ClickCease
+ 1-915-850-0900 spinedoctors@gmail.com
Page Filifilia

le tulivae o se tasi o sooga sili ona faigata i le tino o le tagata, e aofia ai le ponaivi o le suilapalapa, poʻo le femur, le ponaivi o le ponaivi, poʻo le tibia, ma le tulivae, poʻo le patella, faatasi ai ma isi masini mumu. Toni e faʻafesoʻotaʻi ponaivi i maso ao fesoʻotaʻi faʻatasi ia ponaivi o le tulivae. E lua ituaiga foliga o le cartilage, e lauiloa o le meniscus, e maua ai le mautu i le sooga vae. O le faʻamoemoega o le tusiga o loʻo i lalo o le faʻaalia lea e pei o le talanoaina o le anotomy o le sooga vae ma ona laumei susu vaivai.

 

lē faʻatino

 

  • Anotusi: Faʻamatalaga e uiga i le faʻavae, tuʻufaʻatasiga, ma le gaioiga o le tulivae menisci ua salalau solo i le tele o punaoa ma fanua. Lenei iloiloga aofia ai se puʻupuʻu, auiliili faʻamatalaga o le tulivae menisci-- aofia ai anatomy, etymology, filogeni, ultrastructure ma biokimia, vascular anatomy ma neuroanatomy, biomekanisisi galuega, matua ma matua, ma ata faʻataʻitaʻiga.
  • Faamatalaga faʻamaonia: O le suʻesuʻeina o tusitusiga na faia e se toe iloiloga o lomiga a PubMed ma OVID na lolomiina mai le 1858 i le 2011.
  • Tali: O lenei suʻesuʻega ua faʻamaonia ai le faʻatulagaga, tuufaatasiga, ma uiga faʻatinoga o le masisini, lea atonu e talafeagai i faʻataʻitaʻiga, faʻataʻitaʻiga, ma toe teuteuina o taʻavale.
  • Faaiuga: O se malamalamaaga i le masani masani ma meaola o le masisini o se mea e manaʻomia muamua e malamalama ai i le faʻaleagaina o maʻi e aofia ai tulivae.
  • uputatala: tulivae, meniscus, anatomy, galuega

 

faʻatomuaga

 

O le taimi na faʻamatalaina ai o se toega embryonic leai se aoga, 162 le menisci ua lauiloa nei e taua tele mo le masani gaioiga ma umi-taimi soifua maloloina o le tulivae soʻofaʻatasi. ma meaʻai i le sooga tulivae.4,91,152,153

 

O aʻafiaga i le mitiia ua lauiloa o se mafuaʻaga o le faʻaleagaina o le musculoskeletal. O le tulaga tulaga ese ma le faigata o le manisci e togafitia ai ma faaleleia ai le luʻitau mo le tagata maʻi, fomai tipitipi, ma le fomaʻi maʻi. E le gata i lea, o le faaleagaina o taimi uumi e mafai ona oʻo atu ai i suiga faʻaleagaina o suiga faʻapitoa e pei o le osteophyte, faʻasolosolo o le faʻaitiitia o le cartilage, vaeluaga o le avanoa vaʻaia, ma le faailoga o le osteoarthritis.36,45,92 Faʻasaoina o le masini e faalagolago i le faatumauina o latou foliga ma le faʻatulagaina.

 

Anatomy o le Menisci

 

Meniscal Etymology

 

O le upu meniscus e sau mai le upu Eleni m? Niskos, o lona uiga crescent, diminutive of m? N ?, o lona uiga moon.

 

Meniscal Phylogeny ma le Anatomy Faatusatusaga

 

O nei ituaiga o meaola e foliga mai e atagia ai le gafa o le gafa lea e mafai ona toe maua mai nai lo le 40,66 miliona tausaga.300. O nei ituaiga o meaola, e aofia ai le faʻaaogaina o le mea e tasi.

 

I le gafa o le peraimeri e tau atu i tagata, hominids na tupu i le pipii tulaga i le tusa o le 3 i le 4 miliona tausaga talu ai, ma i le 1.3 miliona tausaga talu ai, o le onapo nei patellofemoral soofaatasi na faavaeina (faatasi ai ma se sili atu i le itu pito i tua patellar facet ma tutusa felavasaʻi femoral trochlea) .164 Tardieu suʻesuʻe le fesuiaiga mai i nisi taimi bipedalism i tumau bipedalism ma matauina o primates aofia ai le medial ma lateral fibrocartilaginous meniscus, ma le medial meniscus e morphologically tutusa i uma primates (crescent foliga mai ma 2 tibial insertions) .163 I se eseesega, o le lateral meniscus na matauina ia ia sili ona fesuisuiaʻi i foliga. Tulaga ese i Homo sapiens o le i ai o 2 tibial insertions`1 muamua ma le 1 tua 'o loʻo faʻamatalaina ai se masani masani o le faʻalauteleina o gaioiga faʻaopoopo o le tulivae soʻosoʻo i le taimi o le tu ma le fesuiaʻiga o vae o le savali lua .20,134,142,163,168

 

Faʻaleleia ma le Atinaʻe

 

O le foliga masani o le laasaga ma le medial menisci e maua i le va o le 8th ma le 10th vaiaso o le gestation.53,60 O loʻo tulaʻi mai i se faʻasalaga o le vaega faʻavave o tisinchymal tissue e faʻapipiʻi ai mea faʻapipiʻi i le faʻatalatalanoaga faʻasalalau lata ane.31,87,110 O le atinaʻeina o le masisisite e sili ona telefoni feaveai ma vascular, faatasi ai ma le toto mai le gataifale ma faalautele atu i le lautele o le menisci.31 Aʻo faʻaauau pea ona atinaʻe le fomaʻi, o loʻo i ai se faʻaitiitia maliega i le telefoni feaveaʻi o le manisci ma le faʻateleina o le faʻalauteleina o le mea faʻapena i totonu o se tulaga faatulagaga.30,31 Malosiaga felagolagomai ma le popolega i le postnatal o le mamafa o le mamafa o mea taua ia i le fuafuaina o le faʻatulagaina o filatini. I le matua, na o le lautele 10% i le 30% o loʻo maua ai le toto.12,31

 

E ui lava i nei suiga o le talafaasolopito, o le tele o le elebia platema o loʻo ufitia e le meniscus e fesoʻotaʻi, e faʻaauau pea i le gaosiga o le fetal, faatasi ai ma le masio ma le itu i le itu e pei o le 60% ma le 80% o le laufanua, respectively.31

 

Faʻatauga Anatomy

 

O le suʻesuʻega sili o le manisci tulivae o loʻo faʻaalia ai se mea lamolemole, faʻalanu (Figure 1). O i latou o ni mea e tutusa lelei le fibrocartilage o loʻo i luga o le pito i luga ma le itu i tua o le auvae tulivae (Ata 2A). O le lautele, vascular border (lea foi e lauiloa o le sone mumu) o maniscus taitasi e mafiafia, felafolafoaʻi, ma faapipii i le paʻu soofaatasi. O le pito i totonu (faʻapitoa foi o le paʻepaʻe paʻepaʻe) e pipii atu i se mea e leai se totogi. O maualuga pito i luga o le masisis o loʻo faʻamalosi, faʻamalosia faʻamalamalamaga lelei ma a latou feʻau faʻataʻitaʻi feʻaveaʻi. O pito maualalo e faʻapitoa e faʻaogaina ai le alalaupapa tipi (Ata 1) .28,175

 

image-7.png

 

 

Maniscus Medial. O le semicircular medial meniscus e tusa ma le 35 mm le lautele (luma i tua) ma e sili atu lona lautele i tua atu nai lo le pito i luma. E i ai le eseesega tele i le fesoʻotaʻiga nofoaga o le mua luma nifo o le medial meniscus. O le pu i tua e pipii i le posterior intercondylar fossa o le tibia i le va o le lateral meniscus ma le ligament cruciate ligament (PCL; Figures 175 ma and1B) .2B). Johnson et al toe suʻesuʻe ia nofoaga o loʻo i totonu o le menisci ma latou fesoʻotaʻiga i luga atu o laufanua o le tulivae. O le vaega o le pito i totonu na faʻaofiina i ai le meniscus o le pito sili ona tele na fuaina i le 2 mm82, ae o le nifo mulimuli o le meniscus pito i tua o le pito sili ona laʻititi, i le 61.4 mm2

 

O le vaega o le totoga o le mea e faʻapipiʻi ai o le ligamenti o le tino. I lona ogatotonu, o le medial meniscus e sili atu ona pipii mau i le femur e ala i se condencies i le soʻoga capsule lauiloa o le loloto medial kolisi ligament.175 O le transverse, poʻo 'intermeniscal,' ligament o se fibrous fusi o mea e fesoʻotaʻi ai le pito i luma ole medial meniscus ile nifo luma ole meniscus pito i tua (Ata 1 ma le2A2A).

 

Maniscus vave. O le maniscus pito i luga e toetoe lava o le poro, ma e tutusa le lautele o le lautele mai le pito i luma i le pito i tua (ata 1 ma leXXUMXA) .2A). O loʻo aofia ai se vaega tele (~ 2%) o le faʻavae faʻapitoa nai lo le medial meniscus (~ 80%) ma e sili atu le telefoni feaveaʻi.60 E lua puʻu o le meniscus pito i luga ua tuʻuina i le tibia. O le faʻapipiʻiina o le gaʻo muamua o le maniscus pito i tua o loʻo i tua ile pito i tua o le vaeluagalemu o le ACL (Figure 10,31,165B) .2 O le pu mulimuli mai o le maniscus inserts posterior to the lateral tibial spine and just anterior to o le faʻaofiina o le siʻosiʻo mulimuli o le maniscus medial (Ata 9,83B) .2 O le meniscus pito i tua e pipii mau i le ligamenti; ae ui i lea, o nei laupepa e le o fesootai atu i le ligamenti mo le puipuiga lautele. O le sipuni mulimuli o le meniscus pito i tua o loʻo pipii atu i le pito i totonu o le medial femoral condyle e ala i le pito i luma ma le isi malegafecoral ligaments o Humphrey ma Wrisberg, e mafua mai i le amataga o le PCL (Figures 83 ma leXXUMX) .1

 

Mengiafemoral ligaments. O loʻo lipotia mai e tusitusiga le tele o feteʻenaʻiga i le iai ma le tele o meniscofemoral ligament o le maleiscus meniscus. Atonu e leai se tasi, 1, 2, poʻo le 4.? A i ai, o nei mea faʻaaoga fesoasoani e fesuiaʻi mai le nifo i tua o le lateral meniscus i le itu pito i tua o le medial femoral condyle. Latou te faʻaofiina faʻafesoʻotaʻi lata ane i le fesoʻotaʻiga femoral o le PCL (Ata 1 ma le22).

 

I se faasologa o suʻesuʻega, na fuaina ai e Harner et al le vaega o le ligaments ma iloa ai le maualuga o le ligamenti maleiscoferal i le 20% o le tele o le PCL (range, 7% -35%). 69,70 Peitaʻi, o le tele o le vaega faʻapipiʻi na o ia e aunoa ma se malamalamaaga o le faʻapipiʻi poʻo le faʻaogaina o le paʻu e le o faʻaalia ai lo latou malosi .115 O le galuega a nei ligaga e le o iloa pea; e mafai ona latou tosoina le fusi mulimuli o le meniscus i fafo i se pito i luma ina ia faateleina ai le faʻaleagaina o le fiscas maleiscotibial ma le faʻasolosolo o femoral condyle.75

 

Aseta ma le Biochemistry

 

Extracellular Matrix

 

O le meniscus o se mafiafia extracellular matrix (ECM) aofia muamua lava o le vai (72%) ma collagen (22%), interposed ma sela. Cells Meniscal sela e gaosia ma faʻamalosia le ECM, e fuafua ai mea totino o le tino.

 

O sel o le manisci e taua o le fibrochondrocytes ona e foliga mai o se paluga o fibroblasts ma chondrocytes.111,177 O sel i le pito sili ona maualuga o le manisci ua fusifusia pe o le fulafulaina (sili atu le fibroblastic), ae o sene e sili atu ona loloto i le Meniscus o le ovoid poʻo le polygonal (tele chondrocytic) .55,56,178 Cell morphology e le eseese i le va o potu ma nofoaga tutotonu i le menisci.56

 

O ituaiga uma o le masini e aofia ai le tele o retipulum endoplasmic ma le Golgi complex. O Mitochondria e na o se vaaiga i nisi taimi, e fautua mai ai o le auala autu mo le gaosiga o le fibrochondrocytes i lo latou alalafaga e mafai atonu o le gelacolysis.112 anaerobic

 

vai

 

I le masani ai, o le manisini maloloina, o le tino o le tino e faatusa i le 65% i le 70% o le mamafa atoa. O le tele o le suavai o loʻo taofia i totonu o le tino o loʻo i totonu o le solvent domains o proteoglycans. O le vai o loʻo i ai masini maniscal e sili atu ona maualuga nai loʻo i totonu o atigipusa nai lo nofoaga tutotonu poʻo tuaʻoi; o meaola mai mea mai luga ma le loloto e iai mea tutusa .135

 

O le tele o le malosi o le eletise e manaʻomia e foia ai le toso o le feteenaiga o le faʻamalosia o le faʻafefe o le vai e ala i le maniscal tissue. O le mea lea, o fegalegaleaiga i le va o le vai ma le matrix macromolecular framework e matua aʻafia ai le viscoelastic mea o le tino.

 

Collagens

 

Collagens o le matafaioi muamua lea o le malosi o le faʻamalosi o le faʻaaogaina o masini; latou te saofaʻi atu i le 75% o le mamafa o le ECM.77 O le ECM e aofia ai muamua le collagen type I (90% mamafa le mamafa) faatasi ai ma le numera variable II, III, V, ma le VI.43,44,80,112,181 O le autu o le ituaiga I collagen e faʻamaonia le fibrocartilage o le menisci mai le faʻalaʻau (hyaline) cartilage. O collagens e maualuga le fesoʻotaʻiina e hydroxylpyridinium aldehydes.44

 

O le fetuunaʻiga o le fibre collagen e fetaui lelei mo le faʻamatuʻuina atu o se avega faʻasolosolo i totonu o faʻataʻamilosaga hohoop (Faʻata 3). O nei alava e tuʻufaʻatasia fesoʻotaʻiga ligamentous o nifo meniscal i le pito i luga o le tibial articular (Ata 57) .3 I le pito sili ona papaʻe o le menisci, o le ituaiga I alava e faʻatulagaina i se faʻatonuga e sili atu ona faʻaaoga. E i ai foʻi fibre e faʻatulagaina i le loloto o le sone ma e felavasaʻi pe lalagaina i le va o fusi e faʻataʻamilomilo ai le faʻamaumauga (Ata 10,27,49,156). # O loʻo i ai lipid lipid ma tino faʻapitoa i le ECM o tagata menisci.3 O tino faʻapitoa o loʻo iai ni tioata umi, paee o phosphorous, calcium, ma le magnesium i luga ole electron-probe roentgenographic analysis.54 O le faʻatinoga o nei tioata e leʻo malamalama lelei iai, ae e talitonu e ono iai se latou sao i le soʻoga soʻoga o le soʻoga male faʻamaʻi mata.

 

 

E leai ni meaola faʻapitoa o matrix, e pei o le fibronectin, e fesoasoani ai i le 8% i le 13% o le mamafa mamafa o le mamafa. O le fibronectin e aofia i le tele o telefoni feaveaʻi, e aofia ai le gaioiga o le tino, embryogenesis, faʻamaʻi toto, ma le meli / faʻafeiloaʻiga. O le Elastin e maualalo ifo i le 0.6% o le mamafa masisis; o lona faʻasalalauga faʻasalalau e leʻo manino. E ono faʻafesoʻotaʻi tuusaʻo ma le faʻapalapala e tuʻuina atu ai le faʻaleleia o le tino. **

 

Proteoglycans

 

O loʻo i totonu o se galuega lelei o fibrils collagen, proteoglycans e tele, ua le lelei le molia o molelaʻau eletise, e maua ai le 1% i le 2% o le mamafa o le mamafa.58 O loʻo faia i se fatutini autu faatasi ai ma le 1 poʻo sili atu faʻaopoopo faʻatasi glycosaminoglycan (Figure 4) .122 O le telē o nei fualaʻau e faʻapupulaina e ala i fegalegaleaiga patino ma le hyaluronic acid.67,72 O le aofaiga o proteoglycans i le meniscus o le tasi-valu o le cartilage faʻapitoa, 2,3 ma atonu e tele le fesuiaiga e fuafua i luga o le nofoaga o le faʻataʻitaʻiga ma le tausaga o le maʻi .49

 

 

E tusa ai ma le latou auivi faʻapitoa, maualuga faʻatulagaina-mamafa density, ma moliaga-faʻatosina malosiʻaga, proteoglycans i le ECM e nafa ma hydration ma maua ai le aano ma le maualuga gafatia e teteʻe compressive avega. meniscus aofia ai chondroitin-6-sulfate (40%), chondroitin-4-sulfate (10% i le 20%), dermatan sulfate (20% i le 30%), ma keratin sulfate (15%; Ata 4) .65,77,99,159 , 58,77 Ole maualuga glycosaminoglycan concentrations o loʻo maua i le meniscal pu ma le afa i totonu o le menisci i vaega muamua mamafa mamafa.XNUMX

 

O le tagata totoa o le sili lea o le puipuiga o le tagata na maua i le masiofo faaletagata ma o le tele lava o le matafaioi mo a latou viscoelastic compressive properties (Ata 5). E sili atu nai lo le mea e maua mai ai, e pei o decorin, biglycan, ma fibromodulin, e pei o decorin, biglycan, ma fibromodulin.124,151 Hexosamine e fesoasoani i le 1% i le mamafa o le ECM.57,74 O galuega patino o nei tamai proteoglycans i le masisiscus e le o toe faʻatuputeleina.

 

 

Matrix Glycoproteins

 

Meniscal cartilage o loʻo iai le tele o matrix glycoproteins, o faʻailoga ma galuega e leʻi fuafuaina. Electrophoresis ma mulimuli ane pisipisia o gaioiga polyacrylamide faʻaalia fusi ma mamafa molimoli eseese mai i nai kilodaltons e ova atu i le 200 kDa.112 O nei matrix molelave aofia ai fesoʻotaʻiga polotini e faʻamautuina proteoglycan hyaluronic acid faʻaputuputuga ma le 116-kDa polotini o le iloa galuega.46 O lenei polotini o loʻo nofo i totonu o le matrix i le tulaga o le disulfide-fusia faʻafitauli o le maualuga molemala mamafa.46 Immunolocalization suʻesuʻega faʻapea e sili ona tu i tafatafa o collagen bundles i le interterritorial matrix.47

 

O le glycoproteins o loʻo fusifusia ai se kulupu o le matrix glycoproteins. O nei macromolecules o loʻo i ai se vaega o le matafaioi mo le fusifusia ma isi matūlaʻau matū ma / poʻo ni sela. O ia ituaiga o molelaʻau o le adhesion molelaʻau o ni mea taua ia i le supramolecular organization o molekone extracellular o le meniscus.150 E tolu lala mole ua iloa i totonu o le meniscus: ituaiga o VI, colbrogen, thrombospondin.112,118,181

 

Anetomy vascular

 

O le meniscus o se tulaga faʻapitoa faʻapitoa ma se toto tuʻufaʻatasia. O le medial, lateral, ma le ogatotonu e faʻamaonia ai le gaogao (o le lala mai luga o le popupal uluga) e maua ai le vascularisation tele i tulaga maualalo ma sili atu o meniscus taitasi (Ata 5) .9,12,33-35,148 O le vaeluaga o le fatuga o se paranesi laʻititi lea e faʻaaogaina le faʻafeusuai le liuga o le popliteal i le pito i luga o le pito i luga o le mafutaga o le tibiofemoral. O se fesoʻotaʻiga muamua i luga o le laʻau mai luga o paranesi o nei tupua e mafua mai i totonu o le synovial ma le pito i lalo o le tulivae i le pito i tua o le manisci. O le 10% lautele i le 30% o le tuaoi medis meniscus ma le 10% i le 25% o le meniscus pito i luga ua vascularized, o loʻo i ai ni mea taua mo le maniscus faʻamaʻi (Figure 6) .12,33,68 Endoligamentous vessels from the anterior and posterior horns travel a Vaʻavaʻai mamao i le vailaau o le masini ma faʻapipiʻi faʻamaumau, tuʻuina atu se ala tuusaʻo mo le fafagaina .33 O le vaega totoe o maniscus taʻitasi (65% i 75%) e maua ai le fafagaina mai le vaivave faʻafouina e ala i le faʻasalalau poʻo le faʻaaogaina o masini (ie, motuga faʻatasi) .116,120

 

 

Bird ma Sweet na suʻeina le faʻaogaina o manu ma tagata e ala i le numera eletise ma le malamalama microscopy.23,24 Na latou matauina faʻavae e pei o sela e amata loloto i luga o le manisci. O nei alavai e mafai ona i ai se sao i le felauaiga o le suavai i totonu o le meniscus ma e mafai ona ave ai meaʻai mai le synovial fluid and blood vessels i vaega o vaalele o le meniscus.23,24 Ae peitai, o nisi suʻesuʻega e manaʻomia e faʻamalosia ai le faiga tonu lea e mafai ai e le masini fesoasoani meaai paleni i le vaega ole vavaega o le masini.

 

Neuroanatomy

 

O le sooga tulivae o loʻo nofoia e le pito i luma o le lala o le neura o le gaʻo mulimuli ma le lala o le pa puipui ma le nega o le feusuaʻiga. O le pito i tua o le capsule o loʻo nofoia e le lala o le perone faifaipea o le namu masani o le peroneal. O nei fiva namu e ulu i totonu o le kaputa ma mulimuli i le masini totofatu i le vaega o le masisis ma le pito i luma ma le pito i tua, ma o le tele o le uaua e taulaʻi .52,90 O le pito i fafo o le tino o le masisiscus e sili atu ona le tumau nai lo le ogatotonu pito tolu.183,184 I taimi uma o le fesuiaiga ma le faʻaopoopoga o le tulivae, o loʻo faʻateteleina maso masisinika, ma o le mea e sili ona fiafia i ai e sili atu ona maualuga i nei tulaga maualuluga.183,184

 

O le masini faiaʻoga i totonu o le menisci galue o transducers, liua le faʻamalosi tino o le feteʻenaʻi ma faʻapipiʻi i se faʻapitoa eletise faʻaosofia lagona. O suʻesuʻega o le menisci a tagata ua latou iloaina ai le 3 morphologically eseʻese masini gaosi: Ruffini iuga, Pacinian corpuslets, ma Golgi tendon totoga. `` Type I (Ruffini) mechanoreceptors e maualalo faitotoʻa ma lemu fetuunaʻi i suiga i soʻoga deformation ma omiga. Type II (Pacinian) mechanoreceptors e maualalo le amataga ma vave fetuunaʻi i fesuiaiga suiga. `` Type III (Golgi) o maualuga-faitotoʻa masini, o le a faʻailo pe a oʻo le tuli soʻoga latalata i le laina laina o gaioiga ma e fesoʻotaʻi ma neuromuscular taofi. O nei neural elemeni na maua i sili atu faʻapitoa faʻamamafaina i meniscal pu, aemaise lava le mulimuli posterior.

 

O le asymmetrical vaega o le tulivae galue i konaseti o se ituaiga o faʻaliliuina atu o meaola e taliaina, fesiitaʻi, ma faʻateʻa avega i luga o le femur, tibia, patella, ma femur.41 Ligament galue o se fetuʻunaʻiga fesoʻotaʻiga, ma menisci sui feaveaʻi bearings. E tele suʻesuʻega ua lipotia mai o vaega eseese o le intra-articular o le tulivae e maaleale, e mafai ona gaosia ni faailo o le neura e oʻo atu i le tuasivi, cerebellar, ma maualuga atu le ogatotonu o le tino. E talitonuina o nei faailo o neura e mafua ai le malamalama lelei ma e taua mo masani tulivae soʻoga gaioiga ma le tausiga o aano homeostasis.42

Dr Jimenez White Coat

O le meniscus o le cartilage lea e maua ai le amio ma le amio saʻo i tulivae. O le manisci o ni mea se lua o le fibrocartilaginous tissue lea e faʻalauteleina ai feeseeseaiga i le sooga o le tulivae pe a feagai ma le le mautonu ma le vevesi i le va o le ponaivi ponasina, po o le tibia, ma le ponaivivaevae, po o le femur. O le malamalama i le tino ma le biomechanics o le sooga vae e taua i le malamalamaaga o manua o le tulivae ma / poʻo tuutuuga. Dr. Alex Jimenez DC, CCST Insight

Malosiaga Biomechanical

 

O le biomechanical function of the meniscus o se ata o le lapoʻa ma le ultrasonstrural anatomy ma lona fesoʻotaʻiga ma le intra-articular ma extra-articular fausaga. O le menisci tautua tele taua biomechanical gaioiga. Na latou fesoasoani i le aveina o uta, teʻi faʻaaogaina, 10,49,94,96,170 mautu, 51,100,101,109,155 taumafa, 23,24,84,141 soʻoga lubrication, 102-104,141 ma proprioception.5,15,81,88,115,147 Latou foi tautua e faʻaitiitia ai fesoʻotaʻiga faʻamamafa ma faʻateleina le faʻafesoʻotaʻiga o vaega ma le faʻasolosolo tulivae.91,172

 

Meniscal Kinematics

 

I se suʻesuʻega i le vaega o le ligamentous function, Brantigan ma Voshell na lipotia ai le medial meniscus e feosofai i le averesi 2 mm, ae o le pito i tua o le meniscus na sili atu ona feoaʻi ma le tusa ma le 10 mm o tuafale i tua i le taimi o femalagaiga. i lalo ole 25 mm ole pito i tua-tua, aʻo le meniscus pito i tua e alu i le 3 mm i le taimi o le femalagaiga.9 I se suʻesuʻega na faʻaaoga ai le 37 cadaveric tulivae, na lipotia mai e Thompson et al le uiga masani o le savali i le 5 mm (averesi o pu i luma ma tua) ma le o lona uiga o tafaoga lautele, 5.1 mm, i luga o le tibial articular luga (Ata 11.2) .7 O mea na maua mai i nei suʻesuʻega e faʻamaonia ai le tele o eseesega i vaega o gaioiga i le va o le medial ma lateral menisci. O le pito i luma ma le pito i tua o le maleiscus ratio o le meniscus e laiti ma o loʻo faʻailoa mai ai o le meniscus e faʻasolosolo ona avea o se iunite e tasi.165 A le o lea, o le medial meniscus (i lona atoaga) e laʻititi ifo nai lo le lateral meniscus, o loʻo faʻaalia ai le sili atu o luma i le posterior tandi eseʻesega faʻaaliga. Na maua e Thompson et al o le vaega o gaioi gofie o le meniscal o le pito i tua o le ogatotonu, lea o le meniscus e taofiofia e lona pipii atu i le laupepa o le tibial e le vaega o le meniscotibial o le ligament pito i tua, lea na lipotia mai e sili atu ona ono manuʻa. 165 O le faʻaititia o le gaioiga o le nifo i tua o le medial meniscus o se auala ono mafai mo loimata meniscal, faatasi ai ma le iʻuga 'o le fibrocartilage i le va o le femoral condyle ma le tibial plateau i le taimi atoa flexion. Ole tele eseʻesega ile va ole tafa o mua ma tua e mafai ona tuʻu ai le meniscus medial ile tele o lamatiaga o manuʻa.143,165

 

 

O le eseʻese o le pu i luma faʻasolosolo i luga o le faʻamalosi e mafai ai e le masisia ona faʻaalia se faʻaititia o le radius ma le feliuliʻu, lea e faʻamaonia ai le paʻu o le pavature o le fusi femoralles poster.165 O lenei suiga o le radius e mafai ai e le meniscus ona faʻafesoʻotaʻi le faʻafesoʻotaʻi o le o le femur ma le tibia i taimi uma.

 

Totogiina o le lafo

 

O le gaioiga o le masisini ua faʻamaonia i le tino e suiga fesuisuiai lea e faʻatasi ma lona aveese. Fairbank na faʻamatalaina le faateleina o le faʻaogaina ma suiga vavalalata o foliga o le tino i totonu o tulivae maniscectomized atoa .45 Talu mai lenei amataga o galuega, o le tele o suʻesuʻega ua faʻamaonia nei mea na maua ma ua toe faʻatuina ai le taua o le matafaioi a le meniscus e avea o se puipuiga, ma le fausiaina o le fausaga.

 

O le mamafa o le mamafa e maua mai ai malosiʻaga i le tulivae, ma oomi ai le menisci, ma mafua ai le faʻalavelave (liʻo) faʻamamafa. O fesoʻotaʻiga mautu e ala i le pito i luma ma le soʻoga o vaega o loʻo i lalo e puipuia ai le meniscus mai le sosolo ese i fafo atu o le taimi o le avega o le avega. menisci.170 O le menisci lafoina 8% o compressive avega e ala i le posterior pu i faʻalautelega, ma 94% auina atu i le 70` flexion.50 Radin et al faʻalia o nei uta e lelei tufatufaina pe a o le menisci e maopoopo.153 Peitai, aveʻesea o le medial meniscus e mafua ai le 50% i le 85% faʻaititia o femoral condyle contact area ma le 90% faʻaopopo i le contact stress.172 Aofaʻi maleiscectomy iuga e maua ai le 137% i le 50% faʻaititia o nofoaga faʻafesoʻotaʻi ma faʻateleina le faʻafitauli popole i o le itu laʻau i le 70% i le 100% o le masani ai.4,50,91 O lenei faʻateleina faʻateleina le avega i le iunite o vaega ma ono fesoasoani i le faʻatelevaveina faʻapitoa cartilage faʻaleagaina ma faʻaleagaina.40

 

 

Faʻasalaga Faʻasao

 

O le masiso e taua tele i le tosoina o galu na mafua ai ona oso i luga o le tulivae ma le malosi masani .94,96,153 Voloshin ma Wosk na faaalia ai o le tulivae masani o loʻo i ai le malosi e le mautonu e uiga i le 20% sili atu nai lo tulivae na faia i le meniscectomy.170 Ona o le le mafai o se suauʻu tuʻufaʻatasia e aʻafia ai le teʻi, ua aʻafia i le atinaʻeina o le osteoarthritis, o le meniscus o le a foliga mai e taua tele le sao i le faatumauina o le soifua maloloina o le sooga vaevaega .138

 

Soʻotaga tuʻufaʻatasia

 

O le fausaga o le masisini e maua ai se sao taua i le tausisia o le mausali ma le mautu. ## O le maualuga pito i luga o masini taitasi o le concave, e mafai ai ona faia se fesootaiga lelei i le va o le femoral condyles ma le laulau labial flat. A maeʻa le meniscus, o le tosoina o le tulivae o loʻo i ai le tele o galuega e faʻamautu ai, e faʻasaʻo ai le soona lafo i itu uma .9

 

O Markolf ma paʻaga na latou talanoaina le aʻafiaga o le meniscectomy i le pito i luma ma le faʻasolosolo tulivae tulivae. O le medial meniscectomy i le ACL-tuli tulivae e tau leai se aafiaga i luma-posterior lafo, ae i le ACL-le lava tulivae, e mafua ai le faateleina o le pito i luma-posterior tibial faaliliuga e oʻo i le 58% i le 90o o flexion.109 Shoemaker ma Markolf faʻaalia ai o le pu i tua o le medial meniscus o le mea sili ona taua e teteʻe atu ai i le pito i luma o le tibial i le ACL-deficit tulivae.155 Allen et al na faʻaalia o le malosiaga faʻamalosi i le medial meniscus o le ACL-deficit tulivae na siʻitia e le 52% i atoa faaopoopoga ma e 197% i le 60-- o flexion i lalo o le 134-N muamua tibial avega.7 O le tele suiga i kinematics ona o medial meniscectomy i le ACL-le lava tulivae faʻamaoniaina le taua matafaioi o le medial meniskus i tulivae faʻamautuina. Talu ai nei, Musahl et al na lipotia mai o le lateral meniscus e avea ma sao i le pito i luma tibial faaliliuga i le taimi o le pivot-shift maneuver.123

 

Faʻatasi o Meaʻai ma le Faʻasalalau

 

E mafai foi e le tamaʻitaʻi ona fai se sao i le meaʻai ma le faʻasusuina o le sooga vae. O le masini o lenei lubrication e tumau pea le le iloa; e mafai e le manisci ona faʻapipiʻi le vaivave o le synovial i totonu o le cartilage faʻapitoa, lea e faʻaitiitia ai malosiaga faʻavae i le taimi o le mamafa .13

 

O loʻo i ai se faʻaoga o microcanal i totonu o le masiscus e latalata i vaʻa toto, lea e fesoʻotai ma le vavave o le synovial; o nei mea e mafai ona tuʻuina atu ai le felaʻuaʻiga o le suavai mo meaʻai ma le tuʻuina faʻatasi .23,24

 

Faʻaleagaina

 

O le faʻamatalaga o le gaioiga tuʻufaʻatasia ma le tulaga (faʻasologa o le vaʻaia) e faʻatalanoaina e masini e faʻaaogaina ai le faʻaogaina o le masini eletise eletise eletise. O le vave faʻafetaui o masini, e pei o le Pacinian corpuscles, e manatu e faʻatautaia le lagona o le soosoo faʻatasi, ma faʻagesegese le fetuunaʻi o tagata e talia, e pei o Ruffini endings ma le Golgi tendon totoga o le sooga faʻatasi .140 O le faʻamaoniga o nei elemene (e masani lava i le ogatotonu ma le pito i fafo o le masisiscus) o loʻo faʻamaonia ai o le masisini e mafai ona iloa faʻamatalaga faʻamaonia i le sooga vaevaega, ma taalo ai taua tele le taua i le faiga faʻaalia o le faʻaalia o tulivae.61,88,90,158,169

 

Maturation and Growing of The Meniscus

 

O le microanatomy o le meniscus e faigata tele ma e faʻaalia ai suiga o senescent. I le agai i luma o le matua, o le masisiscus ua faasolosolo ina vaivai, ua le toe aoga, ma ua avea ma eleelea.78,95 Microscopically, ua i ai le leai o ni mea elemene ma avanoa avanoa ma le faateleina o mea fibrous pe a faatusatusa i mea e gaosia .74 O nei cystic e mafai ona amataina se loimata , ma faatasi ai ma le malosi o le malosi o le faamalosi o le femoral, o le palapala papalagi o le meniscus e mafai ona vele ese mai le loloto o le eleele i le atinaʻe o le suiga o le degenerative cystic, ma faia ai se loimata o le kiliva horizontal. O le vevesi i le va o nei palapala e mafua ai le tiga. O le maniscus ua afaina e mafai ona afaina ai le taʻavale pito sili ona taua .74,95

 

Na iloa e Ghosh ma Taylor o le faʻatuputeleina o le collagen na faʻateleina mai le fanau mai i le 30 tausaga ma tumau ai pea seʻia oʻo i le 80 tausaga le matua, ina ua maeʻa le paʻu o le tino. i neonates i le 58% 21.9% i le va o tausaga o le 1.0 i le 8.1 tausaga. 0.8 Ina ua mavae le 30 tausaga o le matua, o le noncollagenous matrix porotini maualuga siitia i le 70%% 80%. Peters ma Smillie na maitauina le faʻateleina o le hexosamine ma le uronic acid ma le matua.70

 

McNicol ma Roughley na suʻesuʻeina le fesuiaiga o le masisiccal proteoglycans i le aging113; o nai eseesega eseese i le gasolosolo ma le maualuga o le hydrodynamic na matauina. O le tele o le keratin sulfate e fesootaʻi i le chondroitin-6-sulfate na faʻatupulaia i le matua .146

 

Na suʻesuʻeina e Petersen ma Tillmann immunohistochemically menisci a tagata (amata mai i le 22 vaiaso o le maitaga e oʻo atu i le 80 tausaga), ma maitauina le eseesega o ala toto ma lymphatics i totonu o le 20 tagata. I le taimi o le fanau mai, toeititi atoa le meniscus na vascularized. I le lona lua tausaga o le olaga, o se avascular eria atiina ae i totonu totonu liʻo. I le lona lua sefulu tausaga, sa iai vai toto i le isi itu tolu. Ina ua maeʻa le 50 tausaga le matua, naʻo le kuata peripheral o le meniscal base na vaʻaia. O le pepa mafiafia o le faʻaofiina na vascularized ae le o le fibrocartilage o le faʻaofiina. O vaʻa toto na o faʻatasi ma lymphatics i itu uma. ''

 

Arnoczky na fautua mai o le mamafa o le tino ma le tulivae e mafai ona aveese ai toto toto i totonu ma le ogatotonu o le misa .9 Nutrition o le maniscal tissue e tupu e ala i le faʻamaʻi mai toto toto ma e ala mai i le faʻasesega mai le vai o synovial. O se manaʻoga mo mea taumafa e ala i le faʻasalalau o le faʻapipiʻiina ma le faʻasalaga i luga o luga o luga o mea faʻapitoa, faʻamalosia i le mamafa o le tino ma le muso.130 O le masini e faʻatusatusa i le meaʻai o le cartilage artics.22

 

Faʻaaliga Resonance Imaging o le Meniscus

 

O le faʻataʻitaʻiga o le resonance magnetic (MRI) o se vailaʻau faʻamalosi e le faʻaaogaina i le iloiloga, suʻesuʻega, ma le mataʻituina o le masini. MRI o loʻo talia lautele e avea o se faʻaoga lelei sili ona lelei ona o le sili atu o le vaʻaia o le tino.

 

I luga ole vaega ole MRI, o le maniscus masani e foliga mai o se laiga laʻititi (pogisa) tafatolu (Ata 9). O le loimata o le loimata e iloagofie e ala i le i ai o se faailoilo faʻalauiloa tele e oʻo atu i luga o lenei fausaga.

 

 

E tele suʻesuʻega ua suʻeina le aoga o le MRI mo le maligi mimiti. O le mea lautele, o le IRM e matua maaleale ma patino mo loimata o le meniscus. O le lagona o le MRI i le sailia o loimata masisina e mai i le 70% i le 98%, ma le faapitoa, mai le 74% i le 98% .48,62,105,107,117 The MRI o le 1014 maʻi aʻo leʻi faia se suʻega arthroscopic e saʻo le 89% mo pathology o le meniscus medial ma 88% mo le meniscus.48 A faʻataʻotoga faʻamalositino o tagata 2000 faʻamaʻi ma le MRI ma le suʻesuʻega arthroscopic ua maua 88% lagona ma 94% sao mo meniscal loimata.105,107

 

E i ai feeseeseaiga i le va o faʻataʻitaʻiga MRI ma faʻamaoniga na iloa i le taimi o le suʻesuʻega o le tino. "Na lipotia e le faʻamasinoga ma Quinn le feeseeseaʻi i le faʻamaoniga o le 66 o le 561 tagata mamaʻi (12%). 86 I le suʻesuʻega o le 92 tagata mamaʻi, o feeseeseaiga i le va o le MRI ma O le suesueina o le genroscopic diagnoses na matauina i le 22 o le 349 (6%) mataupu .106 Miller na faia se suesuega tauaso e tasi le tauaso i le faatusatusaga o suʻesuʻega o le falemaʻi ma le MRI i le 57 suʻega o tulivae.117 Na te leʻi mauaina se eseesega tele i le va o le suesueina o le falemaʻi ma le MRI (80.7 % ma le 73.7%, faʻatulagaina). Na iloiloina e Shepard et al le sao o le MRI i le sailia o faʻamaʻi taua o le nifo i luma o le meniscus i le 947 sosoo tulivae MRI154 ma maua ai le 74% sese-lelei fua. Ole faʻateleina ole faʻailoga ile nifo i luma e le faʻailoa mai ai se tulaga taua ile falemaʻi.154

 

faaiuga

 

O le vavave o le sooga o le tulivae o se mea e sili ona lelei i le fibrocartilage lea e maua ai le faʻatupulaia o le mausali i le faʻataʻitaʻiga, fefaasoaaʻi le avega mamafa, faʻavevesi le teʻi, ma tuʻuina le lubrication i le sooga vae. O aʻafiaga i le mitiia ua lauiloa o se mafuaʻaga o le faʻaleagaina o le musculoskeletal. O le faasaoina o le masisini e sili lona faalagolago i le faatumauina o lona tulaga ma le faatulagaga.

 

Faʻafetai

 

Ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3435920/

 

Faamatalaga Faʻamatalaga

 

Ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3435920/

 

I le faaiuga, o le tulivae o le sili ona tele ma sili ona faigata`` soʻotaga i le tino o le tagata. Peitai, talu ai e mafai ona faʻaleagaina le tulivae ona o se manuʻa ma / poʻo se tulaga, e taua ai le malamalama i le anatomy o le tulivae soʻoga ina ia mafai ai e tagata gasegase ona maua togafitiga talafeagai. faʻafitauli tau soifua maloloina i le tuasivi. Ina ia talanoaina le mataupu, faʻamolemole lagona le saoloto e fesili ia Dr. Jimenez pe faʻafesoʻotaʻi mai matou i le915-850-0900 .

 

Faʻailoina e Dr. Alex Jimenez

 

Green Call Now Button H .png

 

Autu Maualuga Talanoaga: Faʻasalaina o Paʻu Tino e aunoa ma se Taʻaloga

 

Tiga tulivae o se lauiloa auga e mafai ona tupu ona o le eseese o tulivae manuʻa ma / poʻo tulaga, e aofia ai--afaina taʻaloga. O le tulivae o se tasi o sooga sili ona faigata i totonu o le tino o le tagata e pei ona faia i luga o le vaeluaina o ponaivi e fa, fagaga e fa, ituaiga o manoa, lua manisci, ma le cartilage. E tusa ai ma le American Academy of Family Physicians, o mafuaaga sili ona taatele o le tiga o le tulivae e aofia ai le patellar subluxation, patellar tendinitis poʻo le tulivae o le matua, ma le maʻi o Osgood-Schlatter. E ui lava e ono tupu le tiga o tulivae i tagata i luga o le 60 tausaga, e mafai foi ona tupu tiga le tulivae i tamaiti ma tamaiti. E mafai ona togafitia le tiga o le uila i le fale e mulimuli i metotia a le RICE, peitaʻi, o ni manua ogaoga o le tulivae atonu e manaʻomia vave togafitiga faafomaʻi, e aofia ai togafitiga faʻafefesa.

 

blog blog ata pepa pepa

 

EXTRA EXTRA | TALI FAATINO: El Paso, TX Chiropractor Fautuaina

Blank
mau faasino
1. Adams ME, Hukins DWL. O le extracellular matrix o le meniskus. I le: Mow VC, Arnoczky SP, Jackson DW, faʻatonu. eds Tulivae Meniscus: Faavae faʻavae ma Faʻavae Faʻavae. Niu Ioka, NY: Raven Press; 1992: 15-282016
2. Adams ME, McDevitt CA, Ho A, Muir H. Tuʻua ma faʻailogaina o le maualuga-faʻamalosia-density proteoglycans mai semilunar menisciJ Bone Joint Surg Am. 1986;68: 55-64 [PubMed]
3. Adams ME, Muir H. Le glycosaminoglycans o canine menisciBiochem J. 1981;197: 385-389 [PMC free article] [PubMed]
4. Ahmed AM, Burke DL. Fuaina i totonu o le vitro o le tufatufaina o le mamafa o le mamafa i sooga o le synovial: vaega I. Tibial luga o le tulivaeJ Biomech Eng. 1983;185: 290-294 [PubMed]
5. Akgun U, Kogaoglu B, Orhan EK, Baslo MB, Karahan M. Auala e mafai ona toe suia i le va o le medial meniscus ma le semi-membrane maso: o se suʻesuʻega faʻataʻitaʻi i lapitiTootuli Taʻaloga Taʻaloga Traumatol Arthrosc. 2008;16(9): 809-814 [PubMed]
6. Alberts B, Johnson A, Lewis J, Raff M, Roberts K, Walter P. Molecular Biology o le sela. 4th ed. Bethesda, MD: National Center mo Biotechnology Faʻamatalaga; 2002
7. Allen CR, Wong EK, Livesay GA, Sakane M, Fu FH, Woo SL. Taua o le medial meniscus i le pito i luma cruciate ligament-le lava tulivaeJ Orthop Res. 2000;18(1): 109-115 [PubMed]
8. Arnoczky SP. Fausiaina o se meniskus: iloiloga o meaolaClin Orthop Relat Res. 1999;367: 244-253[PubMed]
9. Arnoczky SP. Gross ma vascular anatomy o le meniscus ma lana matafaioi i le faʻamaloloina o meniscal, toefaʻafouina ma toefaʻaleleia. I le: Mow VC, Arnoczky SP, Jackson DW, faʻatonu. , eds. Tulivae Meniscus: Faavae faʻavae ma Faʻavae Faʻavae. Niu Ioka, NY: Raven Press; 1992: 1-14
10. Arnoczky SP, Adams ME, DeHaven KE, Eyre DR, Mow VC. O le meniskus. I: Woo SL-Y, Buckwalter J, faʻatonu. , eds. Manuaga ma le toe faʻaleleia o Musculoskeletal Soft Tissues. Park Ridge, IL: American Academy of Orthopedic Surgeons; 1987: 487-537
11. Arnoczky SP, Warren RF. Anatomy o le liua cruciate. I: Feagin JA, faatonu. , ed. Le Faʻamanuiaga Taua. New York, NY: Churchill Livingstone; 1988: 179-195
12. Arnoczky SP, Warren RF. Microvasculature o le tagata meniskusAm J Taʻaloga Med. 1982;10: 90-95[PubMed]
13. Arnoczky SP, Warren RF, Spivak JM. Meniscal lipea faʻaaogaina exogenous fibrin clot: o se faʻataʻitaʻiga suʻesuʻega i maileJ Bone Joint Surg Am. 1988;70: 1209-1217 [PubMed]
14. Aspden RM, Yarker YE, Hukins DWL. Kolisi faʻamasani i le meniskus ole soʻoga soʻogaJ Anat. 1985;140: 371. [PMC free article] [PubMed]
15. Assimakopoulos AP, Katonis PG, Agapitos MV, Exarchou EI. O totonu o le tagata meniscusClin Orthop Relat Res. 1992;275: 232-236 [PubMed]
16. Atencia LJ, McDevitt CA, Naila WB, Sokoloff L. Cartilage anotusi o se maile matuaFesoʻotaʻi Tissue Res. 1989;18: 235-242 [PubMed]
17. Athanasiou KA, Sanchez-Adams J. Inisinia o le Knee Meniscus. San Rafael, CA: Morgan & Claypool Publishers; 2009
18. Baratz ME, Fu FH, Mengato R. Meniscal loimata: o le aʻafiaga o le meniscectomy ma le toe faʻaleleia o vaega o fesoʻotaʻiga i totonu ma le mafatiaga i le tulivae o le tagata. O se uluaʻi lipotiAm J Taʻaloga Med. 1986;14: 270-275 [PubMed]
19. Faleoloa RL, Skinner HB, Buckley SL. Proprioception i le pito i luma cruciate le lava tulivaeAm J Taʻaloga Med. 1989;17: 1-6 [PubMed]
20. Beaufils P, Verdonk R, faatonu. , eds. O le Meniskus. Heidelberg, Siamani: Springer-Verlag; 2010
21. Beaupre A, Choukroun R, Guidouin R, Carneau R, Gerardin H. Tulivae menisci: faʻafesoʻotaʻiga i le va o microstructure ma biomekanikaClin Orthop Relat Res. 1986;208: 72-75 [PubMed]
22. Benninghoff A. Faʻavae und Bau der Gelenkknorpel in ihren Beziehungen zur Funktion. Erste Mitteilung: Maliu modellierenden und datinghaltenden Faktoren des KnorpelreliefsZ Anat Entwickl Gesch. 1925;76: 4263
23. Bird MDT, MBE suamalie. Alavai o le semilunar meniskus: lipoti puʻupuʻuJ Bone soʻoga o taotoga Br. 1988;70: 839. [PubMed]
24. Bird MDT, MBE suamalie. O se faiga o alavai i semilunar menisciAnn Rheum Dis. 1987;46: 670-673 [PMC free article] [PubMed]
25. Brantigan OC, Voshell AF. Ole masini ole ligament ma le menisci ole tulivaeJ Bone Joint Surg Am. 1941;23: 44-66
26. Brindle T, Nyland J, Johnson DL. O le meniskus: toe iloiloina o faʻavae masani ma le faʻaaogaina i taotoga ma le toe faʻaleleiaJ Athl Toleni. 2001;32(2): 160-169 [PMC free article] [PubMed]
27. Bullough PG, Munuera L, Murphy J, et al. Le malosi ole menisci ole tulivae aʻo fesoʻotaʻi ia latou lelei faʻusagaJ Bone soʻoga o taotoga Br. 1979;52: 564-570 [PubMed]
28. Bullough PG, Vosburgh F, Arnoczky SP, et al. O le menisci o le tulivae. I totonu: Insall JN, faatonu , ed. Taotoga o le Tootuli. New York, NY: Churchill Livingstone; 1984: 135-149
29. Burr DB, Radin EL. Meniscal function ma le taua o meniscal regeneration i le puipuia o le tuai medial compartment osteoarthrosisClin Orthop Relat Res. 1982;171: 121-126 [PubMed]
30. Carney SL, Muir H. Le fausaga ma le faʻagaioiga o cartilage proteoglycansPhysiol Rev. 1988;68: 858-910 [PubMed]
31. Clark CR, Ogden JA. Atinaʻeina o le menisci o le sooga tulivae o le tagataJ Bone Joint Surg Am. 1983;65: 530 [PubMed]
32. Clark FJ, Horsh KW, Bach SM, Larson GF. Saofaga o cutaneous ma soʻoga mauaina i static tulivae tulaga tulaga i le tagataJ Neurophysiol. 1979;42: 877-888 [PubMed]
33. Danzig L, Resnik D, Gonsalves M, Akeson WH. Ole sapalai ole toto ile meniskus masani male le masani ai ole tulivae ole tagataClin Orthop Relat Res. 1983;172: 271-276 [PubMed]
34. Davies D, Edwards D. Le sapalai o neura ma le neura o le meniskus a tagataAm R Coll Surg Engl. 1948;2: 142-156
35. Aso B, Mackenzie WG, Shim SS, Leung G. Le sapalai o neura ma le neura o le meniskus a tagataArthroscopy. 1985;1: 58-62 [PubMed]
36. DeHaven KE. Meniscectomy versus faʻafouina: falemaʻi poto masani. I le: Mow VC, Arnoczky SP, Jackson DW, faʻatonu. , eds. Tulivae Meniscus: Faavae faʻavae ma Faʻavae Faʻavae. Niu Ioka, NY: Raven Press; 1992: 131-139
37. DePalma AF. Faamai o le tuli. Filatelefia, PA: JB Lippincott Co; 1954
38. De Smet AA, Graf BK. Meniscal loimata misia luga MR ata: sootaga i meniscal loimata mamanu ma luma cruciate ligament loimataAJR Am J Roentgenol. 1994;162: 905-911 [PubMed]
39. De Smet AA, Norris MA, Yandow DR, et al. MR faʻamaoniga o meniscal loimata o le tulivae: taua o le maualuga faʻailoga i le meniscus e oʻo atu i lugaAJR Am J Roentgenol. 1993;161: 101-107[PubMed]
40. Vale SF. Faʻaaoga morphologic faʻaaogaina o le tulivae o le tagata: o se evolusione vaʻaigaClin Orthop Relat Res. 2003;410: 19-24 [PubMed]
41. Vale SF. O le tulivae e avea o se biologic transmission ma se teutusi o gaioiga: o se teoriClin Orthop Relat Res. 1996;325: 10-18 [PubMed]
42. Vau SF, Vaupel GL, Vali CC. Malamalama lelei neurosensory faafanua o le i totonu fausaga o le tagata tulivae aunoa ma intraarticular vai faagaseAm J Taʻaloga Med. 1998;26(6): 773-777 [PubMed]
43. Eyre DR, Koob TJ, Chun LE. Biochemistry o le meniscus: tulaga ese faʻamatalaga o collagen ituaiga ma 'upega tafaʻilagi eseesega i fatugaOrthop Trans. 1983;8: 56
44. Eyre DR, Wu JJ. Collagen o fibrocartilage: o se iloga molimoli phenotype i bovine meniscusFEBS Lett. 1983;158: 265. [PubMed]
45. Fairbank TJ. Suiga soʻoga tuli pe a maeʻa le meniscectomyJ Bone soʻoga o taotoga Br. 1948;30: 664-670[PubMed]
46. Fife RS. Faʻailoaina o fesoʻotaʻiga polotini ma le 116,000-dalton matrix porotini i canine meniscusArch Biochem Biophys. 1985;240: 682. [PubMed]
47. Fife RS, Hook GL, Brandt KD. Topographic localization o le 116,000 dalton porotini i cartilageJ Histochem Cytochem. 1985;33: 127. [PubMed]
48. Fischer SP, Fox JM, Del Pizzo W, ma isi. Tonu o faʻamaoniga mai maneta resonance faʻataʻitaʻiga o le tulivae: o le tele-ogatotonu auiliiliga o le tasi le afe sefulufa tagata mamaʻi.J Bone Joint Surg Am. 1991;73: 2-10[PubMed]
49. Fithian DC, Kelly MA, Mow VC. Meatotino meatotino ma fausaga-aoga sootaga i le menisciClin Orthop Relat Res. 1990;252: 19-31 [PubMed]
50. Fukubayashi T, Kurosawa H. O le vaega faʻafesoʻotaʻi ma le tufatufaina o le tulivae o le tulivae: o se suʻesuʻega o masani ma osteoarthritic tulivae soʻogaActa Orthop Scand. 1980;51: 871-879 [PubMed]
51. Fukubayashi T, Torzilli PA, Sherman MF, Warren RF. Suʻesuʻega o le biomechanical in vivo o le gaioiga i luma-tua o le tulivae, o le suiga o le tibial ma le torqueJ Bone Joint Surg Am. 1982;64: 258-264 [PubMed]
52. Gardner E. O totonu o le sooga tulivaeAnat Rec. 1948;101: 109-130 [PubMed]
53. Gardner E, O'Rahilly R. O le vave atinaeina o le tulivae soofaatasi i staged tagata embryosJ Anat. 1968;102: 289-299 [PMC free article] [PubMed]
54. GhadIAL FN, LaLonde JMA. Intramatrical lipidic otaota ma faʻasologa tino i tino tagata tuʻufaʻatasigaJ Anat. 1981;132: 481. [PMC free article] [PubMed]
55. GhadIAL FN, LaLonde JMA, Wedge JH. Ultrastructure o masani ma masaesae menisci o le sooga tulivae soʻogaJ Anat. 1983;136: 773-791 [PMC free article] [PubMed]
56. GhadIAL FN, Thomas I, Yong N, LaLonde JMA. Ultrastructure o lapisi semilunar cartilageJ Anat. 1978;125: 499. [PMC free article] [PubMed]
57. Ghosh P, Ingman AM, Taylor TK. Fesuiaʻiga i collagen, non-collagenous proteins, ma le hexosamine i le menisci na maua mai i le osteoarthritic ma le rheumatoid arthritic tulivae soʻogaJ Rheumatol. 1975;2: 100-107[PubMed]
58. Ghosh P, Taylor TKF. O le tulivae soʻoga o le tulimanu: o se fibrocartilage o se eseʻesegaClin Orthop Relat Res. 1987;224: 52-63 [PubMed]
59. Ghosh P, Taylor TKF, Pettit GD, Horsburgh BA, Bellenger CR. Aʻafiaga o le postoperative immobilization luga o le toe faʻatupuina o tulivae soʻoga semilunar cartilage: o se faʻataʻitaʻiga suʻesuʻegaJ Orthop Res. 1983;1: 153.[PubMed]
60. Grey DJ, Gardner E. Muaa-natal atinaeina o le tagata tulivae ma sili tibial fibula soʻogaAm J Anat. 1950;86: 235-288 [PubMed]
61. Grey JC. Neural ma vascular anatomy o le menisci o le tagata tulivaeJ Orthop Taʻaloga Phys Ther. 1999;29(1): 23-30 [PubMed]
62. Grey SD, Kaplan PA, Dus assault RG. Ata o le tulivae: tulaga o loʻo i ai neiOrthop Clin North Am. 1997;28: 643-658 [PubMed]
63. Greis PE, Bardana DD, Holmstrom MC, Burks RT. Meniscal manua: I. Saienisi masani ma iloilogaJ Am Acad Orthop Surg. 2002;10: 168-176 [PubMed]
64. Gronblad M, Korkala O, Liesi P, Karaharju E. Totonu o le synovial membrane ma le meniscusActa Orthop Scand. 1985;56: 484-486 [PubMed]
65. Habuchi H, Yamagata T, Iwata H, Suzuki S. O le tupu mai o le tele o ituaiga o dermatan sulfate-chondroitin sulfate copolymers i fibrous cartilageJ Chem Biol. 1973;248: 6019-6028 [PubMed]
66. Haines RW. O le tetrapod sooga tulivaeJ Anat. 1942;76: 270-301 [PMC free article] [PubMed]
67. Hardingham TE, Muir H. O le fusifusia o oligosaccharides o le hyaluronic acid i proteoglycansBiochem J. 1973;135 (4): 905-908 [PMC free article] [PubMed]
68. Harner CD, Janaushek MA, Kanamori A, Yagi AKM, Vogrin TM, Woo SL. Suʻesuʻega faʻasolosolo o le faʻalua-fusifusi posterior cruciate ligament toefausiaAm J Taʻaloga Med. 2000;28: 144-151 [PubMed]
69. Harner CD, Kusayama T, Carlin G, et al. Fausiaina ma masini meatotino o le tagata posterior cruciate ligament ma meniscofemoral ligament. I: Galuega faʻatino a le Fonotaga Faʻaletausaga lona 40 a le Orthopedic Research Society; 1992
70. Harner CD, Livesgay GA, Choi NY, ma isi. Iloiloina o le tele ma foliga o le tagata pito i luma ma tua cruciate ligament: o se faʻatusatusaga suʻesuʻegaTrans Orthop Res Soc. 1992;17: 123
71. Hascall VC. Fegalegaleaiga o cartilage proteoglycans ma hyaluronic acidJ Supramol Faʻavae. 1977;7: 101-120 [PubMed]
72. Hascall VC, Heineg rd D. Faʻatasiga o cartilage proteoglycans: I. O le matafaioi a le hyaluronic acidJ Chem Biol. 1974;249(13): 4205-4256 [PubMed]
73. Heinegard D, Oldberg A. Faʻatulagaga ma le biology o cartilage ma ponaivi matrix noncollagenous macromoleculesFASEB J. 1989;3: 2042-2051 [PubMed]
74. Fesoasoani AJ. Osteoarthritis o le tulivae ma lona vave pueinaFaiaoga Vasega Lect. 1971;20: 219-230
75. Heller L, Langman J. Le fusi a le tagata tuliJ Bone Join Surg Br. 1964;46: 307-313 [PubMed]
76. Henning CE, Lynch MA, Clark JR. Vascularity mo le faʻamaloloina o meniscal lipeaArthroscopy. 1987;3: 13-18 [PubMed]
77. Herwig J, Egner E, Budecke E. Suiga vailaʻau o le tagata tulivae soʻoga menisci i vaega eseese o le faʻaleagainaAnn Rheum Dis. 1984;43: 635-640 [PMC free article] [PubMed]
78. H pker WW, Angres G, Klingel K, Komitowksi D, Schuchardt E. Suiga o le elastin potu i le meniskus tagataVirchows Arch O Pathol Anat Histopathol. 1986;408: 575-592 [PubMed]
79. Humphry GM. O se Talafaʻasolopito i luga o le Tagata Auivi aofia ai ma le soʻoga. Cambridge, Peretania: Macmillan; 1858: 545-546
80. Ingman AM, Ghosh P, Taylor TKF. Fesuiaʻiga o collagenous ma leai-collagenous porotini o tagata tulivae soʻoga menisci ma tausaga ma degenerationGerontology. 1974;20: 212-233 [PubMed]
81. Jerosch J, Prymka M, Castro WH. Faʻaaogaina o tulivae soʻoga ma se faʻamaʻi o le medial meniscusActa Orthop Belg. 1996;62(1): 41-45 [PubMed]
82. Johnson DL, Swenson TD, Harner CD. Toe fesuiaʻi o le mafaufau i le fegasoloaʻi i le mafaufau: anatomic ma le mafaufau loloto. Faʻaalia i le: Iva sefuluiva fonotaga faʻaletausaga a le American Orthopedic Society mo taʻaloga Faʻafomaʻi; Iulai 12-14, 1993; Sun Valley, ID
83. Johnson DL, Swenson TM, Livesay GA, Aizawa H, Fu FH, Harner CD. Faʻaofiina-nofoaga anatomy o le tagata menisci: tele, arthroscopic, ma topographic anatomy o se faʻavae mo meniscal totoinaArthroscopy. 1995;11: 386-394 [PubMed]
84. Johnson RJ, Pope MH. Anotusi aoga o le meniskus. I: Symposium i le toefausiaina o le tulivae o le American Academy of Orthopedic Surgeons. St Louis, MO: Mosby; 1978: 3
85. Jones RE, Smith EC, Reisch JS. Aʻafiaga o medial meniscectomy i tagata mamaʻi e matutua atu i le fasefulu tausagaJ Bone Joint Surg Am. 1978;60: 783-786 [PubMed]
86. Faamasino WW, Quinn SF. Sese mamanu i le MR imaging iloiloga o le menisci o le tulivaeRadiology. 1995;196: 617-621 [PubMed]
87. Kaplan EB. O le embryology o le menisci o le tulivae soʻogaBull Hosp Joint Dis. 1955;6: 111-124[PubMed]
88. Karahan M, Kocaoglu B, Cabukoglu C, Akgun U, Nuran R. Aʻafiaga o vaega faʻapitoa meniscectomy i luga o le proprioceptive galuega a le tulivaeArch Orthop Trauma Surg. 2010;130: 427-431 [PubMed]
89. Kempson GE, Tuke MA, Dingle JT, Barrett AJ, Horsfield PH. O le aafiaga o proteolytic enzymes i luga o le masini meatotino o le tagata matua poto faapitoa cartilageBiochim Biophys Acta. 1976;428(3): 741-760[PubMed]
90. Kennedy JC, Alexander IJ, Hayes KC. Neura sapalai o le tagata tulivae ma lona aoga galuegaAm J Taʻaloga Med. 1982;10: 329-335 [PubMed]
91. Kettelkamp DB, Jacobs AW. Tibiofemoral contact area: naunautaiga ma aʻafiagaJ Bone Joint Surg Am. 1972;54: 349-356 [PubMed]
92. King D. O le gaioiga o le cartilages semilunarJ Bone soʻoga o taotoga Br. 1936;18: 1069-1076
93. Kohn D, Moreno B. Meniscus faʻaofiina anatomy o se faʻavae mo meniskus sui: o se morphological cadaveric suʻesuʻegaArthroscopy. 1995;11: 96-103 [PubMed]
94. Krause WR, Pope MH, Johnson RJ, Wilder DG. Suiga faʻapitoa i le tulivae pe a maeʻa le meniscectomyJ Bone Joint Surg Am. 1976;58: 599-604 [PubMed]
95. Kulkarni VV, Chand K. Faʻavae tino o le matua meniscusActa Orthop Scand. 1975;46: 135-140 [PubMed]
96. Kurosawa H, Fukubayashi T, Nakajima H. Avega o le sooga i le tulivae: amioga faʻaletino o tulivae soʻofaʻatasi ma pe leai menisciClin Orthop Relat Res. 1980;149: 283-290 [PubMed]
97. LaPrade RF, Burnett QM, II, Veenstra MA, et al. Le faʻateleina o le masani ai maneta resonance imaging faʻamatalaga i tulimanu asymptomat: ma le faʻamaopoopoina o maneta resonance faʻataʻitaʻiga i le mauaina o le genroscopic i faʻailoga tulivaeAm J Taʻaloga Med. 1994;22: 739-745 [PubMed]
98. RJ mulimuli. Nisi anatomical auiliiliga o le tulivae soʻogaJ Bone soʻoga o taotoga Br. 1948;30: 368-688 [PubMed]
99. Lehtonen A, Viljanto J, K rkk in J. O le mucopolysaccharides o herniated tagata intervertebral discs ma semilunar cartilagesActa Chir Scand. 1967;133(4): 303-306 [PubMed]
100. Levy IM, Torzilli PA, Warren RF. Le aʻafiaga ole maleiscectomy ile itu o tulivaeJ Bone Joint Surg Am. 1989;71: 401-406 [PubMed]
101. Levy IM, Torzilli PA, Warren RF. Le aʻafiaga ole medial meniscectomy ile gaioiga ole mua-posterior ole tulivaeJ Bone Joint Surg Am. 1982;64: 883-888 [PubMed]
102. MacConaill MA. O le gaioiga o intra-articular fibrocartilages ma faʻapitoa faʻapitoa i le tulivae ma maualalo leitio-ulnar soʻogaJ Anat. 1932;6: 210-227 [PMC free article] [PubMed]
103. MacConaill MA. O gaioiga o ponaivi ma sooga: III. O le suavai synovial ma ona fesoasoaniJ Bone soʻoga o taotoga Br. 1950;32: 244. [PubMed]
104. MacConaill MA. Suesuega i le inisinia o soʻoga sinovial: II. Faʻamatalaga i luga o laufanua faʻapitoa ma le taua o soʻoga soʻogaIr J Med Sci. 1946;6: 223-235 [PubMed]
105. Mackenzie R, Dixon AK, Keene GS, et al. Maneta resonance ata o le tulivae: iloiloga o le aogaClin Radiol. 1996;41: 245-250 [PubMed]
106. Mackenzie R, Keene GS, Lomas DJ, Dixon AK. Sese i tulivae maneta resonance ata: moni pe sese? Br J Radiol. 1995;68: 1045-1051 [PubMed]
107. Mackenzie R, Palmer CR, Lomas DJ, ma isi. Maneta resonance faʻataʻitaʻiga o le tulivae: diagnostic performance StudiesClin Radiol. 1996;51: 251-257 [PubMed]
108. Markolf KL, Bargar WL, Shoemaker SC, Amstutz HC. O le matafaioi o soʻoga avega i tulivae le mautonuJ Bone Joint Surg Am. 1981;63: 570-585 [PubMed]
109. Markolf KL, Mensch JS, Amstutz HC. Maʻaʻa ma laxity o le tulivae: o le saofaga o le lagolago fausagaJ Bone Joint Surg Am. 1976;58: 583-597 [PubMed]
110. McDermott LJ. Atinaʻeina o le soʻoga tulivae o le tagataFaʻaosooso. 1943;46: 705-719
111. McDevitt CA, Miller RR, Sprindler KP. O sela ma sela o fuataga o le masiso. I le: Mow VC, Arnoczky SP, Jackson DW, faʻatonu. , eds. Tulivae Meniscus: Faavae faʻavae ma Faʻavae Faʻavae. Niu Ioka, NY: Raven Press; 1992: 29-36
112. McDevitt CA, Webber RJ. Ultrastructure ma biochemistry o meniscal cartilageClin Orthop Relat Res. 1990;252: 8-18 [PubMed]
113. McNicol D, Roughley PJ. Aveesea ma faʻailogaina o proteoglycan mai meniskus tagataBiochem J. 1980;185: 705. [PMC free article] [PubMed]
114. Merkel KHH. O le pito i luga o le tagata menisci ma ana tuai suiga i tausaga: o le tuʻufaʻatasia o le suʻesuʻeina ma le tuʻuina atu o le eletise suʻesuʻega (SEM, TEM)Arch Orthop Trauma Surg. 1980;97: 185-191 [PubMed]
115. Messner K, Gao J. O le menisci o le tulivae soʻoga: anatomical ma aoga uiga, ma o se mafuaaga mo togafitiga togafitigaJ Anat. 1998;193: 161-178 [PMC free article] [PubMed]
116. Meyers E, Zhu W, Mow V. Viscoelastic meatotino o articular cartilage ma meniscus. I: Nimni M, faatonu. , ed. Collagen: Chemistry, Biology ma Biotechnology. Boca Raton, FL: CRC; 1988
117. Miller GK. O se suʻesuʻega suʻesuʻe faʻatusatusa le saʻo o le faʻamaʻi falemaʻi o meniscal loimata ma maneta resonance ata ma lona aʻafiaga i togafitiga faʻaiugaArthroscopy. 1996;12: 406-413 [PubMed]
118. Miller GK, McDevitt CA. Le i ai o le thrombospondin i ligament, meniscus ma intervertebral discGlycoconjugate J. 1988;5: 312
119. Mossman DJ, Sargeant SA. O tulagavae o manu ua mamateSci Am. 1983;250: 78-79
120. Mow V, Fithian D, Kelly M. Faʻavae o articular cartilage ma meniscus biomekanika. I: Ewing JW, faatonu. , ed. Articular Cartilage ma tulivae Faʻatino Galuega, Autu Saienisi ma Arthroscopy. Niu Ioka, NY: Raven Press; 1989: 1-18
121. Mow VC, Holmes MH, Lai WM. Felaʻuaiga o suavai ma masini masini poʻo articular cartilage: o se toe iloilogaJ Biomech. 1984;17: 377. [PubMed]
122. Muir H. Le fausaga ma metabolism o mucopolysaccharides (glycosaminoglycans) ma le faʻafitauli o le mucopolysaccharidosesAm J Med. 1969;47 (5): 673-690 [PubMed]
123. Musahl V, Citak M, O--Loughlin PF, Choi D, Bedi A, Pearle AD. O le aʻafiaga o le medial versus lateral meniscectomy i luga o le mautu o le pito i luma cruciate ligament-le lava tulivaeAm J Taʻaloga Med. 2010;38(8): 1591-1597 [PubMed]
124. Nakano T, Dodd CM, Scott PG. Glycosaminoglycans ma proteoglycans mai sone eseese o le porcine tulivae meniscusJ Orthop Res. 1997;15: 213-222 [PubMed]
125. Newton RA. Fesoasoani tuʻufaʻatasi soʻotaga i tali faʻaalia ma kinaestheticPhys Ther. 1982;62: 22-29 [PubMed]
126. Faʻatasi BL. Le faʻavasegaina faʻasolopito o le maile tulivae menisci ma faʻamatalaga i lona ono ono tauaAm J Anat. 1976;147: 407-417 [PubMed]
127. Faʻatasi BL, McConnaughey JS. Le fausaga ma totonu o le pusi tulivae menisci, ma le latou faʻafesoʻotaʻi i le "faʻataʻitaʻiga faʻapitoa" o le meniscal functionAm J Anat. 1978;153: 431-442 [PubMed]
128. Oretorp N, Gillquist J, Liljedahl SO. Taunuuga umi o taotoga mo le le-ogaoga anteromedial rotatory le mautonu o le tulivaeActa Orthop Scand. 1979;50: 329-336 [PubMed]
129. Pagnani MJ, Warren RF, Arnoczky SP, Wickiewicz TL. Anatomy o le tulivae. I: Nicholas JA, Hershman EB, faʻatonu. , eds. Le Maualalo Maualuga ma Spine i Taaloga Faʻafomai. 2nd ed. St Louis, MO: Mosby; 1995: 581-614
130. Pauwels F. [Aafiaga atinae o le aoga fetuʻunaʻiga o ponaivi]Anat Anz. 1976;139: 213-220[PubMed]
131. Peters TJ, Smillie IS. Suesuega i luga o vailaʻau vailaʻau o le menisci o le tulivae soʻofaʻatasi ma faʻapitoa faʻapitoa i le faʻapipiʻi cleavage lesionClin Orthop Relat Res. 1972;86: 245-252 [PubMed]
132. Petersen W, Tillmann B. Collagenous fibril texture o le tagata tulivae soʻoga menisciAnat Embryol (Berl). 1998;197: 317-324 [PubMed]
133. Poynton AR, Javadpour SM, Finegan PJ, O brrien M. O tamaʻi tulivae o le tulivaeJ Bone soʻoga o taotoga Br. 1997;79: 327-330 [PubMed]
134. Preuschoft H, Tardieu C. Mafuaʻaga mafuaʻaga mo eseesega morphology o le tulivae soʻoga ma le distal epiphyseal suʻi i hominoidsFolia Primatol (Basel). 1996;66: 82-92 [PubMed]
135. Faʻatonu CS, Schmidt MB, Whipple RR, Kelly MA, Mow VC. Mea totino o le masani medial bovine meniscusJ Orthop Res. 1989;7: 771-782 [PubMed]
136. Proske U, Schaible H, Schmidt RF. Faʻamatalaga tuʻu faʻatasi ma kinanesthesiaExp Brain Res. 1988;72: 219-224 [PubMed]
137. Radin EL, de Lamotte F, Maquet P. Matafaioi o le menisci i le tufatufaina o le popole i le tulivaeClin Orthop Relat Res. 1984;185: 290-294 [PubMed]
138. Radin EL, Rose RM. Mataalia o le subchondral ponaivi i le amataga ma le alualu i luma o cartilage faaleagainaClin Orthop Relat Res. 1986;213: 34-40 [PubMed]
139. Raszeja F. Untersuchungen Bber Entstehung und feinen Bau des KniegelenkmeniskusBruns Beitr clin Chir. 1938;167: 371-387
140. Reider B, Arcand MA, Diehl LH, et al. Proprioception o le tulivae i luma ma le maeʻa muamua cruciate ligament toefausiaArthroscopy. 2003;19(1): 2-12 [PubMed]
141. Renstrom P, Johnson RJ. Anatomy ma biomekanika o le menisciFalemai Taʻaloga Med. 1990;9: 523-538 [PubMed]
142. Retterer E. De la forme et des connexions que presentment les fibro-cartilages du genou chez quelques singes dʻAfriqueCr Soc Biol. 1907;63: 20-25
143. Ricklin P, Ruttimann A, Del Bouno MS. Suʻesuʻega, Eseesega Suʻesuʻega ma togafitiga. 2nd ed. Stuttgart, Siamani: Verlag Georg Thieme; 1983
144. Rodkey WG. Biology faʻavae o le meniskus ma tali atu i manuʻa. I le: Tau CT, faʻatonu. , ed. Lauga Faʻatonuga mo Aʻoaʻoga 2000. Rosemont, IL: American Academy of Orthopedic Surgeons; 2000: 189-193 [PubMed]
145. Rosenberg LC, Buckwalter JA, Coutts R, Hunziker E, Mow VC. Faʻaputuga o ata i lalo. I: Woo SLY, Buckwalter JA, faʻatonu. , eds. Manua ma le toe faʻaleleia o Musculoskeletal Soft Tissues. Park Ridge, IL: American Academy of Orthopedic Surgeon; 1988: 401
146. Roughley PJ. Suiga i le cartilage proteoglycan fausaga i le taimi o le matua: amataga ma aafiaga: o se toe iloilogaAgents Galue. 1986;518: 19 [PubMed]
147. Saygi B, Yildirim Y, Berker N, Ofluoglu D, Karadag-Saygi E, Karahan M. Suʻesuʻega o le neurosensory function o le medial meniscus i tagataArthroscopy. 2005;21(12): 1468-1472 [PubMed]
148. Scapinelli R. Suesuega i luga ole vasculature o le sooga tulivae soʻogaActa Anat. 1968;70: 305-331[PubMed]
149. Schutte MJ, Dabezius EJ, Zimny ​​ML, Happe LT. Neural anatomy o le tagata pito i luma cruciate ligamentJ Bone Joint Surg Am. 1987;69: 243-247 [PubMed]
150. Scott JE. Supramolecular faʻalapotopotoga o extracellular matrix glycosaminoglycans, in vitro ma i totonu o aano.FASEB J. 1992;6: 2639-2645 [PubMed]
151. Scott PG, Nakano T, Dodd CM. Tuʻua ma faʻailogaina o tamaʻi proteoglycans mai sone 'eseʻese o le porcine tulivae meniscusBiochim Biophys Acta. 1997;1336: 254-262 [PubMed]
152. Seedhom BB. Loadbearing galuega a le menisciFomaʻi togafitiga. 1976;62(7): 223. [PubMed]
153. Seedhom BB, Hargreaves DJ. Aveina o le avega i le tulivae soʻoga ma faʻapitoa faʻapitoa i le matafaioi i le menisci: vaega II. Iʻuga faʻataʻitaʻi, talanoaga ma faʻaiugaEng Med. 1979;8: 220-228
154. Shepard MF, Hunter DM, Davies MR, Shapiro MS, Seeger LL. O le taua o le falemaʻi o loimata muamua gofie meniscal loimata faʻamaonia luga maneta resonance ataAm J Taʻaloga Med. 2002;30(2): 189-192[PubMed]
155. Fai seevae SC, Markolf KL. O le matafaioi a le meniskus i le pito i luma-faʻamautuina o le avega pito i luma cruciate-le lava tulivae: aʻafiaga o vaega faʻatusatusa faʻatamaiaina excisionJ Bone Joint Surg Am. 1986;68(1): 71-79 [PubMed]
156. Skaags DL, Mow VC. Galue o le radial fusi i le meniscusTrans Orthop Res Soc. 1990;15: 248
157. Skinner HB, Falepuipui RL. Lagolago tulaga tulaga i le masani ma pathologic tulivae soʻogaJ Electromyogr Kinesiol. 1991;1(3): 180-190 [PubMed]
158. Skinner HB, Barack RL, Cook SD. Tausaga-faʻafefe pa'ū i proprioceptionClin Orthop Relat Res. 1984;184: 208-211 [PubMed]
159. Solheim K. Glycosaminoglycans, hydroxyproline, kalisiu, ma le phosphore i faʻamalologa totoActa Univ Lund. 1965;28: 1-22
160. Spilker RL, Donzelli PS. O le biphasic finite elemeni faʻavae o le meniskus mo le faʻamamafaina-faʻatamaʻiina auiliiliga. I le: Mow VC, Arnoczky SP, Jackson DW, faʻatonu. , eds. Tulivae Meniscus: Faavae faʻavae ma Faʻavae Faʻavae. Niu Ioka, NY: Raven Press; 1992: 91-106
161. Spilker RL, Donzelli PS, Mow VC. O le transversely isotropic biphasic finite elemeni faʻavae o le meniscusJ Biomekanika. 1992;25: 1027-1045 [PubMed]
162. Sutton JB. Ligament: Latou Natura ma Morphology. 2nd ed. Lonetona: HK Lewis; 1897
163. Tardieu C. Ontogeny ma filogene o femoral-tibial tagata i tagata ma hominid fossil: aoga faatosinaga ma genetin determinismAm J Phys Anthropol. 1999;110: 365-377 [PubMed]
164. Tardieu C, Dupont JY. Le amataga o femoral trochlear dysplasia: faʻatusatusaga anatomy, evolusione, ma le tuputupu aʻe o le patellofemoral soʻogaRev Chir Orthop Reparatrice Appar Mot. 2001;87: 373-383 [PubMed]
165. Thompson WO, Thaete FL, Fu FH, Dye SF. Tibial meniscal dynamics faʻaaogaina le tolu-dimensional toefausiaina o maneta resonance ataAm J Taʻaloga Med. 1991;19: 210-216 [PubMed]
166. Tissakht M, Ahmed AM. Tensile faʻamamafa-faigata uiga o le tagata meniscal meaJ Biomech. 1995;28: 411-422 [PubMed]
167. Tobler T. Zur normalen und pathologischen Histologie des KniegelenkmeniscusArch Klin Chir. 1933;177: 483-495
168. Vallois H. Etude anatomique de l articulation du genou chez les primates. Montpelier, Farani: L Abeille; 1914
169. Verdonk R, Aagaard H. Galue o le masani meniscus ma iʻuga o le meniscal resectionScand J Med Sci Taʻaloga. 1999;9(3): 134-140 [PubMed]
170. Voloshin AS, Wosk J. Mitiia faʻaosoina o meniskectomized ma tiga tulivae: o se faʻatusatusaga i vivo suesuegaJ Biomed Eng. 1983;5: 157-161 [PubMed]
171. Wagner HJ. Maliu kollagenfaserarchitecktur der menisken des menschlichen kniegelenkesZ Mikrosk Anat Forsch. 1976;90: 302. [PubMed]
172. Walker PS, Erkman MJ. O le matafaioi a le meniskus i le faʻamalosi o le faʻamavaega i luga o le tulivaeClin Orthop Relat Res. 1975;109: 184-192 [PubMed]
173. Wan ACT, Felle P. Le fusi a le menisco-femoral ligamentClin Anat. 1995;8: 323-326 [PubMed]
174. Warren PJ, Olanlokun TK, Cobb AG, Bentley G. Faʻalauiloaina pe a maeʻa tulivae tulivae: o le aʻafiaga o faiga faʻafoligaClin Orthop Relat Res. 1993;297: 182-187 [PubMed]
175. Warren RF, Arnoczky SP, Wickiewiez TL. Anatomy o le tulivae. I: Nicholas JA, Hershman EB, faʻatonu. , eds. Le Maualalo Maualuga ma Spine i Taaloga Faʻafomai. St Louis: Mosby; 1986: 657-694
176. Watanabe AT, Carter BC, Teitelbaum GP, ma isi. Masani afu i le maneta resonance ata o le tulivaeJ Bone Joint Surg Am. 1989;71: 857-862 [PubMed]
177. Webber RJ, Norby DP, Malemud CJ, Goldberg VM, Moskowitz RW. Faʻailogaina o faʻatoa fausiaina proteoglycans mai lapiti menisci i aganuu aganuuBiochem J. 1984;221(3): 875-884 [PMC free article] [PubMed]
178. Webber RJ, York JL, Vanderseen JL, Hough AJ. O se okeni aganuu faʻataʻitaʻiga mo le suʻeina o manuʻa toe faaleleia o le fibrocartilaginous tulivae soʻoga meniscusAm J Taʻaloga Med. 1989;17: 393-400 [PubMed]
179. Wilson AS, Legg PG, McNeu JC. Suesuega i totonu o totonu o le medial meniscus i le soʻoga tulivae o le tagataAnat Rec. 1969;165: 485-492 [PubMed]
180. Wirth CJ. O le meniskus: fausaga, faʻatulagaina ma gaioigatuli. 1996;3: 57-58
181. Wu JJ, Eyre DR, Slayter HS. Ituaiga VI collagen o le intervertebral disc: biochemical ma electron microscopic faʻailogaina o le tagatanuʻu porotiniBiochem J. 1987;248: 373. [PMC free article] [PubMed]
182. Yasui K. Tolu dimensional fausaga o masani tagata menisciJ Jpn Ortho Assoc. 1978;52: 391
183. Zimny ​​ML. Masini faafeiloaʻi i masini tinoAm J Anat. 1988;64: 883-888
184. Zimny ​​ML, Albright DJ, Dabezies E. Faʻapitoa i le meniscus medial a tagataActa Anat. 1988;133: 35-40 [PubMed]
185. Zivanovic S. Menisco-meniscal ligament o le soʻoga tulivae o le tagataAnat Anz. 1974;145: 35-42[PubMed]
Tapuni Faʻatasiga

Faʻataʻitaʻiga Tomai o Faʻataʻitaʻiga

O faʻamatalaga o loʻo i luga "O le Saienisi Autu o le Kenee Menisci Faʻatulagaga, Faʻatulagaga, ma le Faʻamasinoga"E le o fa'amoemoe e sui ai se mafutaga ta'ito'atasi ma se fa'apolofesa fa'alesoifua maloloina agava'a po'o se foma'i laiseneina ma e le o se fautuaga fa'afoma'i. Matou te fa'amalosia oe e fai fa'ai'uga fa'alesoifua maloloina e fa'atatau i au su'esu'ega ma faiga fa'apaaga ma se tagata tomai fa'apitoa tau soifua maloloina.

Blog Fa'amatalaga & Va'aiga Talanoaga

O matou fa'amatalaga lautele e fa'atapula'a ile Chiropractic, musculoskeletal, vaila'au fa'aletino, soifua maloloina, fa'asoa etiological fa'alavelave viscerosomatic i totonu o fa'ata'ita'iga fa'apitoa, somatovisceral reflex fa'ata'ita'iga fa'amanino, fa'alavelave fa'aletonu, fa'afitauli ma'ale'ale o le soifua maloloina, ma/po'o tala fa'afoma'i aoga, autu, ma talanoaga.

Matou te tuuina atu ma tuuina atu felagolagomai falema'i faatasi ai ma tagata tomai faapitoa mai matata eseese. O fa'apitoa ta'ito'atasi e fa'atonutonuina e la latou fa'apolofesa lautele o fa'ata'ita'iga ma a latou pulega fa'atulafonoina. Matou te fa'aogaina tulafono fa'alesoifua maloloina ma le soifua manuia e togafitia ma lagolago ai le tausiga o manu'a po'o fa'aletonu o le musculoskeletal system.

O a matou vitiō, pou, mataupu, mataupu, ma malamalamaga e aofia ai mataupu tau falemaʻi, mataupu, ma mataupu e fesoʻotaʻi ma tuusaʻo pe le tuusaʻo le lagolagoina o la matou faʻataʻitaʻiga masani.*

O lo matou ofisa sa taumafai lava e tu'uina atu fa'amatalaga lagolago ma ua fa'ailoa mai su'esu'ega su'esu'ega talafeagai po'o su'esu'ega e lagolagoina a matou pou. Matou te saunia ni kopi o lagolagoina suʻesuʻega suʻesuʻega avanoa i tulafono faʻatonutonu laupapa ma tagata lautele pe a talosagaina.

Matou te malamalama o matou aofia ai mataupu e manaʻomia se faʻaopopo faʻamatalaga o le auala e ono fesoasoani ai i se faʻapitoa tausiga fuafuaga poʻo togafitiga togafitiga; o lea, ia toe talanoaina le mataupu mataupu i luga, faʻamolemole lagona le saoloto e fesili Dr. Alex Jimenez, DC, pe faʻafesoʻotaʻi i matou 915-850-0900.

Ua matou o mai e fesoasoani ia oe ma lou aiga.

faamanuiaga

Dr. Alex Jimenez D.C., MSACP, RN*, CCST, IFMCP*, CIFM*, atn*

imeli: faiaoga@elpasofunctionalmedicine.com

Laisene o se Fomaʻi o Chiropractic (DC) i Texas & New Mexico*
Texas DC Laisene # TX5807, New Mexico DC Laisene # NM-DC2182

Laisene ose Tausima'i Resitala (RN*) in Florida
Florida Laisene RN Laisene # RN9617241 ( Pule Nu. 3558029)
Tulaga Fa'atasi: Laisene Tele-Setete: Fa'atagaina e Fa'ata'ita'i i totonu 40 States*

Dr. Alex Jimenez DC, MSACP, RN* CIFM*, IFMCP*, ATN*, CCST
La'u Pepa Pisinisi Digital