ClickCease
+ 1-915-850-0900 spinedoctors@gmail.com
Page Filifilia

Malamalama i le ProLon' Fasting Mimicking Diet

O le anapogi e fesootaʻi ma le tele o aogā tau soifua maloloina; mai le mamafa o le gau i le umi. E tele ituaiga eseese o metotia anapogi, e pei o le anapogi faʻafefe. O le anapogi e faʻatatau ai mea taumafa e mafai ai e oe ona e maua le aoga o le masani masani e aunoa ma le faʻaaogaina o lau tino. O le eseesega autu o le FMD o le nai lo le faʻaaogaina atoatoa o mea taumafa mo le tele o aso poʻo ni vaiaso foʻi, e na o le faʻagataina o lau kalori mo le lima aso mai le masina. O le FMD e mafai ona faʻataʻitaʻi tasi i le masina e faʻaleleia le soifua manuia.

E ui e mafai e se tasi ona mulimuli i le FMD ia latou lava, le ProLon O le anapogi anapogi o meaʻai e ofoina atu ai le polokalama o le taumafataga o le 5-aso ua uma ona siakiina ma faailogaina mo aso taitasi ma e teu meaʻai e te manaʻomia mo le FMD i fuainumera maʻoti ma faʻapotopotoga. O le taumafataga o le taumafataga o le saunia lea e faʻatau ma faigofie-i-sauniuni, meaʻai faʻatoʻaga, e aofia ai faʻamau, sou, snack, supplements, mea inu inu, ma teas. O oloa o loʻo faʻatulagaina faasaienisi ma le tofo tele. A o lei amataina le ProLon` anapogi mimicking meaai, 5-aso taumafataga polokalama, faamolemole ia mautinoa e te talanoa i se fomai tausi soifua maloloina e saili ai pe saʻo le FMD mo oe. O le faʻamoemoega o le suʻesuʻega suʻesuʻeina i lalo o le faʻaalia lea o mea faʻavae mole mole ma faʻamatalaga o le anapogi i le FMD.

Faatalanoaga o le Anapogi o le Anapogi o le Anapogi

Anapogi: Faʻamatalaga Faʻamataʻu ma Talosaga Fomaʻi

O le anapogi ua faia mo le tele o tausaga, ae na o le leʻi leva o suʻesuʻega ua faʻamalamalamaina ai lana matafaioi i tali fetaui lelei o le telefoni e faʻaitiitia ai le faʻamaʻiina o le oxidative ma le mumū, faʻamalosia ai le malosi o le gaosiga ma le faʻamalosia le puipuia o le cellular. I lalo o le eukaryotes, o le anapogi masani e faʻateleina le ola umi i se vaega e ala i le faʻasologaina o auala faʻafesoʻotaʻi ma faʻafitauli faʻafefe. I totonu togitogi Ole taimi ole taimi ole anapogi e puipuia ai mai le maʻisuka, maʻi, fatu fatu ma le neurodegeneration, aʻo iai i tagata e fesoasoani e faʻaitiitia le meaʻai, toto maualuga, foma ma fomaʻi faʻamaʻi. O le mea lea, o le anapogi e mafai ona faʻatuai le matua ma fesoasoani e puipuia ma togafitiga faʻamaʻi ao faʻaitiitia le aʻafiaga o aʻafiaga e mafua mai i taimi masani o taumafa.

faʻatomuaga

I totonu o tagata, o le anapogi e maua e ala i le taumafaina e leai pe itiiti le aofaʻi o meaʻai ma meainu caloric mo vaitaimi e masani lava mai le 12 itula i le tolu vaiaso. O le tele o faʻalapotopotoga faʻalelotu e tuʻufaʻatasia taimi o le anapogi i a latou tu masani e aofia ai Mosalemi e anapopogi mai le vaveao seia oʻo i le afiafi i le masina o Ramadan, ma Kerisiano, Iutaia, Puta ma Hindu e masani ona anapopogi i aso atofaina o le vaiaso poʻo le kalena tausaga. I le tele o falemaʻi, o loʻo mataʻituina nei e fomaʻi maʻi aʻo faʻaogaina le vai poʻo le maualalo tele o kalori (itiiti ifo i le 200 kcal / aso) taimi anapogi e tumau mai le 1 vaiaso pe sili atu mo le puleaina o le mamafa, ma mo le puipuia ma togafitiga faʻamaʻi. O le anapogi e ese mai le faʻatapulaʻaina o le caloric (CR) lea e faʻaitiitia ai le caloric intake i aso taʻitasi i le 20-40%, ae tumau pea le taimi o taumafataga. O le matelaina o le le lava o meaʻai masani e masani ona faʻaaogaina e suitulaga i le upu anapogi, aemaise lava i lalo ifo o le eukaryotes, ae o loʻo faʻaaogaina foi e faʻamatala ai ituaiga ogaoga o le anapogi, e mafai ona iʻu ai i le faʻaleagaina ma le oti. Ua tatou iloa nei o le anapogi e maua ai le ketogenesis, faʻateleina suiga malosi i auala metabolic ma faagasologa feaveaʻi e pei o le faʻalavelave faʻalavelave, lipolysis ma le autophagy, ma e mafai ona i ai faʻamatalaga faafomaʻi e i nisi tulaga e aoga e pei o vailaʻau faʻamaonia e pei o le faʻafefe o le faoa faamalosi. ma le faoa faamalosi-faʻaleagaina o le faiʻai ma le faʻaleleia o le faʻamaʻi rūmatoid (Bruce-Keller et al., 1999; Hartman et al., 2012; Muller et al., 2001). E pei ona auiliiliina i le vaega o totoe o lenei tusiga, sailiiliga mai suʻesuʻega faʻatonutonu lelei i manu faʻataʻitaʻi, ma faʻamatalaga faʻaalia mai tagata. suʻesuʻega, faailoa mai o ituaiga eseese o le anapogi e mafai ona maua ai ni auala lelei e faʻaitiitia ai le mamafa, faʻatuai le matua, ma sili atu le soifua maloloina. O iinei tatou te iloiloina ai le matagofie ma le malosi o aʻafiaga eseese o le anapogi e aofia ai le anapogi faʻatasi (IF, e aofia ai le aso anapogi anapogi, poʻo le faalua vaiaso anapogi, mo se faataitaiga) ma le anapogi faʻavaitaimi (PF) tumau mo ni nai aso pe sili atu i 2 uma pe sili atu vaiaso. Matou te taulai atu i le anapogi ma faaitiitia le talanoaga a le CR, o se autu ua toe faamanatu i isi mea (Fontana et al., 2010; Masoro, 2005).

Lesona mai le Faigofie Ofaiga

O aʻafiaga mataʻina o le 20-40% CR masani i luga o le matua ma faʻamaʻi i isumu ma isumu e masani ona vaʻaia o tali na tupu aʻe i mammals e faʻafetaui i vaitaimi o le faʻatapulaʻaina o meaʻai (Fontana ma Klein, 2007; Fontana et al., 2010; Masoro, 2005; Weindruch ma Walford, 1988). Ae ui i lea, o masini feaveaʻi ma mole mole e nafa ma le puipuiga o le CR e foliga mai na tupu mai i le faitau piliona o tausaga na muamua atu i prokaryotes o loʻo taumafai e ola i se siʻosiʻomaga tele pe leai se malosi e maua ai aʻo aloese mai faʻalavelave faʻalagolago i le matua e mafai ona faʻafefe ai le malosi. O le mea moni, na sui E. coli mai a meaʻai suamalie O le susu i se mea e leai se kalori e ola 4 taimi umi, o se aafiaga e fesuiaʻi e ala i le faʻaopoopoina o meaʻai eseese ae le o le acetate, o se puna kaponi e fesoʻotaʻi ma tulaga matelaina (Ata 1A) (Gonidakis et al., 2010). O le a'afiaga o le tamaoaiga ae le o le acetate i le fa'aitiitia o le umi o le ola e fa'atupuina ai le avanoa e mafai ai e se tino ketone pei o le kaponi puna e pei o le acetate e mafai ona avea ma se vaega o se 'polokalame fa'asolosolo fa'asolosolo' lea na tupu mai i le faitau piliona o tausaga talu ai i meaola ninii ma ua mafai nei ona ola mamama. i taimi o le leai o ni mea'ai e ala i le mauaina o le tele o le malosi e ala i le fa'atosinaina o ga'o ga'o ma tino ketone e aofia ai le acetoacetate ma le ?-hydroxybutyrate (Cahill, 2006).

I le fefete S. cerevisiae, o le fesuiaiga o siama mai le tuputupu aʻe o le tuputupu ae i le vai e mafua ai foi le faʻaauau pea o le 2 ma le maualuga tele o le tetee atu i le tele o faʻafitauli (Ata 1B) (Longo et al., 1997; Longo et al., 2012). O le faʻaaogaina o mea taumafa-faʻalagolago i le faʻaleleia o meaʻai e aofia ai le faʻavaeina o le amino acid feedback Tor-S6K (Sch9) faʻapea foi ma le glucose tali Alafua-adenylate cyclase-PKA e mafua ai le faʻafouina o le serine / threonine kinase Rim15, o se enzyme autu e faʻapipiʻi ai tali puipui (Fontana et al., 2010). O le le faʻamalosia o le Tor-S6K, Ras-AC-PKA ma le faʻafouina o le Rim15 ua mafua ai le faateleina o le transcription o genes e aofia ai le superoxide dismutases ma le vevela proteins e pulea e popolega tali Faʻaliliuga o Faʻamatalaga Msn2, Msn4 ma Gis1, e manaʻomia mo le tele o aʻafiaga e mafua mai i meaʻai (Wei et al., 2008). E le gata i lea, pe a suia i tulaga o meaʻai, e mafai e le siama ma le fefete ona ulufale atu i se tulaga o le hypometabolic e mafai ai ona faʻaitiitia le faʻaaogaina o punaoa o loʻo maua ai le gaʻo ma e mafai foi ona faʻaopoopo maualuga maualuga o le ketone body-like acetic acid, e tutusa lelei ma mamame.

O le isi tino tele o le meaola lea o le anapogi e faʻalautele ai le ola o le nematode C. elegans. O meaʻai e le maua i le fafagaina o anufe itiiti pe leai foi siama, e taʻitaʻia ai le maualuga o le vavalalata (Ata 1C) (Kaeberlein et al., 2006; Lee et al., 2006), lea e manaʻomia ai le AMPK ma le numera o le transcription DAF-16, e tutusa lelei ma le taua o le tusiga o le Msn2 / 4 ma le Gis1 i le fefete ma FOXO i lago ma mammals (Greer et al., 2007). O le faʻalauteleina o mea taumafa faʻaleagaina e faʻalauteleina ai le ola i C. elegans e ala i se masini e aofia ai le small GTPase RHEB-1 (Honjoh et al., 2009).

I lago, o le tele o suʻesuʻega o loʻo faailoa mai ai o le faʻatafunaina o mea taumafa e le afaina ai le ola vavalalata (Grandison et al., 2009). Ae peitaʻi, o le faʻaitiitia o taumafa poʻo le taumafa o taumafa na faʻaalia i taimi uma e faʻalautele le umi o le Drosophila (Piper ma Partridge, 2007) e fai mai o lago e mafai ona manuia mai le faʻasaina o mea taumafa ae atonu e nofouta i vaitau pupuu.

Faʻatasi ai, o nei faʻamatalaga e iloa ai o le fafagaina o taumafa e mafai ona oʻo i aafiaga o le ola umi i le tele o ituaiga meaola, ae ia faʻamaonia foi o mea eseese faʻalapotopotoga e eseese tali i anapogi.

Tali Tali i le Anapogi i Mammals

I le tele o mammals, o le ate o loʻo avea ma vaituloto autu o le kulukose, lea e teuina i foliga o glycogen. I totonu o tagata, e fuafua i luga o le maualuga o le tino, o 12 i 24 itula o le anapogi e masani lava ona maua i le 20% poʻo le faʻaitiitia o le kulūkose ma le faʻaitiitia o le glycogen hepatic, faʻatasi ai ma se ki i se metabolic faiga lea e le o le kosiki, kulukose, tino gaʻo gaʻo ma O fua gaʻo gaʻo e faʻaaogaina ole malosiaga (Faʻatusa 2 ma le 3). Ae o le tele o aano o le tino e mafai ona faʻaaogaina gaʻo gaʻo mo le malosi, i taimi uumi o le anapogi, e faʻamoemoe le faiʻai i tino o le ketone? -Hydroxybutyrate ma le acetoacetate e faʻaopoopo i le suka mo le faʻaaogaina o le malosi (Ata 3B). O tino o le ketone e gaosia i hepatocytes mai le acetyl-CoA na fausia mai? oxidation o gaʻo gaʻoa faʻasaʻolotoina i totonu o le toto ala adipocytes, faʻapea foi ma le liua o ketogenic amino acids. I le maeʻa ai o le hepatic glycogen depletion, ketone tino, gaʻo gaosia glycerol, ma amino acids faʻamatalaga mo le gluconeogenesis-faʻalagolago tupulaga o tusa ma le 80 kalama / aso o kulukose, lea e tele lava faʻaaoga e le faiʻai. Faʻalagolago i le mamafa o le tino ma le tuʻufaʻatasia, o le ketone tino, maua fua gaʻo ma gluconeogenesis faʻatagaina le tele o tagata soifua ola 30 pe sili atu aso i le leai o ni meaai ma faʻatagaina nisi ituaiga, pei o king penguins, e ola mo le sili atu 5 masina aunoa ma meaai (Eichhorn et al., 2011) (Ata 3C). I tagata, i le taimi o le anapogi umi, o le maualuga o le plasma o le 3 -? - hydroxybutyrate e tusa ma le 5 taimi i latou o saoloto gaʻo gaʻo ma acetoacetic acid (Ata 3A ma le 3B). O le faiʻai ma isi totoga faʻaaogaina tino ketone i se gaioiga faʻaigoaina ketolysis, o fea acetoacetic acid ma 3 -? - Hydroxybutyrate ua liua i acetoacetyl-CoA ma acetyl-CoA. O nei metabolic adaptations i le anapogi i mammals o loʻo manatuaina ai na faʻamatalaina muamua mo E. coli ma le fefete, lea e faʻaputuputu ai le acetic acid i le tali atu i le le lava o meaʻai (Gonidakis et al., 2010; Longo et al., 2012). I le fefete, glucose, acetic acid ma ethanol, ae le o le glycerol lea e gaosia foi i le taimi o le anapogi mai le malepelepe o gaʻo, faʻavaveina le matua (Fabrizio et al., 2005; Wei et al., 2009). O le mea lea, o le glycerol o loʻo galue o se puna kaponi e le faʻaagaoioia ai auala faʻailo meaʻai faʻasolosolo ae e mafai ona faʻaogaina e sela. E taua tele le malamalama pe fa'afefea ona a'afia le puipuiga ma le matua o le kaponi eseese i le taimi o le anapogi. ma ia iloa pe mafai e le glycerol, tino ketone patino poʻo gaʻo gaʻo ona tuʻuina atu meaʻai aʻo faʻaitiitia le matua o le telefoni feaveaʻi i mammals, o se avanoa e fautuaina mai e aʻafiaga aoga o se meaʻai ketone muamua i se faʻataʻitaʻiga o le isumu o le faʻamaʻi o le Alzheimer (Kashiwaya et al., 2012) . O le a taua foi le suʻesuʻeina, i meaola faʻataʻitaʻiga eseese ma tagata, pe o le a le maualuga o le taumafaina o ituaiga gaʻo faapitoa (medium- vs. long-chain fatty acids, ma isi) i le suia o gaʻo ma polotini e aʻafia ai le gluconeogenesis ma le kulukose. pei o le matua ma fa'ama'i.

Anapogi ma le Brain

I pepe, o le CR / food deficit ogaoga e mafua ai ona paʻu i le tele o le tele o okeni sei vagana ai le faiʻai, ma suʻesuʻega i tamaʻi tama (Weindruch and Sohal, 1997). Mai i se evolusione vaaiga o lona uiga o le tausiga o se maualuga maualuga o faapitoa o le mafaufau galuega i lalo o tulaga o taumafa o le utiuti o le taugata e sili ona taua. O le mea moni, o se amioga e matua faʻasaoina lelei o mamame uma o le a gaioiga pe a fiaʻai ma nofo mamao pe a faʻamafanafana. O meaʻai o loʻo masani ai le fafaga ma le anapogi (IF) e mafai ona faʻaleleia ai le galue o le faiʻai e pei ona faʻaalia i le faʻaleleia atili o le faatinoga o suʻesuʻega o amioga ma mea faigaluega (Singh et al., 2012) ma le aʻoaʻoina ma manatua (Fontan-Lozano et al. , 2007). O tali amio ile IF e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o mea faʻatekonolosi faʻapitoa ma faʻalauteleina le gaosiga o ni neu fou mai i vavalaʻau vavaoʻai (Lee et al., 2002).

Ae maise lava le fiafia e tusa ai ma tali talafeagai a le faiʻai e faatapulaa ai le maua o meaʻai i le taimi o le tupuga o tagata faiʻai-maua mai Neurotrophic factor (BDNF). O genes o loʻo faʻapipiʻi ai le BDNF ma lona faʻamaumauga TrkB na faʻaalia i genomes lata mai talu ai nei o loʻo i ai i vertebrates, ae o loʻo i ai i anufe, lago ma mea lalo ifo (Chao, 2000). O matafaioi iloga a le BDNF i le faatonutonuina o le malosi o taumafa ma tupe alu i mamame is fa'ailogaina e le mea moni e fa'apea o fa'auluuluga mo le BDNF ma le inisalini o lo'o tu'ufa'atasia i le PI3 kinase � Akt, ma MAP kinase fa'amauina ala (Ata 4). O suʻesuʻega o isumu ma isumu ua faʻaalia ai le faʻamalositino o le uili ma le IF faʻateleina le faʻaaliga BDNF i le tele o itulagi o le faiʻai, ma o le BDNF i se vaega e faʻatalanoaina faʻamalositino-ma le IF-faʻamalosia le faʻaleleia o le synaptic plasticity, neurogenesis ma le neura teteʻe i manuʻa ma faʻamaʻi (vaai vaega i le anapogi ma le neurodegeneration i lalo). O le faʻailoga BDNF i le faiʻai e mafai foi ona faʻafesoʻotaʻi tali ma faʻamaʻi pipisi i le anapogi ma le faʻamalositino e aofia ai le faʻatonutonuina o le manaʻo, tulaga o gaioiga, metabolism o le kulukose lautele ma le pulea tutoʻatasi o le cardiovascular ma le gastrointestinal system (Mattson, 2012a, b; Rothman et al., 2012) .

O le fiaʻai o se tali faʻafefe i le faʻaaogaina o meaai lea e aofia ai suiga faʻapitoa, mafaufau ma le neuroendocrine lea e faaosofia ai ma mafai ai ona sailia le sailia o amioga. Na folasia atu o fesoʻotaʻiga o le neuronal e aʻafia ai le fiaai, neuropeptides ma o hormones e iai sona sao taua i aafiaga aoga o le faʻatapulaʻaina o le malosi i le matua ma le faʻamaʻi. E fai ma faʻamaoniga, pe a faʻatumauina isumu o loʻo faʻamalo ai le hypothalamic `hunger peptide' NPY i luga o se taumafataga CR, o le malosi o le CR e taofiofia ai le tuputupu aʻe o le tuma ua faʻaumatia (Shi et al., 2012). O le suʻesuʻega mulimuli na faʻaalia atili ai o le gafatia o le CR e siitia ai le maualuga o le adiponectin faʻasalalau na faʻafefeina foi i isumu NPY-deficient, ma fautua mai ai se matafaioi autu mo le tali atu o le fiaai i totonu o le endocrine faʻaogaina i le faʻatapulaʻaina o le malosi. O le maualuga o le adiponectin e faʻatupulaia tele i le tali atu i le anapogi; ma faʻamaumauga o loʻo fautua mai ai matafaioi mo adiponectin i aʻafiaga aoga o le IF i luga o le cardiovascular system (Wan et al., 2010). O le tali atu o le fia'ai e mafai foi ona faʻaleleia ai le faʻaogaina o le tino i le taimi o le matua e pei o le ghrelin-deficient mice e faʻaalia le faʻavaveina o le thymic involution i le taimi o le matua, ma le togafitiga o isumu ogatotonu ma le ghrelin e faʻateleina ai le numera o le thymocyte ma faʻaleleia le eseesega o galuega o vaega T cell peripheral (Peng et al., 2012). ). I le faaopoopo atu i ana gaioiga i luga o le hypothalamus ma sela endocrine peripheral, o le anapogi e mafai ona faateleina ai le gaioiga o fesoʻotaʻiga i totonu o faiʻai o loʻo aʻafia i le cognition, e mafua ai le gaosiga o le BDNF, faʻaleleia le palasitika synaptic ma faʻaleleia le faʻapalepale o le atuatuvale (Rothman et al., 2012). O le mea lea, o le fia'ai e mafai ona avea ma se mea taua e a'afia ai i le fa'asalalauina o le ogatotonu ma le lautele o tali fa'afetaui i le lu'itau o le le lava o mea'ai mo taimi umi.

Anapogi, Tuai, ma le Maʻi i le Rodent Mala

Eseese auala o anapogi ma le matua

O le eseesega tele i le va o le IF ma le PF i mumua o le umi ma le taimi o le faasologa vave. AFAI E masani lava ona tutupu le taamilosaga i 24 itula ma e tasi i ni nai aso, ae o le PF e mulimuli i le 2 mulimuli po o le sili atu foi o aso ma e le itiiti ifo i le 1 vaiaso le vavaeeseina, lea e tatau mo le maunu ona toe maua lo latou mamafa masani. E tasi le eseesega i suiga mole mole e mafua mai i le eseese o pulega o anapogi o le aafiaga lea i luga o mea eseese o le tuputupu ae ma faailoga o le gataifale, faatasi ai ma IF e mafua ai suiga e masani ona le masani ai ae le sili atu nai lo le PF. O le a taua tele le fuafuaina pe faʻafefea ona faʻafefe taimi ole suiga faʻapitoa e pei o le faʻaitiitia o le IGF-1 ma le kulukose e aʻafia ai le puipuia o cellular, faʻamaʻi ma umi le ola. O le metotia aupito sili ona suʻesuʻeina IF i le suʻesuʻeina o meaola i le soifuaga o le matua, o se aso e tasi (anapogi faʻasolosolo mo 24 itula i isi aso, faatasi ai ma le vai e maua ai ad libitum) (Varady ma Hellerstein, 2007). O le tele o aʻafiaga o le aso e tasi e anapogi ai i le umi o le ola i meaola e faalagolago ile ituaiga ma le matutua i le faigamalo amataga, ma e mafai ona aʻafia mai se aafiaga le lelei e pei o le 80% faʻaopoopoga faʻaopoopoga (Arum et al., 2009; Goodrick et al., 1990). AFAI o isi aso uma e faʻalautele le pusa o kiota nai lo le anapogi i aso 3rd poʻo 4th (Carlson ma Hoelzel, 1946). O le anapogi mo 24 itula e faalua vaiaso i le taimi atoa o le olaga matua na mafua ai ona maualuga le faateleina o le vaeluaina o kuli paʻu (Kendrick, 1973). I kulumu, o le tuufaatasiga o le isi aso o anapogi ma le gaioiga faamalosi na iu ai ina sili atu le tausiga o le musika nai lo le IF pe na o le faamalositino na o ia (Sakamoto ma Grunewald, 1987). O le mea e mataʻina ai, pe a fai e tausia le rato mo le 10 vaiaso i se taumafataga PF lea na latou anapopogi ai 3 i aso taʻitasi i vaiaso taitasi, latou te le maualalo i le hypoglycemia i itula 2 o le malosi o le aau e mafua mai i lo latou faaputuputuina o fale tele o glycogen ma triglycerides (Favier ma Koubi, 1988). O nisi o tali taua i le anapogi e talitutusa ma mea e mafua mai i faamalositino masani e aofia ai le faateleina o le lagona o le inisalini ma le malosi o le cellular stress, faaitiitia le toto toto ma le fatu, ma faateleina le fesuisuiaʻi o le fatu e mafua mai i le faateleina o le mafaufau (Figure 2) (Anson et al., 2003; Mager et al., 2006; Wan et al., 2003). O faʻamatalaga faʻaalia e fautuaina ai le faʻamalositino ma le IF ua leva ona matua ma nisi o faʻamaʻi e mafua i le matutua e ala i fefaʻasoaʻiga e aofia ai le faʻaleleia atili o le suiga o le telefoni (Stranahan ma Mattson, 2012). Ae ui i lea, i ni eseesega eseese o le kosi, IF e leʻi faʻalauteleina le ola ma e oʻo lava i le faʻaitiitia o le ola pe a amata i 10 masina (Goodrick et al., 1990). Aʻo amataina i 1.5 masina, AF pe faʻalautele le umi pe leai foi (Ata 1D) (Goodrick et al., 1990). O nei mea e mafua ai ona maua e togavao ia aafiaga o le anapogi i taimi uma, ae faʻapea foʻi le manaʻoga mo se malamalama sili atu i le ituaiga o anapogi lea e mafai ona faʻateleina ai ona faʻamaunuʻuga o le uumi ma auala e aʻafia ai aʻafiaga e ono aʻafia ai lona tauleʻaleʻa aafiaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, se tasi o mea e ono mafai ona puipuia i taimi uma i talavou ma matua lapisi o fale suesue e maua pe tausia se tino o le tino, ae atonu e ono afaina i manu matutua, pei o tagata, amata ona leiloa le mamafa ao lei maliu. E le gata i lea, ae o siama, o le fefete ma tagata e mafai ona ola mo le tele o vaiaso pe sili atu foi e aunoa ma ni meaʻai, o le tele o aʻa o naifo e le mafai ona ola nai lo le 3 aso e aunoa ma se meaai. O le pa'ū o le mamafa o le tausaga e mafai ona faʻaalia ai lenei lagona i taimi uumi o le anapogi e sili atu le leaga.

Anapogi ma le Cfaʻatau

O le anapogi e mafai ona i ai ni aafiaga lelei in kanesa ma togafitiga. I pepe, o isi aso na anapogi na mafua ai le faʻaitiitia o le faʻaititia o le lymphomas (Descamps et al., 2005) ma le anapogi mo le 1 aso i le vaiaso na faʻatuai ai le tumoigenesis tuusaʻo i mice p53-deficient (Berrigan et al., 2002). Ae peitai, o le paʻu tele o le kulukose, insulin ma le IGF-1 e mafua mai i le anapogi, lea eo mai faatasi ma le oti ma le / or atrophy i le tele o meaola ma okeni e aofia ai le ate ma fatuga, ona mulimulitaʻia lea o se vaitau masani faʻalauteleina i totonu o nei masini e faʻamalosi i se vaega e ala i le toe faʻaleleia o tulaga tuputupu aʻe ao faagasolo le toe totoina. Pe a tuʻufaʻatasia ma meaʻai i le taimi o le toe totoina, o lenei faʻatupulaia o le gaioiga e mafai moni ona faʻateleina le carcinogenesis ma / poʻo ni faʻamaʻi faʻamuamua i totonu o masini e aofia ai le ate ma le kolone (Tessitore et al., 1996). E ui lava o nei suʻesuʻega o loʻo vaseina ai le manaʻoga mo se loloto Malamalama i le faiga o gaoioiga, o le anapogi e tatau ona i ai ni aʻafiaga o le kanesa e pei ona faʻaalia e suʻesuʻega o loʻo i luga ma faʻamatalaga o le tele o poloka o le anapogi faʻavaitaimi e mafai ona aoga e pei o le chemotherapy i le togafitiga o ni kanesa i mumumu (Lee et al ., 2012).

I le togafitiga o le kanesa, o le anapogi ua faʻaalia e sili atu ona tumau ma lelei aʻafiaga. O le PF mo le 2-3 aso na faʻaalia e puipuia ai isumu mai le tele o vailaʻau o le chemotherapy, o se aafiaga e taʻua o le differential stress resistance (DSR) e atagia ai le le mafaia o sela o le kanesa ona puipuia e faʻavae i luga o le matafaioi a oncogenes i le faʻatonutonuina o le faʻalavelave faʻalavelave, o lea. tu'uina atu o sela o le kanesa, e ala i fa'amatalaga, e le mafai ona puipuia i le tali atu i tulaga anapogi (Ata 5) (Raffaghello et al., 2008). O le PF fo'i e fa'atupu ai le fa'aalumaina tele o sela o le kanesa 'ese'ese i togafitiga fa'a-chemo, talu ai e fa'atupuina ai se si'osi'omaga ogaoga fa'atasi ma tulaga fa'alavelave e mafua mai i le chemotherapy. E ese mai i le tulaga puipuia e ulu atu i sela masani i le taimi o le anapogi, e le mafai e sela o le kanesa ona fetuutuunai, o se mea e taʻua o le differential stress sensitization (DSS), e faavae i luga o le manatu o le tele o suiga e leaga ma o le tele o suiga ua faaputuputu i sela o le kanesa e siitia ai le tuputupu ae. i lalo o tulaga masani ae faʻaitiitia ai le aoga i le fetuunaiga i siosiomaga ogaoga (Lee et al., 2012). I fa'ata'ita'iga o isumu o tumo metastatic, tu'ufa'atasiga o le anapogi ma le chemotherapy e mafua ai le DSR ma le DSS, e maua ai le 20 i le 60% e leai se kanesa e ola fa'atusatusa i tulaga tutusa o le chemotherapy po'o le anapogi na'o ia, e le lava e mafua ai so'o se kanesa-sa'oloto ola. (Lee et al., 2012; Shi et al., 2012). O le mea lea, o le manatu e mafai ona togafitia le kanesa i vaiaso o le anapogi na o ia, na lauiloa i le tele o tausaga talu ai, atonu e naʻo se vaega moni, a itiiti mai mo nisi ituaiga o kanesa, ae e faʻamoemoe e le aoga mo isi ituaiga o kanesa. O le aoga o le anapogi tumau (2 vaiaso poʻo le umi) i togafitiga o le kanesa e tatau ona tofotofoina i le faʻatinoina o togafitiga o falemaʻi e aʻafia ai aʻafiaga e aofia ai le malnourishment ma atonu o se faʻafitauli faʻavaivaia ma le faateleina o le faʻafitauli i nisi o siama. I le eseesega, o faʻamatalaga mai manu mai le tele o falemaʻi ua taʻu mai ai o le tuufaatasiga o le anapogi anapogi faatasi ai ma le chemotherapy e maualuga ma aoga i le faaleleia o le chimotherapeutic index ma e maualuga le faaliliuga o faaliliuga. O le tele o faʻataʻitaʻiga faifaipea e tatau ona vave amata ona fuafua le aoga o le anapogi i le faʻaleleia o togafitiga o le kanesa i le falemaʻi.

Anapogi ma NEurodegeneration

Pe a fa'atusatusa i fa'atonuga e fafaga fa'a- libitum, o isumu ma isumu o lo'o tausia ile mea'ai IF o lo'o fa'aalia ai le fa'aitiitia o le fa'aleagaina o le neuronal ma le fa'aleagaina, ma le itiiti ifo o fa'amaoniga ile fa'ata'ita'iga o le fa'ama'i o le Alzheimer (AD), le ma'i Parkinson (PD) ma le ma'i o Huntington. (HD). O nei faʻataʻitaʻiga e aofia ai mice transgenic faʻaalia mutant genes tagata e mafua ai le pule sili AD (amyloid precursor protein and presenilin-1) ma frontotemporal lobe dementia (Tau) (Halagappa et al., 2007), PD (?-synuclein) (Griffioen et al. , 2012) ma le HD (huntingtin) (Duan et al., 2003), faʻapea foʻi ma faʻataʻitaʻiga faʻavae neurotoxin e fetaui ma AD, PD ma HD (Bruce-Keller et al., 1999; Duan ma Mattson, 1999). O manu o loʻo i luga o se meaʻai IF e sili atu le lelei nai lo le faʻatonuina o meaʻai pe a maeʻa manuʻa tuga e aofia ai le faoa faamalosi o le epileptic, stroke, ma manuʻa o le faiʻai ma manuʻa (Arumugam et al., 2010; Bruce-Keller et al., 1999; Plunet et al. al., 2008).

E tele fesoʻotaʻiga telefoni feaveaʻi e fesoasoani i aʻafiaga aoga o le IF i luga o le faʻalavelave faʻalavelave e aofia ai le faʻaitiitia o le faʻapupulaina o molelaʻau faʻamaʻi, faʻaleleia atili meaola eletise, faʻamalosia le faʻalauiloaina o aʻafiaga, ma faʻaitiitia le mumū (Mattson, 2012a). O loʻo faʻalagolago le faʻaaogaina o le neuroprotective mechanisms e ala i suʻesuʻega e faʻaalia ai le IF e maua ai le maualuga o le malosi o puipuiga o antioxidants, o mea e leʻo faʻasolosolo (BDNF ma FGF2) ma cape (HSP-70 ma GRP-78), ma faʻaitiitia ai le maualuga faʻamalamalamaga cytokines (TNF?, IL-1? ma le IL-6) (Ata 4) (Arumugam et al., 2010). IF mafai foi faʻalauiloa le toe faʻaleleia o le faʻaleagaina neula sela faataamilo e ala i le faʻaosofia o le synaps fausiaina ma le gaosiaina o fou neo mai neural mafuaʻaga sela (neurogenesis) (Lee et al., 2002). O le mea e mataʻina ai, e ui o le aoga i faʻataʻitaʻiga o le tele o tulaga o le neurodegenerative, o loʻo iai le faʻamaoniga o le anapogi e mafai ona faʻavavevaveina le neurodegeneration i nisi faʻataʻitaʻiga o le tofi amyotrophic lateral sclerosis, atonu ona o le afi neurons aʻafia i na faʻataʻitaʻiga e le mafai ona tali faʻafetauiina i le feololo le faʻafitauli na faʻatupuina e le anapogi Mattson et al., 2007; Pedersen ma Mattson, 1999).

Anapogi ma le Metabolic Smaʻi

Metabolic syndrome (MS), faʻamalamalamaina o le manava o le manava, faʻatasi ma le insulin resistance, maualuga faʻamaʻi ma / poʻo le maualuga maualuga, e faʻapupulaina ai le lamatiaga o le maʻi cardiovascular, diabetes, stroke ma AD. O'oti ma mice e tausia i lalo o le masani masani o le fafagaina o le libitum e faʻaleleia ai se foliga o le MS pei o latou tausaga. E mafai foʻi ona faʻaosoina MS i manu laiti e ala i le fafagaina o se meaai maualuga i gaʻo gaʻo ma faigofie (Martin et al., 2010). AFA e mafai ona puipuia ma fesuiaiga uma vaega o le MS ile togavaʻa: gaʻo o le manava o le manava, mumu ma faʻaitiitia le toto toto, faʻateleina le faʻaogaina o le inisalini, ma faʻaleleia le malosi o le tino, neuromuscular ma le cardiovascular system (Castello et al., 2010; Wan et al., 2003). O le Hyperglycemia e faʻaleleia e le IF i faʻataʻitaʻiga o rodent o le maʻisuka (Pedersen et al., 1999) ma o le fatu e puipuia mai manuʻa ischemic i faʻataʻitaʻiga o le myocardial infarction (Ahmet et al., 2005). O se aafiaga puipuia o le anapogi e faasaga i le ischemic renal ma le ate manuʻa e tupu vave, ma 1 3 aso o le anapogi e faʻaleleia ai taunuʻuga aoga ma faʻaitiitia ai manuʻa o le tino ma le oti (Mitchell et al., 2010). O aso e ono i luga o se taumafataga e misi na o se tasi amino acid taua e pei o le tryptophan e mafai foi ona faʻaalia suiga i le metabolism ma le faʻalavelave faʻalavelave, e tutusa ma mea e mafua mai i le anapogi, lea. e faalagolago i le amino acid sensing kinase Gcn2 (Peng et al., 2012).

Faʻafeiloaʻiga faʻasagaga e tele e faʻaalia ai MS i totonu o tagata a toe matau i le tootoo na tumau pea i luga o gaʻo maualuga ma gaʻo suka e aofia ai le maualuga o le inisalini ma le leptin ma faʻaitiitia ai le maualuga o le adiponectin ma le vevelin. O maualuga maualuga o le leptin e masani lava o le atagia o a faʻamalamalamaga tulaga, ae o le adiponectin ma le vetelin e mafai ona taofia le mumū ma faateleina ai le lagona o le insulin (Baatar et al., 2011, Yamauchi et al., 2001). O le mumusu i le lotoifale i le vavalo o le mafaufau lea e pulea ai le malosi o le malosi ma tupe faʻaalu e mafai ona fesoasoani i le paleni malosi o le malosi i MS (Milanski et al., 2012). O le anapogi e mafua ai le faaitiitia o le inisalini ma le leptin maualuga ma le maualuga o le adiponectin ma le maualuga o le tino. O le faateleina o le inisalini ma le leptin sensitivity, o le taofiofia o le mumū ma le faʻaleleia o le autophagy, o le anapogi e faʻaleagaina ai le tele o faʻalavelave faʻafuaseʻi o le MS i togavao (Singh et al., 2009, Wan et al., 2010). Ma le mea mulimuli, i le faaopoopo atu i le tele o aafiaga i luga o siama i le tino atoa ma le faiʻai, IF atonu e mafai ona suia suiga i le pepe microbiota e puipuia mai le MS (Tremaroli ma Backback, 2012). E masani lava, o le luʻitau o le faʻaaogaina o faʻaoga anapogi e togafitia ai MS i tagata, o se mea taua tele, e pei o nisi o tagata pagatia e ono i ai faigata i le mulimulitaia IF mo taimi uumi.

Dr Jimenez White Coat

O le ProLon' anapogi fa'ata'ita'i mea'ai ose polokalame taumafa e 5 aso e aofia ai fa'asaienisi ma su'esu'eina fa'apitoa, mea fa'alenatura e "togafiti" le tino o le tagata i se faiga anapogi. O le FMD e maualalo i ga'o ga'o fa'apea fo'i polotini ma e tele ga'o. O le ProLon' anapogi fa'ata'ita'i mea'ai e fa'alauiloa ai le tele o fa'amanuiaga fa'alesoifua maloloina, e aofia ai le pa'u o le mamafa ma le fa'aitiitia o le ga'o o le manava, a'o fa'asaoina uma le tele o le tino, fa'aleleia le malosi, vaivai ma sili atu le soifua maloloina o le pa'u, fa'apea fo'i ma le soifua maloloina atoa ma le soifua manuia. O le FMD e mafai ona faʻateleina le umi.

Dr. Alex Jimenez DC, CCST Insight

Anapogi, Tuai, ma le faamaʻi i Humans

Anapogi ma Faʻailoga Faigata i le Tupulagaina

O faʻamatalaga faʻamaʻi ma faʻamaʻi pipisi e tumau ma le h se gafatia o le anapogi e toe faʻafoʻi le faagasologa o le matua ma faʻamaʻi pipisi. O mea taua e mafua mai i le matua o le augatupulaga ua faanatinatiina e le tele o ituaiga soifuaga ma ua faagesegese i le malosi o le malosi i totonu o tagata e aofia ai: 1) le faaleagaina o meaola, proteins, DNA ma lipids; 2) mumu; 3) faʻatoʻateleina o aʻafiaga ma organelles; ma le 4) maualuga le kulukose, insulin ma IGF-I, e ui lava o IGF-1decreas ma le matua ma lona faaletonu matuia e mafai ona fesootaʻi ma nisi o maʻi (Patriarchs ma al., 2010; Fontana ma Klein, 2007). Faʻailoga o meaʻai faʻamaʻi faʻamaʻi ma le afaina faʻapea foʻi ma faʻamatalaga faʻapitoa e fa'aitiitia ile vaitaimi ole 2-4 vaiaso ile foma'i ma'i foma'i o lo'o fa'atumauina i se isi aso anapogi meaai (Johnson et al., 2007). E faʻapea foʻi, pe a oʻo i le 2 aso / vaiaso anapogi taumafataga o fafine e ono lamatia i le kanesa o le susu na faʻaalia ai le faʻaitiitia o le faʻamaʻi faʻamaʻi ma le mumū (Harvie et al., 2011) ma tagata matutua na faʻaalia le faʻaitiitia o le mamafa o le tino ma le gaʻo o le tino, ma faʻaleleia lagona (Teng et al. al., 2011). O aʻafiaga faʻaopoopo o le anapogi i sela o tagata e mafai ona manatu e ono mafai ona 'anti-matua' o le faʻalavelaveina o le auala mTOR, faʻaosofia o le autophagy ma le ketogenesis (Harvie et al., 2011; Sengupta et al., 2010).

Faatasi ai ma le tele o aafiaga o le anapogi e talafeagai i le matua ma faʻamaʻi o suiga ia i le maualuga o le IGF-1, IGFBP1, glucose, ma le inisalini. O le anapogi mo le 3 poʻo le sili atu aso e mafua ai le 30% pe sili atu le faʻaitiitia i le faʻasalalauina o le inisalini ma le kulukose, faʻapea foʻi ma le vave faʻaitiitia o le maualuga o le insulin-pei le tuputupu ae 1 (IGF-1), o le autu o le tuputupu aʻe o mammals, lea e faʻatasi ma le insulin e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le matua ma le kanesa (Fontana et al., 2010). I totonu o tagata, e lima aso o le anapogi e mafua ai le sili atu i le 60% faʻaititia i le IGF-1and 5 poʻo le maualuga maualuga ile tasi o le IGF-1-inhibiting proteins: IGFBP1 (Thissen et al., 1994a). O lenei aafiaga o le anapogi i le IGF-1is tele ona o le puipuia o le palatini, ae maise lava i le tapulaa o mea aoga amino taua, ae e lagolagoina foi e le calorie tapulaa ona o le faaitiitia o le insulin i le taimi o le anapogi e faalauiloa ai faʻaitiitia i le IGF-1 (Thissen et al., 1994a). E le gata i lea, i totonu o tagata, o le faʻatapulaʻaina o calorie masani e le faʻaitiitia ai le IGF-1unless faʻatasi ma le faʻatagaina o le protein (Fontana et al., 2008).

IF e mafai ona ausia i se fa'aitiitiga la'ititi o le aofa'i o le kalori pe a fa'apea o le taimi o le toe fa'asusu lea o lo'o fa'atatau i ai mataupu. O le mea lea, o le taamilosaga o le anapogi e maua ai se fuafuaga sili atu ona mafai e ausia ai aafiaga aoga o le CR, ma atonu e sili atu le malosi o aʻafiaga, e aunoa ma le mamafa o le fafagaina masani ma nisi o aʻafiaga leaga e fesoʻotaʻi ma le paʻu o le mamafa poʻo le maualalo o BMI. O le mea moni, o mataupu e laʻititi le mamafa (BMI o le 25-30) i le olaga mulimuli ane e mafai ona faʻaitiitia ai le lamatiaga o le oti pe a faʻatusatusa i mataupu o le mamafa masani (Flegal et al., 2013). E ui lava o nei taunuuga e mafai ona aʻafia i le i ai o le tele o loʻo i ai poʻo le atinaʻeina o faʻamaʻi i le vaega maualalo o le mamafa, latou te vaseina le manaʻoga e vaʻavaʻai i le va o tagata talavou ma tagata matutua e mafai ona faʻaogaina le CR poʻo le anapogi e faʻaitiitia ai le mamafa poʻo le tuai o le matua. E ui lava o le ogaoga o meaʻai i le taimi o le matua e mafai ona faʻaauau pea ona puipuia mai faʻamaʻi e fesoʻotaʻi ma tausaga, e mafai ona i ai ni aʻafiaga leaga i le tino puipuia ma le mafai ona tali atu i nisi faʻamaʻi pipisi, manuʻa ma isi luʻitau (Kristan, 2008; Reed et al., 1996). Ae ui i lea, IF poʻo le PF ua fuafuaina e aloese mai le paʻu o le mamafa ma faʻateleina meaʻai e mafai ona iai ni aʻafiaga aoga i faʻamaʻi pipisi, manuʻa. ma isi taufaaleaga e oʻo lava i le matua. O le fafagaina o mataupu e mafai ona ausia e ala i le faʻafesoʻotaʻi IF poʻo le PF faʻatasi ma suʻesuʻega mole micro-ma macro e faʻataʻitaʻi ai le aafiaga o le IF poʻo le PF i luga o faailoga o le soifua matua, cancer, cognition ma O loʻo iai le gasegase (V. Longo ma M. Mattson).

Anapogi ma le Cfaʻatau

O le anapogi o loʻo i ai le avanoa mo talosaga i le puipuia ma le togafitiga o le kanesa. E ui lava e leai se faʻamaumauga a le tagata e aʻafia i le IF poʻo le PF i le puipuia o le kanesa, o le aʻafiaga i le faʻaitiitia o le IGF-1, insulin ma le kulukose, ma le faateleina o le IGFBP1 ma le tino o le ketone e mafai ona maua ai se siosiomaga puipuia e faʻaitiitia ai le faaleagaina o DNA ma carcinogenesis, i le taimi lava lea e fatuina ai tulaga faʻafefe mo tumutumu o le paʻu ma le mualaʻi (Figure 5). O le mea moni, o le maualuga o le faasalalauina o le IGF-1 e fesootaʻi atu i le faateleina o le lamatiaga o le atiaeina o nisi o kanesa (Chan & al., 2000, Giovannucci et al., 2000) ma tagata taitoatasi i le IGF-1deficiency ogaoga e mafua mai i le tuputupu ae o le senate o le hormone, Guevara-Aguirre et al., 2011; Sheva ma Laron, 2007, Steuerman et al., 2011). E le gata i lea, o le lauga mai nei IGF-1deficient mataupu na puipuia ai le ola o tagata mai le epithelial cell from oxidative stress-induced DNA damage. E le gata i lea, a oʻo loa ina faaleagaina le DNA, o le a sili atu ona lamatia le tino i le tino (Guevara-Aguirre et al., 2011). O le mea lea, o le anapogi e mafai ona puipuia mai le kanesa e ala i le faʻaitiitia o le cellular ma le DNA ae faʻapea foi i le faʻaleleia o le oti o sela muamua.

I se suʻesuʻega muamua o le 10 mataupu ma le tele o feusuaiga, o le tuufaatasiga o le chemotherapy ma le anapogi na mafua ai ona paʻu i le tele o aʻafiaga masani masani a le tagata lava ia e mafua mai i le chemotherapy pe a faatusatusa i mataupu lava e tasi e maua ai le chemotherapy ae i luga o se fua masani (Safdie et al., 2009). O le aʻafiaga o le anapogi i le faʻamaʻi o le chemotherapy ma le alualu i luma o le kanesa o loʻo tofotofoina nei i faamasinoga i totonu o Europa atoa ma le US (0S-08-9, 0S-10-3).

Anapogi ma NEurodegeneration

O lo tatou malamalamaaga nei o le aʻafiaga o IF i luga o le faʻalavelave o le tino ma galuega faʻamalosia e tele lava ina faʻaalia mai suesuega a manu (silasila i luga). O suʻesuʻega faʻasalalau e fuafua ai le aʻafiaga o le anapogi i luga o faiʻai ma gaioiga o faʻamaʻi neurodegenerative ua leai.

Ina ua maeʻa le 3-4 masina, na faʻaleleia e le CR le gaioiga o le mafaufau (mafaufau tautala) i fafine mamafa tele (Kretsch et al., 1997) ma i tagata matutua (Witte et al., 2009). E fa'apena fo'i, pe a fa'atumauina mo le 1 masina i lalo o le 'ai e maualalo le glycemic, na fa'aalia ai le fa'aleleia atili o le fa'atuai o mafaufauga va'aia, su'esu'e cerebrospinal biomarkers o A? metabolism ma faiʻai bioenergetics (Bayer-Carter et al., 2011). O suʻesuʻega e fuaina ai le gaioiga o le mafaufau, faʻaitulagi o faiʻai, gaioiga o fesoʻotaʻiga neural, ma suʻesuʻega biochemical o le sua o le cerebrospinal e fuaina i mataupu a le tagata aʻo leʻi oʻo i se vaitaimi umi ole IF e tatau ona faʻamalamalamaina le aʻafiaga o le IF ile fausaga ma le gaioiga o le faiʻai o le tagata.

Anapogi, Inflammation ma Hogaoga

I tagata, o se tasi o faʻataʻitaʻiga sili ona lelei o aoga aoga o le anapogi umi tumau tasi i le 3 vaiaso o i le togafitiga o rheumatoid gugu (RA). I maliega ma iʻuga i rodents, e i ai sina masalosalo o le vaitaimi o le anapogi uma mumu ma tiga ua faʻaititia i RA tagata mama (Muller et al., 2001). Peitai, a maeʻa ona toe amata le taumafataga masani, e toe foʻi le fula seʻi vagana ua mulimuli mai le vaitaimi o le anapogi e le vegetarian diet (Kjeldsen-Kragh et al., 1991), o se vailaʻau e mafai ona aoga mo le lua tausaga pe sili atu (Kjeldsen-Kragh et al., 1994). O le aoga o lenei auala e lagolagoina e le fa eseʻese faʻatonutonu suʻesuʻega, e aofia ai lua randomized tofotofoga (Muller et al., 2001). O le mea lea, o le anapogi faʻatasi ma se taumafataga vegetarian ma ono maua ma isi teuteuina meaai maua ai aoga aoga i le togafitiga o RA. Faʻafesuiaʻi aso IF na mafua ai foi le taua faʻaititia o le serum TNF? ma ceramides i tagata mamaʻi sela i le 2 masina vaitaimi (Johnson et al., 2007). O le suʻesuʻega mulimuli na faʻaalia ai foi, o faʻailoga o le faʻamamaina o le oxidative e masani ona fesoʻotaʻi ma le fulafula (protein ma lipid oxidation) na matua faʻaititia lava ile tali atu ia IF. O le mea lea, mo le tele o tagata gasegase mafai ma naunau e onosaia umi-anapogi ma ia suia fesuiaʻi a latou taumafataga, anapogi taʻamilosaga ono i ai le ono mafai e le gata faʻaopoopo ae suia foi faʻafomai togafitiga nei.

Na o le vai ma isi ituaiga o anapogi umi ua uma ona tusia ina ia i ai ni aʻafiaga i luga o le maualuga. O le umi o 13 aso o le vai naʻo le anapogi na mafua ai le ausia o se faiga faʻavae toto maualuga (BP) i lalo ole 120 i le 82% o mataupu o loʻo i ai le maualuga maualuga o le tuaoi ma le faʻaititia ole 20 mm Hg ile BP (Goldhamer et al., 2002). Na tumau pea le maualalo o le BP pe a faʻatusatusa i le laina faʻavae e tusa lava pe toe faʻaauau le taumafataga masani mo le averesi o aso 6 (Goldhamer et al., 2002). O se suʻesuʻega pailate laʻititi o tagata mamaʻi e maua i le toto maualuga (140 mm ma luga atu o le systolic BP) na faʻaalia ai foi o le 10-11 aso o le anapogi na mafua ai le faʻaitiitia o le 37-60 mm ile BP (Goldhamer et al., 2001). O nei suʻesuʻega muamua e faʻamoemoeina ae faʻamamafaina le manaʻoga mo suʻesuʻega faʻapitoa faʻapitoa ma faʻasolosolo faʻapitoa e taulaʻi atu i taʻiala faʻa-vaitaimi e mafai mo se vaega tele o le faitau aofaʻi.

Mo le lua maualuga ma RA o le a taua tele le atinaʻeina o le PF i mea taumafa e sili ona lelei e pei o le anapogi anapogi o loʻo faʻamatalaina i luga ae e mafai foi ona talileleia e le toatele o tagata maʻi.

Anapogi ma le Metabolic Smaʻi

O le anapogi anapogi e mafai ona faʻafeiloaʻi ai le tele o foliga o le faʻamaʻi pipisi i le tino: e faʻaleleia le lagona o le inisalini, faʻaosofia le lipolysis ma faʻaitiitia ai le toto maualuga. Na faʻaitiitia le toto o le tino ma le toto maualuga ma ua faʻaleleia atili le metabolosis i mea e sili ona leaga i le tali atu i se isi aso na vave faʻafouina (Klempel et al., 2013, Varady et al., 2009). O mataupu mamafa e tumau mo 6 masina ile a faalua vaiaso IF mea'ai na latou 'aina na o le 500-600 kalori i aso anapogi, leiloa ga'o o le manava, fa'aalia le fa'aleleia atili o le inisalini ma fa'aitiitia le toto (Harvie et al., 2011). O le tolu vaiaso o le anapogi o isi aso na mafua ai le faʻaitiitia o le gaʻo o le tino ma le maualuga o le inisalini i totonu mamafa masani o alii ma tamaitai (Heilbronn et al., 2005) ma anapogi Ramadan (2 taumafataga / aso na vavaeese e tusa ma le 12 itula) i mataupu ma MS na mafua ai le faaitiitia o le malosi i aso taitasi, faaitiitia le maualuga o kulukose plasma ma le faateleina o le lagona o le insulin (Shariatpanahi et al., 2008). O mataupu o loʻo i ai faʻataʻitaʻiga o le matelaina oe na lipotia mai o latou anapopogi e masani ona faʻaalia le maualalo o le maʻisuka pe a faatusatusa i tagata e leai ni tagata faʻatau (Horne et al., 2012). O aʻafiaga faʻaleagaina o le faʻaleagaina o le faʻaleagaina o le IF, na maitauina foi i alii talavou soifua maloloina (BMI o le 25) i le maeʻa o 15 aso o le aso anapogi: o la latou tino atoa o le kulūkose ua maualuga tele, o maualuga o plasma body citone and adiponectin ua maualuga, na tupu e aunoa ma se faaitiitia tele o le mamafa o le tino (Halberg et al., 2005). O faʻamatalaga mulimuli e talitutusa ma faʻamatalaga mai suʻesuʻega a manu o loʻo faʻaalia ai e mafai e le IF ona faʻaleleia le metabolism o le glucose e tusa lava pe laitiiti pe leai se suiga (Anson et al., 2003). O le a taua le iloa pe o le umi o le anapogi anapogi e faʻateleina ai le malosi o le paʻu o le gaʻo ma le faʻamautuina o le tino, e ono mafua ai le tumau umi ma sili atu ona aʻafia.

Faaiuga ma Fautuaga

E tusa ai ma faʻamatalaga o loʻo i ai nei mai manu ma suʻesuʻega a le tagata ua faʻamatalaina, matou te manatu o loʻo i ai le malosi tele mo le soifuaga lelei e aofia ai le anapogi masani i le taimi o le olaga matua e faʻamalosia ai le soifua maloloina lelei ma faʻaitiitia le lamatiaga o le tele o faʻamaʻi faʻamaʻi, aemaise lava mo i latou o loʻo mamafa tele ma nonofo mamao. O suʻesuʻega a manu na tusia ai ni aʻafiaga mamafa ma le faʻaaogaina o faʻamaʻi anapogi i luga o le soifua maloloina, ma le faʻaitiitia o le maualuga o le toto, tino o le IGF-I, insulin, glucose, lipine atherogenic ma le mumū. O le anapogi e mafai ona faʻaleleia ai faʻamaʻi faʻamaʻi ma faʻaleleia ai le faʻatinoina o galuega i mamanu o meaola e aofia ai le faʻaleagaina o le myocardial, diabetes, stroke, AD ma le PD. O le tasi auala masani o le faʻatinoina o le anapogi, o le faʻaaogaina lea o tali faʻaogaina i le telefoni feaveai, lea e mafua ai le faʻaleleia atili o le tomai e taulimaina ai faʻafitauli matuia ma faʻafefe ai togafitiga faʻamaʻi. E le gata i lea, i le puipuia o siama mai le faaleagaina o DNA, faʻaitiitia o le tuputupu aʻe o le cell ma faʻaleleia apoptosis o sela na faʻatuina, o le anapogi e mafai ona vave ma / poʻo le puipuia o le faʻavae ma le tuputupu ae o kanesa.

Ae ui i lea, o suʻesuʻega o faiga anapogi e leʻi faia i tamaiti, o tagata matutua ma le mamafa, ma e ono afaina ai le IF ma le PF i nei faitau aofaʻi. O taimi anapogi e umi atu nai lo le 24 itula aemaise lava i latou e 3 pe sili atu aso e tatau ona faia i lalo o le vaavaaiga a se fomaʻi ma sili atu ile falemaʻi. IF- ma le PF-fa'avae auala e tetee atu ai i fa'ama'i o lo'o i ai nei o le mamafa tele, ma'i suka ma fa'ama'i fa'apena e tatau ona tulituliloa i su'esu'ega a tagata ma fuafuaga fa'afoma'i. O le tele o fesuiaiga o `fa'atonuga anapogi' e ono fa'aaogaina mo mataupu mamafa tele e fa'ata'amilo i le autu masani o le aloese mai mea'ai ma meainu caloric mo le itiiti ifo i le 12 - 24 itula i le tasi pe sili atu aso i vaiaso ta'itasi po'o masina, e fa'atatau i le umi, tu'ufa'atasia. faatasi ai ma faamalositino masani. Mo i latou e mamafa tele, e mafai e fomaʻi ona fai atu i a latou gasegase e filifili se faʻalavelave faʻavae anapogi latou te talitonu e mafai ona latou usitaia e faʻatatau i a latou faʻatulagaga i aso taʻitasi ma vaiaso. O faʻataʻitaʻiga e aofia ai le '5: 2' IF meaʻai (Harvie et al., 2011), o le isi aso faʻafouina le anapogi meaai (Johnson et al., 2007; Varady et al., 2009), o le 4-5 aso anapogi poʻo le maualalo kalori. ae o le anapogi fa'asusuga maualuga e fa'ata'ita'i ai mea'ai e ta'i 1-3 masina soso'o ai ma le fa'ase'e o le tasi taumafataga tele i aso uma pe a mana'omia (V. Longo, fa'ata'ita'iga o lo'o faagasolo). O se tasi o atugaluga i le le paleni o meaʻai e fesuiaʻi e pei o meaʻai e maualalo ai le kalori e naʻo le 2 aso o le vaiaso e matauina ai aʻafiaga i luga o le circadian rhythm ma le endocrine ma le gastrointestinal system, lea e iloa e aʻafia i masaniga taumafa. I le 4-6 vaiaso muamua o le fa'atinoina o le fa'atonuga o le anapogi, e tatau ona fa'afeso'ota'i e le foma'i po'o le foma'i mea'ai ua resitalaina ma le ma'i e mata'ituina lo latou alualu i luma ma tu'uina atu fautuaga ma le vaavaaiga.

E mafai fo'i ona fa'atulagaina faiga anapogi mo fa'ama'i fa'apitoa e pei o togafitiga tu'utasi po'o togafitiga fa'aopoopo. O faʻaiʻuga o suʻesuʻega muamua o le IF (anapogi 2 aso i le vaiaso poʻo isi aso uma) i mataupu a le tagata ua fautua mai ai o loʻo i ai se vaitaimi taua o suiga o le 3 - 6 vaiaso i le taimi lea e faʻafetaui ai le faiʻai ma le tino i le mamanu fou o meaʻai ma faʻaleleia lagona. (Harvie et al., 2011; Johnson et al., 2007). E ui lava ina taumatemate, e foliga mai i le vaitaimi o suiga mulimuli e suia ai le neurochemistry o le faiʻai ina ia mafai ai ona faatoilaloina le "vaisu" i le taumafaina masani o meaai i le aso atoa. O le mea moni, o auala eseese o le anapogi e foliga mai e faʻatapulaʻaina le aoga aemaise lava i le matua ma tulaga e ese mai i le oona seʻi vagana ua tuʻufaʻatasia ma meaʻai e pei o le faʻaogaina o le kalori ma le tele o meaʻai maualalo o le Mediterranean poʻo Okinawa (0.8 g protein / Kg o le mamafa o le tino). ), e fesoʻotaʻi pea ma le soifua maloloina ma le ola umi.

I le lumanaʻi, o le a taua tele le tuʻufaʻatasia o faʻamaumauga o le epidemiological, o suʻesuʻega o faitau aofaʻi ola ma a latou meaʻai, o taunuuga mai meaola faʻapitoa e fesoʻotaʻi atu i vaega o mea taumafa faʻapitoa mo mea faʻamuamua ma faʻamaʻi, faatasi ai ma faʻamaumauga mai suʻesuʻega e uiga i le anapogi i totonu o tagata , ia mamanuina ni suʻesuʻega faʻapitoa o suʻesuʻega o loʻo faʻapipiʻi ai le anapogi ma meaai faʻamauina e puipuia ma fiafia. O se malamalamaaga sili atu e uiga i mea mole mole fualaau lea e aʻafia ai le anapogi i ituaiga eseese o le tino ma faʻaʻauʻau e tatau ona taʻitaʻia ai le atinaʻeina o tala faʻasolosolo ma togafitiga faʻafomaʻi mo le tele o faʻafitauli.

Ave le Savali a le Aiga

O le anapogi e faʻatatau ai taumafa e maua ai tutusa lelei o le masani masani ile anapogi e ala i le taofiofia o lau kalori mo le lima aso mai le masina ae le o le faʻaaogaina uma o meaai mo ni nai aso poʻo ni vaiaso foi. Le ProLon O le taumafa anapogi e ofoina atu ai le polokalama o le taumafataga o le 5 lea na faaputuputuina taitoatasi ma faaigoaina i aofaiga saʻo ma tuufaatasiga mo aso taitasi. E ui o le suʻesuʻega suʻesuʻega i luga ua faʻaalia ai le soifua manuia o le anapogi, faamolemole ia mautinoa e te talanoa i se fomai tausi soifua aʻo leʻi amataina ProLon` anapogi mimicking meaai, 5-aso taumafataga polokalama ia iloa pe o le FMD, poʻo soʻo se isi lava meaai, e saʻo mo oe.

O le lomiga lolomiina, faaiu mulimuli o le suesuega sailiiliga na faasinomia i luga na maua i le NIH Public Access Author Tusitala i le PMC Fepuari 4, 2015. O le lautele o a tatou faʻamatalaga e faʻamapulaʻaina i faʻamaʻi faʻasalalau, mataupu faʻalesoifua maloloina o le toto, ma mataupu tau vailaʻau faʻaaogaina. Ina ia toe talanoaina le mataupu, faamolemole ia lagona le saoloto e fesili ia Dr. Alex Jimenez pe faʻafesoʻotaʻi mai i matou 915-850-0900 .

Faʻailoina e Dr. Alex Jimenez

Faʻamatala mai: Nih.gov

Green Call Now Button H .png

Faʻaopoopo Autu Talanoaga: Matuitui Paʻu Paʻu

Paʻu tua o se tasi o mafuaʻaga sili ona taatele o le le atoatoa ma aso ua misia i galuega i le lalolagi atoa. Faʻasologa o tiga i le mea lona lua e sili ona taatele mo asiasiga o le ofisa o le fomaʻi, naʻo naʻo faʻamaʻi pipisi pito i luga. E tusa ma le 80 pasene o le faitau aofaʻi o le a maua le tiga i le itiiti ifo ma le tasi i le taimi atoa o lo latou olaga. O lau tuila o se fausaga faʻapitoa e faia i ponaivi, sooga, ligaments, ma maso, faatasi ai ma isi mea vaivai. Manua ma / poʻo tulaga faʻamalosia, pei o siaki faʻasolosolo, e mafai ona oʻo atu ai i faʻamaoniga o le tigā mulimuli. O manuʻa o le taʻavale poʻo faʻalavelave faʻafuaseʻi faʻafuaseʻi faʻafuaseʻi o manuʻa e tele lava ina mafua ona o tiga i tua, ae ui i lea, o nisi taimi o le faigofie o gaioiga e mafai ona i ai ni taunuuga tiga. O le mea e lelei ai, o isi togafitiga togafitiga, e pei o le togafitiga o le chiropractic, e mafai ona fesoasoani e faʻafilemu ai le tiga e ala i le faʻaaogaina o fetuunaiga o le ogatotonu ma le faʻaaogaina o le tusi lesona, faʻamalosia ai le faʻamalosi o le tiga.

Xymogen Formulas - El Paso, TX

XYMOGEN's Ole Polokalame Tomai Faapitoa e avanoa e ala i le filifilia o tagata tomai faapitoa ile soifua maloloina. Ole faʻatau ile initaneti ma le faʻaititia o XYMOGEN faʻataʻitaʻiga e matua faʻasaina.

Ma le fiafia, Dr. Alexander Jimenez faia faʻataʻitaʻiga XYMOGEN na o maʻi i lalo o la matou tausiga.

Faʻamolemole valaʻau i le matou ofisa ina ia matou tofia se fomaʻi mo faʻamatalaga vave.

Afai o oe o se tagata maʻi Manua Fomaʻi & Chiropractic Clinic, e mafai ona e fesili e uiga i le XYMOGEN ile valaʻau 915-850-0900.

xymogen el paso, tx

Mo lou faigofie ma iloiloga o le XYMOGEN oloa faamolemole toe iloilo le sootaga lenei. *XYMOGEN-Catalog-Download

* O tuʻutuʻuga uma o XYMOGEN o loʻo i luga e tumau pea le faʻamalosia.

***

Faʻataʻitaʻiga Tomai o Faʻataʻitaʻiga

O faʻamatalaga o loʻo i luga "O le faʻataʻitaʻiina o taumafa faʻamatalaga"E le o fa'amoemoe e sui ai se mafutaga ta'ito'atasi ma se fa'apolofesa fa'alesoifua maloloina agava'a po'o se foma'i laiseneina ma e le o se fautuaga fa'afoma'i. Matou te fa'amalosia oe e fai fa'ai'uga fa'alesoifua maloloina e fa'atatau i au su'esu'ega ma faiga fa'apaaga ma se tagata tomai fa'apitoa tau soifua maloloina.

Blog Fa'amatalaga & Va'aiga Talanoaga

O matou fa'amatalaga lautele e fa'atapula'a ile Chiropractic, musculoskeletal, vaila'au fa'aletino, soifua maloloina, fa'asoa etiological fa'alavelave viscerosomatic i totonu o fa'ata'ita'iga fa'apitoa, somatovisceral reflex fa'ata'ita'iga fa'amanino, fa'alavelave fa'aletonu, fa'afitauli ma'ale'ale o le soifua maloloina, ma/po'o tala fa'afoma'i aoga, autu, ma talanoaga.

Matou te tuuina atu ma tuuina atu felagolagomai falema'i faatasi ai ma tagata tomai faapitoa mai matata eseese. O fa'apitoa ta'ito'atasi e fa'atonutonuina e la latou fa'apolofesa lautele o fa'ata'ita'iga ma a latou pulega fa'atulafonoina. Matou te fa'aogaina tulafono fa'alesoifua maloloina ma le soifua manuia e togafitia ma lagolago ai le tausiga o manu'a po'o fa'aletonu o le musculoskeletal system.

O a matou vitiō, pou, mataupu, mataupu, ma malamalamaga e aofia ai mataupu tau falemaʻi, mataupu, ma mataupu e fesoʻotaʻi ma tuusaʻo pe le tuusaʻo le lagolagoina o la matou faʻataʻitaʻiga masani.*

O lo matou ofisa sa taumafai lava e tu'uina atu fa'amatalaga lagolago ma ua fa'ailoa mai su'esu'ega su'esu'ega talafeagai po'o su'esu'ega e lagolagoina a matou pou. Matou te saunia ni kopi o lagolagoina suʻesuʻega suʻesuʻega avanoa i tulafono faʻatonutonu laupapa ma tagata lautele pe a talosagaina.

Matou te malamalama o matou aofia ai mataupu e manaʻomia se faʻaopopo faʻamatalaga o le auala e ono fesoasoani ai i se faʻapitoa tausiga fuafuaga poʻo togafitiga togafitiga; o lea, ia toe talanoaina le mataupu mataupu i luga, faʻamolemole lagona le saoloto e fesili Dr. Alex Jimenez, DC, pe faʻafesoʻotaʻi i matou 915-850-0900.

Ua matou o mai e fesoasoani ia oe ma lou aiga.

faamanuiaga

Dr. Alex Jimenez D.C., MSACP, RN*, CCST, IFMCP*, CIFM*, atn*

imeli: faiaoga@elpasofunctionalmedicine.com

Laisene o se Fomaʻi o Chiropractic (DC) i Texas & New Mexico*
Texas DC Laisene # TX5807, New Mexico DC Laisene # NM-DC2182

Laisene ose Tausima'i Resitala (RN*) in Florida
Florida Laisene RN Laisene # RN9617241 ( Pule Nu. 3558029)
Tulaga Fa'atasi: Laisene Tele-Setete: Fa'atagaina e Fa'ata'ita'i i totonu 40 States*

Dr. Alex Jimenez DC, MSACP, RN* CIFM*, IFMCP*, ATN*, CCST
La'u Pepa Pisinisi Digital