ClickCease
+ 1-915-850-0900 spinedoctors@gmail.com
Page Filifilia

Paleni Hormone

Paleni Hormone. Hormone pei o le estrogen, testosterone, adrenaline, ma le inisalini o ni avefe'au vaila'au taua e aafia ai le tele o itu o le soifua maloloina o se tagata. O Hormone e fa'alilolilo e fua eseese ma totoga, e aofia ai le thyroid, adrenals, pituitary, ovaries, testicles, ma le pancreas. O le endocrine system atoa e galulue faʻatasi e pulea le maualuga o hormones o loʻo taamilo i le tino atoa. Ma afai e tasi pe sili atu e le paleni, e mafai ona mafua ai faʻafitauli ogaoga o le soifua maloloina.

O faʻamaoniga sili ona taatele o le le atoatoa o le hormone e aofia ai:

  • Fa'ato'a fanau ma taimi e le'i masani ai
  • Pauna mamafa poʻo paʻu leiloa (le mafaamatalaina, e le ona o le fuafuaina ma le loto i ai o se tasi taumafataga)
  • Paʻu ma le popole
  • Vaivai
  • moe fiti
  • Low libido
  • Suiga talafeagai
  • Faʻafitauli ma le faʻapalapala
  • Lamolemole mata ma le leiloa

O fa'ailoga ole fa'aletonu ole hormonal e mafai ona fa'alagolago ile ituaiga fa'aletonu po'o ma'i e mafua ai. Mo se faʻataʻitaʻiga, o faʻamaoniga o le maʻisuka e aofia ai le mamafa, suiga o le manaʻo, faʻaleagaina neura, ma faʻafitauli o le vaai. O togafitiga masani mo le faaletonu o le homone e aofia ai togafitiga e sui ai le homone gaosia, ie, tui inisalini, vailaʻau o thyroid.

Ae ui i lea, faatasi ai ma nei ituaiga o togafitiga e oʻo mai ai aʻafiaga leaga, e pei o le faʻalagolago i vailaʻau, aʻafiaga ogaoga e pei o le stroke, osteoporosis, popole, faʻafitauli o le fanautama, kanesa, ma isi mea. Ma fa'atasi ai ma nei togafiti fa'apipi'i, o fa'ailoga e le togafitia ae na'o le ufiufi.

O le mea e lelei ai, o loʻo i ai auala e maua ai le paleni masani o le hormone. Mo se faʻataʻitaʻiga, aloese mai suauu maualuga i gaʻo omega-6 (safflower, sunflower, sana, canola, soya, ma pinati). Nai lo lena, ia fa'aogaina puna'oa fa'aola o omega-3 fa'anatura (i'a vao, fatu lino, fatu chia, walnuts, ma mea'ai manu fafaga mutia).


Faʻasologa o le Faʻaiuga: Perimenopause

Faʻasologa o le Faʻaiuga: Perimenopause

E te lagona:

  • Faʻafefe vevela?
  • Mafaufauga mafaufau?
  • Le fiafia i feusuaiga?
  • Faʻafeiloaʻi Mood?
  • Faʻateleina tiga tiga, mago, poʻo le vevela?

Afai o loʻo e feagai ma se tasi o nei tulaga, o lona uiga e mafai ona e alu e ala i le gaioiga.

A oʻo le tino i se tausaga patino, o le maualuga o le hormone o le a faʻapupulaina pea ona faʻaitiitia, mafua ai ona maua e le tagata ni faʻaʻailoga latou te le maua lava. Mo tamaitai, latou te ui atu se alualu i luma matua e taʻua o le menopause, o se vaega masani o le matua, ma pe a tuʻu le fafine e fua mai fuamoa. O le toso se tasi e afaina i le lima tausaga, e fuafua i le fea atunuu latou te o mai ai. A o lei oʻo i se fafine le faagasologa o le moaopa, e amata le perimenopausal ao lei oʻo i luma le alualu i luma o le taamilosaga. E le gata i lena, pe a oʻo atu se fafine i le perimenopause, o loʻo aʻafia le latou endocrine i suiga o le hormonal aʻo amata ona fesuisuiaʻi hormones i le taimi o le suiga i le taamilosaga.

Perimenopausal

Perimenopausal e mafai ona faʻamatalaina i auala eseese; ae ui i lea, e mafai e le au suʻesuʻe ona malilie e amata le perimenopausal pe a amata e se tamaitai ona i ai ni mea e le masani ai. E mafua ona o le faʻaitiitia o le natura o latou galuega a le fafine, ma o le a avea ma o latou taimi faʻasalaga mulimuli. Faʻaalia suʻesuʻega o le perimenopausal e taʻitaʻia ai i le moaopause ma mulimuli mai pe a uma le misaopaopa. O le mea e ofo ai, i le taimi o le laʻititi o tausaga, o le maualuga o le hormone o le a amata ona fesuisuiai, ma o le estrogen ua amata ona avea ma se maualuga maualuga atu nai lo le averesi. Mulimuli ane, e ui lava e tasi le taimi e fai ai le moa i le tulaga o le meli, ae o le maualuga o le hormone o le a amata faʻaitiitia lemu malie.

Perimenopausal Symoms

estrogen

A o'o mai le endocrin system, e fai sona sao pe a alu se fafine i le perimenopause. Talu ai ona o le endocrine e maua ai hormones ma e nafa ma le toe gaosia o hormones, ua mautinoa ai o le tino o le tino o loʻo i ai le estrogen ma le gaserone e lua. A leai se homoni i totonu o le tino, e mafua ona o aafiaga o vevela vevela e mafua mai i le suimeni. O le taimi nei o suʻesuʻega faʻaalia o le tele o fafine e le o manatu e tatau ona vevela le vevela seia oʻo i le moa. O se tasi lea o faailoga e maua e tamaitai uma. O isi faʻamaoniga e mafai ona mafua ai ona maua e tamaitai i latou pe a latou feagai. O latou na:

  • O vevela vevela ma le vevela i le po: E tusa ma le 35% -50% o fafine e maua i le toto, o le a mafatia i se galu faafuasei o le vevela o le tino lea e aofia ai le afaina o le faʻafefe o le tino lea e mafai ona tumau i le lima i le sefulu minute. O le mea e ofo ai e mafai ona tupu i le po faʻapea foi pe a amata le afu o le tino.
  • Vaʻa faʻafefe: A oʻo ina amata le faʻaitiitia o le estrogen i le taimi o le tuai o le perimenopause, o le a mafua ai ona avea le vevela ma se mea e sili ona vevela ma pala. Afai e tupu lenei mea, e mafai ona mafua ai le ita, maʻe, ma mafai ona avea ma puna o tiga i le taimi o feusuaiga.
  • Mafuli toto: A oʻo ina amata ona faʻaitiitia le tulaga o le gaseterone, e mafai ona mafua ai le tuputupu ae o le timometrium, o le ufiufi uterine e avea ai ma mafaufau sili atu nai lo le masani ai, ae oʻo ai i se vaitaimi sili ona mamafa. E le gata i lena, ae afai ei ai le fibroid poʻo le afaina, ona avea lea o na tulaga e lua ma mea e sili atu ona faigata.
  • Faʻafitauli moe: Na maua suʻesuʻega e tusa ma le fasefulu pasene o fafine e maua i le perimenopausal e iai faafitauli i le moe. I le va o le pisa o le po ma le faʻavevesiina o le moe, o le faafitauli e ono faigata tele ona molia i le faʻasalaga o le hormone, ma o le moe e suia e pei o se tagata matua. Ma le isi, o le siʻomaga o se faʻalavelave masani mo tamaʻitaʻi uma e lua.
  • Mood swings: E tusa ma le sefulu i le luasefulu pasene o tamaitai oe na aafia i lagona i le taimi o le perimenopause e fesoʻotaʻi ma le maualuga o le estrogen. A maua e tamaitai ni faʻalogona o lagona, e masani lava ona tutupu i le vaeluagalemu, e pei o le atuatuvale, le atoatoa o le soifua maloloina, ma se talafaasolopito o le atuatuvale.
  • Manatua mo sina taimi: O le mea e ofo ai, e toʻatele tamaitai ua faitio e uiga i faafitauli faʻapitoa mo le manatuaina o le taimi puupuu faʻapea foʻi ma le faigata o le taimi e faʻatautaia ai i le suiga o le taamilosaga. E ui lava o le estrogen ma le progesterone e fesoasoani e tausia ai le faiʻai, e itiiti lava ni faʻamatalaga e vavae ese ai aafiaga o le matua ma le mafaufau o mea e mafai ona fesootaʻi i suiga o le hormone.

Ua maua foi suʻesuʻega i le taimi o le suiga o le menopausal, o le masani ai masani o le fafine o le taamilosaga taamilosaga o le a faʻalavelaveina, ma o le masani ovatory taʻamilosaga o le a paʻu masani. I le taimi lava e tasi, o le gonadotropin tulaga o le a amata ona tulaʻi faʻapea foi ma le follicle-faʻamalosia homone o le a faʻateleina luga o le fafine foliga vaaia.

iʻuga

Menopause o se tulaga masani i le olaga o se fafine. O le aofaʻi o le homone o le a amata ona fesuisuiaʻi, ma e amata uma lava pe a amata ona taofi e le fafine le faʻasologa. I le perimenopause, o le amataga o le suiga o le menopausal aʻo amata ona suia le tino o le fafine. Mai vevela susulu i le le masani ai moe faiga, perimenopause o se masani ai ala e faʻailoa ai i le tino o loʻo sau suiga. Nisi oloa ua mamanuina e fesoasoani i le lagolagoina o le metabolism o le estrogene i totonu uma o le fafine ma le tane faapea foi ma oloa e fesoasoani i le lagolagoina o le paleni o le hormonal ma le masani masani mo tamaʻitaʻi i le tausaga o le gaosia.

O le lautele o a tatou faʻamatalaga e faʻamapulaʻa i fomaʻi, musikalokeletal, ma mataupu tau le soifua maloloina o le tino poo mataupu tau vailaʻau faʻaleafugaga, autu, ma talatalanoaga. Matou te faʻaogaina togafitiga faʻalesoifua maloloina e togafitia ai manuʻa poʻo faʻalavelave o le masukulekelet system. O lo matou ofisa ua faia se taumafaiga talafeagai e tuʻuina atu faʻamaoniga lagolago ma ua faʻamaonia suʻesuʻega suʻesuʻega talafeagai poʻo suʻesuʻega e lagolago ai o matou pou. Matou te faia foi ni kopi o suʻesuʻega suʻesuʻe suʻesuʻe e avanoa i le komiti poʻo le lautele pe a talosagaina. Ina ia toe talanoaina le mataupu o loʻo i luga, faamolemole ia lagona le saolotoga e fesili atu ia Dr. Alex Jimenez pe faʻafesoʻotaʻi mai i matou 915-850-0900.


mau:

Publishing, Harvard Health. �Perimenopause: Rocky Road to Menopause.� Harvard Health, Iuni 2009, www.health.harvard.edu/womens-health/perimenopause-rocky-road-to-menopause.

Buckler, Helen. �The Menopause Transition: Endocrine Changes and Clinical Symptoms.� Le Journal of the British Menopause Society, National Library of Medicine, Iuni 2005, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15970017.

Cherney, Kristeen. � Effects of Menopause on the Body.� Soifua maloloina, 5 Fepuari 2019, www.healthline.com/health/menopause/hrt-effects-on-body.

Edwards, Beatrice J, and Jin Li. �Endocrinology of Menopause.� Vaitaimi 2000, US National Library of Medicine, Fep. 2013, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23240949.

Wexler, Tamara L. �Perimenopause and Menopause Overview.� Faʻaiuga, 25 Mati 2016, www.endocrineweb.com/conditions/menopause/perimenopause-menopause-overview.


Soifua Maloloina Faʻaonapo Nei- Esse Quam Videri

O le Iunivesite e ofoina atu le tele o ituaiga fomaʻi mo fomaʻi galue ma faʻataʻitaʻiga. O la latou sini o le faʻaalia i tagata taʻitoʻatasi o loʻo mananaʻo e faia se eseesega i togafitiga faʻapitoa faʻamalosi ma faʻamatalaga malamalama e mafai ona latou tuʻuina atu.

Faʻamālōlōina Faʻatonu: Paʻu-Brain Barrier ma le Endocrine System

Faʻamālōlōina Faʻatonu: Paʻu-Brain Barrier ma le Endocrine System

E te lagona:

  • Faʻafitauli leaga?
  • Lueina o suti i le ao?
  • Tupe mama?
  • O le aotelega o le lagona o le afaina?
  • Matafefe, maasiasi, pe e te fefe i lou tino atoa?

Afai o loʻo e feagai ma se tasi o nei tulaga, atonu o lou paʻu toto-faiʻai ma lau system endocrine lea e mafai ona faʻalatalata.

O le faiʻai i totonu o le tino o le tino o le faiga faʻavae muamua lea e mautinoa ai o loʻo faʻaoga saʻo le faiga a le tino. E aofia ai le gastrointestinal system, o le tino o le hepatic, o le neurological system, ma, sili atu ona taua, le system endocrine. I totonu o le faiʻai, e ui i lea, ei ai se mea e taʻua o le pupuni o le toto, e fesoʻotaʻi atu i le tino o le endocrine. E taua le faʻamautinoa o loʻo puipuia le toto o le faiʻai ma le endocrin i le tino o le tagata.

O le Paʻu-Brain Barrier

O le pupuni o le toto i le tino e vavae ese ai le fatugalemu o le tino mai le tino. E ui lava o le pupuni o le faiʻai o le toto e vavaeeseina ai le faʻalavelave o le tino, e le taofia ai homoni mai le ulu atu i le faiʻai. Faʻaalia suʻesuʻega e mafai e le faiʻai ona nonoa ma faʻamalosolo soʻo se mea e felafoaʻi ma mafai ona agavaa e avea o se okeni endocrine. Afai e tupu lenei mea, e mafai ona avea ma se tasi o sili ona telē ma sili ona gasegase o gaioiga o le endocrine e ala i le avea o se taulaʻau ma le faalilolilo o hormones.

20191001-kanesa

Faatasi ai ma le pupuni o le toto, e faʻaalia ai toto toto e ala i le felauaiga o le toto mai le fatu i ituaiga uma ma totoga i le tino atoa. Ona tuʻuina atu lea o le okesene ma meaʻai i tisipenisione uma ma aveese le carbon dioxide ma otaota mai le gaʻo mai le tino. O vaʻa toto foi e faʻaalia ai faailo o le hormonal i tisipenisione ma o se puluvaga mo le fegalegaleai ma le faʻaogaina o le tino i mea taʻitasi. Faʻaalia suʻesuʻega talu ai ona o le pupuni o le toto faiʻai o se mea endocrin, o vailaʻau o loʻo tauaveina i totonu o le toto e mafai ona faʻaalia i se foliga o le hormone-pei. O suʻesuʻega na faʻamatalaina e mafai ona faʻaalia e le toto o le faiʻai o le toto le meatotino o le endocrine e pei foi o le faʻamoemoe mo hormones e mafai ona afaina ai le tele o le toto toto i totonu o le tino.

O le Endocrine System

O le endocrin system o se faaputuga o vaʻalele e faʻamalosolo ma gaosia ai hormones lea e mafai ona faatonutonuina e le gata o le tino ae ia mautinoa o loʻo faʻatonutonuina ai le metabolism o le tino ma le tele o isi galuega e manaʻomia e le tino ona faʻatino lelei. Pe a fesuisuiai le maualuga o le tino, e mafai ona lelei pe mataʻutia, e fuafua i le tulaga. Afai e maua e le tino le tele o hormones, e ono mafua ai ona maua e se tagata le hyperthyroidism, ma pe a maua e le tino se maualalo o hormones, e mafai e le tino ona i ai ni faʻalavelave ma faʻapogai ai le tino e atiaʻe ni gasegase tumau. O aʻafiaga, faʻamaʻi pipisi, ma le maʻisuka e mafai ona aʻafia ai le maualuga o le hormone i le faia o hormones pe tele tele pe itiiti foi. O le mautinoa o hormones o le tino i se paleni paleni e taua aua o le 'ai saʻo ma le faia o faʻatinoga i aso taitasi e mafai ona faʻaoga lelei ai le tino ma lagona ai le lelei.

Talu ai ona o le tino e mafai ona maua ai homoni masani, o le galuega o le hormone muamua o le mautinoa lea o loʻo malaga i totonu o le toto ma faia i totoga eseese ma fusi e manaʻomia ai le maualuga o le homone. O le maualuga o le homone e mafai ona taʻu atu i totoga uma ma fusi mea mea e tatau ona fai ma le auala e galue ai. A maua le valea e ala i le gaosia tele pe tele foi, o le a mafua ai ona faaletonu na totoga ma gaʻo.

Mo le puipuia o le toto-faiʻai, talu ai o se tino o le endocrin, e mafai ona vaeluaina le senetone receptors. O suʻesuʻega na maua e mafai e le toto o le faiʻai i le toto ona tali atu i le faʻasalalau o meaola o le homone ma faʻamalosi na mea o le homone i totonu o le toto ma le fatugalemu o le tino. E mafai foʻi ona faʻamautinoa pe a vaevaeina le senonu o le hormone e alu i le ogatotonu tutotonu o le tino ma gaʻo faʻapipiʻi. Na maua foi suʻesuʻega e faapea o tulaga o le inisalini e mafai foi ona afaina ai le gaogao endothelial cell function e ala i le tele o laina ma faʻafetaui amu acids, leptin, ma p-glycoprotein transporters i le tino.

O le mea e ofo ai, o loʻo i ai se uiga uiga ese o loʻo i ai i le pupuni o le toto. O le toto-faiʻai e faalagolago i luga o luga o luga o ona foliga o le membrane i totonu o le toto ma le vai faʻafefete o le fatugalemu o le tino o le tino ina ia mafai ai ona maua ni faailo mo le tino. O suʻesuʻega na maua o mea e puipuia ai le toto i le faiʻai o le toto e faʻaalia muamua lava i totonu o sela o endothelial o le faiʻai. E mafai ona faʻamalosia ma tausia e ala i fesoʻotaʻiga taua ma sosoʻo o loʻo fegalegaleai i totonu o le nevavascular iunite i le faiʻai. Faatasi ai ma nei faiga e pei o le endocrine e maua i le toto o le faiʻai o le toto, e mafai ona fesoasoani e faʻaitiitia ai aʻafiaga o faʻamaʻi pipisi e pei o le neurodegenerative ma le maʻi o Alzheimer.

iʻuga

O le pupuni o le faiʻai o le toto o se mea taua i totonu o le faiʻai ao galue o se tino o le endocrin ma e faia se vaega e ala i le fegalegaleai ma le maualuga o le hormone lea na natia ai le tino o le endocrine i le tino. Pe a amata ona le lelei le maualuga o le hormoni pe a fua mai se mea tele pe itiiti foi le tele o homone, e mafai ona mafua ai le maʻi o le tino ma le faiʻai o le toto i mea e le afaina i le mafaufau, e mafua ai foi le leʻo mai o le neurological disorders i totonu o le mafaufau. O nisi oloa e mafai ona fesoasoani i le endocrin system e ala i le mautinoa o paleni o paleni e paleni faapea foi ma oloa mo se fomai maloloina maloloina mo se tino maloloina.

O le lautele o a tatou faʻamatalaga e faʻamapulaʻa i fomaʻi, musikalokeletal, ma mataupu tau le soifua maloloina o le tino poo mataupu tau vailaʻau faʻaleafugaga, autu, ma talatalanoaga. Matou te faʻaogaina togafitiga faʻalesoifua maloloina e togafitia ai manuʻa poʻo faʻalavelave o le masukulekelet system. O lo matou ofisa ua faia se taumafaiga talafeagai e tuʻuina atu faʻamaoniga lagolago ma ua faʻamaonia suʻesuʻega suʻesuʻega talafeagai poʻo suʻesuʻega e lagolago ai o matou pou. Matou te faia foi ni kopi o suʻesuʻega suʻesuʻe suʻesuʻe e avanoa i le komiti poʻo le lautele pe a talosagaina. Ina ia toe talanoaina le mataupu o loʻo i luga, faamolemole ia lagona le saolotoga e fesili atu ia Dr. Alex Jimenez pe faʻafesoʻotaʻi mai i matou 915-850-0900.


mau:

Banks, William A. �Faʻafeiloaʻi le Faiʻai ma le Tino: o le Paʻu o le Toto-Fai e fai ma Faʻamatalaga Endocrine.� Endocrinology, Endocrine Society, Setema 2012, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3423627/.

Banks, William A. �O le Paʻu o le Toto-Fai o se Tissue Endocrine.� Faamatalaga o Natura. Endocrinology, National Library of Medicine, Aukuso. 2019, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/31127254.

Daneman, Richard, ma Alexandre Prat. 'O le Pa-Toto papupuni Vaʻaia o le Spring Harbor Perspectives in Biology, Cold Spring Harbor Laboratory Press, 5 Jan. 2015, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4292164/.

Zimmermann, Kim Ann. �Endocrine System: Mea Moni, Galuega ma Fa'ama'i.� LiveScience, Purch, 18 Fepuari 2018, www.livescience.com/26496-endocrine-system.html.


Soifua Maloloina Faʻaonapo Nei- Esse Quam Videri

O le Iunivesite e ofoina atu le tele o ituaiga fomaʻi mo fomaʻi galue ma faʻataʻitaʻiga. O la latou sini o le faʻaalia i tagata taʻitoʻatasi o loʻo mananaʻo e faia se eseesega i togafitiga faʻapitoa faʻamalosi ma faʻamatalaga malamalama e mafai ona latou tuʻuina atu.

 

 

 

Faʻamālōlōina Faʻatonu: Faʻasaʻo

Faʻamālōlōina Faʻatonu: Faʻasaʻo

E te lagona:

  • Se faaitiitia o le libido?
  • Faʻamataʻu faigata poʻo le faʻatagaina
  • Manuia o le vaivai o le mafaufau?
  • Faʻaititia le atoaga o le faʻatuina?
  • Le mafai ona taulai atu?

Afai o loʻo e lagona pe o loʻo e feagai ma se tasi o nei tulaga, atonu o le a e ono aafia i le tane po o le tamaʻi tane.

Pe a oʻo atu alii ma tamaitai i le 50 tausaga, e amata ona sui o latou tino. Mo tamaitai, latou te amata amataina le vevela vevela, ma ua amata foi ona suia a latou hormones. Talu ai ona o se mea masani mo hormones le suia pe a oʻo ina ua matua, e aafia ai tamaitai nai lo alii. Ua faʻaalia suʻesuʻega o tauamoni o tane ma fafine e tupu malie ao latou matutua. E i ai se faaupuga ua taua o le "tane taneopause," ma ua faʻamalamalamaina pe a maua e tamaititi le maualuga o le testosterone e fesoʻotaʻi ma le matua. O le tele o tagata soifua soifua maloloina e iai le isi igoa mo le "tane maleopause," ma o lona uiga o le vavalalata.

Soropause

O le popo ma le moa, e matua eseese lava talu mai le moaopa e mafua ai le paʻu o le fafine ma hormones mo se taimi pupuu. Faʻamaʻi, e mafua ai le gaosiga o le testosterone tane ma isi a latou hormones e faʻaitiitia ai mo le tele o tausaga. Talu ai o tulaga o le testosterone i tane e matua eseese lava, o alii matutua e foliga mai e maualalo ifo le maualuga nai lo alii talavou, ma o le maualuga o le testosterone e mafai ona faasolosolo malie malie i lalo o le olaga matua.

mapolose.jpg

Suesuega na maua that when a person ages, their aging process can affect the body�s systems, including the endocrine system. When a person is aging, their adrenal glands will go through morphological changes, and those changes can alter their cortex endocrine functions. O le isi suesuega na faʻaalia mai talu ai ona o le gasegase o le matua e fesoʻotaʻi, o loʻo i ai le le atoatoa o le tino i le tino i le endocrine, ma e maualalo le maualuga o le DHEA (dehydroepiandrosterone) ma le DHEA sulfate lea e mafai ona aafia ai tulaga cortisol.

DHEA ma le DHEA Sulfate

Faatasi ai ma le DHEA ma le DHEA sulfate, ua maua suʻesuʻega that these two are steroids that are produced abundantly by the adrenal glands in the endocrine system.� With these two components, they provide beneficial properties and effects that have anti-aging properties to stimulate the immune system and the endocrine system. When males are going through the changes as they get older, their hormones will naturally decrease in their bodies.

Talu ai o le soʻofaʻatasi o le matua e fesoʻotaʻi ma le matua ma e le atoatoa le malosi i luga o le gasegase o le tino ma o loʻo faʻaalia i le maualalo o le toto o le DHEA ma le DHEA sulfate pe a oʻo i lalo o le i ai o cortisol levels i le tino. Faʻamalo ma ona uiga, o loʻo faʻaalia ai le maualuga o tamaʻitaʻi i lalo o le DHEA, ma e mafua ai ona sili atu le lamatiaga o le faaleagaina o le erectile io latou tino. E taua le iloa o le endocrin system e amataina le faagasologa o le soifua matua.

Soropause Faʻatonu

se suʻesuʻega faʻaali how there are changes in the endocrine pathways and are being accompanied by healthy aging. The changes can be from growth hormones to sex hormones in the male�s bodies. The results show a clinical significance of these changes and have the results morphologically and functionally. Surprisingly there have been many age-associated diseases like epithelial skin cancer and neurodegenerative diseases that can attack the body due to the lack of hormones that are being produced. Hence hormone replacement therapies are conducted for older individuals.

A oʻo mai i le vavave ma le maualalo o le testosterone i alii, o loʻo iai faʻamaoniga ma faʻamaoniga e tatau ona sailia e tagata tomai faapitoa i soifua maloloina ma tane. E mafai ona latou:

  • Feusuaiga: O le laʻititi o le testosterone e mafai ona faʻaitiitia ai le manaʻoga faʻafeusuaiga, e mafua ai le le mautonu ma le leai o se mafaufau, e taʻu ai ni nai mea. E oʻo lava i suʻega o tane e ono laʻititi foi.
  • Mea e moe ai: O faʻalavelave moe e pei o le siʻomia poʻo le lagona vaivai tele ona o le maualalo o le testosterone i le tino.
  • Suiga faaletino: Mo tane e maualalo le testosterone, o suiga eseese faaletino e mafai ona tupu io latou tino. E mafai ona latou faʻateleina le gaʻo o le tino, faʻaitiitia le maso maso, ma faaitiitia le mamafa o le ponaivi. O nisi taimi e mafai e le tino tane ona atiaʻe le gynecomastia (paʻu susu) ma le gau o le tino.
  • Fesuiaiga o lagona: I le maualalo o le testosterone, e mafai ona latou maua ai se faʻaitiitia o le faʻamalosi po o le talitonuina o le tagata lava ia.

E taua le iloa o tamaiti e maualalo le testosterone, e mafai ona latou o atu mo togafitiga o le testosterone e fesoasoani e faaitiitia ai faailoga ma faailo atonu latou te ono oo i ai.

iʻuga

O le puluvaʻa o le taimi e maualalo ai le maualuga o testosterone i o latou tino. E masani lava, e mafai ona faʻaitiitia le maualuga o le hormone pe a matutua tagata, ma e taua tele le iloa o loo i ai le testosterone togafitiga mo alii ei ai tulaga maualalo o lenei hormone. E lelei le ola i se soifua maloloina lelei ma 'ai meaai masani e mafai ona fesoasoani e faʻamalosia ai maualuga maualuga o le hormone i le tino ina ia mautinoa o loʻo lelei le faʻatinoga. O nisi oloa ua i ai iinei e fesoasoani i le endocrine polokalama ma lagolago ai le faiga o le tino. Latou te fesoasoani foi i sulu o le tino ma lagolago i le gastrointestinal system ia mautinoa o loʻo lelei le faʻatinoga o le tino mo se tausaga fou maloloina.

O le lautele o a tatou faʻamatalaga e faʻamapulaʻa i fomaʻi, musikalokeletal, ma mataupu tau le soifua maloloina o le tino poo mataupu tau vailaʻau faʻaleafugaga, autu, ma talatalanoaga. Matou te faʻaogaina togafitiga faʻalesoifua maloloina e togafitia ai manuʻa poʻo faʻalavelave o le masukulekelet system. O lo matou ofisa ua faia se taumafaiga talafeagai e tuʻuina atu faʻamaoniga lagolago ma ua faʻamaonia suʻesuʻega suʻesuʻega talafeagai poʻo suʻesuʻega e lagolago ai o matou pou. Matou te faia foi ni kopi o suʻesuʻega suʻesuʻe suʻesuʻe e avanoa i le komiti poʻo le lautele pe a talosagaina. Ina ia toe talanoaina le mataupu o loʻo i luga, faamolemole ia lagona le saolotoga e fesili atu ia Dr. Alex Jimenez pe faʻafesoʻotaʻi mai i matou 915-850-0900.


mau:

Makrantonaki, Evgenia, et al. �Skin and Brain Age Together: The Role of Hormones in the Ageing Process.� Faʻataʻitaʻiga Gerontology, National Library of Medicine, Oke. 2010, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20719245.

Nawata, Hajime, et al. �Adrenopause.� Suesueina o le Hormone, National Library of Medicine, 2004, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15539809.

Papierska, Lucyna. �Adrenopause – Does It Really Exist?� Przeglad Menopauzalny = Iloiloga o Menopause, Term Publishing House, Iuni 2017, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5509973/.

R�mmler, Alexander. �Adrenopause and Dehydroepiandrosterone: Pharmacological Therapy versus Replacement Therapy.� Gynakologisch-Geburtshilfliche Rundschau, National Library of Medicine, Aperila 2003, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12649580.

Staff, Mayo Clinic. �Understanding Aging and Testosterone.� Mayo Clinic, Mayo Foundation for Medical Medical and Research, 18 Me 2017, www.mayoclinic.org/healthy-lifestyle/mens-health/in-depth/male-menopause/art-20048056.


Faʻaaogaina Faʻatekonolosi Faʻatino ma Faʻatinoga Faʻaonaponei- Esse Quam Videri

I le logoina o tagata e uiga i le auala e maua ai e le National University of Health Sciences le malamalama mo augatupulaga i le lumanaʻi oe mananao e faia se eseesega i le lalolagi. O le Iunivesite e ofoina atu le tele o ituaiga fomaʻi mo fomaʻi galue ma faʻataʻitaʻiga.

 

Faʻaiʻuga Faʻatonu: Faʻatulagaga o le Mafaufau ma le Faʻanoanoa Vaega 1

Faʻaiʻuga Faʻatonu: Faʻatulagaga o le Mafaufau ma le Faʻanoanoa Vaega 1

E te lagona:

  • Na faʻaosofia i se aso umi?
  • Le fiafia pe afai e misi meaai?
  • Matafefe, valea, po o le fefe?
  • Mataʻutia, itagofie, pe popole?
  • Le leai se mea e tasi?

Afai o loʻo e feagai ma se tasi o nei tulaga, o le a ono le lelei le fesoʻotaʻiga o lou mafaufau-tino.

I le talafaasolopito, na i ai suʻesuʻega ma talitonuga e ese le mafaufau ma le tino. O lenei talitonuga ua taliaina e le toatele; ae ui i lea, e tele faʻamaoniga o loʻo faʻaalia ai le mafaufau, ma le tino e iai le vavalalata vafealoaloaʻi i le tino e pei o le manava o le tino e lafoina faʻailo i le faiʻai ma vaʻai foʻi. Talu ai o itutino uma e lafo atu a latou faʻailo i le faiai, o le endocrine system lafoina faʻailo i le faiʻai i foliga o homone, lea e mafai ona suia ai le tagata vaʻai i le lalolagi e ala io latou mata.

Faatasi ai ma lena i le mafaufau, neuroplasticity ua faʻaalia i tagata a o latou i ai i lo latou siʻosiʻomaga, e mafai ona suia le tino fausiaina o le siosiomaga. Tele o saienitisi faaonapo nei ua mauaina ni meafaigaluega sili ona faigata e mafai ona mataʻituina ai le galu o le tino, meaola ninii, ma le tele o isi mea e mafai ona suia ai le mafaufau. Talu ai o le mafatiaga o se tali atoa-tino, e mafai ona avea ma se mea lelei ma se mea leaga mo le tino. Lelei faʻamalosi i le tino e maua ai le "fusuʻaga poʻo le sola ese" tali a o le leaga faʻafitauli e mafai ona avea faʻasolosolo ma mafai ona taʻitaʻia le tino e le toe aoga. Ma o le manatu o le i ai o le mafaufau ma le tino o se tuʻu eseʻese gaioiga foliga mai ua fai si tuai ona aoga ae faʻapea foi faʻamatalaga.

somatic-psychology_feature.png

I le suʻesuʻeina o le saienisi ma le mafaufau o le mafaufau-tino vavaeʻese, tagata suʻesuʻe mafai ona vaʻai pe faʻafefea e le tagata o homone mafai ona afaina ai latou lagona o le lalolagi. E ala i le maulu i le tino, e mafai ai foʻi ona vaʻai le au suʻesuʻe pe faʻafefea e le popolevale ona maua ai ni suiga vaʻaia i le faiʻai.

Le Auala e Fesuiaʻi ai Mafaufauga

E tele aafiaga e mafai ona suia ai le mafaufau. Pe o ni mea lelei lelei e mafai ona faʻaaogaina i le siosiomaga o le falemaʻi poʻo e mafai ona avea ma ni mea leaga leaga e pei o le atuatuvale mai mea mataga. Faʻaali suʻesuʻega e mafai e le maʻi ona suia le mafaufau ma faalagolago i le tulaga. E ui lava o le faaleagaina lea e mafua mai i le vevesi e mafai ona faʻamalolo pe afai e laʻititi. I nisi tulaga, e mafai ona lavea se tagata e ui lava o le faʻaleagaina o le tino e faʻamalolo. O le faʻaleagaina o le mafaufau e afaina pe a mafai e se tagata ona faʻalagolago i le faʻalavelave faʻafuaseʻi na latou feagai.

Faatasi ai ma se aafiaga lelei, e mafai ona latou aoga i se tagata pe a fai o le mea ua faaleagaina. Afai e lavea faʻafuaseʻi se tagata mai i soʻo se gaoioiga, latou te iloa e le toe faia lena mea. E ui lava afai e faia e se tagata ni gaoioiga faapitoa ma sili atu ona lelei i le taimi, e avea ma tomai e mafai ona latou faʻaaogaina. O nisi taimi e mafai e se tagata ona i ai se seti o tomai patino e aoga pe a latou galulue i le galuega latou te i ai. O le mea lea e faalagolago i aafiaga o loʻo feagai ma se tagata, atonu e lelei pe leaga, ae o le a manatua e latou mafaufau .

Le Eseesega i le Vaeluaga ma le Moni

E masani lava o se fefinauaiga faafilosofia i le mafaufau ma le tino. E i ai auala eseese e vaʻavaʻai ai i le soʻotaga o le mafaufau, e pei ona faʻatalanoaina e le tele o tagata suʻesuʻe pe o le mafaufau o se vaega o le tino pe o le tino o se vaega o le mafaufau. O le mea lea o le eseʻesega i le va o le Tualua ma le Monism e eseese manatu i luga o le mafaufau-tino.

Tualua o loʻo faamatalaina o le fanau mai i fafo o le tino o se mea faitino, ma o le mafaufau poʻo le mafaufau o loʻo fausiaina. O le mafuaʻaga o feusuaʻiga na amataina i ala o Cartesian o mafaufauga, lea na amata ona finau ai tagata e faapea, e lua sootaga i le va o le mafaufau ma le tino i totonu o le tino. O le mea e ofo ai, o le talitonuga i le tino ma le mafaufau, o faiga faʻapitoa e le tutusa ma le manatu o nisi tagata.

Ua taua e le faifilosofia Farani o Ren Descartes, o le mafaufau e fesootai ma le tino e ala i pine paina ma o le mafaufau e pulea le tino. Na ia aoteleina foi ona manatu i se tasi o ana faamatalaga taʻutaʻua: "Ou te manatu o lea ua ou. tino

Faatasi ai ma le talitonuga, ua faauigaina o se vaaiga faaletino ma o tagata uma ua na o ni meaola ninii faʻapitoa. E i ai le isi ituaiga o monistene e taʻua o le phenomenalism. E maua foi i mataupu faavae lelei, ma o le manatu o lenei talitonuga o le mafaufau ma le tino o ni vaega eseese se lua. Faatasi ai ma ituaiga uma o faigamalo, o manatu e foliga mai e tutusa lava, lea e faaalia ai o ituaiga taitasi o faigamalo e foliga mai e le amanaia ai le mafaufau po o le tino. E masani lava o le tasi pe o le isi, e le o faatasi i le taimi e tasi.

E faʻafefea ona aʻafia Hormones i le Brain

Pe a oo mai i le atuatuvale ma hormones, ua tele naua suesuega faasaienisi i luga o le auala e aafia ai le mafaufau i le tino i le tino. Talu mai hormones ua maua e suia ai neula ninii ma ni homone popolevale, e mafai ona latou avatua i le tino le paʻu o le malosi na te manaʻomia. E ui lava, afai e i ai se umi-faʻagaoioia o le faʻateʻi hormone mafai ona ofuina le faiʻai i lalo ma fasiotia sela o le faiʻai. Afai o se tasi ua i ai ni faʻalemafaufau faʻaletonu e mafua ai le umi faʻafitauli, e mafai ona faʻaleagaina ai le mafaufau gaioiga, ma iuga e mafai ona faʻalauteleina lagona.

iʻuga

Faatasi ai ma le sootaga o le mafaufau, e mafai ona latou auina atu faailoilo i le tasi ma ia mautinoa o loʻo galue lelei le tino o le tagata. Afai ei ai se faʻaʻumiʻumi faʻavaivai i le tino, e mafai ona faʻalavelaveina ia faailoilo ma mafua ai ona afaina le tino. O le isi mataupu o le a talanoaina pe faʻapefea ona faʻamalosi le mafaufau i le mafaufau i le tino. O nisi oloa e mafai ona fesoasoani i le tino e ala i le lagolagoina o le endocrine polokalama faʻapea foʻi ma le fesoasoani i le tino e faʻanofoina le atuatuvale le tumau.

O le lautele o a tatou faʻamatalaga e faʻamapulaʻa i fomaʻi, musikalokeletal, ma mataupu tau le soifua maloloina o le tino poo mataupu tau vailaʻau faʻaleafugaga, autu, ma talatalanoaga. Matou te faʻaogaina togafitiga faʻalesoifua maloloina e togafitia ai manuʻa poʻo faʻalavelave o le masukulekelet system. O lo matou ofisa ua faia se taumafaiga talafeagai e tuʻuina atu faʻamaoniga lagolago ma ua faʻamaonia suʻesuʻega suʻesuʻega talafeagai poʻo suʻesuʻega e lagolago ai o matou pou. Matou te faia foi ni kopi o suʻesuʻega suʻesuʻe suʻesuʻe e avanoa i le komiti poʻo le lautele pe a talosagaina. Ina ia toe talanoaina le mataupu o loʻo i luga, faamolemole ia lagona le saolotoga e fesili atu ia Dr. Alex Jimenez pe faʻafesoʻotaʻi mai i matou 915-850-0900.


mau:

Perry, Bruce D., et al. ChChildhood Trauma, the Neurobiology of Adaptation, ma le 'Use? Faʻalagolago atiaʻe o le Brain: Faʻafefea ona Avea Sitete ma' Auʻaunaga. Semantic Scholar, 1 Jan. 1995, www.semanticscholar.org/paper/Childhood-trauma%2C-the-neurobiology-of-adaptation%2C-Perry-Pollard/1d6ef0f4601a9f437910deaabc09fd2ce2e2d31e.

Au, Aʻoga Biotics. Stress - Le Mafaufau-Tino Fesoʻotaʻiga Vaega 1. Biotics Research Blog, 9 Tesema 2019, blog.bioticsresearch.com/stress-the-mind-body-connection-part-1.

Woolley, CS, ma PA Schwartzkroin. 'Aafiaga Faʻalelalolagi i le faiai Epilepsia, National Library of Medicine, 1998, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9915614.


Faʻasoifua Faʻapitoa Faʻaonaponei

Faʻaiʻuga Faʻatonu: O le Hippocampus ma le Faʻanoanoa

Faʻaiʻuga Faʻatonu: O le Hippocampus ma le Faʻanoanoa

E te lagona:

  • Faʻamalosia?
  • E leai se mea e le mafai ona puipuia?
  • E le mafai ona e manatua se mea patino?
  • Faʻanoanoa, mataga, popole?
  • Flammation?

Afai o loʻo e feagai ma nisi o nei tulaga, ona faʻaitiitia lea o lou hippocampus nai lo le masani.

Le Hippocampus

I totonu o le faiʻai, o loʻo i ai se faʻatulagaga o le S i totonu o laʻau i totonu i le lobe faaletino e taua o le hippocampus. O le hippocampus o se fausaga faigata o le faiʻai o loʻo i ai se vaega o laupepa o loʻo faʻapipiʻiina, ma o lana galuega autu e aofia ai le auala e aʻoaʻoina ai tagata ma pe faʻapefea ona latou manatua. O le hippocampus o se tasi o vaega o le limbic system talu ai e galue ai le lagona ma le tali atu i galuega ile tino. O le limbic system o loʻo i le pito o le cortex ma e aofia ai le hypothalamus ma le amygdala.

Hippocampus-Brain-fafine-2-tele-bigstock.jpg

O nei fausaga e fesoasoani e pulea ai galuega eseese a le tino e pei o le endocrine system ma le tali tali o le 'tau po'o le lele'. Faatasi ai ma le hippocampus o loʻo fesoasoani i tagata e faʻatautaia mea o loʻo latou aʻoaʻoina, o lenei fausaga e mafai ona toe maua mai ni ituaiga se lua o manatuaga e taua; o manatuaga ta'utinoga ma manatuaga va'ai va'aiga.

  • Manatu faʻaalia: O manatuaga nei e fesoʻotaʻi ma mea moni ma mea e tutupu i se tagata. E aofia ai faʻataʻitaʻiga pei o le auala e tauloto lauga ma laina i se tala o loʻo faia e se tagata.
  • Faʻafesoʻotaʻiga faʻapitoa tau fesoʻotaʻiga: O nei manatuaga e aofia ai auala poʻo auala e tatau ona aʻoaʻoina e se tagata. O se faʻataʻitaʻiga o lenei mea o avetaʻavale femalagaaʻi e pei o avetaavale taavale, pasi pasi, ma loli e tatau ona aʻoaʻoina ala i nofoaga latou te agai i ai. O le mea lea latou te faʻaaogaina ai le fanua faʻapitoa ma faʻaauau a latou auala i le tele o taimi seʻia latou maua i latou i latou e manatuaina. O faʻatautaia o fesoʻotaiga vavave faʻapitoa e teuina i le itu taumatau o le hippocampus.

Ae paga lea, o le hippocampus e mafai ona faʻaleagaina e faʻamaʻi faʻamaʻi e pei o le Alzheimer's disease ma le PTSD (Post-Traumatic Stress Disorder). A faaleagaina, ituaiga eseese e mafai ona afaina ai le gafatia ole hippocampus e fai lana galuega mo le faiʻai, ma faʻaleagaina ai le tagata mai le taofia o faʻamatalaga.

Tulaga Hippocampus

O nisi tulaga e mafai ona mafua ai ni faʻafitauli i le tino pe a faʻaleaga le hippocampus. O lenei lauiloa o le hippocampus atrophy, lea o le neurons ma le uʻuronal volume i totonu o le hippocampal o se leiloa.

Fa'ama'i Alzheimer

O le fa'ama'i o le Alzheimer o le taimi lea e amata ai ona leiloa e le tagata lona mafaufau. Pe a faʻaleagaina le hippocampus, e mafai ona mafua ai se vaeluaga i le va o cortex ma taʻitaʻia ai le faʻamaonia o faʻamatalaga. Faʻaali suʻesuʻega a o'o ina aga'i i luma le fa'ama'i o le Alzheimer, o le a mou atu le voluma o le hippocampus, ma o le a atili faigata ai mo se tagata ona galue io latou olaga i aso uma.

Epilepsy

A maua e le tagata se maʻi pipili, e ono mafua ona o se hippocampus ua faaleagaina. Faʻaalia suʻesuʻega o loʻo aʻafia 50 i 75% o tagata mamaʻi i lenei faʻamaʻi atonu ei ai le sclerosis o le hippocampal, ma afai latou te feoti, o loʻo i ai i latou le epilepsis o le tino. Ole tele suʻesuʻega o loʻo taʻua ai o le faʻaaogaina o le hippocampal sclerosis i le epilepsy e mafai ona fesoʻotaʻi ma le atinaʻeina o le mumu i le hippocampus i le lotoifale ma le faʻaleagaina o le toto.

toto maualuga

A faʻaleaga le hippocampus, e mafai ona tupu le toto maualuga i se tagata. toto maualuga o le isi igoa mo le maualuga o le toto, ma e mafai ona oʻo atu ai i faʻafitauli ogaoga o le soifua maloloina i le tino. E ui lava e le o iloa le mafuaʻaga o le maualuga o le maualuga, o aʻafiaga o aʻafiaga mai le maualuga maualuga e mafai ona aofia ai:

  • Siosiomaga e pei o le atuatuvale poʻo le le lava o faamalositino
  • Gaoioiga i luga
  • Pusa plasma

Faʻaali suʻesuʻega o le maualuga o le maualuga ma isi mea lamatia o loʻo faʻalauiloaina e avea o se mea tuʻufaʻatasi e taʻitaʻia ai atrophy i le hippocampal.

Fa'ama'i Cushing

O le ma'i Cushing po'o le Cushing syndrome o le taimi e fa'aalia ai le tino i le maualuga o le cortisol mo se taimi umi. Faʻaali suʻesuʻega pe a leiloa le tele o le telefoni feaveaʻi i le maualuga o le corticosteroid i totonu o le tino ma e ono mafua ai. A tele naua cortisol e gaosia i le tino, o se tasi lea o faʻailoga o le Cushing syndrome. O nisi o faʻailoga e aofia ai:

  • Tupe mama
  • O le tino o mea e teu ai i le ogatotonu, foliga, pito i luga ma le va o tauau
  • Pink po o le lanu viole
  • Thinning, o le paʻu o le paʻu e faigofie ona momomo
  • Faʻaitiitia o le faʻamalositinoina, faʻamaʻi pipisi ma faʻamaʻi pipisi
  • Ame
  • Vaivai vai
  • Faʻaiuga faʻamalosi
  • Lisi o le pulea o lagona

Talu ai ona o le atuatuvale e fai sona sao i le endocrin system ma le neurological system, o loo i ai toetoe 80 tausaga o suʻesuʻega i le tele o le taulaiga i luga o vaega eseese o le HPA (hypothalamic-pituitary-adrenal) axis ma hormones na te gaosia. O loʻo faʻaalia ai o le glucocorticoids e avea ma aufaasālalau mo le faʻalavelave faʻaleagaina i luga o le hippocampus ma avea ma mafuaʻaga o aʻafiaga o le mafaufau.

iʻuga

O le hippocampus o loʻo i totonu o le paʻu faaletino o le faiʻai. O lenei s-shaped structure e mafai ona vave faʻaleagaina ona o le atuatuvale ma isi mea e le aʻafia e mafai ona aafia ai le tino ma ona tino. A afaina ai le hippocampus, pe a afaina ai le hippocampus, e mafai ona taitaia le hormones o loo gaosia ma avea ai ma mea e afaina ai ma mafua ai ona faaleagaina. O nisi oloa o loʻo i ai iinei e faʻamautinoa ai o loʻo galue lelei le endocrin system ma lagolagoina le metabolic system, o le gastrointestinal system, faʻapea foi ma le mautinoa o palemoni e paleni.

O le lautele o a tatou faʻamatalaga e faʻamapulaʻa i fomaʻi, musikalokeletal, ma mataupu tau le soifua maloloina o le tino poo mataupu tau vailaʻau faʻaleafugaga, autu, ma talatalanoaga. Matou te faʻaogaina togafitiga faʻalesoifua maloloina e togafitia ai manuʻa poʻo faʻalavelave o le masukulekelet system. O lo matou ofisa ua faia se taumafaiga talafeagai e tuʻuina atu faʻamaoniga lagolago ma ua faʻamaonia suʻesuʻega suʻesuʻega talafeagai poʻo suʻesuʻega e lagolago ai o matou pou. Matou te faia foi ni kopi o suʻesuʻega suʻesuʻe suʻesuʻe e avanoa i le komiti poʻo le lautele pe a talosagaina. Ina ia toe talanoaina le mataupu o loʻo i luga, faamolemole ia lagona le saolotoga e fesili atu ia Dr. Alex Jimenez pe faʻafesoʻotaʻi mai i matou 915-850-0900.


mau:

Anand, Kuljeet Singh, ma Vikas Dhikav. �Hippocampus i le Soifua Maloloina ma Fa'ama'i: Ose Va'aiga Lautele.� Faamaumauga o Initia Academy o Neurology, Med iloa Publications & Media Pvt Ltd, Oketopa 2012, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3548359/.

Dresden, Danielle. �Hippocampus: Galuega, Tele, ma Faafitauli.� Fomaʻi News i Aso Nei, MediLexicon International, 7 Tesema 2017, www.medicalnewstoday.com/articles/313295.php.

Felman, Atamu. �Toe maualuga: Mafuaaga, Fa'ailoga, ma Togafitiga.� Fomaʻi News i Aso Nei, MediLexicon International, 22 Iulai 2019, www.medicalnewstoday.com/articles/150109.php.

Kim, Eun Joo, ma isi. �Aafiaga Fa'atiga i le Hippocampus: o se Iloiloga Mata'utia.� Aʻoaʻoga & Manatu (Cold Spring Harbor, NY), Cold Spring Harbor Laboratory Press, 18 Aug. 2015, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4561403/.

Au, Mayo Clinic. �Cushing Syndrome.� Mayo Clinic, Foundation Mayo Foundation for Medical Medical and Research, 30 May 2019, www.mayoclinic.org/disease-conditions/cushing-syndrome/symptoms-causes/syc-20351310.

 

 

Glycine: Mataʻutia le Matafaioi mo Hormones ma le moe

Glycine: Mataʻutia le Matafaioi mo Hormones ma le moe

E te lagona:

  • Flammation?
  • Faʻafitauli leaga?
  • Tupe mama?
  • Fog fog?
  • Paʻa tiga, susunuina, poʻo le tiga 1-4 itula pe a uma ona 'ai?

Afai o loʻo e feagai ma se tasi o nei tulaga, o lona uiga atonu o loʻo e feagai ma laʻititi laʻititi i totonu o lou tino.

Glycine

Glycine

Glycine o se taua o le amino acids e aoga lena i le tino. E fesoasoani e lagolago le gastrointestinal system, o le neurological system, o le musculoskeletal system, ma le tino i le tino mai mea leaga e mafua ai le tino o le tagata i le le toe aoga. O le Glycine e oʻo lava i le neurotransmitter ma e mafai ona fesoasoani e faʻatele le glutathione i le faiʻai e ala i le tuʻuina atu o vailaʻau faʻaleagaina. Glycine maua ai se suamalie tofo pe a faʻaumatia i le tino. E ui lava o le glycine ei ai sona taua tele i le tino o le tagata, o le amino acid na mauaina sina mea leai se gauai mai talu ai nei.

O le mea uiga ese e uiga i le glycine o le mea lea e le taua "amino acids. O le uiga o lenei mea e mafai e le tino ona gaosia e ia lava ma tufatufa atu i le faiga e manaʻomia ai le glycine. E ese mai lenei mea mai le "mea taua" amino acids aua o nisi meaʻai ma vitamini e tatau ona sau mai le meaai o latou lava meaai. Pe a iai se tulaga vaivai o le glycine, e le afaina ai le tino; peitaʻi, pe a iai se faʻalavelave tele o le glycine, e mafai ona taʻitaʻia ai le le faia o le tali, faʻagasolo le tuputupu ae o le tino, ma le le faʻaaogaina o le metabolism.

Glycine mo le Brain

Talu ai o le glycine o se neurotransmitter mo le faiʻai, o lona uiga e aofia uma ai le fiafia ma le faʻatagaina. Mo le gaioiga o le gafatia, o le glycine e avea ma tagata faʻatau mo NMDA mo le mafaufau. Mo gaioiga faʻatoʻilaloina, fesoasoani le glycine e faʻateleina le serotonin neurotransmitter. Faʻaali suʻesuʻega o le serotonin o le tuaa o le melatonin. A faʻaleleia le maualuga ona o mea faʻapipiʻi, o mea aoga aoga e mafua ai ona fesoasoani e faʻaitiitia le le mautonu ma maua ai le lelei o le moe.

Glycine i luga o le moe

E ui i le tele o le aʻafiaga o le serotonin, o le glycine ua lauiloa e faʻaaogaina o se togafitiga mo tagata taʻitoʻatasi e faʻaleleia atili ai le lelei o le moe e pei o se tala fou ma se auala saogalemu. Faʻaali suʻesuʻega Ole glycine e mafai ona faʻateleina le tafe o le toto i pito o le tino e ala i le faʻaititia o le vevela o le tino, ose faʻailoga taua lea e amata ai le moe. A tupu lenei mea, glycine mafai faʻateleina le tagata le taimi a o latou i ai i le moe REM, maua ai le tagata e maua ai se moe lelei po. O isi suʻesuʻega faʻaalia ai o le glycine mafai ona taofia le stimulate orexin neo e nafa ma le faʻaosofia ma le malosi homeostasis, o se mea taua ma mafai ona faʻaosofia le moe-REM poʻo po foi ala ala.

Glycine's Cognitive Aafiaga

E i ai le tele o aʻafiaga o mafaufauga e maua e glycine. Faʻaalia suʻesuʻega o le aʻafiaga aoga o le glycine e mafai ona fesoasoani e faʻaleleia mafaufauga o le mafaufau i tupulaga laiti ma vaeluaina. E mafai ona aoga lenei mea mo tagata mamaʻi o loʻo i ai le fomaʻi, le maʻi o Parkinson, ma le faamai o Huntington. Suesuega faaopoopo o loʻo faʻaalia ai foi o tagata gasegase e maua i le faʻamaʻi o le Alzheimer e faʻaaogaina le glycine e pei o le gaosiga o le malosi mo o latou mafaufau.

Glycine Osteoprotective Effects

E tele isi faʻamatalaga e uiga i le glycine supplementation, e maua ai le gasegase o le estrogen-pei o le osteoprotective mo fafine minuopausal. O suʻesuʻega e faʻaalia e fesoasoani le glycine i le faaitiitia o le mamafa o le oloa ma maua ai le faateleina o le mamafa o le mamafa o le gaʻo e mafua mai i le ovariectomy. E tele faʻasinomaga o loʻo tuʻuina atu a latou tamaʻitaʻi maʻi e iai le moa e faʻaaoga ai le glycine ia latou meaʻai.

Tele Faʻafitauli o Glycine

Talu ai o le glycine o le amino acid e le taua ma o le neurotransmitter mo le fatugalemu o le tino, o lenei faʻaopoopoga e mafai ona fesoasoani i musika sili, ponaivi, ma mea fesoʻotaʻi faʻatasi ai ma le paʻu. Glycine e i ai se vaega R laitiiti, lea e fausia ai le fausaga tolu o le helix e faia i tropocollagen. I totonu o le tino, o 33% o faʻapalapala uma e aofia ai le glycine. O le maualuga o le tino i le tino e mafai ona faʻaititia e mafua mai ona o soʻo se tasi ua matua. Pe a tupu lenei mea, o faʻamaoniga faʻapitoa e pei o le gasegase e tupu. Tagata faʻatau suʻesuʻe o nisi vailaʻau o le glycine e mafai ona faʻamalosia ai sooga ma puipuia ai le gasegase o le gasegase e ala i le faʻafefeteina o le faʻamalolo o le cytokine e ala i le faʻateleina o le malosi o le chloride i le tino.

Glycine o se tasi o mea amino e tolu lea e mafai ona fesoasoani e fesoasoani i le gaosia o le glutathione mo le tino o le tagata. Talu ai o lenei amino acid o le o se tagata e faʻafefeteina, o le a tetee atu i faʻamatalaga o le proinflammatory mai le hydrogen peroxyide. Faʻaali suʻesuʻega o le glycine supplementation e tāua tele le taua i le paleniina o gaioiga toe faʻaleagaina e mafua mai i le maʻi faʻasolosolo i le tino o le tagata ma le puipuia o maʻi mai le faʻaleagaina o meaola. E iai sili atu suʻesuʻega e pei o se suʻesuʻega ua taʻua o le glycine ei ai sona sao taua i le metabolism ma le taumafa o meaola mamanu ma tagata. Talu ai o le glycine e puipuia mai le afaina ma maua ai le soifua maloloina lelei mo le tino, pe a faaitiitia le maualuga o le glycine i le tino, e mafai ona fesootaʻi atu i le faaletonu o le metabolism e pei o le maʻisuka 2 ma le maʻi o le ate.

Glycine aʻafiaga cytoprotective i luga o le ate ma le gastrointestinal tract e ala i le faʻaogaina o meaola sua. E taua tele lenei mea ona o le glycine e fai sona sao i le fesoasoani i lipids ia avea ma vitamini ma vai inu lipid-soluble ina ia gauai i le tino. I totonu o le hyperlipidemia ava malosi, o suʻesuʻega ua faʻaalia ai e mafai e le glycine ona faʻaititia le maualuga o le ava i totonu o le toto ma tumau ai i le amio saʻo e ala i le faʻaitiitia o le lipid. E mafai foi e Glycine ona puipuia le manava ma le gaʻo mai mea leaga e mafua mai i le gastrointestinal disorders. Talu ai ona o le glycine e mafai ona faatumauina le faamaoni o le enterocyte ma puipuia ai apoptosis, o ona aafiaga e tetee i le inflammatory e mafai ona tau ai le atuatuvale. E mafai ona latou tuʻuina atu manaʻoga i le manaʻoga ma le gutu i le tino.

iʻuga

Glycine o se vailaʻau amino taua lea e maua mai ai mea e tetee ai-inflammatory mo le le gata i le metabolism a le tino ae fesoasoani foi i le gastrointestinal system. Faatasi ai ma suʻesuʻega ma suʻesuʻega fou e uiga i le glycine, e taua tele mo lenei amino acid e faʻaauau ai ona tuʻuina atu ni mea e le mafaagaloina i le tino o le tagata ma ia mautinoa o loʻo galue lelei. A oʻo ina amata ona ulufale atu i le tino, pe a iai se gasegase, e ono mafua ai ona le lelei le tino. O le aofia ai o glycine-tamaoaiga i mea taumafa i aso uma e mafai ona fesoasoani e faʻamalosolo malie ai faailoga. O nisi oloa e aoga mo le tino ona latou te fesoasoani e lagolago le polokalama puipuia ma ia mautinoa o loʻo galue le tino.

O le lautele o a tatou faʻamatalaga e faʻamapulaʻa i fomaʻi, musikalokeletal, ma mataupu tau le soifua maloloina o le tino poo mataupu tau vailaʻau faʻaleafugaga, autu, ma talatalanoaga. Matou te faʻaogaina togafitiga faʻalesoifua maloloina e togafitia ai manuʻa poʻo faʻalavelave o le masukulekelet system. O lo matou ofisa ua faia se taumafaiga talafeagai e tuʻuina atu faʻamaoniga lagolago ma ua faʻamaonia suʻesuʻega suʻesuʻega talafeagai poʻo suʻesuʻega e lagolago ai o matou pou. Matou te faia foi ni kopi o suʻesuʻega suʻesuʻe suʻesuʻe e avanoa i le komiti poʻo le lautele pe a talosagaina. Ina ia toe talanoaina le mataupu o loʻo i luga, faamolemole ia lagona le saolotoga e fesili atu ia Dr. Alex Jimenez pe faʻafesoʻotaʻi mai i matou 915-850-0900.


mau:

Bannai, Makoto, et al. Oral Administration o le Glycine Faʻateleina Extracellular Serotonin ae le o le Dopamine i le Prefrontal Cortex o Fusi. Wiley Online Library, John Wiley & Sons, Ltd (10.1111), 17 Mati 2011, onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/j.1440-1819.2010.02181.x.

D az-Flores, Margarita, et al. OOral supplementation ma le Glycine e faʻaititia ai le faʻamamafa o le okesene i tagata mamaʻi ma le metabolic Syndrome, faʻaleleia atili o latou toto totoga. Faʻamaumauga a le Kanata o le Faʻatekinolosi ma le Faʻataʻitaʻi, National Library of Medicine, Oke. 2013, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24144057.

Faila, SE, et al. Enef Faʻamanuiaga Aʻoga o le Glycine (Bioglycin) i le Manatua ma le Faʻalogo i Talavou ma le Matua-Matua Tagata Matutua. ' Journal of Clinical Psychopharmacology, US National Library of Medicine, Dec. 1999, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10587285.

Griffin, Jeddidiah WD, ma Patrick C Bradshaw. "Amino Acid Catabolism i le Alzheimer's Disease Brain: Uo poʻo le Foe?" Faʻasoloina o Vailaau Faasaʻi ma le Cellular Longevity, Hindawi Publishing Corporation, 2017, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5316456/.

Kawai, Nobuhiro, et al. ―O le Aoga-Faʻalauiloaina ma Hypothermic Aʻafiaga o Glycine O loʻo faʻatonutonuina e NMDA Receptors i le Suprachiasmatic Nucleus. Neuropsychopharmacology: Faʻasalalau aloaia o le Kolisi Amerika a Neuropsychopharmacology, Group Publishing Group, Me 2015, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4397399/.

Kim, Min-Ho, et al. "Estrogen-pei Osteoprotective Effects o Glycine i Vitro ma Vivo Model of Menopause." Amino Acids, US National Library of Medicine, Mati 2016, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26563333.

Li, X et al. "E taofia e le Dietary Glycine le Peptidoglycan Polysaccharide-Faʻatonuina o le Faitotoʻa Faʻatonu i le Toto: Matafaioi mo le Glycine-Gated Chloride Channel." Infection ma le Immunity, American Society for Microbiology, Setema 2001, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC98707/.

McCarty, Mark F, et al. IetDietary Glycine O Fuafua-Faʻatapulaʻa mo Glutathione Synthesis ma E ono I ai se lautele lautele gafatia mo le Puipuiga o le Soifua Maloloina. O le Ochsner Journal, The Academic Division o Ochsner Clinic Foundation, 2018, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5855430/.

Razak, Meerza Abdul, et al. UltFaʻamanuiaga Aʻoaʻoga Lelei o le Le aoga o le Amino Acid, Glycine: O se Iloiloga. Faʻasoloina o Vailaau Faasaʻi ma le Cellular Longevity, Hindawi, 2017, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5350494/.

Ross, Krista Anderson. Glycine: Seisi Mea faigaluega mo le Hormone ma le Moe Faʻapaleni Pusa Faʻataʻitaʻiga a le Doctor's Data Specialty Testing Laboratory Clinical, 3 Tesema 2019, www.doctorsdata.com/resources/uploads/newsletters/Glycine's-Role-in-Sleep-and-Hormone-Balancing.html.

 

Faʻaiʻuga Faʻatonu: Faʻatulaga le Gut

Faʻaiʻuga Faʻatonu: Faʻatulaga le Gut

Microbes e tele talimalo talimalo ma mafai ona tele aʻafiaga i le talimalo soifua maloloina ma le soifua manuia. Fai mai tagata suʻesuʻe o microbes e aʻafia ai le gasegase, faʻamaʻi, ma amioga i le tino o le tagata. O se tasi o mea e sili ona taua ae faʻaogaina e microbes o le mafai ona aofia ai hormones. I le i ai o le miti microbiota, o suiga faapitoa i le maualuga o le hormone e mafai ona faʻamaopoopoina i le gutu. E mafai ona gaosia ma faʻamaonia e le miti microbiota ia hormones, tali atu i hormones talimalo, ma faʻatonutonu a latou tulaga faʻaalia. E iai foʻi se fesoʻotaʻiga i le va o le endocrin system ma le gut microbiota ao faʻateleina faʻamatalaga suʻesuʻega.

O le Gut i ​​Hormone Connection

talu le microbiome tagata o le tele o microbes ma genes e faʻaalia ai se tulaga sili atu ona maualuga. E le pei o isi totoga i totonu o le tino, e le o malamalama atoatoa le gut microbiota ae e mafai ona vave faʻavevelaina e vailaau, meaʻai, po o taotoga. O le mea sili ona faʻaaliaina o le auala e fesoʻotaʻi ai le gut microbiota ma le endocrine i totonu o le tino.

download

Suesuega faʻafuaseʻi ua ia faailoa mai o le miti o le microbiome e taaalo i se vaega tutotonu i le faatonutonuina o le estrogen i totonu o le tino. Pe a maualuga le maualuga o le estrogen hormone pe maualalo foi, e mafai ona tupu ai le lamatiaga o le faatupuina o gasegase o le estrogen e pei o le endometriosis, polycystic ovary syndrome, cancer o le susu, ma le kanesa prostate i alii ma tamaitai.

E taua tele le aʻa i le hormone talu mai le pu o se tasi o le au gaosi e fatu ai hormones o loʻo faimalaga i le tino atoa. Faʻatasi ai ma le endocrin system o loʻo aofia ai, o le uluai fesoʻotaiga e gaosia ma felauaiga hormones i totoga e manaʻomia ai hormones e faʻatino ai. A i ai le le atoatoa o hormones i le tino o le tagata, e mafai ona faʻaleagaina ai isi hormones.

O le gut microbiota e aʻafia ai toetoe o hormone uma e fausia e le endocrine, e aofia ai:

  • O vevela vevela
  • Estrogen hormones
  • Faʻamamaina homoni

Thyroid Hormones

Le-Faʻafaigata-o-Autoimmune-Disease-on-the-Thyroid

Afai o le gut e mumu, o le a faia e hormones i le tino se mea tele pe maualalo ile tino. Afai o gutu o le endocrine e pei o thyroid, o faia se mea maualalo o hormones ma o le pu e mafai ona faʻamaʻapeʻa ma taʻitaʻi atu ai i le hypothyroidism. Afai ei ai le eseesega o le microbial eseese i totonu o le ū, suʻesuʻega ua faʻaalia o le laʻititi laʻititi o le microbial eseese e fesoʻotaʻi atu i TSH maualuga (hormone e faʻafefe-faʻamalosi) tulaga. O le tele naua o hormones thyroid e mafai ona oʻo atu ai i le hyperthyroidism. O le hyperthyroidism ma le hypothyroidism e mafai ona mafua ai faʻamaoniga e pei o le le fiafia, popolevale, manatu le lelei, ma le tele o faʻamaoniga e mafai ona aafia ai le tino.

“Afai o loʻo feagai oe ma le soʻona fusifusi, paluga, faʻafefeteina, faigata gaioiga gaioiga faigata faʻafefiloina polotini ma aano o manufasi; meaʻai e leʻi faʻamumuina o loʻo maua i nofoa, faʻaletonuina o faʻafitauli o meaʻai ile faʻaletonu ma malologa poʻo ni faʻailoga. Ona o lenei tusitusiga o le a avatua ia te oe se malamalama sili atu le mea o loʻo tupu ma le manava ma pe faʻapefea ona ono aʻafia le sela i le kanesa. "

Estrogen Hormones

O le manulele ma se tasi o hormones e tatau ona ia i ai i fesootaiga faatasi ma isi. Latou te le gata lagolagosua le tasi i le isi, ae latou te galulue faatasi ina ia mautinoa o loʻo sologa lelei le tino. Ua maua i suʻesuʻega e faʻapea, o masini o le intestinal ua i ai ni atigipusa faapitoa mo hormones lea e mafai ai ei latou ona iloa soʻo se suiga o le hormonal e aafia ai le tino.

Talu ai o le estrogen e masani lava ona fesoʻotai ma fafine, e masani lava e manaʻomia e tagata le aofaiga sao ole estrogen maualuga e galue ai. O le manulele microbiota o le pule sili lea o le faʻasaʻoina ma le faʻasoaina o estrogen i totonu o le tino. O fua ninii e maua mai ai le enzyme ua taʻua beta-glucuronidase, lea e liliu mai ai le estrogen hormoni i lona tino galue.

E mafai ona faʻafoʻi e le mimiti ninii le maualuga o le estrogen i le faʻatinoina o se siama patino i le microbiome e taʻua o le estrobolome. Estrobolome o le tuufaatasiga o siama gasegase oona e mafai ona gaosia ai le estrogen. E mafai ona aafia ai le tulaga lamatia o tamaitai i le atiaeina o le estrogen receptor-o le kanesa o le susu. O le estrobolome e matua taua lava le tausia o le estrogen i luga o le tino i se tulaga malulu.

download.png

I totonu o le pepe microbiota, uma o le estrogene ma le hornemonic progesterone e mafai ona aʻafia ai le guts 'motility ma peristalsis (O le gaioiga gaioiga o gaʻau e faʻasolosolo meaʻai i totonu o le manava ma fafo o le tino) e ala i le faia o feteʻenaʻi i guts motility. O le Progesterone e fesoasoani e faʻatelegese le gaioi o le gaioi e ala i le faʻamamaina o le lamolemole ma lemu auala i le taimi e alu ese ai le meaʻai mai le tino. Estrogen fesoasoani faʻateleina le faʻaitiitia o maso lamolemole i manava. A faʻatonuina lelei le homone estrogen, e mafai ona fesoasoani e faʻagaeʻe gofie le manava ma fesoasoani e faʻateleina le eseesega o microbiome a le tino, o se mea lelei lea mo le immune system.

Faʻailoga Hormones

tagata ofisa-kYkF - 621x414 @ LiveMint

O aʻafiaga o hormones poʻo cortisol o loʻo faia se vaega tele i le gut microbiota. Talu mai hormones cortisol fesootai i le faiʻai, e auina atu faailo i le pu ma vice versa. Afai o se faʻafitauli puupuu e pei o le sauniuni mo se faʻataʻitaʻiga poʻo se faʻatalatalanoaga o galuega, o le a lagona e le tagata le "butterfly" i totonu o latou pulou. O le umi o le faʻamalosi, mo se faʻataʻitaʻiga, e pei o le i ai o se galuega sili ona mamafa poʻo le lagona popole i taimi uma, e mafai ona oʻo atu ai i gasegase tumau i le gutu e pei o le mumu po o le gutu. Talu ai ona o le hormone ma le fesoʻotaʻi pipisi ua ogatasi ma le faʻaogaina ma le faiʻai faiʻai, e taua tele le tuʻuina atu o laʻasaga cortisol i se tulaga mautu mo se tino galue maloloina.

iʻuga

O fesoʻotaʻiga o le fusi ma le homone e matua taua lava talu ai e fesoʻotaʻi vavalalata. A iai se faʻalavelave i luga o le pu, e ono afaina ai hormoni, mafua ai le tele o faalavelave e pei o le mumū ma le gutu. Afai ei ai se faʻalavelave i hormones, e mafai foi ona faʻalavelaveina le toto e ala i le suia lelei o le faʻaoga o meaola ninii. O lea ina ia mautinoa o loʻo lelei le faagaoioi o le gutu, e taua tele le 'aiina o meaai e aofia ai mea faʻapitoa ma faʻamalosi e faʻamalo lelei ai le fugalaau. O nisi oloa e mafai fesoasoani fesoasoani o aʻafiaga gasegase o le mafatiaga le tumau ma lagolago ole metabolism estrogen e ala i le tuʻufaʻatasia o isi mea taumafa talafeagai ma cofactors e lagolago ai le system endocrine.

Oketopa o le masina o le Soifua Maloloina. Ina ia aʻoaʻo atili i ai, siaki Faʻaliga a le Kovana Abbott i luga o la matou 'upega tafaʻilagi e maua ai auiliiliga uma i lenei taimi logologoa.

O le lautele oa tatou faʻamatalaga e faʻamapulaʻaina i faʻamaʻi faʻamaʻi, muselema ma le popole i mataupu tau le soifua maloloina faapea foi ma tusiga faʻavae, mataupu, ma talanoaga. Matou te faʻaogaina togafitiga faʻalesoifua maloloina e togafitia ai manuʻa poʻo faʻafitauli masani o le maskloskeletal system. Ina ia toe talanoaina le mataupu o loʻo i luga, faamolemole ia lagona le saolotoga e fesili atu ia Dr. Alex Jimenez pe faʻafesoʻotaʻi mai i matou 915-850-0900 .


mau:

Tusitala, Malu. 'Faʻafefea e lau Gut Microbiome ona Faʻaafia ou Hormones.' Puipuiga, 21 Aug. 2019, www.bulletproof.com/gut-health/gut-microbiome-hormones/.

Evans, James M, et al. `` O le Gut Microbiome: o le Mataʻupu a le Virtual Organ i le Endocrinology o le Host. '' Le Journal of Endocrinology, US National Library of Medicine, 28 Aug. 2013, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23833275.

Kresser, Chris. 'O le Gut Hormone Soʻotaga: Faʻafefea e Gut Microbes Aʻafiaga Estrogen Levels.' Kresser Institute, Kresserinstitute.com, 10 Oct. 2019, kresserinstitute.com/gut-hormone-connection-gut-microbes-influence-estrogen-levels/.

Kwa, Maryann, et al. 'O le Intestinal Microbiome ma le Estrogen Receptor-Positive Tamaʻitaʻi Kanesa Kanesa.' Journal of the National Cancer Institute, Oxford University Press, 22 Apr. 2016, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5017946/.

Neuman, Hadar, et al. 'Microrobial Endocrinology: o le Fesoʻotaʻiga i le va o le Microbiota ma le Endocrine System.' ' OUP Academic, Oxford University Press, 20 Feb. 2015, academic.oup.com/femsre/article/39/4/509/2467625.

Lomiga, Harvard Soifua Maloloina. `` Le Fesoʻotaʻiga Gut-Brain. '' Harvard Health, 2018, www.health.harvard.edu/diseases-and-conditions/the-gut-brain-connection.

Szkudlinski, Mariusz W, et al. HyThyroid-Stimulate Hormone ma le thyroid-Stimulate Hormone Receptor Structure-Function Relations. ' Iloiloga Faaletino, National Library of Medicine, Aperila 2002, www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11917095.

Wieselman, Brie. 'Aisea Lou Ola Malolo ma Microbiome Faia-pe-Malepe Lau Paleni Hormone.' Brie Wieselman, 28 Sept. 2018, briewieselman.com/why-your-gut-health-and-microbiome-make-or-break-your-hormone-balance/.