseʻesega faʻapitoa e faʻaalia pe o le tagata na te faʻatulagaina o togafitiga e pei ona masani ai, faʻatali mo se lisi, poʻo se isi gaioiga (p = 0.21).

 

Dr Jimenez White Coat

Dr. Alex Jimenez's Insight

O le atuatuvalega taimi o se faafitauli tele i le Iunaite Setete ma ua i ai se aafiaga leaga i luga o le soifua maloloina atoa ma le soifua manuia o tagata Amerika. O le aʻafiaga e aʻafia ai vaega eseese o le tino. O le aʻafiaga e mafai ona faʻaleleia ai le fatu ma mafua ai le manava vave, poʻo le gasegase faʻaleagaina, faʻapea foi ma le le mautonu. E le gata i lea, o le atuatuvale e mafua ai le tali "taua pe lele", lea e afua ai le faʻafefe o popolega faʻapitoa e faʻasaʻo ai se paluga o hormones ma vailaʻau i le tino. O le mea e lelei ai, e mafai ona fesoasoani faʻamaʻi faʻamalosi i le faʻalavelave popole. O togafitiga faʻamaʻi e faʻaaogaina ai le suauʻu palapisipasi lea e faʻafilemu ai le tali "taufetuli". E le gata i lea, o le togafitiga faʻapitoa e mafai ona fesoasoani e faʻaitiitia le faʻavevesi o le muscle, faʻaleleia atili ai le tiga o le faʻaalia.

 

Talanoaga

 

I le aotelega, o le mafaufau loloto e fesoʻotai ma se aafiaga itiiti o le faʻaleleia atili o faʻaʻailoga faʻaalia pe a faʻatusatusa i togafitiga e pei ona masani ai, pulega faʻafefe, ma aʻoga / lagolago i vaega faʻataʻitaʻiga o le 30 faʻataʻitaʻiina faʻaosoosoina. Ae ui i lea, o loʻo i ai le faʻamaoniga o le tele o le uʻesega i suʻesuʻega ma faʻasalalauga faʻasalalauga e ono mafua ai le maualalo o molimau. O le taua o le mafaufau e mafaufau loloto i le tiga e le eseese le faiga faʻapitoa e ala i le ituaiga o gaioiga, tulaga faafomaʻi, poʻo le uumi poʻo le taimi o le gaioiga. O le mafaufau loloto e fesoʻotaʻi ma le faʻalauteleina o fuainumera o le atuatuvale, ola maloloina o le soifua maloloina, ma le soifua maloloina o le mafaufau. O le maualuga o molimau na maualuga mo le atuatuvale, talafeagai mo le soifua maloloina o le mafaufau e uiga i le soifua maloloina, ma maualalo le soifua maloloina faaletino. E na o le fa suʻesuʻega na lipotia mai i le suiga i le faʻaaogaina o le analgesic; Na faʻafefiloi taunuuga. O mea leaga na tutupu i totonu ole TCT aofia e seasea ma e le ogaoga, ae o le tele o suʻesuʻega na le aoina ai faʻamatalaga leaga.

 

O lenei iloiloga e iai ni malosiaga faʻapitoa: o se suʻesuʻega muamua a le suʻega suʻesuʻe, lua suʻesuʻega ma faʻamatalaga o faʻamatalaga o faʻamatalaga, suʻesuʻega maeʻaeʻa o faʻamaumauga faʻaeletoroni, lamatiaga o iloiloga faʻaituau, ma le lelei atoatoa o iloiloga faʻataʻitaʻiga na faʻaaogaina e faʻatulaga ai faaiuga o iloiloga. E tasi le tapulaʻa o le matou te leʻi faʻafesoʻotaʻi tusitala o tagata suʻesuʻe taitoatasi; O faʻamaumauga na lipotia i le iloiloga e faʻavae i luga o faʻamaumauga lolomiina. Matou te vaʻavaʻaia faʻasalalauga o le konafesi lea e le lava ni faʻamaumauga e iloilo ai le lelei o suʻesuʻega. E le gata i lea, ae na o suʻesuʻega na lolomiina i le Igilisi.

 

O suʻesuʻega e aofia ai le tele o tapulaa. O le sefulutolu o le tolusefulu valu suʻesuʻega na taua e le lelei le lelei, aemaise lava ona o le le maua o le ITT, le lelei o le mulimulitaia, poʻo le le lelei o le lipotia o auala mo le faʻataʻitaʻiina ma le natiaina o le tufatufaga. O tusitala o suʻesuʻega e sefulu na lipotia mai le le lava o le fuainumera faamaumauina e iloa ai le eseesega o taunuuga o le tiga i le va o le mafaufau ma le mafaufau loloto ma le faufautua; na manatu tusitala i nei suʻesuʻega pailate. E sefulu isi suʻesuʻega e leʻi lipotia ai se faʻatusatusaga o malosiaga. O lapoa tetele e laiti; 15 suʻesuʻega na faʻaititia nai lo le 50 tagata auai.

 

E sili atu ona lelei le mamanu, faʻamalosi, ma le tele o le RCTs e manaʻomia ina ia mafai ai ona fausia se faʻamaumauga faʻamaoniga e mafai ai ona sili atu le tuʻuina atu o fua faatatau o lona aoga. O suʻesuʻega e tatau ona faʻauluina ai ni faʻataʻitaʻiga tele e iloa ai eseesega fuainumera i taunuʻuga ma e tatau ona tulitatao ma sui o le 6 i le 12 masina ina ia mafai ai ona suʻesuʻeina le taimi umi o le mafaufau loloto. O le faʻaaloalo i le mafaufau ma le faʻaaogaina o isi togafitiga e tatau ona mataitu soo. O uiga faalavelave, e aofia ai le togi lelei, e le i uma ona faavaeina. Ina ia iloa ai aʻafiaga e aʻafia ai, o suʻesuʻega e manaʻomia ona i ai le faʻatinoga e fetaui ma le mafaufau. O suʻega laʻititi e mafai ona faia e tali ai nei fesili. O isi taunuʻuga na i fafo atu o le aotelega o lenei iloiloga atonu e taua le suʻeina. Talu ai ona o le aʻafiaga o le mafaufau atonu e fesootaʻi ma le iloiloga o le tiga, e mafai ona aoga mo tofotofoga i le lumanaʻi e taulaʻi ai taunuʻuga autu i luga o faʻamaoniga e fesootaʻi ma tiga e pei o le lelei o le ola, faʻalavelave faʻaleagaina, tigaina faapalepale, analgesic, ma mataupu e aʻafia ai e pei o le opioid faananau. Lisi o le lumanaʻi i luga o TTTS o le mafaufau loloto o le mafaufau loloto e tatau ona mulimulitai i Tulaga Faʻatulagaina Faʻatulagaina o Tulaga Faʻasalalau Lipoti Faʻafitauli (CONSORT).

 

E na o le tolu RCTs e faʻaleagaina mea tutupu i le mafaufau mafaufau loloto. Ae ui i lea, na o 7 o le 38 na aofia ai le RCTs na faʻamatalaina pe na mataituina ma aoina mea leaga. O le mea lea, o le tulaga lelei o faʻamaoniga mo mea leaga na tutupu i le RCTs e le lava mo se iloiloga lelei. Tuuina atu lipoti lolomiina o mea leaga na tutupu i le taimi o le mafaufau loloto, e aofia ai le psychosis [67], o tofotofoga i le lumanai e ao ona aoina ai faʻamatalaga leaga. E le gata i lea, o se iloiloga faʻaleleia o suʻesuʻega suʻesuʻe ma lipoti o mataupu o le a faʻamalamalamaina ai le malamalama i mea leaga na tupu i le taimi o mafaufau loloto mafaufau loloto.

 

O isi suʻesuʻega e suʻesuʻeina ai le aafiaga o le mafaufau o le manatunatu loloto i le faʻasolosolo o tiga e tatau ona taulaʻi atu i se malamalamaga lelei pe i ai se tulaga maualalo faʻaitiitia poʻo le umi o le faʻatinoga o mafaufauga ina ia aoga. E ui o suesuega talu ai nei na maua mai ai taunuuga lelei o le mafaufau mo le tiga, o nei aafiaga e foliga mai e laʻititi i le faʻalautele ma e faʻavae i luga o se tino o faʻamaoniga e sili, o le uiga lelei. O se auala e mafai ai ona faʻagasolo suʻesuʻega i tiga tumau o le faʻaleleia lea o le faʻaogaina ma le pulea o faʻamatalaga o kulupu, faailoa mai le eseesega o aʻafiaga o vaega eseese o fesoʻotaʻiga faʻalavelave, ma galue agai i se faʻailoga faʻapitoa mo le iloiloina o mea faʻapitoa (68). O faʻataʻitaʻiga ulu-ulu e faʻatusatusa i le mafaufau mafaufauga o se faʻapena tutusa ae o eseesega o vaega po o fualaau e mafai ona fesoasoani tele e faʻaaogaina elemene sili ona aoga o nei faʻalavelave [69].

 

E tutusa ma iloiloga talu ai i lenei vaega, matou te faaiʻuina e ui lava o mafaufauga mafaufau loloto i faʻasalalauga na faʻaalia ai le tele o faʻaleleia mo le tiga o le tino, atuatuvalega, ma le lelei o le olaga, o vaivaiga i le tino o faʻamaoniga e puipuia ai ni faaiuga malolosi. O faʻamatalaga na maua e leʻi tuʻuina atu ai le faʻaauau pea o aʻafiaga mo taunuuga o le tiga, ma e itiiti ni suʻesuʻega sa maua mo ituaiga mafaufauga mafaufau loloto nai lo le MBSR. O le lelei o faʻamatalaga mo le aoga o le mafaufau mafaufauga i le faʻaitiitia o tiga tumau e maualalo. Sa i ai le faʻamaoniga aupito maualuga o le malosi o le mafaufau mafaufau loloto i le atuatuvale ma le soifua maloloina o le mafaufau e uiga i le lelei-o-olaga taunuuga. O lenei iloiloga o loʻo ogatasi ma iloiloga talu ai e faʻamautu ai e sili atu ona lelei le fuafuaina, malosi, ma le tele o le RCTs e manaʻomia ina ia atiaʻe ai se faʻamaumauga faʻamaoniga e mafai ai ona sili atu le tuʻuina atu o fua faatatau o le malosi o le mafaufau mafaufau loloto mo le tiga masani. I le taimi nei, o le tiga faifai pea o loo faaauau pea ona avea ma avega mamafa i sosaiete ma tagata taitoatasi. O se auala faʻapitoa mo togafitiga faʻasolosolo e pei o le mafaufau loloto o le mafaufau loloto atonu o le a faʻafeiloaia e tagata gasegase e mafatia i le tiga.

 

Mea Faʻaopoopo Faʻamatalaga Faʻamatalaga

 

Ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5368208/

 

Tausisia o Tulaga Faatauaina

 

Faatupeina ma le Faʻasalaga

 

O le iloiloga faʻapitoa sa lagolagoina e le Vaega o Falepuipui mo le Puipuia o le Soifua Maloloina o le Mafaufau ma le Traumatic Brain Victory (faʻailoga 14-539.2). O faʻamaumauga ma faʻamatalaga i lenei tusitusiga o mea ia a tusitala ma e le avea ma sui o manatu a le Vaega o Falepuipui mo le Soifua Maloloina mo le Soifua Maloloina o le Mafaufau ma le Tigāina o le Mafaufau.

 

Tusitala a le Faʻasalaga o le Feteʻenaʻi ma le Faʻaaloalo i Faʻamaumauga Faatauaina Tulaga Faatauaina

O le au Hilton, Hempel, Ewing, Apaydin, Xenakis, Newberry, Colaiaco, Maher, Shanman, Sorbero, ma Maglione o loo tautino mai e leai ni a latou aia. O taualumaga uma, e aofia ai le faʻatagaina o le faʻatagaina, na faia e tusa ai ma tulaga faʻapitoa o le komiti taua i suʻesuʻega a tagata (faʻalapotopotoga ma le atunuʻu) ma le Helsinki Declaration of 1975, e pei ona toe teuteuina i le 2000.

 

I le faaiuga, popolega e mafai ona afaina ai lo tatou soifua maloloina atoa ma le manuia pe afai e le lelei le pulea lelei. O le mea e lelei ai, o le tele o togafitiga faʻaleagaina, e aofia ai le faʻasolosolo faʻamalosi ma le mafaufau mafaufauga, e mafai ona fesoasoani e faʻaitiitia le faʻalavelave faʻapea foi le faʻaleleia atili o tiga e fesootaʻi ma le faʻalavelave. O togafitiga faʻafefelaʻau o se faʻaaogaina o le faʻaaogaina o popolega aua e mafai ona faʻafilemuina le tali "taufetuli" pe a oʻo i le faʻalavelave masani. O loʻo faʻataʻitaʻiina foʻi i luga le faʻataʻitaʻiga o mafaufauga mafaufau loloto e mafai ona avea o se auala faʻavae mo le faʻamalosia o le faʻafitauli mo le faʻaleleia atili o le soifua maloloina ma le lelei. Faʻamatalaga mai le National Center for Biotechnology Information (NCBI). O le lautele oa tatou faʻamatalaga e faʻamapulaʻaina i le faʻamaʻi faʻamaʻi faʻapea foʻi ma manuaga o le vaʻaia. Ina ia talanoaina le mataupu, faamolemole ia lagona le saoloto e fesili atu ia Dr. Jimenez pe faʻafesoʻotaʻi mai i matou 915-850-0900 .

 

Faʻailoina e Dr. Alex Jimenez

 

Green-Call-Now-Button-24H-150x150-2-3.png

 

Aʻoaʻoga Faʻaopoopo: Paʻu Paʻa

 

E tusa ai ma fuainumera, e tusa ma le 80% o tagata o le a oʻo i faʻamaoniga o tiga i tua e le itiiti ifo ma le tasi i o latou olaga atoa. O le tiga mulimuli o se faasea masani lea e mafai ona mafua ona o le tele o manuaga ma / poo tuutuuga. O le tele o taimi, o le faʻaleagaina masani o le vaʻai ma le matutua e ono mafua ai le tiga. Faiga faʻamaʻi e tupu pe a tuleia le nofoaga tutotonu, pei o le gel o se pusa faʻafefefebral e ala i se loimata i lona taamilosaga, pito i fafo o le cartilage, faʻamalosi ma faʻafefe ai aʻa aʻa. O faʻasalaga faʻasalalau e masani lava ona tutupu i le pito i lalo, poʻo le lumine spine, ae e mafai foi ona tupu i luga o le tui o le au, poo le ua. O le afaina o neura e maua i le maualalo ona o le manua ma / poʻo se tulaga faʻateleina e mafai ona oʻo atu ai i faailoga o le sciatica.

 

blog blog ataata pepa lapopoa

 

TULAGA FAATINO TUSI: Puleaina o le Nofoaga Faʻanoanoa

 

 

MAʻILIʻU TALI FAATINO: FAʻATASI TALA: Filifili le Faʻasolo? | Aiga Dominguez | Tagata maʻi | El Paso, TX Chiropractor

 

 

Blank
mau faasino
1. Chou R, Turner JA, Devine EB, et al. The effectiveness and risks of long-term opioid therapy for chronic pain: a systematic review for a National Institutes of Health pathways to prevention workshop.�Annals of Internal Medicine.�2015;162:276�286. doi: 10.7326/M14-2559.�[PubMed] [Cross Ref]
2. Institute of Medicine: Relieving pain in America: A blueprint for transforming prevention, care, education, and research (report brief).�www.iom.edu/relievingpain. 2011.
3. Department of Veterans Affairs Department of Defense: VA/DoD clinical practice guideline for management of opioid therapy for chronic pain. May 2010.
4. Chiesa A, Serretti A. Mindfulness-based interventions for chronic pain: a systematic review of the evidence.�Journal of Alternative and Complementary Medicine.�2011;17:83–93. doi: 10.1089/acm.2009.0546.�[PubMed] [Cross Ref]
5. Kabat-Zinn J, Lipworth L, Burney R. O le falemaʻi faʻaaogaina o le mafaufau loloto manatunatu loloto mo le tagata lava ia-faʻatonutonu o tiga tumau.Journal of Behavioral Medicine.�1985;8: 163--190. faia: 10.1007 / BF00845519. [PubMed][Cross Ref]
6. MARC:�UCLA Mindfulness Awareness Research Center.�Accessed May 29, 2015.�marc.ucla.edu/default.cfm
7. Brewer JA, Garrison KA. The posterior cingulate cortex as a plausible mechanistic target of meditation: findings from neuroimaging.�Ann NY Acad Sci. ''2014;1307:19�27. doi: 10.1111/nyas.12246.�[PubMed][Cross Ref]
8. Boccia M, Piccardi L, Guariglia P: The meditative mind: a comprehensive meta-analysis of MRI studies. Biomed Res Int 2015, Article ID 419808:1�11.�[PMC free article] [PubMed]
9. Chiesa A, Serretti A. Are mindfulness-based interventions effective for substance use disorders? A systematic review of the evidence.�Substance Use and Misuse.�2014;49: 492--512. faia: 10.3109 / 10826084.2013.770027[PubMed] [Cross Ref]
10. de Souza IC, de Barros VV, Gomide HP, et al. Mindfulness-based interventions for the treatment of smoking: a systematic literature review.�Journal of Alternative and Complementary Medicine.�2015;21:129–140. doi: 10.1089/acm.2013.0471.�[PubMed] [Cross Ref]
11. Goyal M, Singh S, Sibinga EM, et al. Meditation programs for psychological stress and well-being: a systematic review and meta-analysis.�JAMA Intern Med. ''2014;174:357�368. doi: 10.1001/jamainternmed.2013.13018.�[PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
12. Kozasa EH, Tanaka LH, Monson C, et al. The effects of meditation-based interventions on the treatment of fibromyalgia.�Curr Paʻu Ulu tiga Rep. '2012;16:383�387. doi: 10.1007/s11916-012-0285-8.[PubMed] [Cross Ref]
13. Cramer H, Haller H, Lauche R, Dobos G. Mafaufauga-faʻavae mafatiaga faʻaititia mo maualalo tua tua. O se iloiloga faʻasolosolo. ''BMC Complementary and Alternative Medicine.�2012;12:162. doi: 10.1186/1472-6882-12-162.�[PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
14. Reiner K, Tibi L, Lipsitz JD. Do mindfulness-based interventions reduce pain intensity? A critical review of the literature.�Pain Medicine.�2013;14:230�242. doi: 10.1111/pme.12006.�[PubMed] [Cross Ref]
15. Lauche R, Cramer H, Dobos G, Langhorst J, Schmidt S. A systematic review and meta-analysis of mindfulness-based stress reduction for the fibromyalgia syndrome.�Journal of Psychosomatic Research.�2013;75:500�510. doi: 10.1016/j.jpsychores.2013.10.010.�[PubMed] [Cross Ref]
16. Lakhan SE, Schofield KL. Mindfulness-based therapies in the treatment of somatization disorders: a systematic review and meta-analysis.�PloS One.�2013;8: e71834. doi: 10.1371 / journal.pone.0071834.[PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
17. Merkes M. Mafaufauga faʻavae i lalo faʻamama avega mo tagata e maua i faʻamaʻi tumauAust J Prim Soifua Maloloina. ''2010;16:200�210. doi: 10.1071/PY09063.�[PubMed] [Cross Ref]
18. Lee C, Crawford C, Hickey A. Mind-body therapies for the self-management of chronic pain symptoms.�Pain Medicine.�2014;15(Suppl 1):S21�39. doi: 10.1111/pme.12383.�[PubMed] [Cross Ref]
19. Bawa FL, Mercer SW, Atherton RJ, et al. Does mindfulness improve outcomes in patients with chronic pain? Systematic review and meta-analysis.�British Journal of General Practice.�2015;65:e387�400. doi: 10.3399/bjgp15X685297.�[PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
20. Higgins J, Green S: Cochrane handbook for systematic reviews of interventions, version 5.1.0; 2011.
21. US Preventive Services Task Force:�US Preventive Services Task Force Procedure Manual. Rockville, MD: Agency for Healthcare Research and Quality; 2008.
22. The Lewin Group and ECRI Institute: Management of dyslipidemia: Evidence synthesis report. Clinical practice guideline. 2014.
23. Hartung J. An alternative method for meta-analysis.�Biometrical Journal.�1999;41:901�916. doi: 10.1002/(SICI)1521-4036(199912)41:8<901::AID-BIMJ901>3.0.CO;2-W.�[Cross Ref]
24. Hartung J, Knapp G. A refined method for the meta-analysis of controlled clinical trials with binary outcome.�Statistics in Medicine.�2001;20:3875�3889. doi: 10.1002/sim.1009.�[PubMed] [Cross Ref]
25. Sidik K, Jonkman JN. Robust variance estimation for random effects meta-analysis.�Computational Statistics & Data Analysis.�2006;50:3681�3701. doi: 10.1016/j.csda.2005.07.019.�[Cross Ref]
26. Balshem H, Helfand M, Schunemann HJ, et al. GRADE guidelines: 3. Rating the quality of evidence.�Journal of Clinical Epidemiology.�2011;64:401�406. doi: 10.1016/j.jclinepi.2010.07.015.�[PubMed][Cross Ref]
27. Egger M, Davey Smith G, Schneider M, Minder C. Bias in meta-analysis detected by a simple, graphical test.�BMJ. ''1997;315: 629--634. faia: 10.1136 / bmj.315.7109.629. [PMC free article] [PubMed][Cross Ref]
28. Wong SY, Chan FW, Wong RL, et al. Comparing the effectiveness of mindfulness-based stress reduction and multidisciplinary intervention programs for chronic pain: a randomized comparative trial.�Clinical Journal of Pain.�2011;27:724�734. doi: 10.1097/AJP.0b013e3182183c6e.�[PubMed] [Cross Ref]
29. Zautra AJ, Davis MC, Reich JW, et al. Comparison of cognitive behavioral and mindfulness meditation interventions on adaptation to rheumatoid arthritis for patients with and without history of recurrent depression.�Journal of Consulting and Clinical Psychology.�2008;76:408�421. doi: 10.1037/0022-006X.76.3.408.�[PubMed] [Cross Ref]
30. Fogarty FA, Booth RJ, Gamble GD, Dalbeth N, Consedine NS. The effect of mindfulness-based stress reduction on disease activity in people with rheumatoid arthritis: a randomised controlled trial.�Annals of the Rheumatic Diseases.�2015;74:472�474. doi: 10.1136/annrheumdis-2014-205946.�[PubMed][Cross Ref]
31. Parra-Delgado M, Latorre-Postigo JM. Effectiveness of mindfulness-based cognitive therapy in the treatment of fibromyalgia: a randomised trial.�Cognitive Therapy and Research.�2013;37:1015�1026. doi: 10.1007/s10608-013-9538-z.�[Cross Ref]
32. Fjorback LO, Arendt M, Ornbol E, et al. Mindfulness therapy for somatization disorder and functional somatic syndromes: randomized trial with one-year follow-up.�Journal of Psychosomatic Research.�2013;74:31�40. doi: 10.1016/j.jpsychores.2012.09.006.�[PubMed] [Cross Ref]
33. Ljotsson B, Falk L, Vesterlund AW, et al. Internet-delivered exposure and mindfulness based therapy for irritable bowel syndrome–a randomized controlled trial.�Behaviour Research and Therapy.�2010;48:531�539. doi: 10.1016/j.brat.2010.03.003.�[PubMed] [Cross Ref]
34. Ljotsson B, Hedman E, Andersson E, et al. Internet-delivered exposure-based treatment vs. stress management for irritable bowel syndrome: a randomized trial.�American Journal of Gastroenterology.�2011;106:1481�1491. doi: 10.1038/ajg.2011.139.�[PubMed] [Cross Ref]
35. Zgierska AE, Burzinski CA, Cox J, et al. 2016 Mindfulness meditation and cognitive behavioral therapy intervention reduces pain severity and sensitivity in opioid-treated chronic low back pain: pilot findings from a randomized controlled trial. Pain Medicine�[PMC free article] [PubMed]
36. Morone NE, Greco CM, Moore CG, et al. A mind-body program for older adults with chronic low back pain: a randomized clinical trial.�JAMA Intern Med. ''2016;176:329�337. doi: 10.1001/jamainternmed.2015.8033.�[PubMed] [Cross Ref]
37. Johns SA, Brown LF, Beck-Coon K, et al. 2016 Randomized controlled pilot trial of mindfulness-based stress reduction compared to psychoeducational support for persistently fatigued breast and colorectal cancer survivors. Supportive Care in Cancer�[PMC free article] [PubMed]
38. Cherkin DC, Sherman KJ, Balderson BH, et al. Effect of mindfulness-based stress reduction vs cognitive behavioral therapy or usual care on back pain and functional limitations in adults with chronic low back pain: a randomized clinical trial.�JAMA2016;315: 1240--1249. faia: 10.1001 / jama.2016.2323.[PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
39. Cash E, Salmon P, Weissbecker I, et al. Mindfulness meditation alleviates fibromyalgia symptoms in women: results of a randomized clinical trial.�Annals of Behavioral Medicine.�2015;49:319�330. doi: 10.1007/s12160-014-9665-0.�[PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
40. Cathcart S, Galatis N, Immink M, Proeve M, Petkov J. Brief mindfulness-based therapy for chronic tension-type headache: a randomized controlled pilot study.�Behavioural and Cognitive Psychotherapy.�2014;42:1�15. doi: 10.1017/S1352465813000234.�[PubMed] [Cross Ref]
41. Day MA, Thorn BE, Ward LC, et al. Mindfulness-based cognitive therapy for the treatment of headache pain: a pilot study.�Clinical Journal of Pain.�2014;30: 152--161. [PubMed]
42. Davis MC, Zautra AJ. O se fesoʻotaʻiga i luga ole laiga mafaufau faʻatatau i agafesoʻotaʻi tulafono faʻatonutonu i fibromyalgia: iʻuga o le faʻatonutonuina faʻatonutonuina faʻamasinogaAnnals of Behavioral Medicine.�2013;46:273�284. doi: 10.1007/s12160-013-9513-7.�[PubMed] [Cross Ref]
43. Dowd H, Hogan MJ, McGuire BE, et al. Comparison of an online mindfulness-based cognitive therapy intervention with online pain management psychoeducation: a randomized controlled study.�Clinical Journal of Pain.�2015;31:517�527. doi: 10.1097/AJP.0000000000000201.�[PubMed] [Cross Ref]
44. Garland EL, Manusov EG, Froeliger B, et al. Mindfulness-oriented recovery enhancement for chronic pain and prescription opioid misuse: results from an early-stage randomized controlled trial.�Journal of Consulting and Clinical Psychology.�2014;82:448�459. doi: 10.1037/a0035798.�[PMC free article][PubMed] [Cross Ref]
45. Gaylord SA, Palsson OS, Garland EL, et al. Mindfulness training reduces the severity of irritable bowel syndrome in women: results of a randomized controlled trial.�American Journal of Gastroenterology.�2011;106:1678�1688. doi: 10.1038/ajg.2011.184.�[PubMed] [Cross Ref]
46. la Cour P, Petersen M. Effects of mindfulness meditation on chronic pain: a randomized controlled trial.�Pain Medicine.�2015;16:641�652. doi: 10.1111/pme.12605.�[PubMed] [Cross Ref]
47. Morone NE, Greco CM, Weiner DK. Mindfulness meditation for the treatment of chronic low back pain in older adults: a randomized controlled pilot study.�Tiga. '2008;134:310–319. doi: 10.1016/j.pain.2007.04.038.�[PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
48. Schmidt S, Grossman P, Schwarzer B, et al. Treating fibromyalgia with mindfulness-based stress reduction: results from a 3-armed randomized controlled trial.�Tiga. '2011;152:361–369. doi: 10.1016/j.pain.2010.10.043.�[PubMed] [Cross Ref]
49. Wells RE, Burch R, Paulsen RH, et al. Meditation for migraines: a pilot randomized controlled trial.�Uiga o le ulu2014;54:1484�1495. doi: 10.1111/head.12420.�[PubMed] [Cross Ref]
50. Jay K, Brandt M, Hansen K, et al. Effect of individually tailored biopsychosocial workplace interventions on chronic musculoskeletal pain and stress among laboratory technicians: randomized controlled trial.�Paʻu Fomaʻi2015;18: 459--471. [PubMed]
51. Kearney DJ, Simpson TL, Malte CA, et al. Mindfulness-based stress reduction in addition to usual care is associated with improvements in pain, fatigue, and cognitive failures among veterans with gulf war illness.�American Journal of Medicine.�2016;129:204�214. doi: 10.1016/j.amjmed.2015.09.015.�[PubMed][Cross Ref]
52. Lengacher CA, Reich RR, Paterson CL, et al. (2016) Examination of broad symptom improvement resulting from mindfulness-based stress reduction in breast cancer survivors: A randomized controlled trial. Journal of Clinical Oncology�[PMC free article] [PubMed]
53. Astin JA, Berman BM, Bausell B, et al. The efficacy of mindfulness meditation plus qigong movement therapy in the treatment of fibromyalgia: a randomized controlled trial.�Journal of Rheumatology.�2003;30: 2257--2262. [PubMed]
54. Brown CA, Jones AK. Psychobiological correlates of improved mental health in patients with musculoskeletal pain after a mindfulness-based pain management program.�Clinical Journal of Pain.�2013;29:233�244. doi: 10.1097/AJP.0b013e31824c5d9f.�[PubMed] [Cross Ref]
55. Esmer G, Blum J, Rulf J, Pier J. Mindfulness-based stress reduction for failed back surgery syndrome: a randomized controlled trial.�Journal of the American Osteopathic Association.�2010;110: 646--652.[PubMed]
56. Meize-Grochowski R, Shuster G, Boursaw B, et al. Mindfulness meditation in older adults with postherpetic neuralgia: a randomized controlled pilot study.�Geriatric Nursing (New York, N.Y.)�2015;36:154�160. doi: 10.1016/j.gerinurse.2015.02.012.�[PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
57. Morone NE, Rollman BL, Moore CG, Li Q, Weiner DK. A mind-body program for older adults with chronic low back pain: results of a pilot study.�Pain Medicine.�2009;10:1395�1407. doi: 10.1111/j.1526-4637.2009.00746.x.�[PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
58. Omidi A, Zargar F. Effect of mindfulness-based stress reduction on pain severity and mindful awareness in patients with tension headache: a randomized controlled clinical trial.�Nursing and Midwifery. Studies.�2014;3: e21136. [PMC free article] [PubMed]
59. Plews-Ogan M, Owens JE, Goodman M, Wolfe P, Schorling J. O se pailate suʻesuʻega e iloiloina ai le mafaufau loloto-faʻavae mafatiaga faʻaititia ma fofō mo le puleaina o le tumau tiga.Journal of General Internal Medicine.�2005;20:1136�1138. doi: 10.1111/j.1525-1497.2005.0247.x.�[PMC free article] [PubMed][Cross Ref]
60. Banth S, Ardebil MD. Effectiveness of mindfulness meditation on pain and quality of life of patients with chronic low back pain.�Int J Yoga.�2015;8:128�133. doi: 10.4103/0973-6131.158476.[PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
61. Bakhshani NM, Amirani A, Amirifard H, Shahrakipoor M. The effectiveness of mindfulness-based stress reduction on perceived pain intensity and quality of life in patients with chronic headache.�Glob J Health Sci.�2016;8: 47326. [PMC free article] [PubMed]
62. Kanter G, Komesu YM, Qaedan F, et al.: Mindfulness-based stress reduction as a novel treatment for interstitial cystitis/bladder pain syndrome: A randomized controlled trial. Int Urogynecol J. 2016.�[PMC free article] [PubMed]
63. Rahmani S, Talepasand S. The effect of group mindfulness�based stress reduction program and conscious yoga on the fatigue severity and global and specific life quality in women with breast cancer.�Medical Journal of the Islamic Republic of Iran.�2015;29: 175. [PMC free article] [PubMed]
64. Teixeira E. The effect of mindfulness meditation on painful diabetic peripheral neuropathy in adults older than 50�years.�Holistic Nursing Practice.�2010;24:277�283. doi: 10.1097/HNP.0b013e3181f1add2.[PubMed] [Cross Ref]
65. Wong SY. Effect of mindfulness-based stress reduction programme on pain and quality of life in chronic pain patients: a randomised controlled clinical trial.�Hong Kong Medical Journal. Xianggang Yi Xue Za Zhi.�2009;15(Faʻamatalaga 6): 13--14. [PubMed]
66. Fjorback LO, Arendt M, Ornbol E, Fink P, Walach H. Mindfulness-based stress reduction and mindfulness-based cognitive therapy: a systematic review of randomized controlled trials.�Acta Psychiatrica Scandinavica.�2011;124:102�119. doi: 10.1111/j.1600-0447.2011.01704.x.�[PubMed][Cross Ref]
67. Kuijpers HJ, van der Heijden FM, Tuinier S, Verhoeven WM. Meditation-induced psychosis.�Psychopathology.�2007;40: 461--464. faia: 10.1159 / 000108125[PubMed] [Cross Ref]
68. Morley S, Williams A. New developments in the psychological management of chronic pain.�Canadian Journal of Psychiatry. Revue Canadienne de Psychiatri.�2015;60: 168--175. faia: 10.1177 / 070674371506000403[PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
69. Kerns RD, Burns JW, Shulman M, et al. Can we improve cognitive-behavioral therapy for chronic back pain treatment engagement and adherence? A controlled trial of tailored versus standard therapy.�Health Psychology.�2014;33:938�947. doi: 10.1037/a0034406.�[PubMed] [Cross Ref]
Tapuni Faʻatasiga
Faʻamālōlōina & Faʻamālōlōina le Faʻamālōlō mo le Paʻu Paʻu i El Paso, TX

Faʻamālōlōina & Faʻamālōlōina le Faʻamālōlō mo le Paʻu Paʻu i El Paso, TX

O le atuatuvale o se mea moni o le olaga i aso nei. I totonu o se sosaiete lea o loʻo faʻatupulaʻia ai itula faigaluega ma o le aufaasālalau o lo o faʻatuputeleina pea o tatou lagona i le sili ona leaga o faʻalavelave, e leitioa le mafuaʻaga o le tele o tagata e sili atu le maualuga o le atuatuvale i taimi masani. O le mea e laki ai, e sili atu le soifua maloloina o tagata faʻapitoa i le soifua maloloina o loʻo faʻaaogaina metotia o le faʻamalosi ma metotia e avea o se vaega o togafitiga o se maʻi. E ui lava o le atuatuvale o se tali masani lea e fesoasoani e saunia ai le tino mo tulaga lamatia, o le faʻavaivai faifai pea e mafai ona i ai aʻafiaga leaga i le tino, e faʻaalia ai faʻamaʻi o tua ma tiga sciatica. Ae, aiseā e aʻafia ai le tino o le tagata ona o le tele o popolega?

 

Muamua, e taua le malamalama pe faʻapefea ona iloa e le tino le atuatuvale. E tolu "auala" e tolu lea tatou te iloa ai le faigata: siosiomaga, tino, ma lagona. O le popole i le siosiomaga o le faʻamalamalamaina e le tagata lava ia; afai o loʻo e savali i lalo o se auala filemu ma e te faʻalogo i se leo tele le latalata ane, o le a iloa e lou tino o se lamatiaga vave. O se mea faigata lea i le siosiomaga. O le faʻaleagaina e mafai ona avea ma se isi faʻataʻitaʻiga o le faʻafitauli o le siosiomaga ona o fafo atu e aʻafia ai le tino o le sili atu lea e faʻaalia ai.

 

Faʻamalosi i totonu o le tino e aofia ai faʻamaʻi, le lava o moe ma / poʻo meaʻai e le talafeagai. O le atuatuvalega o lagona e itiiti lava le eseese, aua e aofia ai le auala e faamatalaina ai e lo tatou mafaufau nisi o mea. Mo se faʻataʻitaʻiga, afai o se tasi o loʻo e galulue faatasi o loʻo soona osofaʻia, atonu e ono faʻamaualugaina oe. O mafaufauga e pei o, "e ita ia te aʻu mo nisi mafuaaga" po o le "e tatau ona i ai se taeao faigata", e mafai ona manatu o se lagona atuatuvale. O le mea e tulaga ese e uiga i le faʻalavelave faʻalagona, peitaʻi, o le a tatou pule i le tele o mea tatou te iloa, sili atu nai lo le siosiomaga poʻo le tino.

 

I le taimi nei ua tatou malamalama i le auala e mafai ai e le tino ona iloa le faigata i ni auala eseese, e mafai ona tatou talanoaina po o a aʻafiaga o faʻalavelave e mafai ona maua i luga o le soifua maloloina atoa ma le soifua manuia. Pe a tuʻuina le tino i le atuatuvale, e ala i soʻo se auala ua taʻua i luga, o le a faʻailoa le taua a le tino poʻo le vaalele. O le popole popole popole, po o le SNS, e faʻafefeteina, lea o le a mafua ai ona vave le fatu ma o lagona uma o le tino e atili malosi. O se faʻaaogaina lea o le puipuiga mai taimi anamua; o le mafuaʻaga lea ua tatou ola ai i aso nei, nai lo le avea uma ma malologa mo tagata fiaaai i fafo atu o le vao.

 

O le mea e leaga ai, o le mea moni o le faʻalapotopotoga faʻaonaponei, e masani ona faʻavaivaia tagata ma e le mafai e le tino o le tagata ona vavalalata i le va o se taufaʻamataʻu lata mai ma se mataupu faʻavae faigofie. I le gasologa o tausaga ua tele suʻesuʻega suʻesuʻega na faʻatautaia e fuafua ai le aʻafiaga o le faʻalavelave masani i le tino o le tagata, faatasi ai ma aʻafiaga e pei o le maualuga o le toto, faateleina le aʻafiaga mo maʻi o le fatu ma faʻaleagaina ai le tino maso ma faʻamaoniga o tua ma tiga.

 

E tusa ai ma nisi suʻesuʻega suʻesuʻega, o le tuʻufaʻatasia o metotia mo le puleaina o popolega ma metotia e tele togafitiga togafitiga e mafai ona sili atu le faaleleia atili o faʻamaoniga ma e mafai ona faʻateleina le toe faʻaleleia. O le togafitiga o le faʻafefeteina o se togafitiga faʻapitoa e togafiti ai togafitiga e faʻaaogaina e togafitia ai le tele o manua ma / poʻo tuutuuga o le masukalokele ma le faʻalavelave. Talu ai ona o le togafitiga faafomaʻi e taulai i luga o le tui, o le aʻa o le tino, o le fomaʻi e mafai foi ona fesoasoani i le atuatuvale. Faatasi ai ma aʻafiaga o le atuatuvale o le faʻalavelave, lea e mafai ona iu i le taʻitaʻiina o le faʻavaivai poʻo le faʻamaoniaina o le vaʻa. O le fetuunaiga o le vavae ma le faʻaaogaina o le tusi lesona e mafai ona fesoasoani e faʻamafanafanaina ai le maso o le musika, lea e faʻaitiitia ai le faʻalavelave i vaega patino o le vaʻalaʻau ma fesoasoani e faʻamalosi le subluxation. O se siaki paleni o se itu taua o le taulimaina o le popolega patino. E pei ona taʻua i le taimi muamua, o le lelei ma le lava o le moe, o se vaega taua foi o le puleaina o popolega, o le togafitiga faafomaʻi e ofoina atu fautuaga mo le fesuiaiga o le olaga e faaleleia atili ai le tulaga o le maʻi ma le faaitiitia o latou faailoga.

 

O le faʻamoemoe o le tusiga o loʻo i lalo, o le faʻaalia lea o le suʻesuʻega o suʻesuʻega ua atinaʻe e faʻatusatusa faʻapitoa ma isi vailaau faʻapitoa faʻatasi ai ma togafitiga masani-tino faʻapitoa mo le tiga masani o tua. Sa faʻatinoina ma le faʻaeteete le faʻataʻitaʻiga faʻapitoa faʻataʻitaʻiina, ma o faʻamatalaga i tua o le suʻesuʻega suʻesuʻe ua faʻamaumauga i lalo. E pei o isi suʻesuʻega suʻesuʻega, e ono manaʻomia nisi faʻamatalaga faʻamaoniga e faʻamoemoe lelei ai le aʻafiaga o le faʻamalosia o faʻamalosi ma togafitiga mo le tiga.

 

Comparison of Complementary and Alternative Medicine with Conventional Mind�Body Therapies for Chronic Back Pain: Protocol for the Mind�Body Approaches to Pain (MAP) Randomized Controlled Trial

 

lē faʻatino

 

tua

 

O le soifua maloloina o le tagata lava ia ua lipotia mai o le soifua maloloina ma le gaioiga o tulaga o tagata ua i ai le tiga i le Iunaite Setete ua teena i tausaga talu ai nei, e ui lava i le tele o tupe faʻaalu a le fomaʻi ona o lenei faafitauli. E ui o faʻamaoniga o le mafaufau o le mafaufau e pei o talitonuga o le tiga, mafaufauga ma amio taulima na faʻaalia e aʻafia ai pe faapefea ona tali atu tagata gasegase i togafitiga mo le tiga, e toʻaitiiti tagata gasegase latou te mauaina togafitiga e faʻaalia ai nei mea. O togafitiga-amio faʻaleleia (CBT), lea e faʻamatalaina ai vaega o le mafaufau, ua maua e aoga mo tiga, ae le gata i le agavaa o le au togafitiga. O se isi togafitiga e mafai ai ona faʻafesoʻotaʻi faafitauli faʻale-mafaufau, faʻaititia o le faʻavaivai mafaufau (MBSR), ua faateleina le avanoa. Ua maua le MBSR e aoga tele mo tulaga faʻalemafaufau ma le faaletino, ae e lei lelei ona suʻesuʻeina mo le faʻaaogaina o maʻi gasegase tumau. I lenei faʻataʻitaʻiga, o le a matou taumafai e fuafua pe o le MBSR o se togafitiga lelei ma aoga mo togafitiga mo tagata e maua le tiga i taimi uma, faʻatusatusa lona lelei ma le taugata pe a faatusatusa i le CBT ma sailiili i suiga faʻafesootai e mafai ona faʻatalanoa aafiaga ole MBSR ma CBT i luga o faʻatonuga.

 

Metotia / Fuafuaga

 

I lenei faʻataʻitaʻiga, o le a tatou faʻafaifaʻatasiina le 397 tagata matutua ma faʻamaʻi tigaina tumau i le CBT, MBSR poʻo togafitiga masani (99 per group). O nei faʻasalalauga o le a aofia ai vasega faʻavaomalo e valu vaiaso vaiaso e faʻaleleia e le fale. O le protocise MBSR e aofia ai foi ma le faʻaiʻuga o le 2-itula. Tagata faʻatalanoaina masked i tofitofiga togafitiga o le a iloilo ai taunuuga o 6, 5, 10 ma 26 vaiaso faʻatautaia. O taunuʻuga autū o le a avea ma faʻatapulaʻa galueaina (e faʻavae i luga o le Roland Disability Questionnaire) ma faʻafitauli faʻafitauli (faʻavasegaina i luga o le 52 i le 0 numera fua faʻatatau) i 10 vaiaso.

 

Talanoaga

 

Afai e maua le MBSR o se togafitiga lelei ma aoga-togafiti togafitiga mo tagata gasegase e tigaina i le taimi mulimuli, o le a avea ma se faʻaopoopoga aoga i togafitiga faatapulaa e maua e tagata maʻi ma le tele o mea e fesoasoani i le mafaufau i mea tiga.

 

Faamauina o le Faamasinoga

 

Clinicaltrials.gov Faailoaina: NCT01467843.

 

uputatala: Paʻu tua, Suʻega-amio faʻaleleia, Mindfulness meditation

 

tua

 

O le faʻamalamalamaina o togafitiga taugata mo le maualalo o tiga maualalo maualalo (CLBP) o loʻo tumau pea le luʻitau mo fomaʻi, tagata suʻesuʻe, tagata totogi ma tagata gasegase. Pe a ma le $ 26 piliona e faʻaalu i tausaga taʻitasi i le Iunaite Setete i tau tuusaʻo o togafitiga faafomaʻi mo le tiga i tua [1]. I le 2002, o le tau fuafuaina o le leiloa o le au faigaluega na mafua ona o tiga toega na $ 19.8 piliona [2]. E ui lava i le tele o filifiliga mo le iloiloga ma togafitiga o tiga, faapea foi ma le faateleina o le soifua maloloina o punaoa ua tuuto atu i lenei faafitauli, o le soifua maloloina ma le tulaga galue o tagata ua i ai le tiga i le Iunaite Setete ua faateteleina [3]. E le gata i lea, e le o faamalieina uma i latou o loʻo tuʻuina atu ma tagata gasegase i le status quo [4-6] ma faʻaauau pea ona sailia mo filifiliga lelei togafitiga.

 

There is substantial evidence that patient psychosocial factors, such as pain-related beliefs, thoughts and coping behaviors, can have a significant impact on the experience of pain and its effects on functioning [7]. This evidence highlights the potential value of treatments for back pain that address both the mind and the body. In fact, four of the eight nonpharmacologic treatments recommended by the American College of Physicians and the American Pain Society guidelines for persistent back pain include �mind�body� components [8]. One of these treatments, cognitive-behavioral therapy (CBT), includes mind�body components such as relaxation training and has been found to be effective for a variety of chronic pain problems, including back pain [9-13]. CBT has become the most widely applied psychosocial treatment for patients with chronic back pain. Another mind�body therapy, mindfulness-based stress reduction (MBSR) [14,15], focuses on teaching techniques to increase mindfulness. MBSR and related mindfulness-based interventions have been found to be helpful for a broad range of mental and physical health conditions, including chronic pain [14-19], but they have not been well-studied for chronic back pain [20-24]. Only a few small pilot trials have evaluated the effectiveness of MBSR for back pain [25,26] and all reported improvements in pain intensity [27] or patients� acceptance of pain [28,29].

 

Further research on the comparative effectiveness and cost-effectiveness of mind�body therapies should be a priority in back pain research for the following reasons: (1) the large personal and societal impact of chronic back pain, (2) the modest effectiveness of current treatments, (3) the positive results of the few trials in which researchers have evaluated mind�body therapies for back pain and (4) the growing popularity and safety, as well as the relatively low cost, of mind�body therapies. To help fill this knowledge gap, we are conducting a randomized trial to evaluate the effectiveness, comparative effectiveness and cost-effectiveness of MBSR and group CBT, compared with usual medical care only, for patients with chronic back pain.

 

Fuafuaga Tatau

 

O a tatou sini ma a latou faʻatusatusaga tutusa o loʻo otooto atu i lalo.

 

  • 1. Le fuafuaina pe o le MBSR o se fetuutuunaiga lelei i togafitiga faafomaʻi masani mo tagata ei ai le CLBP
  • Vaʻaiga 1: O tagata taʻitoʻatasi e le o iai i le MBSR vasega o le a faʻaalia ai le umi o taimi (8 ma 26 vaiaso) ma le umi o le taimi (52 vaiaso) faʻagata i mea e aʻafia ai le tiga, tiga faʻalavelave ma isi taunuʻuga tau soifua maloloina nai lo i latou e faʻaauau ile tausiga masani .
  • 2. To compare the effectiveness of MBSR and group CBT in decreasing back pain�related activity limitations and pain bothersomeness
  • Vaʻaiga 2: MBSR will be more effective than group CBT in decreasing pain-related activity limitations and pain bothersomeness in both the short term and long term. The rationale for this hypothesis is based on (1) the modest effectiveness of CBT for chronic back pain found in past studies, (2) the positive results of the limited initial research evaluating MBSR for chronic back pain and (3) growing evidence that an integral part of MBSR training (but not CBT training)�yoga�is effective for chronic back pain.
  • 3. Le faailoaina o le aufaasālalau o soʻo se aafiaga o le MBSR ma le vaega CBT i luga o aʻafiaga o gaioiga faʻaleagaina ma tiga faʻalavelave
  • Malosiaga 3a: O aʻafiaga o le MBSR i faʻamalosiaga o galuega ma tiga faʻalavelave o le a faʻatalanoaina e le faateleina o le mafaufau ma le taliaina o le tiga.
  • Vaʻaiga 3b: O aʻafiaga o le CBT i luga o galuega ma faʻalavelave faʻalavelave o le a faʻatalanoaina e suiga i le faʻaaogaina o le cognition (faʻaitiitia i le faʻalavelave, talitonu o le tasi e le atoatoa e tiga ma talitonuga e faʻaleagaina ai le tiga, faʻapea foi le faateleina o le pulea lelei o tiga ma oe lava -o le faʻamalosi mo le puleaina o tiga) ma suiga i le faʻafetauiina o amio (faʻateleina le faʻaogaina o le malologa, tumau le galulue ma le faʻafetaui o manatu o le tagata lava ia ma faʻaititia le faʻaaogaina o le malologa).
  • 4. E faʻatusatusa le taugofie o le MBSR ma le CBT vaega e faʻaopoopo i le tausiga masani mo tagata e maua i taimi uma le tiga
  • Vaʻaiga 4: O le MBSR ma le vaega o le CBT o le a avea ma faʻafeiloaʻiga taugofie i le tausiga masani.

 

O le a tatou suʻesuʻeina foi pe o iai ni uiga faʻapitoa o le maʻi faʻapitoa poʻo le togafitiga faʻaleagaina. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le a matou suʻeina pe o maʻi e maualuga atu le faʻafitauli o le atuatuvale e le mafai ona faʻaleleia i le CBT ma le MBSR pe o nei tagata gasegase e sili atu ona manuia mai le CBT nai lo le MBSR (o lona uiga, pe o le tulaga o le atuatuvale o se faʻataʻitaʻiga o togafitiga ).

 

Metotia / Fuafuaga

 

lagona

 

We are conducting a randomized clinical trial in which individuals with CLBP are randomly assigned to group CBT, a group MBSR course or usual care alone (Figure 1). Participants will be followed for 52 weeks after randomization. Telephone interviewers masked to participants� treatment assignments will assess outcomes 4, 8, 26 and 52 weeks postrandomization. The primary outcomes we will assess are pain-related activity limitations and pain bothersomeness. Participants will be informed that the study researchers are comparing �two different widely used pain self-management programs that have been found helpful for reducing pain and making it easier to carry out daily activities�.

 

Ata 1 Flowchart o le Faʻamasinoga o Faʻamasinoga

Ata 1: Failautusi o le faamasinoga. CBT, Suʻega-amio faʻaleleia; MBSR, Faʻaitiitia le faʻaitiitia o le faʻavaivai.

 

O le maliega mo lenei faamasinoga ua faamaonia e le Komiti o Iloiloga a Tagata mo le Cooperative Group Health Cooperative (250681-22). O i latou uma e auai o le a manaomia le tuuina atu o la latou maliega faʻamaonia ao lei lesitalaina i lenei suʻesuʻega.

 

Suʻesuʻega ma le Faʻatulagaga

 

O le punavai autu o tagata auai mo lenei faamasinoga o le Cooperative Group Health Cooperative (GHC), o se vaega, o le vaega o le soifua maloloina e le o le tupe maua e pulea le 600,000 e ala i ona lava nofoaga tausi fale i Washington. Aʻo manaʻomia le ausia o sini faʻapipiʻi, o le a tuʻuina atu meli i tagata 20 i 70 o tausaga o loʻo soifua i nofoaga na tautuaina e le GHC.

 

Faʻasalaga ma Faʻasalaga Taʻiala

 

O loʻo matou suʻesuʻeina tagata taʻitoʻatasi mai le 20 i le 70 tausaga le matutua o latou tua tua na tumau pea mo le itiiti ifo i le 3 masina. O le tuʻufaʻatasia ma tuʻufaʻatasia aiaiga na atiaeina e faʻateleina ai le lesitalaina o tagata talafeagai aʻo suʻesuʻeina tagata mamaʻi e maualalo tua tiga o se faʻapitoa natura (mo se faʻataʻitaʻiga, stenosis tuʻimomomo) poʻo se faigata natura poʻo ai e ono faigata faʻauma le suʻesuʻega fua poʻo faʻalavelave ( mo se faʻataʻitaʻiga, psychosis). Mafuaʻaga mo le faʻateʻaina o sui o le GHC na faʻamaonia i luga o le faavae o (1) otometi faʻamaumauga faʻamaumauga (faʻaaogaina o le Faavasega Faʻavaomaloina o Faʻamaʻi, Iva Faʻavasega coding system), i taimi o asiasiga uma i le gasologa o le tausaga talu ai ma (2) agavaʻa faʻatalanoaga faia e telefoni. Mo tagata e leʻo le GHC, o mafuaʻaga o le faʻateʻa ese na faʻamaonia luga o faʻavae o faʻatalanoaga i luga ole telefoni. Laulau 1 ma? 2 lisiina le aofia ai ma le tuʻu eseʻesega faʻavae, faʻatulagaina, faʻapea foi ma le mafuaʻaga mo criterion taʻitasi ma faʻamatalaga punaoa.

 

Faʻamaumauga o le Faʻamaumauga 1 Faʻatasi

 

Faʻamaumauga o le Vaevaega 2

 

E le gata i lea, matou te manaʻomia le auai ma le mafai ona auai i vasega o le CBT poʻo le MBSR i le vaitaimi o le 8-vaiaso pe afai e tofia i se tasi o na togafitiga, ma ia tali atu i fesili e fa mulimuli mai ina ia mafai ona matou iloiloina taunuʻuga.

 

Faiga Faʻavae

 

Because the study intervention involves classes, we are recruiting participants in ten cohorts consisting of up to forty-five individuals each. We are recruiting participants from three main sources: (1) GHC members who have made visits to their primary care providers for low back pain and whose pain has persisted for at least 3 months, (2) GHC members who have not made a visit to their primary care provider for back pain but who are between the ages of 20 and 70 years and who respond to our nontargeted GHC mailing or our ad in GHC�s twice-yearly magazine and (3) community residents between the ages of 20 and 70 years who respond to a direct mail recruitment postcard.

 

For the targeted GHC population, a programmer will use GHC�s administrative and clinical electronic databases to identify potentially eligible members with a visit in the previous 3 to 15 months to a provider that resulted in a diagnosis consistent with nonspecific low back pain. These GHC members are mailed a letter and consent checklist that explains the study and eligibility requirements. Members interested in participating sign and return a statement indicating their willingness to be contacted. A research specialist then calls the potential participant to ask questions; determine eligibility; clarify risks, benefits and expected commitment to the study; and request informed consent. After informed consent has been obtained from the individual, the baseline telephone assessment is conducted.

 

Mo le faitau aofaʻi o le GHC e leai se aʻafiaga (o lona uiga, o le GHC e aunoa ma ni asiasiga e maua ai le tiga o le maʻi na maua i totonu ole 3 i le 15 masina ae atonu e maualalo le tiga), e faʻaaogaina e le komipiuta faamaumauga faʻamaumauga eletise e iloa ai sui auai e le o aofia ai i le faʻataʻitaʻiga ua faʻatatauina i le parakalafa muamua. O lenei faitau aofaʻi e aofia ai sui o le GHC e tali atu i se faʻaliga i le mekasini a le GHC. O metotia lava e tasi e faʻaaogaina mo tagata faʻatulagaina e faʻaaogaina e faʻafesoʻotaʻi ai ma matamata i tagata e ono auai, maua a latou maliega faʻamaonia ma aoina faʻamaumauga o fuataga.

 

E tusa ai ma tagata nonofo i le afioaga, ua tatou faatauina lisi o igoa ma tuatusi o se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o tagata o loʻo ola i totonu o la tatou vaega o le aufaigaluega o loʻo i ai i le va o 20 ma 70 tausaga. O tagata i luga o le lisi e lafoina meli meli tuusaʻo e faʻamatalaina le suʻesuʻega e aofia ai faʻamatalaga e uiga ile auala e faʻafesoʻotaʻi ai tagata faigaluega suʻesuʻe pe a fiafia e auai. O le taimi lava e faʻafesoʻotaʻi ai e se tagata fiafia le 'au suʻesuʻe ia tutusa le faʻasologa o loʻo faʻamatalaina i luga.

 

Ina ia mautinoa o tagata suʻesuʻe uma e suʻesuʻeina muamua, e tumau le agavaa i le taimi e amata ai vasega, oi latou e malilie i le sili atu i le 14 aso ao lei amataina vasega faʻapitoa o le a toe faʻaleleia pe tusa o le 0 i le 14 aso aʻo lumanaʻi le vasega muamua e toe faʻamaonia lo latou agavaa. O le mea e sili ona popole ai o le vavaeeseina lea o tagata e le o toe i ai ni fua faatatau talafeagai o le tiga o le faʻalavelave ma le faʻalavelave faʻafefe i gaioiga. O na tagata o loʻo tumau pea le agavaa ma tuʻuina atu a latou faʻatagaga faʻamaonia mulimuli o le a faʻatinoina le fesili autu.

 

Faʻamatalaga

 

A maeʻa le suʻega faʻavae, o sui o le a faʻasolosoloina i tutusa tutusa i le MBSR, CBT poʻo le tausiga masani kulupu. O i latou e faʻasolosolo i le MBSR poʻo le CBT kulupu o le a le faʻailoaina atu ia latou ituaiga togafitiga seʻia oʻo ina taunuʻu i vasega muamua, lea e tupu faʻatasi i le fale e tasi. O le vaega faʻatosina o le a tofia i luga o le faʻavae o le komupiuta-faia faʻasologa o soʻo numera numera faʻaaogaina o se polokalame e mautinoa ai o le faʻasoaga e le mafai ona suia pe a maeʻa faʻavasega. Ina ia mautinoa le paleni i luga o le autu laina vavalalata mea moni, o le a fua faʻasolosolo faʻavae faʻavae i luga o la tatou autu faʻatinoina o mea faigaluega: o le faʻavasega faʻamatalaga o le Roland Disability Questionnaire (RDQ) [30,31]. O le a matou faʻailoaina sui auai i ni vaega faʻatapulaʻaina o gaioiga: feololo (RDQ togi? 12 i le 0 i le 23 fua) ma maualuga (RDQ togi? 13). O sui auai o le a faʻasolosolo i totonu o nei laupepa i poloka o fesuiaʻiga tele (tolu, ono pe iva) e faʻamautinoa ai se paleni ae le fuafuaina le tofiaina o tagata auai. I le taimi o le faʻafaigaluegaina, o le suʻesuʻega biostatistician o le a mauaina tuʻufaʻatasia numera o tagata auai faʻasolosolo i kulupu taʻitasi e faʻamautinoa ai o le preprogrammed randomization algorithm o loʻo galue lelei.

 

Suesuega Fomaʻi

 

O le vasega CBT ma le MBSR vasega vasega e valu vaiaso o le 2-itula e faʻaopoopoina i gaoioiga a le fale.

 

Mafuaʻaga Faʻavaivai Faʻavaivai Mafaufau

 

Mindfulness-based stress reduction, a 30-year-old treatment program developed by Jon Kabat-Zinn, is well-described in the literature [32-34]. The authors of a recent meta-analysis found that MBSR had moderate effect sizes for improving the physical and mental well-being of patients with a variety of health conditions [16]. Our MBSR program is closely modeled on the original one and includes eight weekly 2-hour classes (summarized in Table 3), a 6-hour retreat between weeks 6 and 7 and up to 45 minutes per day of home practice. Our MBSR protocol was adapted by a senior MBSR instructor from the 2009 MBSR instructor�s manual used at the University of Massachusetts [35]. This manual permits latitude in how instructors introduce mindfulness and its practice to participants. The handouts and home practice materials are standardized for this study.

 

Lisi 3 Content o le CBT ma le MBSR vasega Sessions

Laulau 3: O mea e maua mai i le mafaufau-amio faʻamalositino ma le faʻavae mafaufauga faʻaitiitia le faʻaitiitia o vasega vasega.

 

Participants will be given a packet of information during the first class that includes a course outline and instructor contact information; information about mindfulness, meditation, communication skills and effects of stress on the body, emotions and behavior; homework assignments; poems; and a bibliography. All sessions will include mindfulness exercises, and all but the first will include yoga or other forms of mindful movement. Participants will be given audio recordings of the mindfulness and yoga techniques, which will have been recorded by their own instructors. Participants will be asked to practice the techniques discussed in each class daily for up to 45 minutes throughout the intervention period and after classes end. They will also be assigned readings to complete before each class. Time will be devoted in each class to a review of challenges that participants have had in practicing what they learned in previous classes and with their homework. An optional day of practice on the Saturday between the sixth and seventh classes will be offered. This 6-hour �retreat� will be held with the participants in silence and only the instructor speaking. This will provide participants an opportunity to deepen what they have learned in class.

 

Faʻamālōlō-Faʻamālōlōina togafitiga

 

O le CBT mo le tiga masani e lelei ona faʻamatalaina i tusitusiga ma ua maua e tauagafau le lelei tele i le faʻaleleia o faafitauli ogaoga o le tiga [9-13]. E leai se tasi e faʻamaonia le CBT mo le tigaina masani, e ui o faʻatalatalanoaga uma a le CBT e faʻavae i luga o le talitonuga o le cognition ma le amio e faʻaosofia ai le fetuʻunaʻi i le tiga masani ma e mafai ona iloa ma suia le cognition ma le amio e faʻaleleia ai le galue o le 36. O loʻo faʻamalosia e le CBT auala faʻapitoa e aʻoaʻoina ai tagata gasegase pe faapefea ona iloa, mataʻituina ma sui mafaufauga, lagona ma amio, ma le taulaʻi i le fesoasoani i tagata gasegase e maua tomai e mafai ona latou faʻaaogaina i le tele o faafitauli ma le galulue soosootauau i le va o le tagata maʻi ma le fomaʻi. O le tele o auala ua aʻoaʻoina, e aofia ai aʻoaʻoga i tiga e faʻafetaui ai tomai (mo se faʻataʻitaʻiga, faʻaaogaina o le faʻataʻitaʻiga o le tagata lava ia, faʻasoesa, malologa ma le foia o faafitauli). O le CBT foʻi e faʻateleina le faʻatulagaga ma le galue agai i sini o amioga.

 

Ua faʻaaogaina faʻapitoa taʻitasi ma vaega i le CBT. O le kulupu o le CBT e masani lava o se vaega tāua o polokalama tele o togafitiga o faʻamaʻi pipisi. O le a matou faʻaaogaina le faʻapipiʻi o le CBT ona ua maua le aoga [37-40], e sili atu le lelei-faʻaleleia nai lo togafitiga faʻapitoa ma tuʻuina atu i tagata gasegase aoga e maua mai le fesoʻotaʻi ma, ma lagolago ma faʻamalosi mai, isi e tutusa aafiaga ma faafitauli. E le gata i lea, o le faʻaaogaina o faʻavae vaega mo le MBSR ma le CBT o le a faʻaaogaina le faʻasalalauga e avea o se faʻamatalaga talafeagai mo soʻo se eseesega na matauina i le va o togafitiga e lua.

 

For this study, we developed a detailed therapist�s manual with content specific for each session, as well as a participant�s workbook containing materials for use in each session. We developed the therapist�s manual and participant�s workbooks based on existing published resources as well as on materials we have used in prior studies [39-47].

 

The CBT intervention (Table 3) will consist of eight weekly 2-hour sessions that will provide (1) education about the role of maladaptive automatic thoughts (for example, catastrophizing) and beliefs (for example, one�s ability to control pain, hurt equals harm) common in people with depression, anxiety and/or chronic pain and (2) instruction and practice in identifying and challenging negative thoughts, the use of thought-stopping techniques, the use of positive coping self-statements and goal-setting, relaxation techniques and coping with pain flare-ups. The intervention will also include education about activity pacing and scheduling and about relapse prevention and maintenance of gains. Participants will be given audio recordings of relaxation and imagery exercises and asked to set goals regarding their relaxation practice. During each session, participants will complete a personal action plan for activities to be completed between sessions. These plans will be used as logs for setting specific home practice goals and checking off activities completed during the week to be reviewed at the next week�s session.

 

Tausiga masani

 

The usual care group will receive whatever medical care they would normally receive during the study period. To minimize possible disappointment with not being randomized to a mind�body treatment, participants in this group will receive $50 compensation.

 

Lisi o Nofoaga

 

O vasega o le CBT ma le MBSR o le a faia i nofoaga e lata i faʻasalalauga o le GHC i le setete o Uosigitone (Bellevue, Bellingham, Olympia, Seattle, Spokane ma Tacoma).

 

Faiaʻoga

 

O aʻoaʻoga uma a le MBSR o le a maua uma aʻoaʻoga aloaia i le aʻoaʻoina o le MBSR mai le Nofoaga Tutotonu mo le Mindfulness i le Iunivesite o Massachusetts poʻo se aʻoaʻoga tutusa. O le a avea i latou o ni lōia o le mafaufau ma se faʻataʻitaʻiga o le tino (mo se faʻataʻitaʻiga, yoga), o le a latou aʻoaʻoina le MBSR muamua ma o le a avea le mafaufau o se vaega taua oo latou olaga. O le faʻamaoniga a le CBT o le a faʻatautaia e fomaʻi o le fomaʻi o le fomaʻi ma le poto masani i le tuʻuina atu o le CBT i tagata gasegase e maua ai le tiga tumau.

 

Aoaoga ma le Mataituina o Faiaoga

 

All CBT instructors will be trained in the study protocol for the CBT intervention by the study�s clinical psychologist investigators (BHB and JAT), who are very experienced in administering CBT to patients with chronic pain. BHB will supervise the CBT instructors. One of the investigators (KJS) will train the MBSR instructors in the adapted MBSR protocol and supervise them. Each instructor will attend weekly supervision sessions, which will include discussion of positive experiences, adverse events, concerns raised by the instructor or participants and protocol fidelity. Treatment fidelity checklists highlighting the essential components for each session were created for both the CBT and MBSR arms. A trained research specialist will use the fidelity checklist during live observation of every session. The research specialist will provide feedback to the supervisor to facilitate weekly supervision of the instructors. In addition, all sessions will be audio-recorded. The supervisors will listen to a random sample and requested portions of sessions and will monitor them using the fidelity checklist. Feedback will be provided to the instructors during their weekly supervision sessions. Treatment fidelity will be monitored in both intervention groups by KJS and BHB with assistance from research specialists. In addition, they will review and rate on the fidelity checklist a random sample of the recorded sessions.

 

Tagata Taofi Auai ma Tausiga i le Faiaoga o Aiga

 

O le a maua e tagata o le vasega se valaau faamanatu i luma o le vasega muamua ma soo se taimi latou te misia ai se vasega. O le a talosagaina i latou e faʻamaumau a latou faigamalo i aso taitasi i ogaoga faʻavaiaso. Fesili e uiga i a latou fale i le vaiaso muamua o le a aofia ai i faʻatalatalanoaga mulimuli uma. Ina ia faatumauina le faatalanoaina o faatalanoaga, o le a fesiligia fesili pe a maeʻa ona faamaumauina uma faamaumauga.

 

Fua

 

We will assess a variety of participant baseline characteristics, including sociodemographic characteristics, back pain history and expectations of the helpfulness of the mind�body treatments for back pain (Table 4).

 

Faʻasologa o le 4 Baseline ma Suʻega o Suʻega

 

O le a tatou iloiloina se faʻavae autu o taunuʻuga mo tagata mamaʻi e iai ni faʻafitauli o le vaomalo (galuega toe foʻi, tiga, tulaga lautele o le soifua maloloina, le malosi o le galue ma le faamalieina o le maʻi) [48] e ogatasi ma le Initiative on Methods, Measurement, and Pain Assessment in Clinical Faʻataʻitaʻiga o tofotofoga mo faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o togafitiga tumau o tiga tiga ma le lelei [49]. O le a tatou fuaina taunuʻuga pupuu e lua (8 ma 26 vaiaso) ma taunuʻuga umi-taimi (52 vaiaso). O le a matou aofia ai foi sina otootoga, 4-vaiaso, iloiloga o le vaeluagaina e faatagaina ai auiliiliga o le aufaasālalau manatu o aafiaga o le MBSR ma le CBT i luga o taunuʻuga autu. O le suʻesuʻega pito sili ona taua o 26 vaiaso. O le a totogiina tagata auai $ 20 mo faʻatalatalanoaga mulimuli e mulimulitaia e faʻatele ai le tali o tali.

 

Co�Primary Outcome Measures

 

The co�primary outcome measures will be back-related activity limitations and back pain bothersomeness.

 

Back-related activity limitations will be measured with the modified RDQ, which asks whether 23 specific activities have been limited due to back pain (yes or no) [30]. We have further modified the RDQ to ask a question about the previous week rather than just �today�. The original RDQ has been found to be reliable, valid and sensitive to clinical changes [31,48,50-53], and it is appropriate for telephone administration and use with patients with moderate activity limitations [50].

 

Back pain bothersomeness will be measured by asking participants to rate how bothersome their back pain has been during the previous week on a 0 to 10 scale (0?=?�not at all bothersome� and 10?=?�extremely bothersome�). On the basis of data compiled from a similar group of GHC members with back pain, we found this bothersomeness measure to be highly correlated with a 0 to 10 measure of pain intensity (r?=?0.8 to 0.9; unpublished data (DCC and KJS) and with measures of function and other outcome measures [54]. The validity of numerical rating scales of pain has been well-documented, and such scales have demonstrated sensitivity in detecting changes in pain after treatment [55].

 

We will analyze and report these co�primary outcomes in two ways. First, for our primary endpoint analyses, we will compare the percentages of participants in the three treatment groups who achieve clinically meaningful improvement (?30% improvement from baseline) [56,57] at each time point (with 26-week follow-up being the primary endpoint). We will then examine, in a secondary outcome analysis, the adjusted mean differences between groups on these measures at the time of follow-up.

 

Maualuga Maualuga Fua o Galuega

 

O taunuʻuga lona lua o le a tatou fuatiaina o ni faʻalavelave faʻafitauli, popolega, faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave, faʻaleleia atili o le lalolagi ma togafitiga, faʻaaogaina o vailaau mo tiga, tigaina o le soifua maloloina ma taunuʻuga agavaa.

 

O faʻafitauli faʻafitauli o le a iloiloina i le Questionnaire Health Questionnaire-8 (PHQ-8) [58]. Faʻatasi ai ma le faʻaumatiaina o se fesili e uiga i le suicidal ideation, o le PHQ-8 e tutusa lelei ma le PHQ-9, lea ua maua le faatuatuaina, aloaia ma tali atu i suiga [59,60].

 

O le popolega o le a fuaina i le 2-mea Generalized Disorder Disorder (GAD-2), lea na faʻaalia ai le maualuga o le lagona ma le faʻamautinoa i le sailia o le faʻafitauli o le atuatuvale i tagata tausi maʻi matua [61,62].

 

Pain-related activity interference with daily activities will be assessed using three items from the Graded Chronic Pain Scale (GCPS). The GCPS has been validated and shown to have good psychometric properties in a large population survey and in large samples of primary care patients with pain [63,64]. Participants will be asked to rate the following three items on a 0 to 10 scale: their current back pain (back pain �right now�), their worst back pain in the previous month and their average pain level over the previous month.

 

Global improvement with treatment will be measured with the Patient Global Impression of Change scale [65]. This single question asks participants to rate their improvement with treatment on a 7-point scale that ranges from �very much improved� to �very much worse,� with �no change� used as the midpoint. Global ratings of improvement with treatment provide a measure of overall clinical benefit from treatment and are considered one of the core outcome domains in pain clinical trials [49].

 

Faʻaaogaina o vailaau ma faamalositino mo tiga i tua o le vaiaso talu ai o le a iloiloina i fesili 8-, 26- ma 52-vaiaso.

 

O le tulaga o le soifua maloloina lautele o le a iloiloina i le 12-item Short Progression Health Survey (SF-12) [66], o se mea masani e faʻaaogaina e maua ai ni aotelega tuʻufaʻatasiga mo le soifua maloloina o le tino ma le mafaufau. O le SF-12 o le a faʻaaogaina foi e fuafua ai le olaga-faʻalelei-tausaga (QALYs) i le faʻaaogaina o le Suʻega o le Soifua Maloloina i Pepa o 6 i le taugofie o iloiloga [67].

 

Qualitative outcomes will be measured with open-ended questions. We have included open-ended questions in our previous trials and found that they yield valuable insights into participants� feelings about the value of specific components of the interventions and the impact of the interventions on their lives. We therefore will include open-ended questions about these issues at the end of the 8-, 26- and 52-week follow-up interviews.

 

Fuataga o loʻo Faʻaaogaina i Suʻesuʻega Faufautua

 

I le armature MBSR, o le a tatou iloiloina faʻamatalaga o faʻasalalauga o le faateleina o le mafaufau (fuaina i le Nonreactivity, Observation, Faʻaauau ma le Faalauiloaina, ma le Faʻaaogaina o le Fa Faetusi Mindfulness Questionnaire puupuu [68-70]) ma le faateleina o le taliaina o tiga (fuaina ma le Questionnaire Acceptance Questionnaire [71,72]) i luga o taunuʻuga autu. I le vaega o le CBT, o le a tatou iloiloina le aafiaga o le aufaasālalau o le faʻaleleia atili o talitonuga o le tiga ma / poʻo le iloiloga (fuaina i le Suʻega o le Faʻataʻitaʻiga Fesili Fesili [73]; -2]; ma le Pain Catastrophizing Scale [74-76]) ma suiga i le faʻaaogaina o metotia o le taulimaina o tiga (fuaina i le Chronic Pain Coping Inventory 77 ma le numera atoa o le Faʻatulagaga o Gaoioiga [80]) i luga o le matua taunuuga. E ui lava matou te faʻamoemoe o aʻafiaga o le MBSR ma le CBT i luga o taunuʻuga e faʻatalanoaina e eseese fesuiaiga, o le a matou suʻesuʻeina aafiaga o tagata faufautua uma e mafai ona maua i taunuʻuga i vaega uma e lua.

 

Fuataga o loʻo Faʻaaogaina i Suʻega Tau-Taugofie

 

O tau faʻatatau o le a fuafuaina e faʻaaoga ai faʻamatalaga tau o loʻo faʻaaogaina mai faʻamaumauga faʻaletoroni faʻapitoa mo auaunaga i tua e tuʻuina atu pe totogiina e le GHC ma mai lipoti faʻamaʻi o le tausiga e le aofia ai le GHC. O tau e le faʻaaogaina o le a fuafuaina e faʻaaoga ai le fesili o le Faʻataunuʻuina o Gaoioiga ma Gaioiga o Mea Faigofie [83]. O le lelei o le faʻaaogāina o le a mafua mai i le SF-12 tulaga lautele o le soifua maloloina [84].

 

Faʻamaumauga o Faʻamaumauga, Puleaina o le Atoatoa ma le Le Faalauaitele

 

O faʻamaumauga o le a aoina mai i tagata auai e ala i le faʻatautaia o telefoni i le faʻaaogaina o se telefoni feaveaʻi telefoni feaveai (CATI) o fesili tusi e faʻaitiitia ai mea sese ma misi faamaumauga. Fesili e uiga i aafiaga ma ni vaega patino o faʻasalalauga (mo se faʻataʻitaʻiga, yoga, mafaufau loloto, faʻataʻitaʻiga i le faʻaaogaina o taʻiala) o le a faʻasalaina tagata faʻatalanoa i vaega o togafitiga o le a fesiligia i taimi taʻitasi pe a uma ona iloiloina isi taunuʻuga. O le a matou taumafai e maua mai faʻamatalaga o faʻamatalaga mai i latou uma e auai i le faamasinoga, e aofia ai i latou e le auai pe toesea mai vasega, oi latou ua le toe lesitala i le fuafuaga o le soifua maloloina ma i latou o loʻo o ese atu. O sui auai e le tali atu i taumafaiga faifai pea e maua ni faʻamatalaga mulimuli mai telefoni, o le a lafoina i luga o le telefoni se fesili e aofia ai na o mea autu e lua o fuataga ma ofo atu $ 10 mo le tali atu.

 

O le a matou aoina mai faʻamatalaga i taimi uma o le faʻatulagaina, faʻaleaogaina ma togafitiga ina ia mafai ai ona matou lipotia le tafe o le maʻi e tusa ai ma taiala o le CONSORT (Faʻatulagaina Tulaga Faʻatulagaina o Tofotofoga) [85]. Ina ia tausisia le le faalauaiteleina o faamatalaga e faatatau i le onosai i le nofoaga autu, o numera numera o tagata auai o le a faaaogaina e faailoa ai taunuuga o le maʻi ma faamaumauga o togafitiga. O suʻesuʻega o loʻo i ai ina ia faʻamautinoa ai o le a taofia pea tagata faigaluega masked i vaega o togafitiga.

 

Puipuiga o Tagata Auai ma Iloiloga o le Saogalemu

 

Puipuiga o Tagata Auai

 

Na faamaonia e le Komiti Faatino o Iloiloga a le GHC (IRB) lenei suʻesuʻega.

 

Mataituina o le Saogalemu

 

O lenei suega o le a mataituina mo le saogalemu e le Komiti Tutoatasi o Faamatalaga ma le Saogalemu (DSMB), e aofia ai se fomaʻi tausi maʻi muamua e masani i le mafaufau, o se tagata poto faapitoa o le soifua maloloina ma se tagata suesue i le mafaufau ma le poto masani i le togafitia o tagata mamaʻi tigaina tumau.

 

Aafiaga Mataga

 

We will collect data on adverse experiences (AEs) from several sources: (1) reports from the CBT and MBSR instructors of any participants� experiences of concern to them; (2) the 8-, 26- and 52-week CATI follow-up interviews in which the participants are asked about any harm they felt during the CBT or MBSR treatment and any serious health problems they had had during the respective time periods; and (3) spontaneous reports from participants. The project coinvestigators and a GHC primary care internist will review AE reports from all sources weekly. Any serious AEs will be reported promptly to the GHC IRB and the DSMB. AEs that are not serious will be recorded and included in regular DSMB reports. Any identified deaths of participants will be reported to the DSMB chair within 7 days of discovery, regardless of attribution.

 

Taofi Tulafono

 

Ole faamasinoga ole a taofia pe a fai e talitonu le DSMB e iai se tulaga le talafeagai o AE ogaoga i se tasi poo le sili atu foi o lima togafitiga. I lenei tulaga, e mafai e le DSMB ona filifili e faamuta se tasi o lima o le faamasinoga poo le faamasinoga atoa.

 

Faʻamaumauga Faʻamaumauga

 

Lautele ma le Faʻamatalaga Eseesega

 

Our sample size was chosen to ensure adequate power to detect a statistically significant difference between each of the two mind�body treatment groups and the usual care group, as well as power to detect a statistically significant difference between the two mind�body treatment groups. Because we considered patient activity limitations to be the more consequential of our two co�primary outcome measures, we based our sample size calculations on the modified RDQ [30]. We specified our sample size on the basis of the expected percentage of patients with a clinically meaningful improvement measured with the RDQ at the 26-week assessment (that is, at least 30% relative to baseline) [57].

 

Because of multiple comparisons, we will use Fisher�s protected least significant difference test [86], first analyzing if there is any significant difference among all three groups (using the omnibus ?2 likelihood ratio test) for each outcome and each time point. If we find a difference, we will then test for pairwise differences between groups. We will need 264 participants (88 in each group) to achieve 90% power to find either mind�body treatment different from usual care on the RDQ. This assumes that 30% of the usual care group and 55% of each mind�body treatment group will have clinically meaningful improvement on the RDQ at 26 weeks, rates of improvement that are similar to those we observed in a similar back pain population in an evaluation of complementary and alternative treatments for back pain [87]. We will have at least 80% power to detect a significant difference between MBSR and CBT on the RDQ if MBSR is at least 20 percentage points more effective than CBT (that is, 75% of the MBSR group versus 55% of the CBT group).

 

Our other co�primary outcome is the pain bothersomeness rating. With a total sample size of 264 participants, we will have 80% power to detect a difference between a mind�body treatment group and usual care on the bothersomeness rating scale, assuming that 47.5% of usual care and 69.3% of each mind�body treatment group have 30% or more improvement from baseline on the pain bothersomeness rating scale. We will have at least 80% power to detect a significant difference between MBSR and CBT on the bothersomeness rating scale if MBSR is at least 16.7 percentage points more effective than CBT (that is, 87% of the MBSR group versus 69.3% of the CBT group).

 

When analyzing the primary outcomes as continuous measures, we will have 90% power to detect a 2.4-point difference between usual care and either mind�body treatment on the modified RDQ scale scores and a 1.1-point difference between usual care and either mind�body treatment on the pain bothersomeness rating scale (assumes normal approximation to compare two independent means with equal variances and a two-sided P?=?0.05 significance level with standard deviations of 5.2 and 2.4 for RDQ and pain bothersomeness measures, respectively [88]. Assuming an 11% loss to follow-up (slightly higher than that found in our previous back pain trials), we plan to recruit a sample of 297 participants (99 per group).

 

Both of the co�primary outcomes will be tested at the P?<?0.05 level at each time point because they address separate scientific questions. Analyses of both outcomes at all follow-up time points will be reported, imposing a more stringent requirement than simply reporting a sole significant outcome.

 

Iloiloga Faʻamaumauga

 

Iloiloga a le Peraimeri

 

I a tatou faatusatusaga o togafitiga e faʻavae i luga o fua faʻatatau, o le a tatou iloiloina auiliiliga ua fuafuaina i taimi uma e tulitatao ai i se faʻataʻitaʻiga se tasi, fetuutuunai mo faʻamaoniaga talafeagai i totonu o tagata taʻitoʻatasi ma togafitiga o togafitiga e faʻaaoga ai faʻataʻitaʻiga faʻatusatusaga lautele [89]. Talu ai ona e le mafai ona tatou faia i se mafuaaga tatau se masalosaloga e uiga i eseesega eseese o kulupu i taimi uma, o le a aofia ai se fesoʻotaʻiga vavalalata i va o togafitiga ma taimi. Matou te fuafua e faʻafetaui mo tulaga taua o le iuga o le tau, feusuaiga ma le matua, faʻapea foʻi ma isi faʻamaumauga faavae e matua ese lava i vaega togafitiga poʻo taunuʻuga mulimuli, e faʻaleleia ai le saʻo ma le malosi oa matou suʻesuʻega fuainumera. O le a matou faia le faʻavasegaga o faʻataʻotoga mo le faʻaauau pea o le taunuuga o le taunuuga ma le maualalo o le iuga (suiga ogaoga mai le faavae), e aofia ai ma taimi uma o taimi e tulitatao ai (4, 8, 26 ma 52 vaiaso). O togafitiga MBSR o le a faʻamanuiaina pe afai o le 26-vaiaso le taimi e faʻatusatusa ai faʻatusatusaga. O isi taimi o manatu o le a iloiloina o iloiloga maualuga.

 

O le a tatou faʻaaogaina se faʻaaogaina o le loto-i-togafitiga uma; o lona uiga, o le iloiloga o tagata taitoatasi o le a suʻeina e ala i le faʻalapotopotoga, e tusa lava poʻo le a le auai i soʻo se vasega. O lenei auʻiliʻiliga e faʻaitiitia ai le faʻaleagaina e masani ona tupu pe a le aofia ai tagata e le mauaina ia togafitiga ua tofiaina. O le faʻataʻitaʻiga o le faigamalo o le ai ai i le faiga masani lenei:

 

Faʻataʻitaʻituina Faʻataʻitaʻiga Faʻasologa Aoao

 

o le tali i le taimi e tulitata ai, o le amataga o le aoga muamua lea o le iʻuga o le iʻuga, o togafitiga e aofia ai ma isi suiga mo vaega a le MBSR ma le CBT, o le taimi o se faʻasologa o suiga e faʻaalia ai taimi e mulimulitaʻi ai ma o le z o se vector o covariates faʻatusalia isi fesuiaʻiga fetuunai mo. (Manatua lena? 1,? 2,? 3 ma le? 4 o fusi.) O le vaega faʻasino i lenei faʻataʻitaʻiga o le vaega masani mo tausiga. Mo binary ma faifai pea taunuʻuga, o le a matou faʻaaogaina talafeagai fesoʻotaiga gaioiga (mo se faʻataʻitaʻiga, logit mo binary). Mo taimi e siaki ai taimi e suʻe ai le omnibus? 2 e taua tele, o le a matou suʻesuʻe pe iai se eseʻesega i le va o le MBSR ma le tausiga masani e faʻailoa ai le sini 1 ma le eseʻesega i le va o le MBSR ma le CBT e faʻatatau ai le faʻamoemoe 2. O le a matou lipotia foi le faʻatusatusaga o le CBT i le tausiga masani. A filifilia pe o le MBSR o se togafitiga lelei mo tua tiga, o le a tatou manaʻomia lena sini 1, o le faʻatusatusaga o le MBSR i le tausiga masani, e tatau ona maitauina.

 

E tusa ai ma a tatou tuai o tiga i tua, tatou te faʻamoemoe e le itiiti ifo i le 89% mulimuli, ma, afai e saʻo lena mea, o le tatou suʻesuʻega muamua o le a avea ma se suʻesuʻega atoa, e aofia ai taunuʻuga mulimuli uma. Ae ui i lea, o le a tatou fetuʻutuʻunai mo faʻasalalauga taʻiala uma o loʻo vaʻaia i le taunuʻuga, o latou tulaga o le le o iai ma eseesega i le va o togafitiga. I le fetuʻutuʻunai mo nei laupepa, matou te manatu ai o loʻo misi i le taimi o faʻataʻitaʻiga faamaumauga o loʻo misi i la matou faʻataʻitaʻiga (tuʻuina atu o faʻamaumauga autu o loʻo taulaʻi i le leiloloa o mamanu o faʻamaumauga) nai lo le leiloloa atoa i le leai. O le a tatou faia foi le suʻesuʻeina o lagona faʻapitoa e faʻaaogaina ai se auala faʻaaogaina mo tali e le mafaamatalaina e iloilo ai pe o a tatou taunuuga e malosi tele e totogi ai mafaufauga sese o loʻo misi [90].

 

Fautuaga Faufautua Afai e maua le MBSR poʻo le CBT e lelei (e fesoʻotaʻi ma le masani masani ma / poʻo le tasi i le isi) i le faʻaleleia o taunuʻuga autu i 26 poʻo 52 vaiaso, o le a matou taumafai e faʻamoemoe 3 e faʻamatalaina le aufaasālalau o aafiaga o le MBSR ma le CBT vaega luga o le RDQ ma le vevela o le vevela. O le a matou faia le faasologa o suʻega faufautua ile eseesega mo taunuʻuga autu e lua (RQQ ma le maualuga o le faʻaleagaina) ma mo faʻataʻitaʻiga eseese o le faʻapitoa (tausiga faʻapitoa i le CBT, tausiga masani ma le MBSR ma le CBT i le MBSR). O le a matou faia ni suʻesuega vaʻavaʻavaʻavaʻaiga mo taunuʻuga o le 26- ma le 52-vaiaso (pe a maua le MBSR poʻo le CBT e aoga i na taimi).

 

Next, we describe in detail the mediator analysis for the 26-week time point. A similar analysis will be conducted for the 52-week time point. We will apply the framework of the widely used approach of Baron and Kenny [91]. Once we have demonstrated the association between the treatment and the outcome variable (the �total effect� of the treatment on the outcome), the second step will be to demonstrate the association between the treatment and each putative mediator. We will construct a regression model for each mediator with the 4- or 8-week score of the mediator as the dependent variable and the baseline score of the mediator and treatment indicator as independent variables. We will conduct this analysis for each potential mediator and will include as potential mediators in the following step only those that have a P-value ?0.10 for the relationship with the treatment. The third step will be to demonstrate the reduction of the treatment effect on the outcome after removing the effect of the mediators. We will construct a multimediator inverse probability weighted (IPW) regression model [92]. This approach will allow us to estimate the direct effects of treatment after rebalancing the treatment groups with respect to the mediators. Specifically, we will first model the probability of the treatment effects, given the mediators (that is, all mediators that were found to be associated with treatment in step 2), using logistic regression and adjusting for potential baseline confounders. Using this model, we will obtain the estimated probability that each person received the observed treatment, given the observed mediator value. We will then use an IPW regression analysis to model the primary outcomes on treatment status while adjusting for the baseline levels of the outcome and mediator. Comparing the weighted model with the unweighted model will allow us to estimate how much of the direct effect of treatment on the associated outcome can be explained by each potential mediator. The inclusion in step 3 of all mediators found to be significant in step 2 will enable us to examine whether the specific variables that we hypothesized would differentially mediate the effects of MBSR versus CBT in fact mediate the effects of each treatment independently of the effects of the other �process variables�.

 

Iloiloga Taugofie-Iloiloga

 

A societal perspective cost�utility analysis (CUA) will be performed to compare the incremental societal costs revealed for each treatment arm (direct medical costs paid by GHC and the participant plus productivity costs) to incremental effectiveness in terms of change in participants� QALYs [93]. This analysis will be possible only for study participants recruited from GHC. This CUA can be used by policymakers concerned with the broad allocation of health-related resources [94,95]. For the payer perspective, direct medical costs (including intervention costs) will be compared to changes in QALYs. This CUA will help us to determine whether it makes economic sense for MBSR to be a reimbursed service among this population. A bootstrap methodology will be used to estimate confidence intervals [96]. In secondary analyses conducted to assess the sensitivity of the results to different cost outcome definitions, such as varying assumptions of wage rates used to value productivity and the inclusion of non-back-related health-care resource utilization [97] in the total cost amounts, will also be considered. In cost-effectiveness analyses, we will use intention to treat and adjust for health-care utilization costs in the one calendar year prior to enrollment and for baseline variables that might be associated with treatment group or outcome, such as medication use, to control for potential confounders. We expect there will be minimal missing data, but sensitivity analyses (as described above for the primary outcomes) will also be performed to assess cost measures.

 

Dr Jimenez White Coat

Dr. Alex Jimenez's Insight

O le aʻafiaga o le tali a le tino i le malosi o le tino poʻo le mafaufau. O le tele o mea e mafai ona mafua ai le atuatuvale, ma o le mea lea e gaoioi ai le tali "tau ma le feʻaveaʻi", o se puipuiga puipui lea e saunia le tino mo mea matautia matautia. Pe a faʻavauvau, e faʻaosofia le faʻalavelave popole popole ma faʻamaloloina se faʻalavelave tuʻufaʻatasi o hormones ma vailaau. E ono mafai ona fesoasoani le faʻafitauli faʻapipiʻi, e tusa lava po o le a le tele o taimi faigata e fesootaʻi atu i le tele o mataupu tau soifua maloloina, e aʻafia ai le tiga ma sikisi sciatica. E tusa ai ma suesuega o suʻesuʻega, ua avea le pulega o popolega ma se faʻaopoopoga taua mo le tele o togafitiga faʻapitoa ona o le faʻaititia o le mamafa e mafai ona fesoasoani e faʻaleleia ai metotia o togafitiga. O le togafitiga faʻamaʻi e faʻaogaina fetuunaiga o le ogatotonu ma faʻaaogaina tusi faʻatasi ma le faʻaleleia o le olaga e togafitia ai le tui, le aʻa o le tino, ma le faʻaleleia o le faʻaititia o le mamafa o le mamafa e ala i le lelei o meaʻai, malosi ma le moe.

 

Talanoaga

 

In this trial, we will seek to determine whether an increasingly popular approach for dealing with stress�mindfulness-based stress reduction�is an effective and cost-effective treatment option for persons with chronic back pain. Because of its focus on the mind as well as the body, MBSR has the potential to address some of the psychosocial factors that are important predictors of poor outcomes. In this trial, we will compare the effectiveness and cost-effectiveness of MBSR with that of CBT, which has been found to be effective for back pain but is not widely available. The study will also explore psychosocial variables that may mediate the effects of MBSR and CBT on patient outcomes. If MBSR is found to be an effective and cost-effective treatment option for persons with chronic back pain, it will be a valuable addition to the treatment options available for patients with significant psychosocial contributors to this problem.

 

Tulaga o le Faamasinoga

 

O le faʻatupeina na amata mai i le masina o Aukuso 2012 ma na maeʻa ia Aperila 2014.

 

faapuupuuga

 

AE: Adverse event; CAM: Complementary and alternative medicine; CATI: Computer-assisted telephone interview; CBT: Cognitive-behavioral therapy; CLBP: Chronic low back pain; CUA: Cost�utility analysis; DSMB: Data and Safety Monitoring Board; GHC: Group Health Cooperative; ICD-9: International Classification of Diseases Ninth Revision; IPW: Inverse probability weighting; IRB: Institutional Review Board; MBSR: Mindfulness-based stress reduction; NCCAM: National Center for Complementary and Alternative Medicine; QALY: Quality-adjusted life-year.

 

Faʻateleina Tauiloa

 

Fai mai tusitala e leai ni a latou tauvaga.

 

Tusitala 'Saofaga

 

DC ma KS na mafaufau i le faamasinoga. DC, KS, BB, JT, AC, BS, PH, RD ma le RH na auai i le toe teuteuina o le suʻesuʻega ma le faʻatinoga o faʻatinoga ma le filifilia o fua faʻatatau. AC na atiae fuafuaga mo suʻesuʻega fuainumera faamaumauina. JT ma AC na atiae fuafuaga mo le aufaasālalau iloiloga. BS, BB ma JT na atiae mea mo le intervention a le CBT. AT fuafuaga fuafuaina mo le iloiloga o tau-aoga. DC tusia le tusitusiga. O tusitala uma sa auai i le tusiaina o tusitusiga ma faitau ma faamaonia le tusitusiga mulimuli.

 

Faʻafetai

 

The National Center for Complementary and Alternative Medicine (NCCAM) provided funding for this trial (grant R01 AT006226). The design of this trial was reviewed and approved by NCCAM�s Office of Clinical and Regulatory Affairs.

 

I le faaiuga, environmental, bodily and emotional stressors can trigger the “fight or flight response” in charge of preparing the the human body for danger. Although stress is essential to increase our performance, chronic stress can have a negative impact in the long-run, manifesting symptoms associated with back pain and sciatica. Chiropractic care utilizes a variety of treatment procedures, along with stress management methods and techniques, to help reduce stress as well as improve and manage symptoms associated with injuries and/or conditions of the musculoskeletal and nervous systems.�Information referenced from the National Center for Biotechnology Information (NCBI). The scope of our information is limited to chiropractic as well as to spinal injuries and conditions. To discuss the subject matter, please feel free to ask Dr. Jimenez or contact us at 915-850-0900 .

 

 

Faʻailoina e Dr. Alex Jimenez

 

Green-Call-Now-Button-24H-150x150-2-3.png

 

Aʻoaʻoga Faʻaopoopo: Paʻu Paʻa

 

E tusa ai ma fuainumera, e tusa ma le 80% o tagata o le a oʻo i faʻamaoniga o tiga i tua e le itiiti ifo ma le tasi i o latou olaga atoa. O le tiga mulimuli o se faasea masani lea e mafai ona mafua ona o le tele o manuaga ma / poo tuutuuga. O le tele o taimi, o le faʻaleagaina masani o le vaʻai ma le matutua e ono mafua ai le tiga. Faiga faʻamaʻi e tupu pe a tuleia le nofoaga tutotonu, pei o le gel o se pusa faʻafefefebral e ala i se loimata i lona taamilosaga, pito i fafo o le cartilage, faʻamalosi ma faʻafefe ai aʻa aʻa. O faʻasalaga faʻasalalau e masani lava ona tutupu i le pito i lalo, poʻo le lumine spine, ae e mafai foi ona tupu i luga o le tui o le au, poo le ua. O le afaina o neura e maua i le maualalo ona o le manua ma / poʻo se tulaga faʻateleina e mafai ona oʻo atu ai i faailoga o le sciatica.

 

blog blog ataata pepa lapopoa

 

FAʻAALIGA TOPIC: TUʻUʻU FAʻATASI: O Oe Lelei Oe!

 

 

AUTU TULAGA FAATINO: FAʻAALIGA: Taʻaloga Taʻaloga? | Vincent Garcia | Patient | El Paso, TX Chiropractor

 

 

 

Blank
mau faasino

1. Luo X, Pietrobon R, Sun SX, Liu GG, Hey L. Estimates and patterns of direct health care expenditures among individuals with back pain in the United States.�Spine (Phila Pa)�2004;29:79�86.�[PubMed]
2. Stewart WF, Ricci JA, Chee E, Morganstein D, Lipton R. Lost productive time and cost due to common pain conditions in the US workforce.�JAMA.�2003;290:2443�2454.�[PubMed]
3. Martin BI, Deyo RA, Mirza SK, Turner JA, Comstock BA, Hollingworth W, Sullivan SD. Expenditures and health status among adults with back and neck problems.�JAMA.�2008;299:656�664.�A published erratum appears in�JAMA�2008, 299:2630.�[PubMed]
4. No authors listed. How is your doctor treating you?�Consum Rep.�1995;60(2):81�88.
5. Cherkin DC, MacCornack FA, Berg AO. Managing low back pain�a comparison of the beliefs and behaviors of family physicians and chiropractors.�West J Med.�1988;149:475�480.[PMC free article]�[PubMed]
6. Cherkin DC, MacCornack FA. Patient evaluations of low back pain care from family physicians and chiropractors.�West J Med.�1989;150:351�355.�[PMC free article]�[PubMed]
7. Novy DM, Nelson DV, Francis DJ, Turk DC. Perspectives of chronic pain: an evaluative comparison of restrictive and comprehensive models.�Psychol Bull.�1995;118:238�247.�[PubMed]
8. Chou R, Qaseem A, Snow V, Casey D, Cross JT Jr, Shekelle P, Owens DK. Clinical Efficacy Assessment Subcommittee of the American College of Physicians; American College of Physicians; American Pain Society Low Back Pain Guidelines Panel. Diagnosis and treatment of low back pain: a joint clinical practice guideline from the American College of Physicians and the American Pain Society.�Ann Intern Med.�2007;147:478�491.�[PubMed]
9. Williams AC, Eccleston C, Morley S. Psychological therapies for the management of chronic pain (excluding headache) in adults.�Cochrane Database Syst Rev.�2012;11:CD007407.�[PubMed]
10. Aggarwal VR, Lovell K, Peters S, Javidi H, Joughin A, Goldthorpe J. Psychosocial interventions for the management of chronic orofacial pain.�Cochrane Database Syst Rev.�2011;11:CD008456.[PubMed]
11. Glombiewski JA, Sawyer AT, Gutermann J, Koenig K, Rief W, Hofmann SG. Psychological treatments for fibromyalgia: a meta-analysis.�Pain.�2010;151:280�295.�[PubMed]
12. Henschke N, Ostelo RW, van Tulder MW, Vlaeyen JW, Morley S, Assendelft WJ, Main CJ. Behavioural treatment for chronic low-back pain.�Cochrane Database Syst Rev.�2010;7:CD002014.[PubMed]
13. Hoffman BM, Papas RK, Chatkoff DK, Kerns RD. Meta-analysis of psychological interventions for chronic low back pain.�Health Psychol.�2007;26:1�9.�[PubMed]
14. Reinier K, Tibi L, Lipsitz JD. Do mindfulness-based interventions reduce pain intensity? A critical review of the literature.�Pain Med.�2013;14:230�242.�[PubMed]
15. Lakhan SE, Schofield KL. Mindfulness-based therapies in the treatment of somatization disorders: a systematic review and meta-analysis.�PLoS One.�2013;8:e71834.�[PMC free article]�[PubMed]
16. Grossman P, Niemann L, Schmidt S, Walach H. Mindfulness-based stress reduction and health benefits: a meta-analysis.�J Psychosom Res.�2004;57:35�43.�[PubMed]
17. Fjorback LO, Arendt M, Ornb�l E, Fink P, Walach H. Mindfulness-based stress reduction and mindfulness-based cognitive therapy: a systematic review of randomized controlled trials.�Acta Psychiatr Scand.�2011;124:102�119.�[PubMed]
18. Merkes M. Mindfulness-based stress reduction for people with chronic diseases.�Aust J Prim Health.�2010;16:200�210.�[PubMed]
19. Goyal M, Singh S, Sibinga EM, Gould NF, Rowland-Seymour A, Sharma R, Berger Z, Sleicher D, Maron DD, Shihab HM, Ranasinghe PD, Linn S, Saha S, Bass EB, Haythornthwaite JA. Meditation programs for psychological stress and well-being: a systematic review and meta-analysis.�JAMA Intern Med.�2014;174:357�368.�[PMC free article]�[PubMed]
20. Chiesa A, Serretti A. Mindfulness-based interventions for chronic pain: a systematic review of the evidence.�J Altern Complement Med.�2011;17:83�93.�[PubMed]
21. Carmody J, Baer RA. Relationships between mindfulness practice and levels of mindfulness, medical and psychological symptoms and well-being in a mindfulness-based stress reduction program.�J Behav Med.�2008;31:23�33.�[PubMed]
22. Nykl�cek I, Kuijpers KF. Effects of mindfulness-based stress reduction intervention on psychological well-being and quality of life: Is increased mindfulness indeed the mechanism?�Ann Behav Med.�2008;35:331�340.�[PMC free article]�[PubMed]
23. Shapiro SL, Carlson LE, Astin JA, Freedman B. Mechanisms of mindfulness.�J Clin Psychol.�2006;62:373�386.�[PubMed]
24. Baer RA. Mindfulness training as a clinical intervention: a conceptual and empirical review.�Clin Psychol Sci Pract.�2003;10:125�143.
25. Cramer H, Haller H, Lauche R, Dobos G. Mindfulness-based stress reduction for low back pain: a systematic review.�BMC Complement Altern Med.�2012;12:162.�[PMC free article]�[PubMed]
26. Plews-Ogan M, Owens JE, Goodman M, Wolfe P, Schorling J. A pilot study evaluating mindfulness-based stress reduction and massage for the management of chronic pain.�J Gen Intern Med.�2005;20:1136�1138.�[PMC free article]�[PubMed]
27. Esmer G, Blum J, Rulf J, Pier J. Mindfulness-based stress reduction for failed back surgery syndrome: a randomized controlled trial.�J Am Osteopath Assoc.�2010;110:646�652.�Published errata appear in J Am Osteopath Assoc 2011, 111:3 and J Am Osteopath Assoc 2011, 111:424. The corrections are incorporated into the online version of the article.�[PubMed]
28. Morone NE, Rollman BL, Moore CG, Li Q, Weiner DK. A mind�body program for older adults with chronic low back pain: results of a pilot study.�Pain Med.�2009;10:1395�1407.�[PMC free article][PubMed]
29. Morone NE, Greco CM, Weiner DK. Mindfulness meditation for the treatment of chronic low back pain in older adults: a randomized controlled pilot study.�Pain.�2008;134:310�319.�[PMC free article][PubMed]
30. Patrick DL, Deyo RA, Atlas SJ, Singer DE, Chapin A, Keller RB. Assessing health-related quality of life in patients with sciatica.�Spine.�1995;20:1899�1908.�[PubMed]
31. Roland M, Morris R. A study of the natural history of low-back pain. Part II: development of guidelines for trials of treatment in primary care.�Spine (Phila Pa 1976)�1983;8:145�150.�[PubMed]
32. Kabat-Zinn J. An outpatient program in behavioral medicine for chronic pain patients based on the practice of mindfulness meditation: theoretical considerations and preliminary results.�Gen Hosp Psychiatry.�1982;4:33�47.�[PubMed]
33. Kabat-Zinn J.�Full Catastrophe Living: Using the Wisdom of Your Body and Mind to Face Stress, Pain, and Illness.�New York: Random House; 2005.
34. Kabat-Zinn J, Chapman-Waldrop A. Compliance with an outpatient stress reduction program: rates and predictors of program completion.�J Behav Med.�1988;11:333�352.�[PubMed]
35. Blacker M, Meleo-Meyer F, Kabat-Zinn J, Santorelli SF.�Stress Reduction Clinic Mindfulness-Based Stress Reduction (MBSR) Curriculum Guide.�Worcester, MA: Center for Mindfulness in Medicine, Health Care, and Society, Division of Preventive and Behavioral Medicine, Department of Medicine, University of Massachusetts Medical School; 2009.
36. Turner JA, Romano JM. In:�Bonica�s Management of Pain.�3. Loeser JD, Butler SH, Chapman CR, Turk DC, editor. Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins; 2001. Cognitive-behavioral therapy for chronic pain; pp. 1751�1758.
37. Nicholas MK, Asghari A, Blyth FM, Wood BM, Murray R, McCabe R, Brnabic A, Beeston L, Corbett M, Sherrington C, Overton S. Self-management intervention for chronic pain in older adults: a randomised controlled trial.�Pain.�2013;154:824�835.�[PubMed]
38. Lamb SE, Hansen Z, Lall R, Castelnuovo E, Withers EJ, Nichols V, Potter R, Underwood MR. Back Skills Training Trial investigators. Group cognitive behavioural treatment for low-back pain in primary care: a randomised controlled trial and cost-effectiveness analysis.�Lancet.�2010;375:916�923.�[PubMed]
39. Turner JA. Comparison of group progressive-relaxation training and cognitive-behavioral group therapy for chronic low back pain.�J Consult Clin Psychol.�1982;50:757�765.�[PubMed]
40. Turner JA, Clancy S. Comparison of operant behavioral and cognitive-behavioral group treatment for chronic low back pain.�J Consult Clin Psychol.�1988;56:261�266.�[PubMed]
41. Turner JA, Mancl L, Aaron LA. Short- and long-term efficacy of brief cognitive-behavioral therapy for patients with chronic temporomandibular disorder pain: a randomized, controlled trial.�Pain.�2006;121:181�194.�[PubMed]
42. Ehde DM, Dillworth TM, Turner JA.�Cognitive Behavioral Therapy Manual for the Telephone Intervention for Pain Study (TIPS)�Seattle: University of Washington; 2012.
43. Turk DC, Winter F.�The Pain Survival Guide: How to Reclaim Your Life.�Washington, DC: American Psychological Association; 2005.
44. Thorn BE.�Cognitive Therapy for Chronic Pain: A Step-by-Step Guide.�New York: Guilford Press; 2004.
45. Otis JD.�Managing Chronic Pain: A Cognitive-Behavioral Therapy Approach (Therapist Guide)�New York: Oxford University Press; 2007.
46. Vitiello MV, McCurry SM, Shortreed SM, Balderson BH, Baker LD, Keefe FJ, Rybarczyk BD, Von Korff M. Cognitive-behavioral treatment for comorbid insomnia and osteoarthritis pain in primary care: the lifestyles randomized controlled trial.�J Am Geriatr Soc.�2013;61:947�956.[PMC free article]�[PubMed]
47. Caudill MA.�Managing Pain Before It Manages You.�New York: Guilford Press; 1994.
48. Bombardier C. Outcome assessments in the evaluation of treatment of spinal disorders: introduction.�Spine (Phila Pa 1976)�2000;25:3097�3099.�[PubMed]
49. Dworkin RH, Turk DC, Farrar JT, Haythornthwaite JA, Jensen MP, Katz NP, Kerns RD, Stucki G, Allen RR, Bellamy N, Carr DB, Chandler J, Cowan P, Dionne R, Galer BS, Hertz S, Jadad AR, Kramer LD, Manning DC, Martin S, McCormick CG, McDermott MP, McGrath P, Quessy S, Rappaport BA, Robbins W, Robinson JP, Rothman M, Royal MA, Simon L. et al. Core outcome measures for chronic pain clinical trials: IMMPACT recommendations.�Pain.�2005;113:9�19.[PubMed]
50. Roland M, Fairbank J. The Roland-Morris Disability Questionnaire and the Oswestry Disability Questionnaire.�Spine (Phila Pa 1976)�2000;25:3115�3124.�A published erratum appears in�Spine (Phila Pa 1976)�2001, 26:847.�[PubMed]
51. Jensen MP, Strom SE, Turner JA, Romano JM. Validity of the Sickness Impact Profile Roland Scale as a measure of dysfunction in chronic pain patients.�Pain.�1992;50:157�162.�[PubMed]
52. Underwood MR, Barnett AG, Vickers MR. Evaluation of two time-specific back pain outcome measures.�Spine (Phila Pa 1976)�1999;24:1104�1112.�[PubMed]
53. Beurskens AJ, de Vet HC, K�ke AJ. Responsiveness of functional status in low back pain: a comparison of different instruments.�Pain.�1996;65:71�76.�[PubMed]
54. Dunn KM, Croft PR. Classification of low back pain in primary care: using �bothersomeness� to identify the most severe cases.�Spine (Phila Pa 1976)�2005;30:1887�1892.�[PubMed]
55. Jensen MP, Karoly P. In:�Handbook of Pain Assessment.�2. Turk DC, Melzack R, editor. New York: Guilford Press; 2001. Self-report scales and procedures for assessing pain in adults; pp. 15�34.
56. Farrar JT, Young JP Jr, LaMoreaux L, Werth JL, Poole RM. Clinical importance of changes in chronic pain intensity measured on an 11-point numerical pain rating scale.�Pain.�2001;94:149�158.[PubMed]
57. Ostelo RW, Deyo RA, Stratford P, Waddell G, Croft P, Von Korff M, Bouter LM, de Vet HC. Interpreting change scores for pain and functional status in low back pain: towards international consensus regarding minimal important change.�Spine (Phila Pa 1976)�2008;33:90�94.�[PubMed]
58. Kroenke K, Strine TW, Spitzer RL, Williams JB, Berry JT, Mokdad AH. The PHQ-8 as a measure of current depression in the general population.�J Affect Disord.�2009;114:163�173.�[PubMed]
59. L�we B, Un�tzer J, Callahan CM, Perkins AJ, Kroenke K. Monitoring depression treatment outcomes with the Patient Health Questionnaire-9.�Med Care.�2004;42:1194�1201.�[PubMed]
60. Kroenke K, Spitzer RL, Williams JB. The PHQ-9: validity of a brief depression severity measure.�J Gen Intern Med.�2001;16:606�613.�[PMC free article]�[PubMed]
61. Kroenke K, Spitzer RL, Williams JB, Monahan PO, L�we B. Anxiety disorders in primary care: prevalence, impairment, comorbidity, and detection.�Ann Intern Med.�2007;146:317�325.�[PubMed]
62. Skapinakis P. The 2-item Generalized Anxiety Disorder scale had high sensitivity and specificity for detecting GAD in primary care.�Evid Based Med.�2007;12:149.�[PubMed]
63. Von Korff M, Ormel J, Keefe FJ, Dworkin SF. Grading the severity of chronic pain.�Pain.�1992;50:133�149.�[PubMed]
64. Von Korff M. In:�Handbook of Pain Assessment.�2. Turk DC, Melzack R, editor. New York: Guilford Press; 2001. Epidemiological and survey methods: assessment of chronic pain; pp. 603�618.
65. Guy W, National Institute of Mental Health (US), Psychopharmacology Research Branch, Early Clinical Drug Evaluation Program.�ECDEU Assessment Manual for Psychopharmacology (Revised 1976)�Rockville, MD: US Department of Health, Education, and Welfare, Public Health Service, Alcohol, Drug Abuse, and Mental Health Administration, National Institute of Mental Health, Psychopharmacology Research Branch, Division of Extramural Research Programs; 1976.
66. Ware J Jr, Kosinski M, Keller SD. A 12-Item Short-Form Health Survey: construction of scales and preliminary tests of reliability and validity.�Med Care.�1996;34:220�233.�[PubMed]
67. Brazier JE, Roberts J. The estimation of a preference-based measure of health from the SF-12.�Med Care.�2004;42:851�859.�[PubMed]
68. Bohlmeijer E, ten Klooster PM, Fledderus M, Veehof M, Baer R. Psychometric properties of the Five Facet Mindfulness Questionnaire in depressed adults and development of a short form.�Assessment.�2011;18:308�320.�[PubMed]
69. Baer RA, Smith GT, Hopkins J, Krietemeyer J, Toney L. Using self-report assessment methods to explore facets of mindfulness.�Assessment.�2006;13:27�45.�[PubMed]
70. Baer RA, Smith GT, Lykins E, Button D, Krietemeyer J, Sauer S, Walsh E, Duggan D, Williams JM. Construct validity of the Five Facet Mindfulness Questionnaire in meditating and nonmeditating samples.�Assessment.�2008;15:329�342.�[PubMed]
71. McCracken LM, Vowles KE, Eccleston C. Acceptance of chronic pain: component analysis and a revised assessment method.�Pain.�2004;107:159�166.�[PubMed]
72. Vowles KE, McCracken LM, McLeod C, Eccleston C. The Chronic Pain Acceptance Questionnaire: confirmatory factor analysis and identification of patient subgroups.�Pain.�2008;140:284�291.[PubMed]
73. Nicholas MK. The Pain Self-Efficacy Questionnaire: taking pain into account.�Eur J Pain.�2007;11:153�163.�[PubMed]
74. Jensen MP, Turner JA, Romano JM, Lawler BK. Relationship of pain-specific beliefs to chronic pain adjustment.�Pain.�1994;57:301�309.�[PubMed]
75. Jensen MP, Karoly P. Pain-specific beliefs, perceived symptom severity, and adjustment to chronic pain.�Clin J Pain.�1992;8:123�130.�[PubMed]
76. Strong J, Ashton R, Chant D. The measurement of attitudes towards and beliefs about pain.�Pain.�1992;48:227�236.�[PubMed]
77. Sullivan MJ, Thorn B, Haythornthwaite JA, Keefe F, Martin M, Bradley LA, Lefebvre JC. Theoretical perspectives on the relation between catastrophizing and pain.�Clin J Pain.�2001;17:52�64.�[PubMed]
78. Sullivan MJ, Bishop SR, Pivik J. The Pain Catastrophizing Scale: development and validation.�Psychol Assess.�1995;7:524�532.
79. Osman A, Barrios FX, Gutierrez PM, Kopper BA, Merrifield T, Grittmann L. The Pain Catastrophizing Scale: further psychometric evaluation with adult samples.�J Behav Med.�2000;23:351�365.�[PubMed]
80. Lam� IE, Peters ML, Kessels AG, Van Kleef M, Patijn J. Test�retest stability of the Pain Catastrophizing Scale and the Tampa Scale for Kinesiophobia in chronic pain over a longer period of time.�J Health Psychol.�2008;13:820�826.�[PubMed]
81. Romano JM, Jensen MP, Turner JA. The Chronic Pain Coping Inventory-42: reliability and validity.�Pain.�2003;104:65�73.�[PubMed]
82. Jensen MP, Turner JA, Romano JM, Strom SE. The Chronic Pain Coping Inventory: development and preliminary validation.�Pain.�1995;60:203�216.�[PubMed]
83. Reilly MC, Zbrozek AS, Dukes EM. The validity and reproducibility of a work productivity and activity impairment instrument.�Pharmacoeconomics.�1993;4:353�365.�[PubMed]
84. Brazier J, Usherwood T, Harper R, Thomas K. Deriving a preference-based single index from the UK SF-36 Health Survey.�J Clin Epidemiol.�1998;51:1115�1128.�[PubMed]
85. Boutron I, Moher D, Altman DG, Schulz KF, Ravaud P. CONSORT Group. Extending the CONSORT statement to randomized trials of nonpharmacologic treatment: explanation and elaboration.�Ann Intern Med.�2008;148:295�309.�[PubMed]
86. Levin J, Serlin R, Seaman M. A controlled, powerful multiple-comparison strategy for several situations.�Psychol Bull.�1994;115:153�159.
87. Cherkin DC, Sherman KJ, Avins AL, Erro JH, Ichikawa L, Barlow WE, Delaney K, Hawkes R, Hamilton L, Pressman A, Khalsa PS, Deyo RA. A randomized controlled trial comparing acupuncture, simulated acupuncture, and usual care for chronic low back pain.�Arch Intern Med.�2009;169:858�866.�[PMC free article]�[PubMed]
88. Cherkin DC, Sherman KJ, Kahn J, Wellman R, Cook AJ, Johnson E, Erro J, Delaney K, Deyo RA. A comparison of the effects of 2 types of massage and usual care on chronic low back pain: a randomized, controlled trial.�Ann Intern Med.�2011;155:1�9.�[PMC free article]�[PubMed]
89. Zeger SL, Liang KY. Longitudinal data analysis for discrete and continuous outcomes.�Biometrics.�1986;42:121�130.�[PubMed]
90. Wang M, Fitzmaurice GM. A simple imputation method for longitudinal studies with non-ignorable non-responses.�Biom J.�2006;48:302�318.�[PubMed]
91. Baron RM, Kenny DA. The moderator-mediator variable distinction in social psychological research: conceptual, strategic, and statistical considerations.�J Pers Soc Psychol.�1986;51:1173�1182.�[PubMed]
92. VanderWeele TJ. Marginal structural models for the estimation of direct and indirect effects.�Epidemiology.�2009;20:18�26.�A published erratum appears in�Epidemiology�2009, 20:629.[PubMed]
93. Drummond MF, Sculpher MJ, Torrance GW, O�Brien BJ, Stoddart GL.�Methods for the Economic Evaluation of Health Care Programmes.�3. Oxford: Oxford University Press; 2005.
94. Gold MR, Siegel JE, Russel LB, Weinstein MC, editor.�Cost-Effectiveness in Health and Medicine: Report of the Panel on Cost-Effectiveness in Health and Medicine.�Oxford: Oxford University Press; 1996.
95. Siegel JE, Weinstein MC, Russell LB, Gold MR. Recommendations for reporting cost-effectiveness analyses.�JAMA.�1996;276:1339�1341.�[PubMed]
96. Thompson SG, Barber JA. How should cost data in pragmatic randomised trials be analysed?�BMJ.�2000;320:1197�1200.�[PMC free article]�[PubMed]
97. Briggs AH. Handling uncertainty in cost-effectiveness models.�Pharmacoeconomics.�2000;17:479�500.�[PubMed]

Tapuni Faʻatasiga
Faʻafitauli faʻamamafa & Paʻu Paʻu Paʻu i El Paso, TX

Faʻafitauli faʻamamafa & Paʻu Paʻu Paʻu i El Paso, TX

E masani ona maua e tagata le popole i se tulaga masani. Mai popolega e uiga i mea tautupe poʻo le faʻaaogaina o faafitauli i lau fanau poʻo isi mea taua, e oʻo lava i popolega e uiga i le tulaga o le lalolagi, e mafai ona resitala e avea o ni popolega mo le tele o tagata taitoatasi. O le aʻafiaga e mafua ai le vave (vave) ma le umi (umi) o le soifua maloloina, e aofia ai le maualalo o le tiga, o se masani masani e masani ona lipotia mai e le tele o tagata gasegase e mafatia i le le mautonu. O le mea e lelei ai, o le tele o togafitiga faʻapitoa, e aofia ai le togafitiga faʻataʻitaʻi, e mafai ona fesoasoani e faʻaitiitia uma lagona ma le aʻafiaga o le atuatuvale, i le faʻataʻitaʻiina o tagata e auala atu i auala talafeagai mo le puleaina o popolega.

 

Faailoga o le Faanatinati

 

O le popole e mafua ai le misa a le tino poʻo le tali atu a le vaalele. O le oso adrenaline e te maua pe a maeʻa ona lagona le leo leotele o se tasi o totoe uiga o tatou tuaa, fefefe neʻi o lena leo tele sau mai se mea na mananao e 'aʻai latou.

 

O le mafatiaga e mafua ai le tele o suiga o le tino i le tino, amata mai le faiʻai. O le tata o le fatu e faʻateleina ma amata faʻasino le toto i isi itu. Faʻalogo ma vaʻai tau amata ona faʻaititia. Ma o le adrenal glands amata natia adrenaline o se auala o le sauniaina o le tino mo faʻamalosi tino. Ole mea tonu lea ole uiga ole "flight or fight response".

 

Afai o loʻo e savali naʻo oe i le po ma faʻalogo i ou vae i ou tua atu, o le taua o le lele atu tali e mafai ona matuaʻi aoga tele i lou saogalemu. Ae peitaʻi, afai e te aʻafia i se faʻalavelave umi, o lenei ituaiga faʻaletino tino e saofaga i le tele o ituaiga soifua maloloina, pei o le toto maualuga, maʻi suka, o le faʻaleagaina tino puipuia ma maso maso faʻaleagaina. E mafua ona e le iloa e lou tino o loʻo i ai le tele o ituaiga faʻafitauli; naʻo lona iloa ole faʻafitauli e fai ma sui o mea mataʻutia ma e tali mai e tusa ai.

 

Faʻasalaga Faʻamalosi i le Tausiga o Chiropractic

 

O le togafitiga faʻafefete e mafai ona fesoasoani i le faʻaleleia lelei ma le pulea o le tele o faailoga o le atuatuvale. E mafua ona o le tuilaʻau o le aʻa lea o le tino. O fetuunaiga o vaovao ma manua tusi tusi e toʻafilemu ai le tali poʻo le vaalele e ala i le faʻagasoloina o le tino sosoʻo. E le gata i lea, e mafai e le fomaʻi ona faʻasaʻo le tiga ma le gasegase o le muscular, faʻaleleia le taamilosaga, ma faʻamaonia ai faʻataʻitaʻiga. O nei faʻamanuiaga e tuʻufaʻatasia uma ina ia faʻamaonia ai uiga o le atuatuvale, lea e faʻaitiitia ai le mamafa o lagona o le maʻi.

 

O se Fuafuaga Lelei

 

E faʻataʻitaʻiina e le au faʻamaʻi maʻi o latou tagata gasegase e ala i se faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga o le faʻafoega o le faʻalavelave, e aofia ai suiga o meaʻai, faʻamalositino, mafaufau loloto, ma auala faʻavave. O se taumafataga maloloina e mafai ona fesoasoani i le tino e faʻaaogaina ni faʻafitauli, e aofia ai le atuatuvale. I le mulimuli ai i le taumafa lelei i fualaau faisua ma fualaau faisua, o le puipuia o meaola, ma gaʻo vailaau faʻasaina, ma le itiiti o le gaosi ma saunia meaai, e mafai ona faʻaleleia atili le soifua maloloina ma le soifua lelei. O le faamalositino o se avega lelei o le faʻamalosi. O le malosi e te faʻaaluina i le faamalositino e faʻaitiitia ai le le mautonu ma le malosi o le atuatuvale. E faʻamalolo ai foi le ogatotonu, lea e fesoasoani e siitia ai le lagona. Yoga o se ituaiga sili ona taua o gaoioiga faaletino mo le faamamaina o le atuatuvale.

 

O le mafaufau loloto e mafai ona faia i ni auala eseese ma e mafai ona faia e fomaʻi tau soifua maloloina. Mo nisi, o le tusitusi i totonu o se tusi o talaaga o se ituaiga o mafaufau loloto, aʻo isi e sili atu ona masani i la latou fuafuaga. E tele fesoʻotaiga vavalalata e fesoʻotai vavalalata ma le mafaufau loloto, e pei o le manava, faʻavaivaia le loto vaivai, ma faʻalogologo i musika musika po o leo.

 

  • O faʻamalositino faʻamalositino e faigofie ma ofoina vave vave le toomaga. Amata i le sogasolo lemu ma le loloto e ala i lou isu, ao faitau i le ono ma faʻalautele lou manava. Taofi lou manava mo se numera o le fa, ona tuʻuina atu lea o le mānava i lou gutu, ma faitau ono. Toe faia le taamilosaga mo le tolu i le lima taimi.
  • Faʻamama maso maso e ala i se metotia lauiloa o le "alualu i luma maso maso". Saili se tulaga lelei, a le nofo i ou vae i luga o le eleele, pe taoto i lou tua. Alu lou auala i vaega maso uma, amata i ou tamatamaʻivae poʻo lou ulu, viliina le maso mo le faitauga o le lima, ona faʻamatuʻu ai lea. Faatali 30 minute ona faʻasolo ai lea i le isi vaega maso. Tau mafaufau pe faʻapefea ona faʻamamafa maso o ou foliga? Mo foliga, sisii i luga ou fulufulu mata i le tele e te mafaia ma lagona le le mautonu i lou muaulu ma le ulu. Mo le vaega tutotonu o ou lava mata, faʻapipiʻi ou mata ma maanuminumi lou isu ma lou gutu. I le iuga, mo le pito i lalo o foliga, uʻu ou nifo ma toso i tua tulimanu o lou gutu.
  • O le toʻa e pei o se musika po o le natura e lagona ai le fesoasoani e faʻaalu le tino ma le mafaufau.

 

O le tausia o se olaga paleni ae aofia ai foi le aofia ai o le puipuia o le chiropractic e avea o se fuafuaga mo le puleaina o popolega o se auala lelei lea e fesoasoani ai i le faaleleia ma le taulimaina o faailoga o le atuatuvale. O le faʻaitiitia o le atuatuvale e mafai ona fesoasoani i le faatumauina o lou manuia lautele.

 

Faʻafitauli Faʻamaulalo Mafaufauga ma le Faʻaogaina-Faʻafofoina o le Faʻafitauli mo le Faʻasolo i lalo Faigata: Faʻafeagai tutusa i le Mafaufau, Mataʻutia, Faʻafitiga o le Tagata Lava Ia ma le Taliaina i se Faʻasalaga Faʻatonuina Faʻatonu

 

lē faʻatino

 

Cognitive-behavioral therapy (CBT) e talitonuina e faʻaleleia atili ai le tiga i taimi o faʻafitauli e ala i le faʻaititia o le faʻamaʻi o le tagata ma faʻateleina le malosi o le tagata lava ia mo le puleaina o tiga. Mafaufauga-faʻavae popole faʻaititia (MBSR) ua talitonuina e faʻamanuiaina tiga tumau tagata gasegase e ala i le faʻateleina mafaufau ma taliaina tiga. Peitaʻi, e laʻititi se mea e iloa e uiga i le faʻafesoʻotaʻiga o nei togafitiga faʻafomaʻi i le tasi ma le isi pe e ese foʻi le aʻafiaga o le MBSR faʻatasi ma le CBT. I se faʻataʻitaʻiga faʻatonutonuina faʻataʻitaʻi faʻatusatusaina MBSR, CBT, ma masani ona tausia (UC) mo tagata matutua 20-70 tausaga ma maualalo maualalo maualalo tiga (CLBP) (N = 342), na matou suʻesuʻeina (1) laina vavalalata faʻatasi ma fuataga o catastrophizing, oe lava - lelei atoatoa, taliaina, ma le mafaufau; ma (2) suiga i luga o nei faiga i le 3 togafitiga vaega. I le amataga, faʻalavelave faʻafuaseʻi na fesoʻotaʻi le lelei ma le malosi o le tagata lava ia, taliaina, ma le 3 vaega o le mafaufau (leai-reactivity, leai-faʻamasino, ma gaioiga ma le mataala; uma P-taua <0.01). O le taliaina na fesoʻotaʻi lelei ma le lelei o le tagata lava ia (P <0.01) ma le mafaufau (P-taua <0.05) fua. O le faʻalavelave faʻafuaseʻi na faʻaititia laʻititi teisi togafitiga faʻasolosolo ma MBSR nai lo le CBT poʻo le UC (omnibus P = 0.002). O togafitiga uma e lua na aoga pe a faatusatusa i le UC i le faaititia o mala i le 52 vaiaso (omnibus P = 0.001). I vaega uma e lua o le randomized sample ma le sub-sample o sui na auai? 6 o le 8 MBSR poʻo le CBT sauniga, eseʻesega i le va o le MBSR ma le CBT e oʻo atu i le 52 vaiaso sa toʻaitiiti, laʻititi i le lapopoa, ma le fesiligia o faʻafitauli taua. O iʻuga e faʻaalia ai le soʻoga faʻatasi o fuataga o faʻalavelave mataʻutia, malosi o le tagata lava ia, taliaina, ma le mafaufau, ma faʻapea foi aafiaga o le MBSR ma le CBT i luga o nei faiga i tagata taʻitoʻatasi ma le CLBP.

 

uputatala: tiga faifaipea tumau, malosi o le tagata lava ia, mafaufau, talia, faʻaleagaina, CBT, MBSR

 

faʻatomuaga

 

E faʻaalia foʻi le tele o faʻamaoniga faʻapitoa (mentality-behavioral therapy) (CBT), ma e lautele le fautuaina, mo faafitauli ogaoga o le tiga. [20] O faʻalavelave faʻavae (MBIs) e faʻaalia ai le folafolaina mo tagata mamaʻi ma le tiga masani [12,14,25,44,65] ma lo latou faʻaaogaina e lenei faitau aofaʻi faateleina. O le malamalama i le faiga o gaioiga o togafitiga a le mafaufau mo tiga masani ma masani i nei auala i togafitiga eseese e taua i le faaleleia atili o le aoga ma le lelei o nei togafitiga [27,52] O auala autu o le gaoioiga a le CBT mo tiga faifai pea e aofia ai le faaitiitia o le le mautonu ma faateleina le tagata lava ia, (6-8,56) O le faateleina o le mafaufau e manatu o se masini tutotonu o le suiga i MBI, [14,26,30] lea e faateleina ai foi le taliaina o le tiga. [16,21,27,38,59] Ae peitai, e itiiti se mea e iloa e uiga i mafutaga i le faʻaleagaina o le tiga, malosi o le tagata lava ia, taliaina, ma le mafaufau ao leʻi faia togafitiga faʻale-mafaufau poʻo e uiga i eseesega o aafiaga ole CBT ma MBI i nei suiga.

 

O loʻo i ai nisi faʻamaoniga e faʻaalia ai mafutaga taua i nei vailaʻau togafitiga faʻasoesa. O faʻamaoniga e uiga i sootaga i le va o le faʻaleagaina ma le mafaufau e fefiloi. O nisi suʻesuʻega [10,18,46] ua maua ni fegalegaleaiga le lelei i le va o fua o le tiga ma le mafaufau. Ae peitai, e leʻi maua e isi se sootaga taua [19] poʻo ni faʻasalalauga (faʻafeagai) i le va o le faʻalavelave ma nisi o vaega o le mafaufau (e le o faʻamasino, lē toe faʻafoisia, ma galue faʻatasi) ae le o isi (faʻataʻitaʻiga). E le gata i lea, o le faʻamaonia o le tigaina o le tino, e le o se mea e le talafeagai ma le taliaina o le tiga. [18] I totonu o se faʻataʻitaʻiga o le falemaʻi, o le taliaina lautele o aafiaga o le mafaufau e fesoʻotaʻi ma le le manuia ma le mafaufau lelei [15,22,60] talia ma le lelei i le faʻaleagaina. [19]

 

E le gata i lea, o le a le mafai ona maua se mea e sili ona lelei, ae o le a le mafai foi ona maua se mea e sili ona lelei. 10] O suʻesuʻega laiti na suʻesuʻeina ai aafiaga o le MBI mo tiga faʻavaivaia i le malosi o le tagata lava ia, e ui lava o se suʻesuʻega pailate o tagata maʻi migraine na maualuga le faʻaleleia o le malosi o le tagata lava ia i le Mindfulness-Based Stress Reduction (MBSR) nai lo le tausiga masani. [1,64] E leʻi mafai ona matou iloa soʻo se suʻesuʻega o fesoʻotaiga i nei vailaʻau faʻasoifua maloloina uma poʻo suiga o nei suiga uma i le CBT ma le MBI mo tiga faʻaletonu.

 

O le faʻamoemoe o lenei suʻesuʻega o le faia lea o faʻamatalaga ma tuʻufaʻatasiga muamua suʻesuʻega e ala i le faʻaaogaina o faʻamatalaga mai se faamasinoga faʻataʻitaʻiina (RCT) faʻatusatusaina le MBSR, CBT, ma le tausiga masani (UC) mo ogaoga maualalo maualalo tiga (CLBP) [12] e suʻesuʻeina: (1) sootaga faʻavae i le va o fuataga o mafaufauga ma tiga faʻaleagaina, faʻamalosia o le tagata lava ia, ma le taliaina; ma (2) suiga pupuu ma taimi uumi i nei faiga i vaega ole togafitiga 3. E faavae i luga o aʻoaʻoga ma suʻesuʻega talu ai, matou te faʻamoemoe e faapea: (1) i le pito i lalo, o le faʻalavelave e ono fesoʻotaʻi ma le taliaina, le faʻamalosia o le tagata lava ia, ma le 3 siʻitia o le mafaufau (lē faʻafesoʻotaʻi, le faʻamasinoina, faia faʻamatalaga), ae le e fesootai ma le mataituina o le mafaufau; (2) i le laina faʻavae, o le taliaina o le a fesoʻotaʻi faʻatasi ma le malosi o le tagata lava ia; ma (3) mai le laina amata i 26 ma 52 vaiaso, taliaina ma mafaufau o le a faateleina atili i le MBSR nai lo le CBT ma le UC, ma o le faʻalavelave e faʻaitiitia ai le malosi ma le malosi o le tagata lava ia o le a faateleina atili i le CBT nai lo le MBSR ma le UC.

 

Metotia

 

Faʻatulaga, Tagata Auai ma Taualumaga

 

Study participants were enrolled in an RCT comparing group MBSR, group CBT, and UC for non-specific chronic back pain between September 2012 and April 2014. We previously reported details of the study methods,[13] Consolidated Standards of Reporting Trials (CONSORT) flow diagram,[12] and outcomes.[12] In brief, participants were recruited from Group Health, an integrated healthcare system in Washington State, and from mailings to residents of communities served by Group Health. Eligibility criteria included age 20 – 70 years, back pain for at least 3 months, patient-rated bothersomeness of pain during the previous week ?4 (0 – 10 scale), and patient-rated pain interference with activities during the previous week ?3 (0 – 10 scale). We used International Classification of Diseases, Ninth Revision, Clinical Modification (ICD-9-CM)43 diagnostic codes from electronic medical records (EMR) of visits in the previous year and telephone screening to exclude patients with specific causes of low back pain. Exclusion criteria also included pregnancy, spine surgery in the previous 2 years, disability compensation or litigation, fibromyalgia or cancer diagnosis, other major medical condition, plans to see a medical specialist for back pain, inability to read or speak English, and participation in a �mind-body� treatment for back pain in the past year. Potential participants were told that they would be randomized to one of �two different widely-used pain self-management programs that have been found helpful for reducing pain and making it easier to carry out daily activities� or to continued usual care. Those assigned to MBSR or CBT were unaware of the specific treatment they would receive until the first intervention session. The study was approved by the Group Health institutional review board and all participants provided informed consent.

 

O sui na auai na faʻasolosolo i tulaga o le MBSR, CBT, poʻo le UC. O le faʻatulagaina sa faʻamalosia e faʻavae i luga o le faʻavae taua o le faʻaiuga muamua, o se fesuiaʻiga o le Roland Disability Questionnaire (RDQ), [42] i le 2 tua tiga-fesoʻotaʻi faʻatapulaʻa tino tapulaʻa vaega: feololo (RDQ togi? 12 i le 0 - 23 fua) ma maualuga (RDQ togi? 13). Ina ia faʻatamaia le le fiafia e mafai ona maua i le CBT poʻo le MBSR, o sui auai faʻasolosolo i le UC maua le $ 50 taui. O faʻamaumauga na aoina mai sui auai i komipiuta fesoasoani telefoni i le poto e le aufaigaluega suesue. O i latou uma na auai na totogiina le $ 20 mo faʻatalanoaga uma ua maeʻa.

 

Fua

 

O sui na tuʻuina atu faʻamatalaga faʻamatalaga i suʻesuʻega ma faʻatalatalanoaga, ma faʻamaeʻa suʻesuʻega i le laina (ao le i faʻamaonia) ma le 8 (post-treatments), 26 (pito sili ona aoga suʻesuʻe), ma 52 vaiaso post-randomization. Na maeʻa foʻi ona auai sui auai i se tasi o vaega i le 4 vaiaso, ae o nei faʻamaumauga e leʻi suesueina mo le lipoti o loʻo iai nei.

 

Fua Faatatau o Fuaitau ma Covariates

 

The screening and baseline interviews assessed, among other variables not analyzed for the present study, sociodemographic characteristics (age, gender, race, ethnicity, education, work status); pain duration (defined as length of time since a period of 1 or more weeks without low back pain); and number of days with back pain in the past 6 months. In this report, we describe the sample at baseline on these measures and on the primary outcome measures in the RCT: the modified Roland-Morris Disability Questionnaire (RDQ)[42] and a numerical rating of back pain bothersomeness. The RDQ, a widely-used measure of back pain-related functional limitations, asks whether 24 specific activities are limited today by back pain (yes or no).[45] We used a modified version that included 23 items[42] and asked about the previous week rather than today only. Back pain bothersomeness was measured by participants� ratings of how bothersome their back pain was during the previous week on a 0 to 10 numerical rating scale (0 = �not at all bothersome� and 10 = �extremely bothersome�). The covariates for the current report were the same as those in our prior analyses of the interventions� effects on the outcomes:[12] age, gender, education, and pain duration (less than one year versus at least one year since experiencing 1 week without low back pain). We decided a priori to control for these variables because of their potential to affect the therapeutic mechanism measures, participant response to treatment, and/or likelihood of obtaining follow-up information.

 

Fua Faatatau o Faiga Faʻafitauli Lelei

 

Mafaufau. Mindfulness has been defined as the awareness that emerges through purposeful, non-judgmental attention to the present moment.[29] We administered 4 subscales of the Five Facet Mindfulness Questionnaire-Short Form (FFMQ-SF):[5] Observing (noticing internal and external experiences; 4 items); Acting with Awareness (attending to present moment activities, as contrasted to behaving automatically while attention is focused elsewhere; 5 items); Non-reactivity (non-reactivity to inner experiences: allowing thoughts and feelings to arise and pass away without attachment or aversion; 5 items); and Non-judging (non-judging of inner experiences: engaging in a non-evaluative stance towards thoughts, emotions, and feelings; 5-item scale; however, one question [�I make judgments about whether my thoughts are good or bad�] inadvertently was not asked.). The FFMQ-SF has been demonstrated to be reliable, valid, and sensitive to change.[5] Participants rated their opinion of what generally is true for them in terms of their tendency to be mindful in their daily lives (scale from 1 = �never or very rarely true� to 5 = �very often or always true�). For each scale, the score was calculated as the mean of the answered items and thus the possible range was 1-5, with higher scores indicating higher levels of the mindfulness dimension. Prior studies have used sum scores rather than means, but we elected to use mean scores given the greater ease of interpretation.

 

Paga ua afaina. The Pain Catastrophizing Scale (PCS) is a 13-item measure assessing pain-related catastrophizing, including rumination, magnification, and helplessness.[50] Participants rated the degree to which they had certain thoughts and feelings when experiencing pain (scale from 0 = �not at all� to 4 = �all the time�). Item responses were summed to yield a total score (possible range = 0-52). Higher scores indicate greater endorsement of catastrophic thinking in response to pain.

 

Faʻatagaina o tiga. The Chronic Pain Acceptance Questionnaire-8 (CPAQ-8), an 8-item version of the 20-item Chronic Pain Acceptance Questionnaire (CPAQ), has been shown to be reliable and valid.[22,23] It has 2 scales: Activity Engagement (AE; engagement in life activities in a normal manner even while pain is being experienced) and Pain Willingness (PW; disengagement from attempts to control or avoid pain). Participants rated items on a scale from 0 (�never true�) to 6 (�always true�). Item responses were summed to create scores for each subscale (possible range 0-24) and the overall questionnaire (possible range 0-48). Higher scores indicate greater activity engagement/pain willingness/pain acceptance. Prior research suggests that the 2 subscales are moderately correlated and that each makes an independent contribution to the prediction of adjustment in people with chronic pain.[22]

 

Paina le malosi o le tagata lava ia. The Pain Self-efficacy Questionnaire (PSEQ) consists of 10 items assessing individuals� confidence in their ability to cope with their pain and engage in activities despite their pain, each rated on a scale from 0 = �not at all confident� to 6 = �completely confident.�[39] The questionnaire has been demonstrated to be valid, reliable, and sensitive to change.[39] Item scores are summed to yield a total score (possible range 0-60); higher scores indicate greater self-efficacy.

 

Faʻatonu

 

O le 2 faʻalavelave na faʻatusalia i le faʻatulagaina (kulupu), umi, taimi, ma le numera o tagata auai i kulupu taʻitasi. O faʻalavelave uma a le MBSR ma le CBT e aofia ai vaega e 8 vaiaso taʻi 2-itula faʻatasi ma mea e fai i le fale. Mo faʻatinoga taʻitasi, na matou atiaʻe se tusi faʻataʻitaʻi / tusi lesona a le tagata aʻoaʻoina ma le tusi galuega a tagata auai, i mea uma e lua e faʻatulagaina ma auiliili auiliiliga mo sauniga taʻitasi. I faʻalavelave taʻitasi, sa tofiaina tagata auai i gaioiga i le fale ma sa i ai le faʻamamafaina i le tuʻufaʻatasia o mea fesoasoani i o latou olaga i aso uma. O tagata na auai na tuʻuina iai tusi e faitau ai i le fale ma CD e iai mea talafeagai mo le faʻataʻitaiga i le fale (faʻataʻitaʻiga, mafaufau loloto, faʻataʻitaʻiga o le tino, ma le yoga i le MBSR; faʻamalositino ma faʻataʻitaʻiga i CBT). Na matou lolomiina muamua faʻamatalaga auiliili o faʻalavelave e lua, [12,13] ae faʻamatalaina puʻupuʻu ii.

 

MBSR

 

O le faʻatinoga a le MBSR na faʻataʻitaʻia vavalalata ina ua maeʻa le uluaʻi polokalame na atiaʻe e Kabat-Zinn [28] ma faʻavae i luga o le tusi aʻoaʻo a le faiaoga i le 2009 MBSR. [4] E aofia ai vasega e 8 i le vaiaso ma le tuʻufaʻatasiga e 6 itula i le va o le vasega 6 ma le 7. O le aiaiga na aofia ai toleniga faʻataʻitaʻiga i le mafaufau loloto loloto ma mafaufau loloto yoga. O vasega uma e aofia ai le mafaufau loloto faʻamalositino (faʻataʻitaʻiga, tino faʻasolosolo, nofo mafaufau loloto) ma mafaufau loloto gaioiga (sili ona masani ai, yoga).

 

CBT

 

O le feagaiga a le CBT e aofia ai auala e masani ona faʻaaoga i le CBT mo le CLBP [20,58] ma faʻaaogaina i suʻesuʻega muamua. [11,33,41,51,53-55,57,61] O le faʻaaogāina e aofia ai: (1) aʻoaʻoga e uiga i (a) mafatiaga masani, (b) manatu mafaufauga (e aofia ai faʻaleagaga) ma talitonuga (faʻataʻitaʻiga, le mafai ona pulea le tiga, afaina tutusa ma le afaina) masani i le va o tagata taʻitoʻatasi ma tiga faʻaletonu, (c) fesoʻotaʻiga i le va o mafaufauga ma lagona faʻaalia, (d) le moe mama, ma (e) toe faʻafoʻi puipuiga ma le tausiga o tupe maua; ma (2) aʻoaʻoga ma faʻatino i le faailoaina ma le luʻitauina o mafaufauga le talafeagai, faia o isi iloiloga e sili atu ona sao ma fesoasoani, faʻatulagaina ma galue agai i sini o amioga, manava manava ma faʻalauteleina le faʻaogaina o maso, faiga faʻagasologa, manatu-taofi ma faʻalavelave faʻasoesa, lelei taulimaina o manatu o le tagata lava ia, ma le taulimaina o le tiga. E leai se tasi o nei auala na aofia i le taumafaiga a le MBSR, ma le mafaufau, mafaufau loloto, ma le yoga sa leʻi aofia ai i le CBT. Na tuʻuina atu foi e sui o le CBT se tusi (The Pain Survival Guide [53]) ma talosaga e faitau mataupu patino i le va o vasega. I taimi taʻitasi, o tagata auai na faʻataunuʻuina se fuafuaga mo le faia o gaoioiga i le va o vasega.

 

Tausiga masani

 

O tagata na tuʻuina atu i le UC latou te leʻi mauaina aʻoaʻoga a le MBSR poʻo le CBT e avea o se vaega o le suʻesuʻega ma maua soʻo se tausiga faʻalesoifua maloloina latou te masani ona mauaina i le taimi aʻoga.

 

Faiaoga / Tausiga ma Togafitiga Tumau ma le Mataala

 

E pei ona lipotia muamua, [12] uma aʻoaʻoga a le 8 MBSR na maua aʻoaʻoga aloaia i le aʻoaʻoina o le MBSR mai le Centre for Mindfulness i le Iunivesite o Massachusetts poʻo se aʻoaʻoga tutusa ma e tele le poto masani na aʻoaʻoina ai le MBSR. O le faʻamaoniga a le CBT sa faia e le 4 Ph.D.-le maualuga o tagata suʻesuʻeina suʻesuʻega o le mafaufau ma le poto masani na maua ai le tagata taitoatasi ma le vaega CBT i tagata maʻi ma le tiga masani. O faʻamatalaga o aʻoaʻoga ma le vaavaaia ma togafitiga o le mataʻituina o le mataituina o mea na ave muamua. [12]

 

Iloiloga Faʻamaumauga

 

Matou te faʻaaogaina fuainumera faʻamatalaga e tauaofai ai le tulaga o le laina faʻapitoa e ala i le faʻasolosolo, tuʻueseese mo le faʻataʻitaʻiga atoa ma le numera o tagata na auai i le 6 poʻo le sili atu o vasega o le 8 (vaega o le MBSR ma le CBT). O le suʻesuʻeina o fefaʻatauaʻiga i le va o togafitiga faʻafomaʻi i le laina faʻavae, matou te faʻatulagaina Spearman rho correlations mo palota taʻitasi.

 

I le fuafuaina o suiga i le taimi i fesuiaiga o le masini o togafitiga, matou te fausia ai faʻataʻitaʻiga o le faʻaogaina o laina laina ma le suiga mai le laina faʻavae e pei o le fesuiaiga faalagolago, ma aofia uma ai taimi o le taimi e fai ai togafitiga (8, 26, ma 52 vaiaso) i le ata lava e tasi. O se faʻataʻitaʻiga eseʻese na faʻatatauina mo togafitiga faʻafesoʻotaʻi taʻitasi. E tusa ai ma a matou auala mo le iloiloina o taunuʻuga i le RCT, [12] matou te fetuutuunai mo le matua, ituaiga, aʻoga, ma tulaga taua o le umi o le tiga, tiga faʻalavelave, le LDQ ua faʻaleleia, ma le togafitiga o togafitiga o le fiafia i lena faʻataʻitaʻiga. O le faʻatusatusaina o le togafitiga (eseesega i le va o vaega i le fesuiaiga i le fua o le masini o le togafitiga) i taimi taitasi e faasino ai, o le ata na aofia ai aafiaga autu mo le vaega togafitiga (CBT, MBSR, ma UC) ma le taimi (8, 26, ma 52 vaiaso) , ma faaupuga mo fegalegaleaiga i le va o nei fesuiaiga. Matou te faʻaaogaina le faʻatusatusaga o le faʻatusatusaga o le faʻatusatusaga (GEE) [67] ina ia fetaui ma ata o le amio pulea, faʻamaumauga mo le faʻamaopoopo talafeagai i le va o fua faʻataʻitaʻi mai tagata auai taitoatasi. Mo faʻamatalaga mo le faʻaleagaina o aʻafiaga e mafua mai i le eseesega o fualaau faʻapitoa i vaega o togafitiga, o la matou suʻesuʻega muamua na faʻaaogaina ai le 2-step GEE faʻataʻitaʻiga o le faʻaogaina o faʻamatalaga ua le maua i luga o metotia tau togafitiga. O lenei auala e faʻaaogaina ai se ata faʻafefiloi faʻalelei mo le leai o se faʻamatalaga ma faʻafetaui ai le fesuiaʻiga o fua faʻatatau i le faʻataʻitaʻiga mulimuli i le faʻamatalaga mo le faʻaaogaina o faʻamatalaga. [62] O matou foi, e pei o se suʻesuʻega faʻapitoa, na toe faia faʻataʻitaʻiga toe iloiloga ma matauina nai lo faamatalaga na faʻauluina e iloilo ai pe faʻaaogaina faʻamatalaga faʻamaufaʻailogaina ei ai sona aafiaga tele i luga o taunuuga ma ia mafai ai ona faʻatusatusa tuusaʻo i isi suʻesuʻega lomia.

 

The primary analysis included all randomized participants, using an intent-to-treat (ITT) approach. We repeated the regression analyses using the subsample of participants who were randomized to MBSR or CBT and who attended at least 6 of the 8 sessions of their assigned treatment (�as-treated� or �per protocol� analysis). For descriptive purposes, using regression models for the ITT sample with imputed data, we estimated mean scores (and their 95% confidence intervals [CI]) on the therapeutic mechanism variables at each time point adjusted for age, gender, education, and baseline values of pain duration, pain bothersomeness, and the modified RDQ.

 

O le tuʻuina atu o faʻamatalaga mo le faʻamatalaina o taunuʻuga, sa matou faʻaogaina ai faʻataʻitaʻiga ma suʻega sikuea-faʻataʻitaʻiga e faʻatusatusa ai uiga o tagata auai oe na faia e le i faʻamaeʻaina le 6 o faʻasalalauga o le 8 (vaega o le MBSR ma le CBT). Na matou faʻatusatusaina le auai o le vaega, faʻaaoga se suega-sikuea e faʻatusatusa ai le aofaʻi o tagata na auai i le MBSR agai i le CBT na maeʻa le 6 o le 8 sessions.

 

Dr. Alex Jimenez's Insight

Stress is primarily a part of the “fight or flight” response which helps the body effectively prepare for danger. When the body enters�a state of mental or emotional strain or tension due to adverse or very demanding circumstances,�a complex mix of hormones and chemicals, such as adrenaline, cortisol and norepinephrine, are secreted in order to prepare the body for physical and psychological action.�While short-term stress provides us with the necessary amount of edge required to improve our overall performance, long-term stress has been associated to a variety of health issues, including low back pain and sciatica. Stress management methods and techniques, including meditation and chiropractic care, have been demonstrated to help improve treatment outcomes of low back pain and sciatica. The following article discusses several types of stress management treatments and describes their effect on overall health and wellness.

 

i'uga

 

Uiga o le Suʻega Suesue

 

E pei ona lipotia mai muamua, [12] i totonu o le 1,767 tagata na faʻaalia le fiafia i le suʻesuʻega ma sa faʻamaonia mo le agavaʻa, na le faʻatagaina le 1,425 (sili ona mafua ona o le tiga e le o iai mo le sili atu nai lo le 3 masina ma le le mafai ona auai i le vaʻavavega). O tagata totoe o le 342 na lesitalaina ma na faʻapipiʻiina. Faatasi ai ma 342 tagata taʻitasi na faʻataʻatia, 298 (87.1%), 294 (86.0%), ma le 290 (84.8%) faʻataunuʻuina le 8-, 26,, ma le 52-vaiaso iloiloga.

 

O le Ata 1 o loʻo faʻaalia ai uiga o le faʻataʻitaʻiga i le laina. Faatasi ai ma tagata uma na auai, o le matua o tausaga o 49 tausaga, 66% o tamaitai, ma na lipotia mai e le 79% le maua o le tiga mo le itiiti ifo i le tasi le tausaga e aunoa ma se vaiaso e leai se tiga. I le averesi, o numera o le PHQ-8 sa i le laasaga mo le mamafa o le faʻafitauli o le faʻafitauli. [32] O fuainumera i le Pain Catastrophizing Scale (16-18) na i lalo ifo o le eseesega o mea na fautuaina mo le faʻalavelave faʻaleagaina (eg, 24,47 3049) . Pain Self-Efficacy O sikuea sikuea na sili atu le maualuga i le averesi (e uiga i le 5 points i luga o le 0-60 scale) i la tatou faataitaiga pe a faatusatusa i tagata tausi maʻi muamua e maualalo le tiga na lesitalaina i le komiti iloiloga a le RCT CBG i Egelani, [33] ma e uiga i le 15 pito i maualuga nai lo tagata taitoatasi o loʻo i ai le tiga tumau i le auai atu i se polokalame e faʻavae ai le tiga o le mafaufau i Egelani. [17]

 

Ata 1 Baseline Characteristics

 

E tusa ma le afa o tagata na auai faʻasolosolo i le MBSR (50.9%) poʻo le CBT (56.3%) na auai e le itiiti ifo ma le 6 vasega o latou togafitiga na tuʻuina atu i ai; le eseʻesega i le va o togafitiga e le taua tele (chi-square test, P = 0.42). I le amataga, o mea na faʻasolosolo i le MBSR ma le CBT na faʻamaeʻaina le 6 vasega, pe a faʻatusatusa ia i latou e leʻi, na matua matutua (mean [SD] = 52.2 [10.9] faʻatusatusa i le 46.5 [13.0] tausaga) ma na lipotia le maualalo o tulaga maualalo o tiga le popole (uiga [SD] = 5.7 [1.3] faʻatusatusa i le 6.4 [1.7]), le atoatoa (mean [SD] RDQ = 10.8 [4.5] faʻatusatusa i le 12.7 [5.0]), faʻaletonu (uiga [SD] PHQ-8 = 5.2 [ 4.1] faʻatusatusa i le 6.3 [4.3]), ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi (uiga [SD] PCS = 15.9 [10.3] faʻatusatusa i le 18.9 [9.8]), ma le sili atu o le tiga na mafaia e ia lava (uiga [SD] PSEQ = 47.8 [8.3] faʻatusatusa i le 43.2 [ 10.3]) ma le taliaina tigā (CPAQ-8 aofaʻi atoa togi [SD] = 31.3 [6.2] faʻatusatusa i le 29.0 [6.7]; CPAQ-8 Paʻu Lotomalie uiga [SD] = 12.3 [4.1] faʻafuaseʻi i le 10.9 [4.8]) (uma P -faʻatauaina <0.05). Latou te leʻi eseʻese ese mai seisi fesuiaiga faʻaalia ile Laulau 1.

 

Faʻatonuina o Fegalegaleaiga i le va o Faʻatulagaina o le Faʻasologa o Vaʻalele

 

Lisi 2 faʻaalia ai le Spearman faʻafesoʻotaʻiga i le va o togafitiga togafitiga auala i le amataga. O matou manatu e uiga i le laina vavalalata faʻatasi ma nei fuataga na faʻamaonia. Faʻalavelave na faʻafetaui le lelei ma le 3 itu o le mafaufau (leai-reactivity rho =? 0.23, le-faʻamasino rho =? 0.30, ma le faʻatinoina ma le iloa rho =? 0.21; uma P-taua <0.01), ae le fesoʻotaʻi ma le vaʻaia o itu. o le mafaufau (rho =? 0.01). O faʻalavelave foʻi na faʻafetauiina le lelei ma le taliaina (aofaʻi uma togi CPAQ-8 rho =? 0.55, Pain Willingness subscale rho =? 0.47, Action Engagement subscale rho =? 0.40) ma tiga galue oe lava ia (rho =? 0.57) (uma P-taua <0.01). I le iuga, tigaina lava-aoga na fesoʻotaʻi lelei ma taliaina tiga (aofaʻi CPAQ-8 togi rho = 0.65, Paʻu Lotomalie subscale rho = 0.46, Gaoioiga Faʻauʻu vaega faʻapitoa rho = 0.58; uma P-taua <0.01).

 

Lisi 2 Spearman rho Correlations

 

Togafitiga Groups o Eseesega i Suiga i Suʻesuʻega Faʻasoifua Maloloina Faʻataʻitaʻiga I Totonu o Tagata Auai Tutotonu

 

Lisi 3 o loʻo faʻaalia ai le fetuʻunaʻiina o suiga mai le laina amata i vaega suʻesuʻe taʻitasi ma le fetuʻunaʻiga o uiga eseʻesega i le va o vaega togafitiga i luga o togafitiga togafitiga auala i mulimulitaʻi uma i le atoa faʻasolosolo faʻataʻitaʻiga. Ata 1 o loʻo faʻaalia ai le fetuʻunaʻi o togi PCS mo vasega taʻitasi i taimi ma taimi taʻitasi. E feteʻenaʻi ma le matou manatu, ole faʻaleagaina o le a faʻaititia atili ile CBT nai lo le MBSR, faʻalavelave faʻafuaseʻi (PCS togi) na faʻaititia tele na amata mai i le muaʻi amataina togafitiga ile vaega a le MBSR nai lo le vaega a le CBT (MBSR faʻatusatusa i le CBT fetuʻunaʻi uiga [95% CI] eseʻesega ile suiga =? 1.81 [? 3.60,? 0.01]). Faʻatupega faʻapena foi faʻaititia sili faʻaititia tele i MBSR nai lo UC (MBSR faʻafetaui UC fetuunai uiga [95% CI] eseesega i suiga =? 3.30 [? 5.11,? 1.50]), ae o le eseʻesega i le va CBT ma UC e le taua. I le 26 vaiaso, o vaega o togafitiga e leʻi eseesega tele i suiga ile faʻalavelave mataʻutia mai le amataga. Peitai, i le 52 vaiaso, o vaega uma e lua a le MBSR ma le CBT na faʻaalia e sili atu le paʻu nai lo le vaega a le UC, ma e leai se eseesega taua i le va o le MBSR ma le CBT.

 

Ata 1 Faʻasolosolo Manulauti PCS Scores

Ata 1: Faʻataʻotoga Faʻasalaga Faʻaleagaina o le Pain Catastrophizing (PCS) (ma le 95% vaʻaia o le talitonuina) i le laina (muamua-randomization), 8 vaiaso (post-treatments), 26 vaiaso, ma 52 vaiaso mo tagata auai na faʻasalalau i le CBT, MBSR, ma le UC. O loʻo faʻatulagaina le faʻatulagaina mo le tausaga o le 1 poʻo le leai o se tiga, ma le RDQ faavae ma le faʻalavelave tiga.

 

Lisi 3 Faʻasolosolo Faʻasologa o Suiga mai Baseline ma Faʻasologa Faʻataunuʻu Ese

 

Ata 2 o loʻo faʻaalia ai le fetuʻunaʻi o togi PSEQ mo kulupu taʻitasi i taimi taʻitasi. O le matou manatu e faʻapea o le malosi o le tagata lava ia o le a faʻateleina i le CBT nai lo le MBSR ma le UC na faʻatoa faʻamaoniaina. Malosiaga faʻapitoa (PSEQ togi) na faʻateleina sili faʻateleina mai muamua-i le maeʻa togafitiga ma CBT nai lo le UC, ae le faʻatasi ma le CBT e faʻatusatusa i le vaega MBSR, lea na faʻateleina atili sili atu nai lo le vaega a le UC (fetuʻunai uiga [95% CI] eseʻesega i le suiga i le PSEQ mai laina amata mo CBT versus UC = 2.69 [0.96, 4.42]; CBT versus MBSR = 0.34 [? 1.43, 2.10]; MBSR versus UC = 3.03 [1.23, 4.82]) (Laulau 3). O le omnibus suʻega mo eseesega i le va o kulupu i le malosi o le tagata lava ia suiga e le taua ile 26 pe 52 vaiaso.

 

Ata 2 Faʻasolosolo Mean PSEQ Scores

Ata 2: Faʻamaumauga o le Faʻamaumauga Faʻamatalaga (Self-Effects Questionnaire (PSEQ) ma le 95% vaʻaia o le faʻatuatuaga) i le laina amata (muamua-randomization), 8 vaiaso (post-treatments), 26 vaiaso, ma 52 vaiaso mo tagata auai na vaʻaia i le CBT, MBSR, ma le UC . O loʻo faʻatulagaina le faʻatulagaina mo le tausaga o le 1 poʻo le leai o se tiga, ma le RDQ faavae ma le faʻalavelave tiga.

 

O lo matou talitonuga o le taliaina o le a faateleina atili i le MBSR nai lo le CBT ma le UC e le faʻamaonia. O le suʻega suʻega mo eseesega i vaega eseese e le taua mo le aofai atoa o le CPAQ-8 poʻo le Suiga Faʻagaoioiga o Galuega i soo se taimi (Table 3). O le suʻega o le Pain Willingness ua faʻapitoa i 52 vaiaso, pe a faʻatusatusa atu i le UC le vaega o le MBSR ma le CBT, ae le o faʻatusatusa i le tasi (le eseesega o le [95% CI] i le suiga mo le MBSR versus UC = 1.15 [0.05, 2.24]; CBT ma UC = 1.23 [0.16, 2.30]).

 

O lo matou talitonuga o le mafaufau o le a faateleina atili i le MBSR nai lo le CBT na faʻamaonia. O vaega uma o le MBSR ma le CBT na faʻaalia le faateleina o le faʻatusatusa i le UC i luga ole FFMQ-SF Fua ole faʻafesoʻotaʻi i 8 vaiaso (MBSR vs UC = 0.18 [0.01, 0.36]; CBT faʻatasi ma UC = 0.28 [0.10, 0.46]), o eseesega i mulimuli ane tulitulimatagau e le o fuainumera taua (Laulau 3, Ata 3). Sa i ai le maualuga tele o le maualuga o le fua o le Non-judging with MBSR versus CBT (eseese [95% CI] difference i suiga = 0.29 [0.12, 0.46]) faapea ma le MBSR ma le UC (0.32 [0.13, 0.50]) i le 8 vaiaso, ae leai se eseesega tele i le va o vaega i taimi mulimuli ane (Ata 4). O le suʻega suʻega mo feeseeseaiga i totonu o vaega e le taua mo le Faʻatinoina ma le Faʻalauiloa poʻo le Faʻataʻitaʻiga i soo se taimi.

 

Ata 3 Faʻasolosolo Manulauti FFMQ-SF Faʻatonuina Aloaia Scores

Ata 3: Faʻataunuʻuina lona uiga Five Facet Mindfulness Questionnaire-Form Short (FFMQ-SF) Tau o le le toe faʻafouina (ma le 95% vaʻaiaiga) i le laina (muamua-randomization), 8 vaiaso (post-treatment), 26 vaiaso, ma 52 vaiaso mo tagata auai i le CBT, MBSR, ma le UC. O loʻo faʻatulagaina le faʻatulagaina mo le tausaga o le 1 poʻo le leai o se tiga, ma le RDQ faavae ma le faʻalavelave tiga.

 

Ata 4 Faʻasolosolo Manulauti FFMQ-SF E le faʻamasinoina Scores

Ata 4: Faʻataunuʻuina lona uiga Five Facet Mindfulness Questionnaire-Faʻamatalaga Pupuu (FFMQ-SF) Auai e le faʻamasinoina (ma 95% vaʻaiaiga) i le laina (muamua-randomization), 8 vaiaso (post-treatment), 26 vaiaso, ma le 52 vaiaso mo tagata auai na faʻavasegaina i le CBT, MBSR, ma le UC. O loʻo faʻatulagaina le faʻatulagaina mo le tausaga o le 1 poʻo le leai o se tiga, ma le RDQ faavae ma le faʻalavelave tiga.

 

O le maaleale o iloiloga e ala i le faʻaaogaina o faʻamatalaga ae le o faʻamatalaga na maua ai tali tutusa tutusa, faatasi ai ma 2 faʻafitauli laiti. O le eseesega i le va o le MBSR ma le CBT i le suiga o le faʻalavelave i le 8 vaiaso, e ui lava e foliga tutusa ma le maualuga, e le o toe fuainumera ona o le itiiti o le suiga o le va o suiga. Lona lua, o le suʻebusuʻega mo le CPAQ-8 Pain Willingness i le 52 vaiaso e le o se fuainumera taua (P = 0.07).

 

Togafitiga Faʻasologa o kulupu i Suiga i Suʻesuʻega Faʻataʻitaʻiga Faʻaleleia I le Auai o Tagata Auai Randomised to CBT poʻo MBSR O ai na maeʻa i Least 6 Sessions

 

O le siata 4 o loʻo faʻaalia ai le fetuʻunaʻiina o suiga mai le laina amata ma fetuʻutuʻiga uiga i le va o vaega-eseesega i le faiga o togafitiga i le 8, 26, ma le 52 vaiaso mo tagata na auai i le MBSR poʻo le CBT ma faʻamaeʻaina ai le 6 poʻo le sili atu sauniga o latou togafitiga atofaina. O eseesega i le va o le MBSR ma le CBT na tali tutusa i le tele ia latou i le ITT faʻataʻitaʻiga. Na o ni nai eseesega i fuainumera taua o faʻatusatusaga. Faʻatusatusa i iʻuga o loʻo faʻaaoga ai le ITT faʻataʻitaʻiga, o le eseʻesega i le va o le MBSR ma le CBT i le faʻalavelave faʻafuaseʻi (PCS) i le 8 vaiaso, ua le toe faʻamaumauga taua ma i le 52 vaiaso, ua atili faʻateleina le vaega a le CBT nai lo le vaega a le MBSR i luga o le FFMQ-SF. Fua vaʻai ma le vaʻai (fetuʻunaʻi lona uiga eseʻesega i suiga mai le laina amata mo MBSR faʻatusatusa i le CBT =? 0.30 [? 0.53,? 0.07]). O le maʻaleʻale suʻesuʻega faʻaaogaina matauina nai lo le taʻua faʻamaumauga maua mai leai se eseʻesega iuga.

 

Lisi 4 Faʻasolosolo Faʻasologa o Suiga mai Baseline ma Faʻasologa Faʻataunuʻu Ese

 

Talanoaga

 

I lenei auiliiliga o faʻamaumauga mai se RCT e faʻatusatusaina le MBSR, CBT, ma le UC mo le CLBP, o tatou talitonuga e vaʻaia e le MBSR ma le CBT tulaga faʻavae ua talitonuina e le o faʻamaonia ni togafitiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o lo matou manatu o le mafaufau o le a faateleina atili i le MBSR nai lo le faʻamaonia o le CBT mo na o le 1 o 4 na fuaina itu o le mafaufau (e le o faʻamasino). O le isi facet, faʻatasi ma le faʻalauiloa, na faʻateleina i le CBT nai lo MBSR i 26 vaiaso. O nei eseesega e laiti. O le faateleina o le mafaufau ina ua maeʻa lipotia muamua le polokalama o le tigaina o multidisciplinary [10]; oa tatou sailiga e lagolagoina atili ai se manatu e siitia le mafaufau o le MBSR ma le CBT i se taimi pupuu. Matou te leʻi mauaina ni aʻafiaga umi o togafitiga e tusa ai ma le UC i le mafaufau.

 

E feteʻenaʻi foi ma le manatu, o le faʻalavelave na faʻaititia ai le tele o togafitiga faʻatasi ma le MBSR nai lo le CBT. Ae ui i lea, o le eseesega i le va o togafitiga e laiti ma e le taua fuainumera i mulimuli ane. O togafitiga uma e lua na lelei pe a faatusatusa i le UC i le faʻaitiitia o faʻalavelave i le 52 vaiaso. E ui o suʻesuʻega na muamua atu na faʻaalia ai le faʻaitiitia o le faʻaleagaina ina ua maeʻa le CBT [35,48,56,57] ma polokalama faʻatonutonuina o le tigaina, o le [17,24,37] matou o le muamua e faʻaalia ai faʻaitiitiga tutusa mo togafitiga, faatasi ai ma aʻafiaga i le 1 tausaga.

 

Faʻateleina le malosi o le tagata lava ia ua faʻaalia e fesoʻotaʻi ma le faʻaleleia atili o le tiga ma le faʻatinoga, [6] ma se puluvaga taua ole CBT. [56] Ae peitaʻi, e feteenai ma o tatou manatu, o le tiga o le tagata lava ia e leʻi faʻatupulaia atili i le CBT nai lo ma le MBSR i soʻo se taimi. I le faatusatusa i le UC, sa matua faateleina le faateleina o le malosi o le tagata lava ia faatasi ai ma le MBSR ma le CBT i tua atu o togafitiga. O nei tali na maua mai i le muai suʻesuʻega o aafiaga lelei o le CBT, e aofia ai le kulupu CBT mo le tiga, [33] i luga o le malosi o le tagata lava ia. [3,56,57] Little research has examined changes self-efficacy after MBIs for pain pain, although the self-efficacy increased more with MBSR nai lo le tausiga masani mo tagata gasegase i totonu o se suʻesuʻega pailate [63] ma sili atu i le MBSR nai lo aʻoaʻoga faʻalesoifua maloloina mo CLBP i totonu o le RCT. [37] O a matou sailiga faaopoopo i le malamalama i lenei vaega e ala i le faailoaina o le MBSR ei ai penefiti maualalo ona o le tiga o le tagata lava ia e pei o CBT.

 

O suʻesuʻega muamua na le maua i le faʻamalosiina na maua ai le tutusa o le faateleina o le taliaina o tiga i le maeʻa ai o le CBT ma le taliaina ma le Tautinoga Therapy64 (lea, e le pei o le CBT masani, aemaise lava le taliaina o le tiga), ma le faateleina o le taliaina pe a maeʻa togafitiga o multidisciplinary multitisciplinary CBT [1,2] i vaega uma i le aluga o taimi, faatasi ai ma le 1 o se eseesega taua tele i totonu o le 3 vaega i faʻataʻitaʻiga 3 faʻataʻitaʻiga ma 3 faʻasologa o taimi (tulituliloaina maualuga ma le MBSR ma le CBT nai lo UC i le Pain Willingness subscale i 52 vaiaso). O loʻo taʻu mai ai o le taliaina e mafai ona faʻatuputeleina i le taimi e tusa lava po oa togafitiga, e ui lava e manaʻomia le faʻamaonia i lenei suʻesuʻega.

 

Two possibilities could explain our previously-reported findings of generally similar effectiveness of MBSR and CBT for CLBP:[12] (1) the treatment effects on outcomes were due to different, but equally effective, therapeutic mechanisms, or (2) the treatments had similar effects on the same therapeutic mechanisms. Our current findings support the latter view. Both treatments may improve pain, function, and other outcomes through different strategies that decrease individuals� views of their pain as threatening and disruptive and encourage activity participation despite pain. MBSR and CBT differ in content, but both include relaxation techniques (e.g., progressive muscle relaxation in CBT, meditation in MBSR, breathing techniques in both) and strategies to decrease the threat value of pain (education and cognitive restructuring in CBT, accepting experiences without reactivity or judgment in MBSR). Thus, although CBT emphasizes learning skills for managing pain and decreasing negative emotional responses, and MBSR emphasizes mindfulness and meditation, both treatments may help patients relax, react less negatively to pain, and view thoughts as mental processes rather than as accurate representations of reality, thereby resulting in decreased emotional distress, activity avoidance, and pain bothersomeness.

 

O a matou auiliiliga na faʻaalia ai foʻi le sologa lelei i le va o ituaiga eseese o mea na talitonuina e faʻafesoʻotaʻi aafiaga o le MBSR ma le CBT i luga o taunuʻuga masani o le tiga. E pei ona taʻua, ao le i togafitia togafitiga, o aʻafiaga tiga e fesoʻotaʻi faʻatasi ma le tiga o le malosi o le tagata lava ia, taliaina o le tiga, ma le 3 o le mafaufau (lē toe talileleia, le faʻamasinoina, ma le galue faʻatasi ma le silafia), ma le taliaina o tiga e fesootai lelei ma le tiga -gatonu. O le taliaina o tiga ma le malosi o le tagata lava ia sa fesoʻotaʻi lelei foi ma fuataga o le mafaufau. O a tatou taunuuga e ogatasi ma faʻamatalaga muamua o fesoʻotaʻiga le lelei i le va o fua o le faʻalavelave ma le taliaina, [15,19,60] faʻamaoniaga le lelei i le va o fua o le faʻalavelave ma le mafaufau, [10,46,18] ma mafutaga lelei i le va o fua o le taliaina o le tiga ma le mafaufau. [19]

 

I le avea ai o se vaega, i le tulaga e atagia ai e nei fuafuaga a latou fuafuaga faamoemoeina, o nei sailiiliga e lagolagoina ai se vaaiga i le le mautonu e fesootai ma isi sootaga tutusa e lua e atagia ai le auai i gaoioiga faaleaganuu e ui lava i tiga ae e ese le faamamafaina o le aveeseina mai taumafaiga e pulea le tiga: tiga taliaina (faʻavae mai taumafaiga e pulea le tiga ma le auai i gaoioiga e ui lava i tiga) ma le malosi o le tagata lava ia (talitonu i le mafai ona pulea le tiga ma auai i gaoioiga faaleaganuu). O le tutusa o nisi o fesili fesili e lagolagoina atili ai lenei vaaiga ma atonu e saofaga i mafutaga ua matauina. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le CPAQ-8 ma le PSEQ o loʻo aofia ai mea e uiga i le faia o gaoioiga masani e ui lava i tiga. E le gata i lea, o loʻo i ai se faʻavae faʻavae ma manatu faʻavae mo le faʻalavelave (e taulaʻi atu i le tiga e maua ai tali le lelei ma le aʻafia) e pei foi ona fesoʻotai ma le mafaufau (ie, malamalama i fuamosa e aunoa ma le faʻamasinoga poʻo le toe faʻafoisia), ma le vaʻaia o le mafaufau e tutusa faatasi ai, ae ese mai, taliaina ma le malosi o le tagata lava ia. O isi galuega e manaʻomia e faʻamalamalama ai le vavalalata i le va o nei faʻatulagaga faʻavae ma le lautele e fua i ai a latou fuataga (a) o mea e fesoʻotai faʻatasi ae faʻapitoa ma faʻapitoa ma vaʻaia (b) vaega eseese o se mea faʻapitoa.

 

O loʻo tumau pea ona mafai e le MBSR ma le CBT ona aʻafia ai le tele o tagata faufautua taua e leʻo iloiloina i lenei suʻesuʻega. O a matou taunuʻuga o loʻo faʻamaonia ai le manaʻoga mo nisi suʻesuʻega ina ia faʻamalamalama lelei atili ai le aufaasālalau o aafiaga o le MBSR ma le CBT i luga o faʻafitauli eseese o le tiga, faʻatautaia auala e sili ona malamalama ma lelei ai nei tagata faufautua, ia sili atu le malamalama i mafutaga i le va o suiga tau togafitiga o aʻafiaga e aʻafia ai taunuuga (eg. , faʻaititia le faʻalavelave faʻafuaseʻi e mafai ona faʻatalanoa le aafiaga o le mafaufau i luga o le le atoatoa [10]), ma faʻaleleia togafitiga o le mafaufau e sili atu ona lelei ma lelei ona aʻafia ai nei tagata faufautua. O suʻesuʻega e manaʻomia foi e iloa ai uiga o le onosai e fesootaʻi ma le tali atu i faʻafitauli eseese faʻale-mafaufau mo le faʻalaumua o le tiga.

 

O le tele o tapulaa suʻesuʻega e faʻatautaia ai talanoaga O i latou o loʻo auai na maua ni laʻititi laʻititi o le faʻafitauli o le mafaufau (e pei o le faʻalavelave, le faʻalavelave) ma na matou suʻesuʻeina le CBT, lea na faʻaalia ai le aoga tele, [33,40,55] telefoni, ma manuia aoga lautele, ae atonu e le sili atu lona aoga nai lo le CBT. [36,66 ] E le mafai ona faʻamalamalamaina le tele o tagata faʻalavelave faʻaleagaina (faʻataʻitaʻiga, falemaʻi maʻi), o le a sili atu le avanoa e faʻaleleia atili ai le faʻatinoga o le faʻaogaina o le gaioiga, ma le faʻatusatusaina o le MBSR ma le CBT taitoatasi.

 

Only somewhat over half of the participants randomized to MBSR or CBT attended at least 6 of the 8 sessions. Results could differ in studies with higher rates of treatment adherence; however, our results in �as-treated� analyses generally mirrored those of ITT analyses. Treatment adherence has been shown to be associated with benefits from both CBT for chronic back pain[31] and MBSR.[9] Research is needed to identify ways to increase MBSR and CBT session attendance, and to determine whether treatment effects on therapeutic mechanism and outcome variables are strengthened with greater adherence and practice.

 

I le mea mulimuli, oa tatou fuafuaga e ono le mafai ona faʻamaonia lelei ia faʻatulagaga ua fuafuaina. Mo se faʻataʻitaʻiga, o la tatou mafaufau ma le tiga o le taliaina o fuataga o ni fua pupuu o fua muamua; e ui lava o nei pepa pupuu na faaalia ai le faatuatuaina ma le aloaia, o le uluai fuataga poo isi faiga o nei mea e mafai ona faia eseese. Lauwerier et al. [34] e maitauina le tele o faafitauli i le CPAQ-8 Pain Willingness, e aofia ai ma le sui o mea e manaʻomia ai le tiga. E le gata i lea, o le taliaina o le tiga e fuaina i fua eseese o metotia faʻafeiloaʻi o tiga, atonu e atagia ai eseesega i faʻamatalaga. [34]

 

I le aotelega, o le muamua suʻesuʻega lea e suʻesuʻe ai fegalegaleaiga i le va o fua autu o metotia taua o le MBSR ma le CBT mo tiga tumau - o le mafaufau ma tiga tiga, malaia o le tagata lava ia, ma le taliaina - ma iloiloina suiga i nei faiga i le va o tagata auai i le RCT faʻatusatusa MBSR ma CBT mo tiga tumau. O le fua faʻafuaseʻi na fesoʻotaʻi faʻafesoʻotaʻi ma le feololo i le va o fesoʻotaʻiga o le taliaina, malosi o le tagata lava ia, ma le mafaufau. I lenei faʻataʻitaʻiga o tagata taʻitoʻatasi e maualalo le maualalo o tulaga o le mafaufau i le amataga, MBSR ma le CBT na i ai ni aafiaga pupuu ma umi foi i nei faiga. Fuaina o faʻalavelave mataʻutia, taliaina, lava-aoga, ma le mafaufau ono paʻu eseʻese itu o le faʻaauau o le mafaufau, afaina, ma amioga tali i tiga, ma mala mataʻutia ma gaioiga 'aloʻese i le tasi pito o le faʻaauau ma faʻaauau pea le auai i masani masani gaioiga ma le leai o leaga le mafaufau ma afaina ai reactivity i tiga i le isi. O MBSR ma CBT e ono iai ni faʻamanuiaga tau togafitiga e ala i le fesoasoani i tagata taʻitoʻatasi ma le tumau o le tiga suia mai le muamua i le mulimuli. O a matou taunuʻuga faʻailoa mai le aoga taua o le faʻamamaina uma o metotia ma faʻataʻitaʻiga o metotia o togafitiga o le tiga o le mafaufau e sili atu le loloto ma lelei le puʻeina o mea taua e taua i le fetuʻunaʻi i tiga masani.

 

aotelega

 

MBSR ma le CBT na i ai aafiaga tutusa ma taimi umi i luga o fuataga o mafaufauga ma tiga faʻaleagaina, malosi o le tagata lava ia, ma le taliaina.

 

Faʻafetai

 

O suʻesuʻega na lipotia i lenei tusi sa lagolagoina e le National Center for Complementary & Integrative Health o le National Institutes of Health i lalo o le Award Number R01AT006226. Faʻamatalaga muamua e fesoʻotaʻi ma lenei suʻesuʻega na faʻaalia i se pepa lautele i le 34th tausaga faʻaletausaga o le American Pain Society, Palm Springs, Me 2015 (Turner, J., Sherman, K., Anderson, M., Balderson, B., Cook, A., ma Cherkin, D .: Faʻalavelave, tiga o oe lava, mafaufau, ma taliaina: Fegalegaleaiga ma suiga i tagata taʻitoʻatasi mauaina CBT, MBSR, poʻo le masani ona tausia tiga masani tua tiga).

 

Faamatalaga Faʻamatalaga

 

Feteenaiga o le tului: Judith Turner maua taui mai PAR, Inc. i luga o le faʻatauina o le Chronic Pain Coping Inventory (CPCI) ma le CPCI / Fuataga o Faʻafitauli Tiga (SOPA). O isi tusitala e leai ni feteenaiga e fiafia i ai.

 

I le faaiuga, mafatiaga o se vaega o se taua tali talafeagai e taofi o tatou tino i luga o le mata i le tulaga o tulaga matautia, Peitai, popole faifai pea pe a leai se moni lamatiaga mafai ona avea ma se mataupu moni mo le tele o tagata, aemaise pe a faʻailoga o maualalo tua tiga, faatasi ai ma isi amata ona faʻaalia. O le mafuaʻaga o le tusitusiga i luga atu o le faʻamautinoaina le aoga o le faʻatonutonuina o mafatiaga i le togafitia o maualalo tua tiga. I le iʻuga, o le faʻatonutonuina o mafatiaga na faʻauma e fesoasoani i togafitiga. Faʻamatalaga na taʻua mai le National Center for Biotechnology Information (NCBI). O le lautele o a matou faʻamatalaga e faʻatapulaʻaina i le fomaʻi faʻapea foi ma manuaga tuga ma tulaga. Ina ia talanoaina le mataupu, faʻamolemole lagona le saoloto e fesili ia Dr. Jimenez pe faʻafesoʻotaʻi mai matou 915-850-0900 .

 

Faʻailoina e Dr. Alex Jimenez

 

Green-Call-Now-Button-24H-150x150-2-3.png

 

Aʻoaʻoga Faʻaopoopo: Paʻu Paʻa

 

E tusa ai ma fuainumera, e tusa ma le 80% o tagata o le a oʻo i faʻamaoniga o tiga i tua e le itiiti ifo ma le tasi i o latou olaga atoa. O le tiga mulimuli o se faasea masani lea e mafai ona mafua ona o le tele o manuaga ma / poo tuutuuga. O le tele o taimi, o le faʻaleagaina masani o le vaʻai ma le matutua e ono mafua ai le tiga. E iai faʻamaʻi vaʻaia pe a oʻo i le mea e faʻavaivaia, e pei o le gel-like o le 'intervertebral disc' e ala i loimata i lona taamilosaga, o le pito i fafo o le cartilage, faʻamalosi ma faʻafefe ai aʻa aʻa. O faʻasalaga faʻasalalau e masani lava ona tutupu i le pito i lalo, poʻo le lumine spine, ae e mafai foi ona tupu i luga o le tui o le au, poo le ua. O le afaina o neura e maua i le maualalo ona o le manua ma / poʻo se tulaga faʻateleina e mafai ona oʻo atu ai i faailoga o le sciatica.

 

blog blog ataata pepa lapopoa

 

FAʻAALIGA TOPIC: TUʻUʻU FAʻATASI: O Oe Lelei Oe!

 

AUTU TULAGA FAATINO: FAʻAALIGA: Taʻaloga Taʻaloga? | Vincent Garcia | Patient | El Paso, TX Chiropractor

 

Blank
mau faasino
1. �kerblom S, Perrin S, Rivano Fischer M, McCracken LM. The mediating role of acceptance in multidisciplinary cognitive-behavioral therapy for chronic pain.�J Tiga. '16(7): 606--615[PubMed]
2. Baranoff J, Hanrahan SJ, Kapur D, Connor JP. Taliaina o se gaioiga fesuisuiaʻi e faʻatatau i faʻalavelave mataʻutia i multidisciplinary tiga togafitiga. ''Eur J Pain. '2013;17(1): 101--110[PubMed]
3. Bernardy K, Fuber N, Kollner V, Hauser W. Efficacy of cognitive-behavioral therapies in fibromyalgia syndrome � a systematic review and metaanalysis of randomized controlled trials.�J Rheumatol. '2010;37(10): 1991--2005[PubMed]
4. Blacker M, Meleo-Meyer F, Kabat-Zinn J, Santorelli SFStress Reduction Clinic Mafaufauga-Faavae Faʻafitauli Faʻamalieina (MBSR) Taiala Taiala.�Center for Mindfulness in Medicine, Health Care, and Society, Division of Preventive and Behavioral Medicine, Department of Medicine, University of Massachusetts Medical School; Worcester, MA: 2009.
5. Bohlmeijer E, ten Klooster P, Fledderus M, Veehof M, Baer R. Psychometric properties of the five facet mindfulness questionnaire in depressed adults and development of a short form.�Assessment.�2011;18: 308--320. [PubMed]
6. Brister H, Turner JA, Aaron LA, Mancl L. Self-efficacy is associated with pain, functioning, and coping among patients with chronic temporomandibular disorder pain.�J Orofac tiga.�2006;20: 115--124. [PubMed]
7. Burns JW, Glenn B, Bruehl S, Harden RN, Lofland K. O mea taua e mafua mai i le maeʻa ai o togafitiga o tiga masani o le multidisciplinary: o le toe faia ma le faʻaopoopoga o le felavasaʻi o vaega o faʻatonuga.Behav Res Ther. '2003;41: 1163--1182. [PubMed]
8. Burns JW, Kubilus A, Bruehl S, Harden RN, Lofland K. Do changes in cognitive factors influence outcome following multidisciplinary treatment for chronic pain? A cross-lagged panel analysis.�J Faʻafesoʻotaʻi Fomaʻi Psychol. ''2003;71: 81--91. [PubMed]
9. Carmody J, Baer R. Relationships between mindfulness practice and levels of mindfulness, medical and psychological symptoms and well-being in a mindfulness-based stress reduction program.�J Behav Med. ''2008;31: 23--33. [PubMed]
10. Cassidy EL, Atherton RJ, Robertson N, Walsh DA, Gillett R. Mindfulness, gaioiga ma faʻalavelave faʻaletonu ina ua maeʻa multidisciplinary tiga faʻatautaia mo tiga maualalo maualalo tua tiga.Tiga. '2012;153(3): 644--650[PubMed]
11. Caudill M.�Managing Pain Before It Manages You.�Guilford Press; New York: 1994.
12. Cherkin DC, Sherman KJ, Balderson BH, Cook AJ, Anderson ML, Hawkes RJ, Hansen KE, Turner JA. Effect of mindfulness-based stress reduction vs cognitive behavioral therapy or usual care on back pain and functional limitations in adults with chronic low back pain: a randomized clinical trial.�JAMA2016;315(12): 1240--1249[PMC free article] [PubMed]
13. Cherkin DC, Sherman KJ, Balderson BH, Turner JA, Cook AJ, Stoelb B, Herman PM, Deyo RA, Hawkes RJ. Comparison of complementary and alternative medicine with conventional mind�body therapies for chronic back pain: protocol for the Mind�body Approaches to Pain (MAP) randomized controlled trial.�Tofotofoga2014;15: 211--211. [PMC free article] [PubMed]
14. Chiesa A, Serretti A. Mindfulness-based interventions for chronic pain: a systematic review of the evidence.�J Suiga Faʻafouina Med. '2011;17: 83--93. [PubMed]
15. Chiros C, O’Brien W. Acceptance, appraisals, and coping in relation to migraine headache: an evaluation of interrelationships using daily diary methods.�J Behav Med. ''2011;34(4): 307--320[PubMed]
16. Cramer H, Haller H, Lauche R, Dobos G. Mafaufauga-faʻavae mafatiaga faʻaititia mo maualalo tua tua. O se iloiloga faʻasolosolo. ''BMC Faʻamalieina Suiga Med. '2012;12(1): 162.--[PMC free article] [PubMed]
17. Cusens B, Duggan GB, Thorne K, Burch V. Evaluation of the Breathworks mindfulness-based pain management programme: effects on well-being and multiple measures of mindfulness.�Clin Psychol Psychother.�2010;17(1): 63--78[PubMed]
18. Day MA, Smitherman A, Ward LC, Thorn BE. An investigation of the associations between measures of mindfulness and pain catastrophizing.�Clin J Pain. '2015;31(3): 222--228[PubMed]
19. de Boer MJ, Steinhagen HE, Versteegen GJ, Struys MMRF, Sanderman R. Mindfulness, acceptance and catastrophizing in chronic pain.�PLoS TASI2014;9(1): e87445. [PMC free article] [PubMed]
20. Ehde DM, Dillworth TM, Turner JA. Cognitive-behavioral therapy for individuals with chronic pain.�Am Psychol. '2014;69(2): 153--166[PubMed]
21. Esmer G, Blum J, Rulf J, Pier J. Mindfulness-based stress reduction for failed back surgery syndrome: a randomized controlled trial.�JAOA.�2010;110(11): 646--652[PubMed]
22. Fish RA, Hogan MJ, Morrison TG, Stewart I, McGuire BE. Willing and able: a closer look at pain willingness and activity engagement on the chronic pain acceptance questionnaire (CPAQ-8).�J Tiga. '2013;14(3): 233--245[PubMed]
23. Fish RA, McGuire B, Hogan M, Morrison TG, Stewart I. Validation of the Chronic Pain Acceptance Questionnaire (CPAQ) in an Internet sample and development and preliminary validation of the CPAQ-8.�Tiga. '2010;149(3): 435--443[PubMed]
24. Gardner-Nix J, Backman S, Barbati J, Grummitt J. Evaluating distance education of a mindfulness-based meditation programme for chronic pain management.�J Telemed Telecare.�2008;14(2): 88--92.[PubMed]
25. Grossman P, Tiefenthaler-Gilmer U, Raysz A, Kesper U. Mafaufauga toleniga o se fesoasoani mo le fibromyalgia: faamaoniga o le postintervention ma 3-tausaga tulitatao manuia i le soifua manuia.Psychotherom Psychosom. ''2007;76: 226--233. [PubMed]
26. Gu J, Strauss C, Bond R, Cavanagh K. How do mindfulness-based cognitive therapy and mindfulness-based stress reduction improve mental health and wellbeing? A systematic review and meta-analysis of mediation studies.�Clin Psychol Rev.�2015;37: 1--12. [PubMed]
27. Jensen MP. Psychosocial approaches to pain management: An organizational framework.�PAIN.�2011;152(4): 717--725[PubMed]
28. Kabat-Zinn J. O se polokalame mo gasegase i fafo mo vailaʻau masani mo tagata gasegase tumau e faavae i le faiga o le mafaufau loloto i mea e mafaufau loloto i ai: mafaufauga loloto ma iʻuga amataGen Hosp Psychiatry. ''1982;4(1): 33--47[PubMed]
29. Kabat-Zinn J. Mindfulness-Based Interventions in context: past, present, and future.�Clin Psychol.�2003;10(2): 144--156.
30. Keng S, Smoski MJ, Robins CJ, Ekblad AG, Brantley JG. Mechanisms of change in mindfulness-based stress reduction: self-compassion and mindfulness as mediators of intervention outcomes.�J Cogn Psychother. ''2012;26: 270--280.
31. Kerns RD, Burns JW, Shulman M, Jensen MP, Nielson WR, Czlapinski R, Dallas MI, Chatkoff D, Sellinger J, Heapy A, Rosenberger P. Can we improve cognitive�behavioral therapy for chronic back pain treatment engagement and adherence? A controlled trial of tailored versus standard therapy.�Soifua Maloloina Psychology. '2014;33(9): 938--947[PubMed]
32. Kroenke K, Spitzer RL, Williams JBW, L�we B. The Patient Health Questionnaire Somatic, Anxiety, and Depressive Symptom Scales: a systematic review.�Gen Hosp Psychiatry. ''2010;32(4): 345--359.[PubMed]
33. Lamb SE, Hansen Z, Lall R, Castelnuovo E, Withers EJ, Nichols V, Potter R, Underwood MR. Group cognitive behavioural treatment for low-back pain in primary care: a randomised controlled trial and cost-effectiveness analysis.�Lancet2010;375(9718): 916--923[PubMed]
34. Lauwerier E, Caes L, Van Damme S, Goubert L, Rosseel Y, Crombez G. Acceptance: What’s in a name? A content analysis of acceptance instruments in individuals with chronic pain.�J Tiga. '2015;16: 306--317. [PubMed]
35. Litt MD, Shafer DM, Ibanez CR, Kreutzer DL, Tawfik-Yonkers Z. Momentary pain and coping in temporomandibular disorder pain: Exploring mechanisms of cognitive behavioral treatment for chronic pain.�PAIN.�2009;145(1-2): 160--168. [PMC free article] [PubMed]
36. Moreno S, Gili M, Magall�n R, Bauz� N, Roca M, del Hoyo YL, Garcia-Campayo J. Effectiveness of group versus individual cognitive-behavioral therapy in patients with abridged somatization disorder: a randomized controlled trial.�Psychosom Med. ''2013;75(6): 600--608[PubMed]
37. Morone NE, Greco CM, Moore CG, Rollman BL, Lane B, Morrow LA, Glynn NW, Weiner DK. A mind-body program for older adults with chronic low back pain: a randomized clinical trial.�JAMA Internal Medicine.�2016;176: 329--337. [PubMed]
38. Morone NE, Greco CM, Weiner DK. Mafaufauga manatunatu loloto mo le togafitiga o le tumau maualalo tua tua i tagata matutua: O se randomized pulea pailate suesuega.Tiga. '2008;134(3): 310--319[PMC free article][PubMed]
39. Nicholas MK. The pain self-efficacy questionnaire: Taking pain into account.�Eur J Pain. '2007;11(2): 153--163[PubMed]
40. Nicholas MK, Asghari A, Blyth FM, Wood BM, Murray R, McCabe R, Brnabic A, Beeston L, Corbett M, Sherrington C, Overton S. Self-management intervention for chronic pain in older adults: a randomised controlled trial.�PAIN.�2013;154: 824--835. [PubMed]
41. Otis JD. 'Managing chronic pain – a cognitive-behavioral therapy approach: therapist guide.�Oxford University Press; New York: 2007.
42. Patrick DL, Deyo RA, Atlas SJ, Singer DE, Chapin A, Keller RB. Iloiloina ole soifua maloloina e fesoʻotaʻi ma le soifua maloloina i tagata mamaʻiSpine1995;20(17): 1899--1909[PubMed]
43. Public Health Service and Health Care Financing Administration . Public Health Service; Washington, D. C.: International classification of diseases, 9th revision, clinical modification.. 1980.
44. Reiner K, Tibi L, Lipsitz JD. Do mindfulness-based interventions reduce pain intensity? A critical review of the literature.�Paʻu Med. '2013;14(2): 230--242[PubMed]
45. Roland M, Morris R. A study of the natural history of back pain. Part 1: Development of a reliable and sensitive measure of disability in low-back pain.�Spine1983;8(2): 141--144[PubMed]
46. Sch�tze R, Rees C, Preece M, Sch�tze M. Low mindfulness predicts pain catastrophizing in a fear-avoidance model of chronic pain.�Tiga. '2010;148(1): 120--127[PubMed]
47. Scott W, Wideman T, Sullivan M. Clinically meaningful scores on pain catastrophizing before and after multidisciplinary rehabilitation: a prospective study of individuals with subacute pain after whiplash injury.�Clin J Pain. '2014;30: 183--190. [PubMed]
48. Smeets RJEM Vlaeyen JWS, Kester ADM Knottnerus JA. Reduction of pain catastrophizing mediates the outcome of both physical and cognitive-behavioral treatment in chronic low back pain.�J Tiga. '2006;7: 261--271. [PubMed]
49. Sullivan M.�The pain catastrophizing scale user manual.�2009--sullivan-painresearch.mcgill.ca/pdf/pcs/PCSManual_English.pdf.
50. Sullivan MJL, Epikopo SR, Pivik J. O le tiga faʻatiga fua fua: atinaʻe ma faʻamaoniaina.Psychol iloilo1995;7(4): 524--532.
51. Thorn BE.�Cognitive therapy for chronic pain: a step-by-step guide.�The Guilford Press; New York: 2004.
52. Thorn BE, Burns JW. Common and specific treatment mechanisms in psychosocial pain interventions: the need for a new research agenda.�PAIN.�2011;152: 705--706. [PubMed]
53. Turk D, Winter F.�The Pain Survival Guide: How to Reclaim Your life.�American Psychological Association; Washington, D.C.: 2005.
54. Turner JA. Comparison of group progressive-relaxation training and cognitive-behavioral group therapy for chronic low back pain.�J Faʻafesoʻotaʻi Fomaʻi Psychol. ''1982;50: 757--765. [PubMed]
55. Turner JA, Clancy S. Comparison of operant behavioral and cognitive-behavioral group treatment for chronic low back pain.�J Faʻafesoʻotaʻi Fomaʻi Psychol. ''1988;56: 261--266. [PubMed]
56. Turner JA, Holtzman S, Mancl L. Mediators, moderators, ma tagata vavalo o fesuiaiga o togafitiga i le mafaufau-amio faʻamalositino togafitiga mo tiga tumau.Tiga. '2007;127: 276--286. [PubMed]
57. Turner JA, Mancl L, Aaron LA. Short- and long-term efficacy of brief cognitive-behavioral therapy for patients with chronic temporomandibular disorder pain: a randomized, controlled trial.�Tiga. '2006;121: 181--194. [PubMed]
58. Turner JA, Romano JM. Cognitive-behavioral therapy for chronic pain. In: Loeser JD, editor.�Bonica’s Management of Pain.�Lippincott Williams & Wilkins; Philadelphia: 2001. pp. 1751�1758.
59. Veehof MM, Oskam M-J, Schreurs KMG, Bohlmeijer ET. Acceptance-based interventions for the treatment of chronic pain: A systematic review and meta-analysis.�PAIN��2011;152(3): 533--542.[PubMed]
60. Viane I, Crombez G, Eccleston C, Poppe C, Devulder J, Van Houdenhove B, De Corte W. Acceptance of pain is an independent predictor of mental well-being in patients with chronic pain: empirical evidence and reappraisal.�Tiga. '2003;106(1--2): 65--72. [PubMed]
61. Vitiello M, McCurry S, Shortreed SM, Balderson BH, Baker L, Keefe FJ, Rybarczyk BD, Von Korff M. Cognitive-behavioral treatment for comorbid insomnia and osteoarthritis pain in primary care: the lifestyles randomized controlled trial.�JAGS.�2013;61: 947--956. [PMC free article] [PubMed]
62. Wang M, Fitzmaurice GM. A simple imputation method for longitudinal studies with non ignorable non-responses.�Biom J. 2006;48: 302--318. [PubMed]
63. Wells RE, Burch R, Paulsen RH, Wayne PM, Houle TT, Loder E. Meditation for migraines: a pilot randomized controlled trial.�Uiga o le ulu2014;54(9): 1484--1495[PubMed]
64. Wetherell JL, Afari N, Rutledge T, Sorrell JT, Stoddard JA, Petkus AJ, Solomon BC, Lehman DH, Liu L, Lang AJ, Hampton Atkinson J. A randomized, controlled trial of acceptance and commitment therapy and cognitive-behavioral therapy for chronic pain.�Tiga. '2011;152(9): 2098--2107[PubMed]
65. Wong SY-S, Chan FW-K, Wong RL-P, Chu M-C, Kitty Lam Y-Y, Mercer SW, Ma SH. Comparing the effectiveness of mindfulness-based stress reduction and multidisciplinary intervention programs for chronic pain: a randomized comparative trial.�Clin J Pain. '2011;27(8): 724--734[PubMed]
66. Yamadera W, Sato M, Harada D, Iwashita M, Aoki R, Obuchi K, Ozone M, Itoh H, Nakayama K. Comparisons of short-term efficacy between individual and group cognitive behavioral therapy for primary insomnia.�Sleep Biol Rhythms.�2013;11(3): 176--184[PMC free article] [PubMed]
67. Zeger SL, Liang JK-Y. Longitudinal data analysis for discrete and continuous outcomes.�Biometric1986;42: 121--130. [PubMed]
Tapuni Faʻatasiga