Faʻamatalaga o le Fibromyalgia
Tala o le Fibromyalgia: I le tala faasolopito, fibromyalgia pe o tulaga e pei lava o ia '' na lipotia mo le selau o tausaga, i lalo o le tele o igoa, e aofia ai le sili ona le faʻamalieina faaupuga `` fibrositis ''. O le talafaʻasolopito matagofie o le mea ua tatou faʻaigoaina nei o le fibromyalgia syndrome (FMS) ma le myofascial pain syndrome (MPS) na lisiina e ni fomaʻi o aso nei o loʻo galulue i le vaega o tiga masani o maso, mai a latou galuega o mea na aoteleina i le Pusa 1.1 na tuufaatasia. Faʻafetai e tatau mo nei tagata (Peter Baldry, David Simons ma Richard van Aisea i faʻapitoa) mo le faʻaalia tele e uiga i taimi ua tuanaʻi suʻesuʻega i le tulaga o tiga masani maso tiga. O le mea e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai lenei faʻamatalaga o le umi na seʻi mavae atu (sili atu i le 150 tausaga) faʻapitoa na amanaʻia, mo se faʻataʻitaʻiga o le tuʻuina atu o tiga ma uiga e pei o tauto ma "neodules", faʻapea foi ma manatu mai le tele o tagata suʻesuʻe ma fomaʻi atamai i o le pathophysiology o nei tulaga.
American College of Rheumatology Definition
Faʻamatala faigofie, fibromyalgia syndrome (FMS) mafai ona fai mai o se faʻamaʻi vaivai, faʻaalia muamua lava i musculoskeletal tiga, lelava, moe faʻalavelave, faanoanoa ma le maʻaʻa (Yunus & Inanici 2002). Na o le 1980s na toe suia ai le mea na tupu i lena taimi o le le mautonu ma le le mautonu ata o se tulaga masani. I le 1987, na faʻamanuiaina ai e le American Medical Association le fibromyalgia o se eseʻesega o faʻamaʻi (Starlanyl & Copeland 1996), e ui lava i lena taimi, o le auiliiliga o le poto o loʻo aofia ai le faʻamaʻi e le manino e pei o le taimi nei, masani ona taliaina American College of Rheumatology (ACR) faʻamatalaga. lea na gaosia i le 1990 (tagai Pusa 1.2 ma le Fig 1.1). Na taʻua e Russell (i le Mense & Simons 2001) o le faʻauigaina o le tulaga na i ai ni aafiaga loloto i le saienitisi ma fomaʻi nuu:
I le tulaga o le tulaga manuia o le faʻavasegaina, o le siʻitia o le suʻesuʻeina o le malosi i le amataga o le 1990 na oʻo atu ai i le tele o faʻamatalaga fou taua. FMS na maua e masani ona masani. Na i ai i le tusa o le 2% o le faitau aofaʻi matutua o Amerika ma faʻaalia se tufatufaga faapena i le tele o isi atunuʻu lea na faʻatautaia ai suʻesuʻega o epailaiologia. O tamaitai matutua e aafia i le lima i le fitu taimi e sili atu nai lo alii. I tamaiti, o le tufatufaina o le itupa na tutusa ma tama ma teine.
Pe a faʻatusatusa ia mea faʻapitoa o le mafaufau ma le tino / mea faigaluega o tagata FMS i na ituaiga e ono, ogaoga o le tigaina o le tiga (mafatiaga pito i luga, tiga o le tino, tiga o le vavae, tiga o le lumbar, tigaina o le tiga ma le tiga o le ulu), na maua ai o le fibromyalgia group feagai ma le tele o faigata, i se itu taua. E tusa ai ma le tufatufaina atu o alii ma tamaitai i nei tulaga o le tigaina o le fitu tausaga, na maitauina o le fibromyalgia (ma le ulu tiga) e maua e le tele o tamaʻitaʻi nai lo tama (Porter-Mofitt et al 2006).
O le a le mea e mafai ona fai mai ma le mautinoa e uiga i le maʻi fibromyalgia o le:
O se le toe fesuiaʻi rheumatic tulaga, ma, e moni, o se tasi o sili ona taʻatele tulaga faapena.
O se tulaga mai anamua, faʻatoa faʻauigaina (feteʻenaʻi 'vaai i lalo) o se faʻamaʻi faigata poʻo le syndrome.
E leai se mafuaʻaga e tasi, poʻo se togafiti, mo lona lautele ma faʻasolosolo faʻailoga (peitaʻi, e pei ona o le a manino, e foliga mai o loʻo i ai ni vaega eseese o tagata taʻitoʻatasi ma eseʻese aetiology io latou tulaga, pei o le le paleni o le tiroida ma sasa manuʻa).
O lona faʻafitauli faigata e masani ona manaʻomia le sili atu ma le tasi le taua aetiological vaega e faʻagaioia, ma e tele manatu pe o le a nei mea (silasila i le 4).
Sa i ai se osofaʻiga o suʻesuʻega i lenei mataupu i le sefulu tausaga ua tuanaʻi (e tasi le faʻamatalaga sailiga i luga o le initaneti na faʻaalia luga o le 20 000 pepa o loʻo taʻua ai le fibromyalgia o se ki autu).
E ui lava i lona uiga faʻafomaʻi muamua, lea na fautuaina ai le aofia ai uma o le articular ma le non-articular fausaga, o le upu rheumatic e ala i le faʻaaogaina masani, ua oʻo mai o le "tiga ae le nformforming o sela vaivai i le musculoskeletal tulaga, e ese mai le upu arthritic e taʻu mai ai le articular. ma / pe faʻaletonu foliga (Block 1993).
Le Feteenaiga Feteenaʻiga
Mo faamoemoega o le aoga, ua talia e lenei tusi o le faʻamatalaga lautele a le ACR o loʻo i ai nei, o se faʻaaliga o loʻo tupu, ae atonu e sese (silasila i lalo). O le faʻamatalaga pei ona tuʻuina atu i le Pusa 1.2 e mafai ai ona faʻavasegaina tagata taʻitoʻatasi ma tiga faʻaʻumiʻumi ma aʻafiaga i totonu o vaega, ma tuʻuina atu i clinicians se avanoa e amata ai ona faʻaalia le mamanu o mamanu o faʻaalia ma lipotia mai e tagata ua uma ona taʻua. Ae peitai, e le o tagata atamamai uma, e aofia ai le tele o saofaga i lenei tusitusiga, talia le faʻamatalaga ACR. E ui i lea, talu ai o loʻo avea ma faavae mo le tele o suʻesuʻega na lipotia i totonu o le tusi, o le faʻamatalaga o loʻo i ai nei e tatau ona tuʻuina atu i ai le iloiloga talafeagai.
O a finauga e faasaga i le ACR Faʻamatalaga?
Schneider et al (2006) tuʻufaʻatasia se tasi o manatu sili atu:
Faʻamatalaga talu ai nei e lagolagoina ai le manatu o le FMS o se faʻafitauli o le vaʻaia o le faʻaogaina o auala o le gaosiga o tiga, ae le o se ituaiga o le tino-auto-immune disords o tisipese lautele. E mafai lava e le faaupuga FMS o se filifiliga le lelei o upu, aua o lona uiga o tagata gasegase o loʻo i ai se faʻafitauli iloga o loʻo i ai uma le maʻi poʻo le maʻi.
E pei ona manino i isi mataupu o loʻo sosoʻo atu, o le feau tonu lava lea o le a faʻalauiloa e lenei tusi - e tele aʻafiaga tau aʻafiaga e fesoʻotaʻi ma faʻailoga o loʻo fai ma sui o tagata e maua i le faʻamaoniga o le FMS, ma e mafai ona faʻailoa i totonu o le faitau aofaʻi o tagata o loʻo manaʻomia. matua iloga togafitiga togafitiga, faʻatusatusa i isi vaega kulupu. O se faʻalautelega talafeagai o lenei multicausal faʻataʻitaʻiga o se faʻataʻitaʻiga e ofaina ai le tele o ono mafai togafitiga faʻasoifua maloloina, leai se tasi o le a i ai avanoa lautele faʻaaogaina, ma o le tele o ia mea o le a sili ona faʻaaoga aoga i togafitiga o vaega faapitoa i totonu o le aotelega o faʻamaoniga o le FMS. O mataupu i lenei tusi o loʻo atagia mai ai le tele o togafitiga faʻasolosolo e aofia ai ma mataupu e iloiloina ma faʻamatalaina le faʻaaogaina o le acupuncture, o le endocrine, o le mafaufau, o le mafaufau, o le faʻaogaina o le microcurrent, hydrotherapy, o le therapeutic touch, togafiti, massage, faʻamalositino. , taumafa lelei ma isi metotia faʻapitoa. O faʻafitauli o loʻo sosoʻo mai i lalo ole vaega ole FMS, ma ono mafai ai ona ova (poʻo le sese) faʻamaoniga ole FMS, o loʻo suʻesuʻeina atoatoa ile Mataupu 3, 4 male 5
Faʻafitauli e Faʻaalia mai le ACR Faʻamatalaga
Faʻaaogaina e pei o le faʻamalamalamaina o lenei tulaga, o loʻo i ai ni faʻafitauli manino ma manino ma se faʻamatalaga manino e pei ona ofoina mai e le ACR:
Afai o fetaomi e fesuisuiai naʻo sina mea laitiiti, o lea i se aso lelei-- e mafai e se tagata maʻi ona lipotia le agavaʻa ma le agamalu ae le o le 'tiga pe a suʻesuʻeina togi malie, o le tagata maʻi ono faʻapea e le mafai o lenei ono i ai ni mea moni inisiua penefiti faʻamanuiaga, faʻapea foi ma le tuʻulafoaʻia tagata o loʻo sailia pea se faʻamaoniga e ono fesoasoani ia latou malamalama i o latou mafatiaga.
Afai e iai uma isi faʻavae, ma e laʻititi ifo i le 11 o le 18 nofoaga e mafai ona lipotia mai e faʻapea `` Faʻanoanoa '' (fai mai naʻo le 9 poʻo le 10), o le a le faʻamaoniga e talafeagai?
Afai e 11 nofoaga tiga ae o loʻo misia le natura o le tiga (pei o le faʻauiga i le Pusa 1.2), o le a le faʻamaoniga e talafeagai? E manino lava, o le mea o loʻo maitauina i tagata e tele le tiga ma e o loʻo faʻaalia foʻi le 11 o le 18 faʻataʻitaʻiga manatu o le tiga o se tulaga e fai ma sui o le mamao faʻaiuga o le fusi o fusi o faʻaletonu. O isi e leʻo ausia le manaʻoga (mo le faʻailoaina o le FMS) numera o manatu alofa atonu o loʻo agaʻi pea i luma i lena tulaga le fiafia.
E pei ona lipotia muamua, tusa ma le 2% o le faitau aofai o tagata ua ausia uma ACR aiaiga (Wolfe et al 1993). O le tele o isi tagata, e ui i lea, o loʻo agaʻi i luma i lena itu, tusa ma suesuega uma a Peretania ma Amerika, lea e faʻaalia ai e tusa ma le 20% o le faitau aofai o tagata ua tigaina i le tiga e fetaui ma le faʻauigaina o le ACR, ma le toeititi lava tutusa numera, ae leai. e tutusa tagata tutusa, faʻaalia le 11 o le faʻamaʻotiina 18 alofa mutimutivale manatu o le tiga i le talafeagai suʻesuʻega, e tusa foʻi ma le faʻamatalaga ACR. Nisi tagata maua le salalau tiga ma le le lava togi tiga, ae o isi e i ai manatu ae o latou lautele lautele tufatufaina tiga e le lava faʻalauteleina.
O le a le Tulaga o Loo Latou Maua Afai e le o le FMS (Croft et al 1992)?
Afai e le o atoatoa ona ausia tulaga uma, ma tagata e iai, fai mai, o 9 poʻo 10 (a le o le 11 e manaʻomia) e ofoina atu se faʻamaoniga o le FMS (ma o le mea lea e mafai ai ona totogi le toe totogiina o inisiua pe le atoatoa le malosi o le inisiua, pe talafeagai mo le aofia ai i suesuega poloketi), o le a le tagata e naʻo 8 mea tiga o loʻo ausia uma isi taiala?
I faaupuga a le tagata, e mamao uma lenei mea mai le aʻoga, aua o le tiga o lenei tikeri e faʻalavelave ma e ono le mafai, tusa pe o tiga 11 (pe sili atu) e tiga. O maʻi, e tatau i nei tagata gasegase ona maua le manatu lava lea e tasi, i soo se mea latou te tupu ai i le fusi o le le atoatoa, ma po o le a lava le tulaga o le togi, pe afai e lava lo latou tiga e manaʻomia ai le gaioiga faʻapitoa.
E pei ona o le a manino a o suʻesuʻeina le FMS faʻaalia i lenei ma isi mataupu, o le le fiafia o le tagata maʻi e fetaui i le tele tikeri e le soifua maloloina tautua taumafai e malamalama ma ofaina togafitiga mo le tagata maʻi ma FMS. O le mafuaʻaga tele ona e leai se tasi aetiological faʻataʻitaʻiga ua aliaʻe mai suesuega taumafaiga e oʻo mai i le taimi nei. Russell (i Mense & Simons 2001) aoteleina e faapea:
O le mafuaʻaga o le FMS e le o iloa, ae o le faʻateleina o faʻamaoniga ua faʻailoa mai ai o lona pathogenesis e aofia ai le gaioiga o le neurochemical gaosiga o lagona 'sini i le CNS. O le faʻailoga faʻailoga o le tuʻuina i lalo o le tiga faitotoʻa ma le faʻateleina o le masani ai lagona faʻailo seʻi oʻo le tagata onosaʻi lagona latalata i taimi uma tiga.
E pei foi o le a manino, o vaega o le pathogenesis o le tulaga e masani ona aofia ai meaola o meaola, mafaufau ma le natura. O se vaega o le tuufaatasiga o elemene e mafua ai ma tulaga uiga ese o le tagata taitoatasi e ono mafai ona avea ma avanoa mo le faaleleia atili o galuega ma le faigofie o le tigaina o tiga ma isi faailoga e fesootai ma le FMS.
Faailoga Tasi nai lo le Pain
I le 1992, i le Fono Lona lua a le Lalolagi i luga o le Myofascial Pain and Fibromyalgia i Copenhagen, na faia ai se tusitusiga autasi i le fibromyalgia ma mulimuli ane lomia i le Lancet (Copenhagen Declaration 1992). O lenei taʻutinoga na taliaina le faʻamalamalamaina o le fibromyalgia ACR e avea ma faavae mo se suʻesuʻega, ma faaopoopo i ai le tele o faʻamaoniga i lena faʻauigaga (vavaeese mai le salalau lautele o le tiga ma le tele o mea alofa), e aofia ai le vaivai vaivai, le faʻamalosia o le taeao ma le leai o se faʻaleleia o le moe.
O le Copenhagen pepa faʻamaonia aloaʻia tagata ma FMS mafai moni i taimi taimi i ai ma le itiiti ifo i le 11 tiga 'aitia e manino le taua pe a fai o le tele o isi faʻataʻitaʻiga mo le faʻamaoniga ua ausia. I se tulaga faʻapea, o se faʻamaoniga o le 'FMS mafai' e manatu talafeagai, ma le suʻesuʻeina o suʻesuʻega fautuaina e toe iloilo le tulaga.
O loʻo i ai faʻaaogaga aoga mo se vavaeʻesega (o faʻamaoniga poʻo numera o le alofa, mo se faʻataʻitaʻiga) i le faia o se mea e iloa ai: o nei mea e fesoʻotaʻi tonu lava i le inisiua toe totogi ma / poʻo le faʻaletonu o le malosi o le tino, e pei foi, atonu, i le siakiina o le eseesega.
O le kopi o le Copenhagen ua faaopoopo mai ai o le FMS ua avea o se vaega o se faalavelave sili atu lea e aofia ai faailoga e pei o le ulu tiga, le mafiafia o le vevela, dysmenorrhoea, lagona tele i le malulu, leai o ni vae, mamanu le mautonu ma le tingling, le faapalepale i faamalositino, ma isi faailoga .
Manatu Mafaufau
O le faʻamatalaga a Copenhagen (1992) o faʻamaoniga e fesoʻotai ma le FMS (sili atu ma luga atu o le tiga, o le uiga manino lea) e faʻapitoa foi i mamanu o mafaufauga masani e fesoʻotaʻi ma le FMS, e pei o le popole ma / poʻo le atuatuvale.
Ole vaega ole mafaufau talafeagai ile FMS ole vaega ole suʻesuʻega e tumu ile talitonuga faʻavae ma tali puipuia. O se vaega tele o manatu faʻafomaʻi faʻatonuina le atoa FMS gaioiga faʻapea foi ma le tumau vaivaiga syndrome (CFS) i le malae o psychosomatic / psychosocial maʻi. O se tulaga tutusa lelei faʻamatalaina, nofoia e le tele o soifua maloloina polofesa faʻapea foi ma le tele o tagata mamaʻi, taofi o le popole ma faʻanoanoaga faʻailoga e masani lava o se iʻuga, nai lo se mafuaʻaga, o le tiga ma le le atoatoa o loʻo feagai i le FMS (McIntyre 1993a).
O le 1994 iloiloga pepa na suʻesuʻeina uma Peretania fomai lomia i luga o le autu o CFS mai le 1980 agai i luga ma maua ai e 49% fiafia i le leai-faʻalapotopotoga mafuaʻaga ae naʻo le 31% fiafia i se faʻavae mafuaʻaga. Ina ua suʻesuʻe le tusitala lauiloa i le auala lava lea e tasi, i le va o le 70% (nusipepa) ma le 80% (mekasini a fafine) na fiafia i le faamalamalamaga o meaola (McClean & Wesseley 1994).
Masani ai o le vaʻaiga o loʻo taofiofia ai le tele o le "psychology" aetiology o se tele faʻapitoa suesue e Epstein ma paʻaga, na lolomiina i le 1999. Na faʻaiʻuina: "I lenei multicenter suʻesuʻega, o tagata ma FMS faʻaalia iloga faʻaletonu galuega, tulaga maualuga o nisi olaga ma le taimi nei le mafaufau, faʻafitauli o le mafaufau, ma le faʻafitauli o loʻo i ai nei le mafaufau. "O faʻamaʻi masani na maitauina o le tele o faʻanoanoaga, dysthymia, faʻafitauli o le popolevale ma le phobia faigofie
O le tele o taʻitaʻi suʻesuʻe i le FMS o loʻo taofiofia faʻamatalaga o meaola ninii i meaola o le tino, ae ui i lea, ua faʻateʻaina o faʻamatalaga faʻalemafaufau mo le tulaga. Dr Jay Goldstein, o ana auiliiliga ma taua suʻesuʻega ma malamalamaaga malamalamaaga i le tausiga o tagata mamaʻi ma CFS ma FMS o le a otooto mulimuli ane i lenei tusi, faʻaaogaina le faaupuga "neurosomasi" e faʻamatala ai le mea na ia vaʻaia o se faʻaletonu o le ogatotonu faʻamatalaga faʻagasologa. Na ia faʻamaninoina lona tulaga e faʻatatau i le le-faatulagaina, psychosocial aoga o mafaufauga (Goldstein 1996):
Tele o maʻi [CFS, FMS] togafiti faʻaogaina le faʻataʻitaʻiga lea [neurosomatic] o loʻo faʻaigoaina o le `` psychiatula '' e fomaʻi ma o loʻo togafitia faʻapitoa e fomaʻi o le mafaufau, fomaʻi o neura ma fomaʻi lautele. Social anthropologists foi i ai o latou talitonuga faʻamatalaina CFS o le ___neurasthenia` o le 1990s, ma se 'culture culture syndrome' o loʻo faʻaalia ai le feteʻenaʻi o feteʻenaʻi o tagata mamaʻi le mafai ona faʻaalia o latou lagona ( alexithymics`) i totonu o se aganuʻu taliaina viral faʻaleaganuʻu pe puipuia faʻaletonu. Cognitive baviaviour therapy atonu e sili atu ona talafeagai, talu ai o le feagai ai ma le fesuiaiga o latou maʻi, lea ua solo ma ua amata ona le mautinoa, o se sili tele faʻafitauli mo le tele o latou puapuagatia. E toʻaitiiti tagata suʻesuʻe i gasegase o le mafaufau (seʻi vagana i latou o loʻo suʻesuʻeina le popolevale) o loʻo popole i latou lava e uiga i le faʻamaʻi o gasegase o loʻo latou suʻesuʻeina, e foliga mai e iai ni mea e faʻamatalaina ai lenei faitau aofaʻi i le psychosocial phenomenological. O lenei tulaga ua faʻateleina le le mafaagaeetia a o le mafaufau-- toʻalua toʻalua toʻesea.
O Goldstein e fai mai na o ia lava na te faasinoina tagata gasegase mo togafitiga o le mafaufau pe afai latou te le fiafia. Na ia faʻamalosia le faʻamautuina (faʻaaogaina o vailaʻau eseese) o le mea o le biochimique mo le faʻaogaina o le faʻaaogaina o fesoʻotaiga, lea na ia faamalieina ai o ia lava o le mafuaaga autu o nei tulaga (ma le tele o isi).
O afea e le mafua ai se mafuaaga?
O metotia a Goldstein o le a suʻesuʻeina i isi mataupu; ae ui i lea, atonu e ono aoga i lenei taimi le faia o sina suiga ina ia mafai ai ona faʻamalamalamaina le taua o le vaʻavaʻai i tua atu o mafuaʻaga manino e taumafai ai e faʻailoa a latou amataga.
A o tatou alualu i luma i le tala o le FMS (ma le CFS) o le a tatou oʻo atu i le tele o tulaga lelei faʻamatalaina tulaga e faʻamautinoa ai o le sili mafuaʻaga o le X poʻo le Y poʻo le sili atu masani o se tuʻufaʻatasiga o X ma Y (ma ono isi). O le mea moni o le i nisi taua taua taimi o nei 'mafuaʻaga latou lava mafuaʻaga mafuaʻaga, ia e ono faʻaaoga faʻapitoa togafitiga.
O se faʻataʻitaʻiga e aliali atili auiliili mulimuli ane o le fautuaga o le tele o faʻafitauli e fesoʻotaʻi ma le FMS (ma le CFS) e fesoʻotaʻi ma le faʻamaʻi (Tuncer 1997). Atonu o lenei i le lagona e mafai ona faʻaalia ni meaʻai faapitoa poʻo ni vailaʻau, i mataupu tuʻuina atu, e faʻaosofia pe faʻateleina ai faʻailoga o le tiga ma le lelava. Ae o le a le mea e maua ai lenei faʻateleina reactivity / nofouta? E i ai ni mafuaʻaga faʻamaonia o le (masani ai meaʻai) le faʻapalepale (Ventura et al 2006)?
I nisi tulaga e mafai ona faʻaalia e mafua mai i le malabsorption o molelaʻau tetele e ala i le puipui o le intestinal, atonu e ono afaina i le mucosal luga o le gut (Tagesson 1983, Zar 2005). I nisi tulaga o le faaleagaina o le mucosal e mafai ona faʻaalia e mafua mai i le lefiti faʻatauvaʻa poʻo le siama siama, e mafua mai i le muamua (ono le talafeagai) le faʻaaogaina o vailaau faʻamaʻi ma le afaina i le masani ai, ma le pulea o meaola faʻatau (Crissinger 1990). Pe o le mucosa o le gaogao faʻalavelave atonu e fesoʻotaʻi ma le endotoxaemia e aofia ai le aʻafiaga o le siama o le bacteria (McNaught et al 2005).
O laulau o le sipisi e mafai ona vaʻavaʻai faʻatasi, faʻaalia mafuaʻaga e sili atu ona mamao mai le manino. O le tiga e faʻateteleina e ala i le faʻafefe, lea e mafua mai i le mucosa i le manava, lea e mafua mai i le fefete o le fefete, lea e mafua mai i le soona faaaoga poʻo le le talafeagai o le faaaogaina o vailaau faʻamaʻi ... ma isi. O le allergy i lenei faʻataʻitaʻiga e le o se mafuaʻaga ona o se mea e sili atu ona mamafa, o se sootaga i se filifili, ma aʻo togafitia atonu o le a faʻaitiitia faʻaitiitia ai faʻamaoniga, o le a le aʻafia ai ma mafuaʻaga. E leai foi se togafitiga o le siama poʻo le fefete, e ui lava o lenei mea e mafai ona fesoasoani tele i le faʻaitiitia o le tino o le faʻalavelave.
O fea o i ai le mafuaʻaga o loʻo taoto ai lenei FMS faapitoa? Masalo i se faʻafitauli faigata o fesoʻotaʻiga (tele o taimi faʻasolopito) foliga, lea e ono faigata ona tatalaina. O le mea lea, auala e pei o na e faʻatonutonu latou lava i le allergy poʻo le faʻateleina permeability, e ui atonu (i lenei tulaga) aoga ma fesoasoani, e le o feagai tonu ma faʻavae autu.
E afaina lenei mea? I le Goldstein's faʻataʻitaʻiga o le FMS ma le CFS aetiology o loʻo matou feagai ma se neural network e le aoga. Na ia taʻua foi o le atinaʻeina o sea tulaga e manaʻomia ai le tele o vaega fesoʻotaʻi:
'O se faʻavae faigofie e ono faʻaosooso
'Nisi o atinaʻe mea taua i le taimi o tamaititi (faʻaletino, vailaʻau poʻo le mafaufau faʻaleagaina / afaina, mo se faʻataʻitaʻiga)
atonu o le tikeri o le viral encephalopathy (faʻatosinaina e situitu faʻalavelave o le tali atu a le tino puipuia)
'Faʻateleina le aʻafia i faʻalavelave tau le siosiomaga e mafua mai ile faʻaititia o neural plasticity.
O le ono mafai ona vave lagolagoina e le suʻega se faʻalavelave faʻaleagaina poʻo se faʻaleagaina. Mo se faʻataʻitaʻiga, Weissbecker et al (2006) lipoti mai:
Tagata matutua ma fibromyalgia syndrome lipotia le maualuga o fua o tamaiti faʻamaʻi. Neuroendocrine faʻaletonu foi faʻailogaina i lenei faitau aofaʻi. O sailiga e faʻapea mai, o ni aafiaga ogaoga i le fanau o loʻo avea ma mafuaʻaga o le matutua o le neuroendocrine i le faʻafitauli i tagata fibromyalgia. Trauma history tatau ona iloiloina ma psychosocial fesoasoani ono faʻailoa o se vaega o togafitiga mo fibromyalgia.
O mafuaʻaga i totonu o lenei faʻataʻitaʻiga e mafai ona vaʻaia ua salalau lautele. Goldstein's (e foliga mai na manuia) faʻalavelave faʻafetaui ma le mea o loʻo tupu i le faʻaiuga o lenei faigata laʻasaga o mea na tutupu pe a fai o le neural network, o se iʻuga, ua le toe aoga. I le faʻataʻitaʻia ole biokimia o lena faʻaiʻuga o setete, tele (Goldstein fai mai o le tele) o ana tagata maʻi faʻailoga foliga alualu i luma matua ma vave.
O ia faʻaleleia atili e le o faʻailoa mai ai o mafuaʻaga ua uma ona talanoaina; Afai o loʻo faʻagaioia pea ia mea, e ono faʻamoemoe e aliaʻe mai faʻafitauli tau soifua maloloina ile lumanaʻi. O le faʻataʻitaʻiga o le auala i le maʻi soifua (Ata 1.2) o loʻo faʻailoa mai ai nisi o foliga talafeagai o loʻo faʻaauauina pea i ni faʻafitauli faigata e pei o le FMS, ma o loʻo faʻalauteleina a latou punaoa faʻatapulaʻaina, ma le tulaga o le lelava. O Selye's lautele adaptation syndrome ua oʻo i ai (Selye 1952). Tagaʻi foʻi i le talanoaga e uiga i le allostasis i le Mataupu 3, aemaise le Laʻasaga 3.2.
O mamanu e le talafeagai e pei o le CFS ma le FMS e foliga mai e tolu ni aioioiga o foliga e fegalegaleai ma le tulaga tulaga ese na fananau mai ma mulimuli ane maua ai uiga o tagata taitoatasi e fuafua ai la latou tikeri faapitoa o le tulaga lamatia ma le gafatia (Fig 1.3):
1. Faʻamatalaga o meaola. O nei mea e mafai ona aofia ai le faʻamaʻi, le lava, afaina, endocrine, mea e le mautonu ma isi uiga (Wood 2006).
2. Faʻatonu o meaola. Atonu e aofia ai:
a. fausaga (afuafua 'ie pupuʻu vae poʻo hypermobility foliga' postural poʻo traumatically faʻaosofia uiga) (Gedalia et al 1993, Goldman 1991)
e. (faʻaogaina o mamanu, faʻamalosia o le gasegase i luga o masini respiratory, etc.)
i. neura (faʻalauteleina, hypersensitivity wind-up ) (Staud et al 2005).
3. Faʻamatalaga faʻapitoa. O nei mea e ono aofia ai le atuatuvale ma / poo uiga popole, popolega faigata i le togafitia o gafatia, popolega o le post-traumatic, etc. (Arguellesa et al 2006).
Seʻi tatou iloiloina puʻupuʻu Dr Goldstein's faʻataʻitaʻiga o le faʻaletonu, o loʻo fautua mai ai le le aoga o neural network pei o le "mafuaʻaga o le FMS, o ia lava o se taunuʻuga o se tuʻufaʻatasia o foliga e pei ona otooto atu i luga (Goldstein 1996). Afai matou te faʻaaogaina filifiliga a le falemaʻi o loʻo fautuaina i le Ata 1.2, e mafai ona tatou iloa e mafai ona tatou taumafai e:
1. faʻaititia le biochemical, biomekanika poʻo le psychogenic avega mamafa lea e tali atu i ai le tagata
2. faʻaleleia le puipuiga, toe faʻaleleia, ma le puipuia o galuega a le tagata ina ia mafai ai ona sili atu le lelei o latou faʻaogaina nei faʻafitauli
3. faʻamaonia faailoga, faʻamoemoe e aunoa ma le faia o soʻo se faʻaopoopoga o manaoga faʻafefe i luga o se masini faʻaopoopoga.
O fea o nei metotia o loʻo faʻaaogaina i le metotia togafitiga a Goldstein lea o loʻo faʻatinoina ai le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasolosolo, ma o lenei tuatusi e mafua ai poʻo faʻailoga, ma o lenei mataupu, pe afai e i ai se aotelega faʻaleleia?
O le filosofia faʻapitoa vaʻai faʻaaogaina e le lōia / fomaʻi faʻapitoa o le a fuafuaina lana faʻaiuga i lenei fesili. O nisi e ono vaʻai i le faʻavaveina o faʻailoga fesoasoani mo le toʻatele o nei tagata gasegase e taʻuamiotonuina ai le Goldstein. O isi e ono vaʻai atu i lenei mea o le ofoina atu o penefiti penefiti, e le faʻatauaina mafuaʻaga mafuaʻaga, ma tuʻu ai le ono mafai ona toe foʻi mai o le uluaʻi faʻailoga, poʻo isi o tutupu, o se ono ono tupu. O nei mataupu o le a suʻesuʻeina e faʻatatau i lenei ma isi auala i togafitiga o le FMS i isi mataupu.
Fesoʻotaiga faʻatasi
O le tele o isi faʻalavelave faʻapitoa o loʻo i ai ni faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga e pei o le tele o na mea na matauina i le FMS, aemaise lava:
Chronic tumau myofascial tiga syndrome (MPS) aofia ai le tele o gaioiga myofascial amata manatu ma o latou tiga tiga
Chronicle lelava syndrome (CFS) o loʻo i ai i totonu o le tele o faʻailoga e toetoe lava o i latou uma na tuʻuina atu i le FMS, ma sili atu faʻamamafaina i le vaivai elemeni, nai lo le tiga mea
'Tele faʻamalieina vailaʻau (MCS)
Post post-traumatic stress disorders (PTSD). MPS, FMS, MCS (mo se faʻataʻitaʻiga, i le fesoʻotaʻiga ma le mea ua taʻua o le Gulf War syndrome) ma le CFS a latou mea e tutusa ai, ma o nisi taimi o le tikeri sili atu o le fesiliaʻi i a latou faʻailoga faʻaalia, faʻapea foi ma a latou feʻeseʻeseaʻiga o le a suʻesuʻeina mulimuli ane mataupu O le tasi vaega o nei tulaga uma ua faʻamamafaina e faʻavae i luga o se vailaʻau oona / biochemical, e aofia ai le maualuga o le maualuga o le nitric oxide ma ana oloa gaosi oxidant, peroxynitrite '(Pall 2001).
Isi Teori o Faʻamatalaga
O le tele o leories e uiga i le mafuaʻaga o le FMS na faʻaalia, faʻatasi ai ma le tele o nei mea o loʻo i luga ma o nisi e tutusa lava ma isi, e na o ni eseesega eseese e faamamafa i le aioio, mafuaaga ma le aʻafiaga. O le FMS ua manatu e aofia ai soʻo se tuufaatasiga o mea nei (faʻapea foi ma isi) uiga e mafua ai, o ia mea uma o loʻo tuʻuina atu ai fesili faapea foi ma le fautuaina o tali ma mea e mafai ona togafitiga:
FMS mafai ona avea ma neuroendocrine faʻalavelave, aemaise lava aofia ai thyroid homone le paleni (vaai Ch. 10) (Garrison & Breeding 2003, Honeyman 1997, Lowe 1997, Lowe & Honeyman-Lowe 2006) ma / poʻo hypophyseal tuputupu aʻe le paleni totoʻa (atonu o se tuusao iʻuga o le moe faʻalavelave o se vaega taua o le FMS, ma / poʻo le leai o se faʻamalositino) (Moldofsky 1993). O le fesili lea e tatau ona fesiligia o le, o le a le mea e mafua ai le faʻalavelave endocrine? E faʻamautuina faʻafuaseʻi pei o talitonuga o nisi, pe o le taunuʻuga o le le lava, oʻona, faʻaleagaina o le tino, o se tulaga o le autoimmune poʻo se faʻamaʻi?
Una Duna & Wilke (1993) fuafuaina o le le mautonu moe mafua ai le faʻaititia o le serotonin gaosiga, ma le faʻaititia o le tiga-modulateʻafiaga o endorphins ma faʻateleina tulaga P 'tulaga, tuʻufaʻatasia ma agaalofa lagona sisitema suiga mafua ai muso ischaemia ma faʻateleina malamalama i tiga (Duna & Wilke 1993). O lenei manatu faʻamataʻu e amata i se faʻailoga, faʻalavelave le moe, ma o le fesili talafeagai, o le a le mea e tupu ai lenei mea?
Dy O le Dysautonomia, o le autonomic le paleni poʻo le faʻaletonu, o loʻo atagia mai i le hyperactivity o le agaalofa e le aunoa, e sili atu ona taʻutaʻua i le po (Martinez-Lavin & Hermosillo 2005), na avea ma mafuaʻaga faʻavae i se vaega o tagata taʻitasi ma FMS (ma CFS). O le tele o ia tagata gasegase ua uma foi ona faaigoaina ma le Gulf War-related faamai (Geisser et al 2006, Haley et al 2004, van der Borne 2004).
Mus Masini microtrauma atonu o le mafuaʻaga, ono mafua mai i genetis predisposition (ma / poʻo tupu tupu faʻaletonu), e mafua ai le leakage calcium, ma matua faʻateleina maso maso ma faʻaititia le okisene sapalai. O le faʻaititia o le faʻatupulaia o le malosi mitochondrial o le a mafua ai le lelava i le lotoifale ma le le gafatia mo le sili atu kalisiu e pamuina mai sela, ma mafua ai i le lotoifale hypertonia ma tiga (Wolfe et al 1992). O le fesili pe aisea musele microtrauma tupu tele i isi tagata nai lo isi, pe aisea e tuai ai ona toe faʻaleleia, manaʻomia suʻesuʻega.
FMS atonu o se tiga fesuiaʻiga faaletonu mafua ai le itiiti ifo i se vaega mai faiʻai (limbic system) faʻaleagaina ma aofia ai le faʻamamaina o lagona lagona ma mulimuli ane faʻasese lipoti (Goldstein 1996). Aisea ma pe faʻapefea ona le aoga le limbic system ma neural network o le ki lea i lenei talitonuga (faʻalauiloa e Goldstein, pei ona talanoaina i luga).
Ua fautuaina e faapea, o le a le mea ua taʻua o le idiopathic tiga o le tiga (IPD) e pei o le temporomandibular joint disorders (TMJD), fibromyalgia syndrome (FMS), irritable bowel syndrome (IBS), o le ulu tiga, interstitial cystitis, faaumiumi pelvic tiga, faaumiumi tinnitus , faʻafitauli e fesoʻotaʻi ma le whiplash and vulvar vestibulitis (VVS) - e faʻatonutonuina e le tagata lava ia, ma le fesuiaʻiga o mea i le siosiomaga. O auala muamua o le vaivai e faʻavaeina ai le atinaʻeina o ia tuʻaiga o loʻo vaʻaia e aofia ai le tiga faʻateleina ma le mafaufau faʻanoanoa, fesuiaʻi e le itupa ma ituaiga (Diatchenko et al 2006) (Fig 1.4).
FMS atonu o se masani maua faʻamaʻi, ono fesoʻotaʻi ma le le lava totoga faʻatulafonoina o gen transcript, ma le autosomal sili ona taua foliga (Lowe et al 1997, Pellegrino et al 1989). E pei ona o le a faʻamatalaina, o suʻesuʻega suʻesuʻega ua maua faʻamaoniga o le genetically fesoʻotaʻi predisposition agai i le FMS. O mea e le masani ai, e pei o le vaivai o le ligamentous laxity (ie hypermobility (Karaaslan et al 2000)), ma Chiari malformations (silasila i nisi talanoaga o lenei mea i le Ch.3 (Kesler & Mandizabal 1999, Thimineur et al 2002)). agai i le FMS O fesili o loʻo tulaʻi mai e aofia ai: o a mea taua e faʻatupuina ai nei tuʻinanauga, ma e mafai ona faia se mea e uiga ia i latou?
Hud Hudson et al (2004) na faatuina mai o le fibromyalgia o se tasi o sui o le kulupu o le 14 psychiatric ma faʻaletonu faʻaletonu (attentiondeficit / hyperactivity faʻaletonu, bulimia nervosa, dysthymic faʻafitauli, lautele popolevale faʻafitauli, tele faʻafitauli o le lotovaivai, faʻafitauli faigata-faʻamalosi, popolevalevale , faʻafitauli i tua atu o le faʻalavelave faʻafuaseʻi, faʻafitauli o le mafaufau, faʻafitauli o le mafaufau i le mafaufau i luma o le mafaufau ma le fegasoloaʻi faʻatasi ai ma tulaga faʻafomaʻi e fa: fibromyalgia, maʻi o le bowel syndrome, migraine, ma cataplexy). I le maeʻa ai o auiliiliga auiliiliga o faʻamatalaga mai 800 tagata taʻitoʻatasi ma e aunoa ma le fibromyalgia (ma tulaga faʻaopopo i lalo o le suʻesuʻega), Hudson et al faaiuina o le taimi nei faʻamatalaga faaopoopo i molimau o le mafaufau ma faʻafitauli faʻaletonu, faʻavasega i lalo o le faaupuga ASD, tamoʻe faʻatasi i aiga, faʻalauteleina le avanoa o nei faʻamaʻi ono tuʻufaʻatasia se mea na tupu mai i le tino e le masani ai.
O le mafuaʻaga mafuaʻaga o le FMS o loʻo vaʻaia e nisi e mafua mai i le (masani tuʻufaʻatasia) aofia ai o allergy, faʻamaʻi, oʻona ma meaʻai le lava meaʻai latou latou maua ai le sili faʻailoga o le FMS (ma CFS), pei o le lelava ma tiga, pe o le a e fesoʻotaʻi ma le le paleni o le endocrine ma iʻuga eseese o loʻo faʻamatala atu i luga, e pei o le thyroid hormone faʻaleagaina ma / poʻo le moe faʻaletonu (Abraham & Lubran 1981, Bland 1995, Cleveland et al 1992, Fibromyalgia Network Newsletters 1990--94, Pall 2001, Robinson 1981, Vorberg 1985). O le lisi o mafai fesoʻotaʻiga vaʻaiga pei o nei, lea e masani ona foliga mai e nonofo faʻatasi i se tasi ma le FMS, ofa atu ai le avanoa o faʻalavelave faʻafuaseʻi taʻiala e foliga mai e taulaʻi i mafuaʻaga ae le o aʻafiaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻapitoa excitotoxins pei o monosodium glutamate (MSG) ua faʻailoa mai na faʻaosofia FMS faʻailoga (Smith et al 2001). O nei ma isi faʻataʻitaʻiga o le a suʻesuʻeina i isi mataupu.
O le faʻatauaina o le faʻateʻia o manatu e faʻapea o le autu o le FMS tiga e faʻalagolago i le le masani ai le faʻaaogaina o mea (s) mo le atinaʻeina ma le tausiga o le tulaga (Vierck 2006). O le tele o tusitusiga faʻamatalaina peripheral `` CNS peripheral interactions e foliga mai e taua i fibromyalgia tiga. O le lautele lautele hypersensitivity e fesoʻotaʻi ma le tuutuuga ua taulaʻi le fiafia i le ogatotonu (CNS) auala mo le faʻamaʻi. E aofia ai le faʻamamaina tutotonu, faʻaleagaina o le ogatotonu ma le faʻaletonu o le hypothalamic (pituitary adrenal (HPA) axis. Ae ui i lea, o loʻo faʻapea mai o le ogatotonu aʻafiaga e fesoʻotaʻi ma le fibromyalgia mafai ona gaosia e peripheral mafuaʻaga o le tiga. I lenei faʻataʻitaʻiga, o le faʻaaogaina pea o le faʻaaogaina o le mafaufau e faʻaosofia ai lagona tutotonu, faʻalauteleina ai le tiga ma faʻagaoioia ai le vaega o le HPA ma le tino popole o le tino. Faʻagaoioi agaalofa faʻagaoioia lea le tuusao sensitizes peripheral nociceptors, ma seti se leaga taʻamilosaga. (Vaʻai foi faʻamatalaga i luga o le faʻafaigofieina mulimuli ane o lenei mataupu, faʻapea foi ma isi talanoaga o le ogatotonu ma le lautele faʻalauiloaina i le Ch. 4.)
Faʻaogaina o le MRI ma isi matata eseese / faʻataʻitaʻiga o ata e faʻailoa mai ai o le totonugalemu o le faʻamalosia o manatu o loʻo i ai ni faʻamatalaga mautinoa e lagolagoina ai. O lenei mataupu o loʻo talanoaina atili i le Mataupu e 3 (vaʻai le "Tagata faʻamaʻi ole polysymptomatic") ma le Mataupu e 4 (tagaʻi i le "Central centre sensitization hypothes and Fig. 3.1). Lua faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga ata, fesoʻotaʻi ma fesuiaʻiga o faiʻai faiʻai ma / poʻo amioga e fesoʻotaʻi ma le FMS, o loʻo aoteleina i le Pusa 1.3.
I totonu o le faʻavae o le "allergy ma le" le faʻapalepale "a o le faʻaosoina i le FMS faʻailoga o loʻo taoto ai se manatu e tumau finauga, ae tatau ona talanoaina. E fesoʻotaʻi lea ma le talitonuga o le toto-ituaiga faʻatagaina le faʻatagaina mai se felagolagomaʻi i le va o aʻoga e maua mai i meaʻai (protein molemole) ma faʻailoga faapitoa o aano e fesoʻotaʻi ma toto o tagata taʻitoʻatasi. D Adamo (2002), o le na faia le tele o mea e faʻalauiloa ai lenei manatu, o loʻo taua (e faʻatatau i FMS tagata mamaʻi oe foliga mai o ituaiga O):
Ua manino lava o i latou o ituaiga O ma o loʻo mafatia i le fibromyalgia e mafai ona vaʻaia i ni tali mataʻutia pe a fai e mafai ona latou pipiʻi i le saito e leai se vaega o meaʻai mo se taimi umi. O se suʻesuʻega talu ai nei, o loʻo taua ai, o le aʻoaʻoina o tala o meaʻai i mea taua o le tino, e mafai ona faʻafaigofie ai le feaveaʻia o meaʻai i le itu o le tino, e pei o le o sooga ma maso (Cordain et al 2000). Lenei, e ui lava i le mea moni o le tele o meaʻai a le au pulega 'o loʻo fesiligia pe o aʻoga e oʻo atu i le faʻagaioiga o tino! I tagata gafatia gofie, o lenei lectin faaosofia mafai ono iu ai i le faʻaalia o faʻaletonu pei o rheumatoid gugu ma fibromyalgia ala molemine mimicry, o se gaioiga e auala mai fafo peptides, tutusa i le fausaga i endogenous peptides, ono mafua ai antivai poʻo T-lymphocytes e kolosi-tali ma o lea e gagau ai le faʻapalepale puipuia. Ile auala e aveese ai le lautele ma ituaiga O aʻoaʻoga faʻapitoa mai meaʻai, matou te faʻatagaina mo le puipuiga o le tino e toe atiaʻe le faʻapalepale, e amata ona magoto ifo le fulafula, ma amata ona faʻamalolo.
'Tele FMS tagata gasegase faʻaalia le maualalo carbon dioxide tulaga pe a malolo' o se faʻailoga o ono ono hyperventilation aʻafia. O faʻailoga o le hyperventilation vaʻaia lelei na o le FMS ma le CFS, ma le faʻataʻitaʻiga o le fatafata i luga o le manava lea e aofia ai le ogaoga le faʻamamafaina maso o le pito i luga o le tino o loʻo sili ona afaina i le FMS, faʻapea foi ma le gaosia o le tele o le okesene i le faiʻai ma matua faʻatosinaina ai. lona faʻagaioiga o faʻamatalaga e pei o feʻau na mauaina mai tiga mauaina (Chaitow et al 2002, Janda 1988, King 1988, Lum 1981). A i ai hyperventilation faanaunauga o loʻo i ai, e mafai ona vaaia i nisi taimi e avea o se tali i le maualuga acid tulaga (ona o le okeni faʻaletonu atonu) pe latou te ono avea ma iʻuga o le mama aʻiaʻi. Manaʻomia le toe aʻoga manava, i nisi FMS tagata mamaʻi, ofa atu se auala e suia vave ai faʻailoga (Readhead 1984).
Psych Psychogenic (poʻo psychosomatic) rheumatism o le igoa faʻatatauina i le FMS (ma isi le faʻamautinoa faigata maso maso faigata) e i latou e mumusu e vaʻaia se faʻavae amataga mo le maʻi. Seia oʻo mai i le 1960s na fautuaina e faapea o ia tuutuuga ia togafitia o le 'psychologisturosis' (Warner 1964). I le FMS, pei o ituaiga masani uma o le le soifua maloloina, e le taumateina elemeni o lagona faʻaaofia, pe o se mafuaʻaga poʻo se aʻafiaga. O nei aʻafiaga e faʻatatau tonu lava i lagona tiga ma le puipuia o le tino, ma, pe o le mafuaʻaga pe leai, aoga mai le vaʻavaʻai lelei, fesoasoani uma i le toe faʻaleleia ma le toe faʻaleleia (Melzack & Wall 1988, Solomon 1981).
FMS o loʻo vaʻaia e nisi ose matuitui o le myofascial tiga faʻamaʻi (MPS), lea e tele ai gaioiga myofasik faʻamalosia faia tiga i le lotoifale ma i se mamao (Thompson 1990). O isi e vaʻai i le FMS ma le MPS o ni mea iloga, ae latou te iloaina e le o se mea masani mo se tagata maʻi ua maua i le myofascial pain syndrome e alualu i luma ma le taimi i se falemaʻi ata foliga tutusa ma le FMS '(Bennett 1986a). Faʻatasi ai ma le sili ona taua faʻatino tiga-faʻamalieina auala i le FMS o le manaʻomia e faʻailoa ma deactivate myofascial faʻaoso manatu e ono ono afaina ai le atoa tiga avega. O numera o auala eseese, e amata mai i le electroacupuncture i tusi lesona, o le a auiliiliina (vaʻaia Chs 6, 8 ma le 9 faʻapitoa).
Trauma (eg whiplash) e foliga mai o se vaega taua lea o le amataga o le tele o taimi o le FMS, ma aemaise lava manuʻa o le faʻaautagata, aemaise lava i latou e aofia ai le musele o le suboccipital (Bennett 1986b, Curatolo et al 2001, Hallgren et al 1993). Faʻailoaina o masini, faʻavae mea e mafai ai ona faʻalavelaveina e faʻatatau a latou aʻafiaga, faʻapea foi ma le mafaufau aafiaga o le faʻalavelave. I le Mataupu 9 Carolyn McMakin o loʻo faʻaalia ai se faʻamaoniga malosi mo le faʻaaogaina o microcurrents i le togafitia o le FMS o faʻalavelave faʻafuaseʻi (ae maise lava o le vaega o le faʻaʻautagata) amataga.
O loʻo i ai le faʻataʻitaʻiga mo le myalgic encephalomyelitis (ME) e tulaga ese lava igoa Peretania mo le mea e foliga mai o se faʻatasiga o le tumau vaivaia ma le fibromyalgia. Lenei fuafuaina se viral poʻo isi (tui, faʻalavelave faʻafuaseʻi, ma isi) amataga amata lea e ono taitai atu ai i le faʻaauau pea overactivity o le puipuiga faiga (overproduction o cytokines). Faʻatasi ma lenei mea atonu e iai vailaʻau ma / poʻo meaʻai e afaina ai, faʻaletonu o le hypothalamic, le paleni o le hormonal ma vaega patino o le faiʻai (faʻataʻitaʻi i le limbic system). O le vaega muamua o lenei faʻataʻitaʻiga o le soʻona puipuia o le tino, faʻatasi ai ma le tele o isi foliga, pei o le endocrine paleni ma faiʻai faʻaletonu, tulaga lua i lenei (Macintyre 1993b). I suesuega talu ai nei, o le iai o siama siama, mycoplasmal ma viral coinfections i le tele o tagata gasegase ma CFS ma FMS na avea ma se vaega taua (Nicolson et al 2002).
Le Musculoskeletal Terrain Of FMS
O suʻesuʻega ma suʻesuʻega o le falemaʻi i le taimi nei e foliga mai o le FMS e le o se musculoskeletal problem, e ui lava o loʻo i totonu o le tino o lenei tino le faʻailoga o le tino: Fibromyalgia o se faʻataʻitaʻi, tiga, musculo-skeletal tulaga e faʻaalia e le tiga tele ma manatu. o le agavaivai e fesoʻotaʻi ma: 1) suia le vaʻaia o le tiga, le masani ai moe masani ma faʻaititia faiaʻoga serotonin; ma le 2) faʻaletonu o le microcirculation ma le malosi o le tino i maso '(Eisinger et al 1994).
O nei uiga, e aofia ai le le lava o le microcirculation ma le paʻu o le malosi, o mea ia e manaʻomia mo le tuputupu aʻe o nofoaga faʻapitoa o le myofascial faʻanoanoa ma neural hyper-reactivity (ie faʻaoso manatu). E pei ona faʻailoa mai, o se tasi o fesili taua e tatau ona taliina i soʻo se mataupu o le tikeri lea e maua ai le tiga o le tagata mai myofascial faʻaoso manatu, poʻo isi musculoskeletal mafuaʻaga, talu ai nei ono sili atu ona faigofie suia nai lo le faigata faʻavae paleni. o loʻo gaosia, saofaga i, pe faʻatumauina le tulaga muamua FMS.
Fibromyalgia Tala'aga: Su'esu'ega Muamua
O le tele o suʻesuʻega i le FMS (i lalo o igoa eseʻese vaʻai le Pusa 1.1), ma le faʻaogaina o le tino e faʻalauteleina ai lo tatou malamalamaaga i le FMS, na faia i le tele o seneturi talu ai (ma na muamua atu) ma e tatau ona toe iloiloina. Faʻaopopo suʻesuʻega i le tutusa ma lena taulaʻi i tumau muscular tiga ono faamanino faiga i le galuega i lenei faigata tulaga.
Korr s Galue I Faigofie
Faatasi ai ma tagata sili ona taua i le vaega o le gasegase o le musculoskelet ma le tiga i le afa seneturi talu ai, o le Polofesa Irwin Korr, o lana galuega i le faamalamalamaina o le mea e tupu ai le ofo e ofoina atu ai ni malamalamaaga taua i nisi o mea na tutupu i le FMS ma, aemaise lava, i tiga matuia faatulagaga. E leai se aoga e fai atu, o nei mea e masani ona leʻo. E pei ona fautuaina atu i luga, i se mataupu faʻapitoa e taua le iloa pe o le a le tikeri o le tiga o loʻo maua i le FMS o le taunuuga o tiga ogaoga, ona o lenei vaega o le afaina o le tiga e faigofie lava ona suia pe faʻaaogaina (silasila i Chs 8 ma 9) .
Neural fausaga mafai ona avea hyper-toefaʻaʻoso i soʻo tuao ma paraspinal aʻa poʻo toetoe lava soʻo se isi lava mea vaivai. A maua latou latalata i le tuasivi o le gaioiga e lauiloa o le faʻafaigofieina o vaega. A o ia suiga tupu i ligament, tendons po o periosteal sela, e taʻua o faʻaoso manatu; afai o loʻo i totonu o maso poʻo le fascia latou e faʻaigoaina o le "myofascial" faʻaoso manatu. I uluaʻi suʻesuʻega e le au suʻesuʻe sili ona taua i le faafaigofieina, Irwin Korr (1970, 1976), na ia faaalia ai o se vaega o le tuʻufaʻatasia o vaega o le faʻafaigofieina o le tasi itu o le a suʻesuʻeina o le i ai o paʻu masani e teteʻe atu i le eletise pe a faʻatusatusa i le itu tauʻavea, o le vaega faʻafaigofieina. , lea sa i ai le faʻaititia paʻu o teteʻe na i ai. Ina ua faaaoga le `` mafatiaga '' i le tulaga o le nila poʻo le vevela i isi mea o le tino, ma o vaega e lua o le tuasivi na mataʻituina, o le vaega o le faʻafaigofieina faʻaalia ai le maoaʻe o le faʻaola eletise (ie neurological) gaioiga. I se tasi faʻataʻitaʻiga na faʻaofi ai e tagata volenitia pin i totonu o se tamaʻi povi maso ina ia mafai ai ona fua le aʻafiaga o maso maso, ia na mataituina mo le faʻaaogaina o le eletise. E ui e leai se faʻaopopoga na tupu i le itulagi masani, o le mea na faʻafaigofieina na faʻaalia ai le faʻateleina o le neurology i le maeʻa ai o le 60 sekone (Korr 1977) (Fig 1.5). Lenei ma le tele o faʻatusatusaga suʻesuʻega ua faʻamaoniaina o soʻo se ituaiga o faʻafitauli e afaina ai le tagata lava ia - o le tau, oona, lagona, faʻaletino poʻo se isi lava mea 'o le a maua ai le faʻateleina o neula galuega faatino mai nofoaga faʻafaigofieina.
I le mataupu 9, na faamatalaina ai e Carolyn McMakin le tele o ituaiga o faʻalavelave faʻafuaseʻi, aemaise lava i latou e aʻafia ai le fausiaina o fale, e mafai ona oʻo atu ai i le faʻalauteleina o le lotoifale, e mafua ai le tiga o le FMS. Na ia lipotia o togafitiga e faʻaaogaina ai microcurrent, faʻaaogaina tusi ma meaʻai paleni e mafai ona faʻamafanafanaina, pe aveesea foi, ia uiga.
O le polofesa o Michael Patterson (1976) o loʻo faʻamatalaina le faʻamatalaga o le vaega o le (spinal) faʻaogaina faapenei:
O le manatu o le vaega faʻafaigofieina o loʻo taua ai e faapea, ona o le le masani ai, e mafai ai ona faʻaulufaleina ni lagona faʻaalia i se vaega faapitoa o le uaula, o lena itu o loʻo teuina i se tulaga o le faʻaauau pea ona faʻaosofia le fiafia. O lenei faʻafaigofieina faʻatagaina ai le masani ai le aoga poʻo le faʻaosofiaina o lagona faʻaosofia e avea lelei i le faʻatupuina lelei o galuega faatino mai le vaega faʻafaigofieina, mafua ai uma auivi ma visceral totoga i totonu o le vaega afaina e tausia i se tulaga o le soʻoga. Atonu o le faʻaletonu o le tino e fesoʻotaʻi ma se vaega faʻafaigofie, o le iʻuga tuʻusaʻo lea o gaioiga e le masani ai, faʻapea foi ma se vaega e nafa ma le faʻafaigofieina.
Malosiaga-Ma Ma Fesoasoani
O le faagasologa ua lauiloa o le matagi (Fig 1.6) e lagolagoina ai manatu o le faigofie, i ni faaupuga eseese. Staud (2006) ua faʻamatalaina le mafutaga i le va o lagona tiga o le tino e oʻo atu ai i le faʻamalamalamaga tutotonu e pei ona taua i lalo:
Faʻateleina o faʻamatalaga faʻamaoniga i tisipanipuni lautele e avea o ni tagata saofaga talafeagai o le faʻaosoosoina o lagona e ono ono amataina pe faatumauina le faʻalapotopotoga tutotonu, poʻo ia mea uma e lua. E iloa lelei o le le mautonu ma le le mautonu le faʻamaonia e mafai ona oʻo atu ai i suiga e le mafai ona suia i le taulaʻau ma le faiʻai, ma mafua ai ona i ai le faʻalauteleina o lagona ma tiga. O lenei masini e fai ma sui o le FM ma le tele o faʻamaʻi tigaina o le maʻi, e aofia ai le maʻi o le manava, maʻi le tumau, migraine, ma le maualalo o tiga. E tāua tele, pe a uma ona faʻamautuina le tutotonu tutotonu e itiiti lava le manaʻomia o le manaʻoga e manaʻomia mo le tausiga o le maʻi tigaina o le tino. O isi mea faʻapitoa, e aofia ai aʻafiaga e aʻafia ai aʻafiaga ma le le lava o le moe, ua faʻaalia e sili ona saofaga i le tigaina o le tigaina o le FM.
O mea e tutusa ai ile va ole nei vaʻaia ma le vaʻaia o galuega a Korr e manino.
Arousal ma Facilitation
O le faʻaosofia o lagona e mafai foi ona aʻafia ai le gasegase o auala uʻu i le faʻalauteleina. O le siʻitia o aʻafiaga mai le faʻalagonaina o le faʻaosofia o le a mafua ai le faateleina o le vevesi o le ita i auala ma faʻataga ai isi mea e fesoasoani ai e maua ai le faʻalauiloaina i tulaga maualalo. O lona uiga o tagata sili ona lagona, poo i latou o loʻo i se tulaga e sili ona faʻalagona, e tatau ona faʻaalia se tulaga maualuga atu o le faʻatautaia o alalaʻau vaʻaia poʻo nofoaga o le faʻalavelave faʻaleagaina (Baldry 1993).
E i ai se faʻapitoa fesoʻotaʻiga i le fibromyalgia, i le mea faʻateleina lagona faʻaosofia (mo le tele o mafai ono) mafuaʻaga, pei o le a manino), i le faʻaopopoina i le mafai limbic faiga faʻaletonu, taitai atu ai i le tele o faatosinaga mai le maualuga nofoaga autu (Goldstein 1996). Talu ai o nofoaga maualuluga faiai e aafia ai le tonic tulaga o le alualu i luma ala, atonu e ono faamoemoe o le tino o toleniga ma le mafaufau uiga o le a ono foliga mai foi e suia ai le tonic excitability, faaititia ai le tagata o le susceptibility i le sensitization mai aso uma popole. O le mea lea o le tagata afeleti o le a faʻamoemoeina e teteʻe atu i se tulaga faʻatulagaina maualuga tulaga o faʻaulufalega faʻaulufalega ae e leʻi oʻo i le faʻataunuʻuina o ia lava-o iʻuga o le faʻalauiloaina. O lenei foi, e i ai se fesoʻotaʻiga ma le fibromyalgia, o loʻo i ai le tele o faʻamaoniga o aoga aoga o aerobic toleniga polokalama (McCain 1986, Richards & Scott 2002).
Polokalame Filifilia Puipuia o Vaega
Ua faʻaalia e tagata suʻesuʻe, o se numera laʻititi o vaega o taʻavale, o loʻo i totonu lava o maso, e ono faʻaalia ai le faʻaauau poʻo le faʻaauau pea o gaioiga peʻa aʻafia i le mafaufau. Galue maualalo (faʻaaogaina luga EMG) na manino e tusa lava pe le o faʻaaogaina le maso, pe a fai e i ai se tikeri o lagona faʻaosofia. O se tamaʻi vaitaʻele afi laʻititi e mafai ona i lalo ifo o le mamafa o avega mo taimi uumi… o afi afi ma ituaiga 1 [postural] alava e sili ona taua i ia vaega. Afai o le mataupu e faʻaauau ona toe suʻeina ia lava vaega o taʻavale, o le tele o mea e ono tulaʻi mai ai se faʻalavelave faʻafuaseʻi. (Waersted et al 1993). O aʻafiaga o lenei suʻesuʻega e loloto tele mo latou fesoʻotaʻi e oʻo lava i le maualalo o tikeri o le lagona faʻanoanoa ma le toeititi lava maitauina faʻapitoa o myofascial fausaga, ma aʻafiaga e fesoʻotaʻi ma le faʻafaigofieina ma le tiga o augatupulaga. Lenei aʻetiology faʻatusatusa i le fuafuaina atinaʻe o myofascial faʻaoso manatu, pei ona fautuaina e Simons et al (1999).
E le na o Fusi Faʻamau
O suʻesuʻega na saunia e Ronald Kramis ua faaalia ai, i taimi o tiga ogaoga, e mafai ona lagona ai neene e le o iai ni lagona tiga e ave ai lagona tiga (Kramis 1996). Ole faʻamaʻi ole neo neura e ono aʻafia ai neura e leʻo iai ni neinipeli e suia ai a latou phenotype ina ia amata ai ona faʻamatuʻu vailaʻau P. O lenei, e manatu, e ono tele se vaega o le malamalamaaga ole tiga ole FMS, ile faʻateleina ole maualuga ole vailaʻau P ile faʻatamaiga ole suavai ole cerebrospinal. faʻateleina le faʻateleina o mea e masani ona lesitalaina o ni lagona faʻaosofia lelei. O le suʻesuʻega faʻailoa mai, o faʻatonutonu mai tulaga e fesoʻotaʻi pei o le faʻaauau pea o gaioiga faʻa-viral, mccular depression 'poʻo le itaitagofie manava atonu e lava e faʻatumau ai le lagona tutotonu tiga.
Fesoasoaniga i le lotoifale
E ese mai i le vavalaʻau, pe o fea mea e faigofie ai, pei ona faʻamatalaina i luga, faʻaaliga, faʻapitoa nofoaga faʻapitoa e mafai ona tupu i le toetoe lava o mea mama uma: o nei mea e taʻua o mea e sili ona manaia.
Ole tele o suʻesuʻega ma galuega ile falemaʻi na faia e fomaʻi Janet Travell ma David Simons (Simons et al 1999; Travell 1957; Travell & Simons 1986, 1992; tagai foi Chs 6 ma 8). Travell ma Simons o loʻo tusia e pei ona taua pe a fai o se tiga e ogaoga tele e mafua ai se tagata gasegase e saili faʻapolofesa fautuaga (i le leai o ni faʻalapotopotoga faʻamaʻi), e masani lava ona aofia ai faʻasino tiga, ma o le mea lea o se faʻaosoina eria atonu o se mafuaʻaga. Latou te faʻamanatu mai ia i matou o faʻataʻitaʻiga o le tiga e tuʻuina atu e tumau i le tufatufaina i tagata uma, ma e naʻo le ogaoga o faʻailoga / tiga o le a eseese.
O le aʻafiaga o le fibromyalgia onosaʻi o le avanoa (e tusa ai ma le Travell ma Simons o se mautinoa mautinoa lenei) o latou tiga o se vaega o lona fausiaina o le aafia ai o myofascial faʻaosofia manatu, o latou lava vaega o le faʻafaigofieina (vaai Ch.8 saunia e Dommerholt & Issa). Lenei faʻailoa mai o faʻaoso manatu, ma le tiga (ma tingling, numbness, ma isi) latou te gaosia, o le a faʻateleina e soʻo se ituaiga o mafatiaga faʻatosinaina lena tagata maʻi. Ua faʻamaonia e Travell o lana suʻesuʻega faʻailoa mai o mea nei e mafai uma ona fesoasoani e faʻatumauina ma faʻaleleia atili le gaioiga a le myofascial point point.
Def le lava meaʻai (faʻapitoa vailaʻau C ma B faigata, ma uʻamea)
Hormon hormonal le paleni (maualalo thyroid homone gaosia, menopausal poʻo premenstrual faaletonu)
'Faʻamaʻi (siama, siama poʻo faʻafefete)
'Allergy (saito ma susu masani)
'Maualalo le okisene o sela (faʻateteleina i le vevesi, popole, le toaga, leaga le manava) (Simons et al 1999, Travell & Simons 1986, 1992).
O lenei lisi e fesoʻotaʻi vavalalata ma mea taua o loʻo avea ma faʻamaʻi sui sooupu mo le tele (tele) o tagata ma le fibromyalgia, o loʻo fautua mai ai o le fesoʻotaʻiga i le va o le faʻamamaina (faʻaoso manatu gaioiga gaoioiga) ma le FMS latalata (Starlanyl & Copeland 1996). O myofascial faʻaoso manatu, e ui i lea, e le o le mafuaʻaga o le fibromyalgia, ma myofascial tiga syndrome e le o le FMS, e ui latou te ono nonofo faʻatasi i le tutusa tagata i le taimi e tasi. O myofascial trigger point e le masalomia e masani ona saofaga i le tiga itu o le FMS, ma talu ai e tatau ona uaʻi faapitoa i ai.
E pei ona faʻamatalaina i isi mataupu, e i ai le tele o auala e mafai ai ona ausia le toʻaga poʻo le faʻavasegaina o mea e faʻaosofia ai loʻu mafaufau. Nisi faʻataʻitaʻi filifili mo auala e feutanaʻi ma latou lima, aʻo isi e manaʻo microcurrents poʻo electro-acupuncture metotia poʻo fesuiaʻiga luga o nei autu, ae o isi o loʻo fautua mai o le faʻaititia o le numera ma le malosi o le faʻamamafaina mea "o soʻo se ituaiga" e maua ai se auala saogalemu i faʻaititia le aʻafiaga o le faʻafaigofieina i tiga.
I le mulimuli ai i lenei folasaga i le manatu o le hyper-reactive, faʻalautele (faafaigofieina) fausaga fausaga, o le a talafeagai le fesili e tusa pe o mea o loʻo tupu i totonu o le mafaufau ma i totonu o fesoʻotaʻiga o neural, e pei ona faamatalaina e Goldstein, e le faigofie i se tulaga tele. O le otootoga o nisi o manatu taua i le taimi nei e tusa ai ma le suʻesuʻega a le FMA i le Mataupu 4 e ono faʻamalamalamaina ai lenei avanoa.
Maualuga Suesuega Muamua ile FMS
O suʻesuʻega muamua a le FMS ua tuʻuina atu i le aotelega o le Pusa 1.1. O vaega o lena suʻesuʻega, ma pe faapefea ona faʻasaʻoina nisi o faʻamatalaga lata mai, o loʻo otooto atu i lalo.
R. Gutstein, o se fomaʻi Polani na faimalaga i Peretania ao lumanaʻi le Taua Lona Lua o le Lalolagi, o se tagata suʻesuʻe iloga na ia lomia pepa i lalo o igoa eseese (MG Good, mo se faataitaiga) muamua, i le taimi ma mulimuli i le taua. I totonu ia i latou, na ia faamatalaina manino ai le mea sili ona taua o le fibromyalgia, faatasi ai ma le tele o lona muai fuafuaina ma le faatumauina o foliga.
O Gutstein (1956) na faʻaalia o tuutuuga e pei o le ametropia (o se mea sese i le mata o le malosiaga o loʻo tupu i le myopia, hypermetropia ma le astigmatism) e ono aliaʻe mai suiga i le vaega o le neuromuscular o le vaega o le craniocervical, faʻapea foʻi ma tulaga e mamao atu e aʻafia ai le pelvis. pe fusipau tauau. Na ia taʻua: "Myopia o le umi o aafiaga o le mamafa o le faʻaopoopoga o maso soʻoga i le taumafaiga o le faʻatasia o mea e nonofo ai e aofia ai maʻa o muso o muso, ma le iuga o le taamilosaga. O se faʻasologa faʻasolosolo na faʻaalia i le va o se tulaga ma muscular spasm o le ua. ''
Gutstein igoa reflex eria na ia faailoaina mymyodysneuria ma fautuaina o le faasinomaga mea ofoofogia o ia nofoaga po o 'trigggers` e aofia ai tiga, fesuiaiga o tiga, mageso, hypersensitivity i fualaʻau faʻamalosi tino, spasm, twitching, vaivaiga ma gatete o striated maso, hyper- poʻo le hypotonus o muso lamolemole o alatoto ma totoga i totonu, ma / poʻo hyper- poʻo hyposecretion o visceral, sebaceous ma sudatory glands. Somatic faʻaaliga na fai mai foi e tupu i le tali atu i visceral faʻamalosia o tutusa tutusa tuasivi tulaga (Gutstein 1944). I nei fautuaga uma Gutstein foliga mai na tutusa ma le galuega a Korr.
Gutstein / Lelei's metotia o togafitiga aofia ai le tuiina o se vailaʻau faʻagapogia i totonu o le faʻaosoina eria. Peitai, na ia taʻua, o le mea e ofi ai (pei o muscular faaofiina i totonu o le faʻaʻautagata) o le maluluina o nei eria faatasi ai ma le mamafa o le a maua ai ni iʻuga lelei.
I lenei ma le tele o mea na ia lipotia i le 1940s ma le 1950s Gutstein na tele lava i le maliliega ma le sailiiliga sailiiliga a John Mennell (1952) faapea foi ma Travell & Simons, e pei ona faaalia i a latou autu tusitusiga e uiga i le mataupu (Travell & Simons 1986 , 1992). Na ia lipotia foi o le soloia o le aliali mai ma le le mautinoa gaioiga i le occipital, cervical, interscapular, sternal ma epigastric itulagi na o faatasi ma tausaga o le faamamaina o premenopausal, menopausal ma tuai menopausal auga (Lelei 1951). Na ia faʻamatalaina ni numera o faʻataʻitaʻiga na latou mauaina le manuia i le togafitia o le manava o le manava e ala i le faʻateʻaina o vaega amata. O nisi o nei mea na togafitia e ala i le faʻatagaina, o isi e ala i le omiga o metotia ma fofo (Cornelius 1903). Na ia lipotia foi le tele o ituaiga masani fibromyalgia auga ma foliga, fautuaina le igoa myodysneuria mo lenei syndrome, lea na ia taʻua foi o le "nonarticular rheumatism-- (Gutstein 1955). I le faʻamatalaina o le myodysneuria (FMS), na faʻaalia ai e Gutstein le lagona faʻapitoa i le vaega o le musculoskeletal ma na vaaia ai mafuaʻaga o suiga e pei o le tele (Gutstein 1955). Ole tele o nei sailiga na faʻamaonia mulimuli ane, aemaise ile galuega a Travell ma Simons. Latou te aofia ai:
Acute ogaoga ma le tumau faʻamaʻi, na ia postulated faʻaosofia agaalofa gaioiga gaioiga ala ia latou oona
soʻona vevela po o le malulu, suiga i le ea fetaomi atu ma drafts
'Manuʻaga masini, tetele ma tele microtraumas laʻititi' ua faʻamaonia e le talu ai sailiga a le polofesa Philip Greenman o le Setete o le Setete o Michigan (Hallgren et al 1993)
postural ituaiga, faʻamalositino faʻamalositino, ma isi, lea e ono muaʻi muaʻi i suiga i le lumanaʻi e ala i le tuʻuina i lalo o le faitotoʻa mo lumanaʻi faʻaosofia (i lenei na ia malilie faʻatasi ma auala faʻafaigofieina pei ona faʻamatalaina luga)
Allergic afaina ma / poʻo endocrine itu e ono mafua ai le le paleni i le autonomic neura
Factors fanau mai mea e mafua ai faigata i le siosiomaga popole
Fesuiaʻiga o suiga e mafai ona tuʻuina atu ai manaʻoga faapitoa i luga o le musculoskeletal system's adaptation caption
Diseases faʻamaʻi visceral e mafai ona faʻateleina ma faʻavevesi somatic auga i le tufatufaina o latou tuasivi ma tafatafa vavaega.
E mafai ona tatou vaʻai mai i nei faʻataʻitaʻiga a Gutstein's mafaufau loloto i siʻuleo o gaioiga faigofie i le osteopathic vailaʻau.
Gutstein's faʻamaoniga o myodysneuria na faia e tusa ai ma nisi o mea nei:
A o se fesuiaʻiga tikeri o muscular feteʻenaʻi ma faʻalavelaveina e masani ona i ai, e ui o isi taimi e sosoʻo, foliga mai e le afaina aʻa e sili atu tiga.
Sensitivity mataalia i le omiga poʻo le paʻu o maso ua afaina ma a latou faʻamau
'Mark hypertonicity ono manaʻomia le faʻaogaina o le loloto omiga e faʻaalia ai tiga.
I le 1947 Travell & Bigelow gaosia faʻamaoniga lagolagoina le tele o mea Gutstein (1944) lipotia. Na latou faʻailoa mai o le malosi o le stimulus mai mea e faʻaosofia ai le faʻaosofia, e ala i le toe faʻasolosolo, o le faʻaumiumi o le vasoconstriction ma le vaega o le ischaemia i nofoaga o loʻo faiʻai ai le faiʻai, le ua o le tuasivi, poʻo le faʻaaogaina o neula.
O le salalau o faʻataʻitaʻiga o le faʻaletonu ono ono maua, afaina ai toetoe lava o soʻo se totoga o le tino. O nei sailiga sailiiliga e fesoʻotaʻi lelei ma fibromyalgia onapo nei ma suʻesuʻega o le vaivai i taimi uma ma le manatu o le 'network network disorders' e pei ona faʻamatalaina e Goldstein (1996), ma i suʻesuʻega a Peretania ma Amerika o loʻo faʻaaoga ai SPECT scans, o loʻo faʻaalia manino ai le ogaoga o le faʻaletonu o le tino o le tino. o le faiʻai ma isi vaega ole faiʻai ole toʻatele o tagata e iai CFS ma FMS (Costa 1992).
Gutstein's Fautuaina Pathophysiology O Fibromyalgia / Fibrositis / Myodysneuria
O suiga e tutupu i totonu o meaola e aofia i le amataga o le myodysneuria /fibromyalgia, e tusa ai ma le Gutstein, e manatu e amataina e le faʻalauteleina o le faʻaalofa alofa, e fesoʻotaʻi ma suiga i le faʻaaogaina o le hydrogen ion ma le calcium ma le suauu paleni i le toto o meaola (Petersen 1934). E fesoʻotaʻi lenei mea ma le vasoconstriction ma le hypoxia / siama. Na afaina ai le tiga, na ia manatu, e ala i nei suiga e aafia ai le lagona o le tiga ma le gaioiga.
Musika spasm ma faigata, nodular, localized tetanic vavaega o maso fusiga, faatasi ai ma vasomotor ma musculomotor faaosofia, fefaamalosiaʻi le tasi i le isi, fausiaina se leaga taamilosaga o ia lava-faaauauina impulses (Bayer 1950). Fesuiaʻiga ma faigata faʻafitauli o le faʻailoaina faʻailoga ono mafua mai i ia ituaiga '' vaega, faʻapea foi ma le lotoifale tiga ma laiti faʻalavelave. Lagona e pei o le tiga, tiga, agamalu, mamafa ma le lelava ono faʻaalia uma, e pei o le fesuiaʻiga o muscular gaioiga ona o le taofiofia, e mafua ai i le fufusi, malo, fulafula ma isi.
E manino mai lenei otootoga o lana galuega na faamatalaina e Gutstein fibromyalgia, ma le tele o ona uiga mafuaʻaga.
O le mataupu 2 o loʻo suʻesuʻeina ai le FMS, faʻapea foʻi ma le mea e le o iai, ma fautuaga mo suʻesuʻega eseese.