Suesuega Suʻega

Mea'ai Mea'ai I le Tele Sclerosis

Faasoa atu

O le tele o polofesa o soifua maloloina latou te fautuaina lelei tagata maʻi tele sikula, poʻo le MS, aloese mai le susu. E tele su'esu'ega su'esu'ega ua fa'aalia ai le maualuga o le feso'ota'iga i le va o le MS ma le susu, aemaise o le susu o povi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o nisi o polotini i le susu o povi o loʻo taulaʻi e sela puipuia o tagata mamaʻi e maua i le tele sclerosis. E aofia ai le butyrophilin ma le bovine serum albumin, poʻo le BSA. E le gata i lea, o le tuiina o na lava polotini susu o povi i manu su'esu'e na mafua ai ona aliali mai ni manu'a i totonu o latou fatugalemu.

O nisi polotini i le susu o povi e fa'ata'ita'i i se vaega o le myelin oligodendrocyte glycoprotein, po'o le MOG, o le vaega o le myelin e talitonu e amata ai le fa'afoliga o le autoimmune e feso'ota'i ma le tele sclerosis. E le gata i lea, o lenei mea e mafai ona faʻasesēina le puipuiga o le tino i le amataina o se osofaʻiga i le MOG, mulimuli ane mafua ai le demyelination. O le isi suʻesuʻega suʻesuʻega e aofia ai le sili atu i le 135,000 alii ma tamaitai i le Iunaite Setete na faʻamaonia ai se sootaga i le va o le susu o povi ma le faʻafitauli o le neurology degenerative, Parkinson's Disease. Ua taumatemate e le au su'esu'e, o mea'ai susu, aemaise lava o le susu o povi, e mafai ona i ai se aafiaga oona i le tino o le tino.

O le gasegase o le lactose e taatele i le faitau aofaʻi o tagata, ma e sili ona masani i le Metitirani, Asia, ma Aferika. O tagata e maua i le lactose inisiua e maua ai le tele o faʻamaoniga, e aofia ai le afaina, manava, manava manava, ma le gaioiga. Talu ai ona o le maualuga o le ono lamatiaga o tagata ei ai le MS o loʻo gaosia ai meaʻai susu, e ui lava i le le lava o faʻamaoniga, o polofesa o le soifua maloloina e fautuaina e aloese mai le faʻaaogaina o meaʻai susu, faatasi ai ma isi ituaiga o meaai. O le faʻamoemoega o le mea o loʻo i lalo o le talanoaina lea o mea moni o meaʻai i le tele o siaki, e aofia ai ituaiga o meaʻai e maua i le MS e tatau ona aloese, e pei o le susu.

Mataupu

lē faʻatino

O le fesili pe o masaniga taumafa ma le olaga e i ai se aafiaga i luga o le ala o le tele o le sclerosis (MS) o loʻo avea pea ma mataupu o felafolafoaiga, ma i le taimi nei, MS togafitiga e le o fesoʻotaʻi ma soʻo se faʻamatalaga e uiga i meaʻai ma le olaga. O iinei tatou te faʻaalia ai o meaʻai ma le olaga e mafai ona faʻateteleina pe faʻaleleia MS faʻamaoniga e ala i le faʻaogaina o le tulaga faʻamaʻi o le faʻamaʻi e le gata i le toe tuʻuina atu o le MS ma le MS muamua-agai i luma. E maua lenei mea e ala i le puleaina uma o le metabolic ma le inflammatory pathways i totonu o le sela o le tagata ma le tuʻufaʻatasia o microbiota commensal gut. O mea e fa'atuputeleina ai le fulafula o mea'ai e pei o le hypercaloric Western-style, e iloga i le maualuga o le masima, ga'o manu, aano o manu mumu, meainu suamalie suamalie, mea'ai falai, maualalo alava, ma le leai o se fa'amalositino. O le faʻaauau pea o lenei ituaiga o meaʻai e faʻaleleia ai le metabolism o sela o le tagata agai atu i ala o le biosynthetic e aofia ai mole mole proinflammatory ma e oʻo atu ai foi i le dysbiotic gut microbiota, suiga o le intestinal immunity, ma le maualalo o le faʻaogaina o le tino. I le isi itu, o faamalositino ma meaʻai maualalo-kalori e faʻavae i luga o le manatu o fualaau faisua, fualaau 'aina, legumes, iʻa, prebiotics, ma probiotics e galue i luga o faʻamaʻi faaniukilia ma enzymes e faʻamalosia ai le metabolism o le oxidative, faʻaitiitia le faʻaogaina o molelaʻau proinflammatory, ma toe faʻaleleia pe tausia se symbiotic maloloina. gut microbiota. I le taimi nei ua matou iloa le faʻaogaina o meaʻai ma faʻamalositino e aʻafia ai le tulaga inflammatory i MS, e mafai ona tatou faʻamoemoe o se meaʻai paleni ma meaʻai faʻamaʻi ma meaʻai faaopoopo e mafai ona faʻaitiitia ai aʻafiaga aʻafiaga o vailaʻau puipuia-modulatory ma faʻamaoniga o le tumau. ma'i vaivai ma fa'apea e fa'amalieina le soifua manuia o le gasegase.

uputatala: fomaʻi isi vailaʻau faʻasolo, vailaʻau microbiota, mumū, ituaiga olaga, tele sclerosis, meaʻai

faʻatomuaga

O le tele o le sclerosis (MS) o se faʻamaʻi faʻamaʻi, faʻamaʻi, ma le autoimmune o le fatugalemu o le tino (CNS), e taʻitaʻia ai le faʻaleagaina o le myelin sheath, faʻalavelave axonal ma neuronal manuʻa, ma le le atoatoa i talavou matutua, tele o tamaitai. O le faʻamaʻi o loʻo faʻaalia e ala i le faʻasalalauina ma le eseese o faʻamaʻi pipisi i le paʻu o le toto (BBB), faʻatasi ai ma le aʻafia o sela T autoreactive, B lymphocytes, macrophages, ma sela microglial e faasaga i le faiʻai ma le mea paʻepaʻe (McFarland ma Martin, 2007; Constantinescu ma Gran, 2010; Kutzelnigg ma Lassmann, 2014).

O le mea lea, o le mea lea, o le mea lea, 'ou te fai atu' iā te oe, o loʻo faʻapea 'ona fetalai mai o le ALIʻI' iā te aʻu, o loʻo faʻapea 'ona fetalai mai o le ALIʻI, ma le numera metloproteinases (MMPs; Liuzzi et al., 2012; Rossano et al., 2014) e mafai ona galulue soosootauau ina ia maua ai togafitiga.

Mai i le falemaʻi, e lua ituaiga autu o le faʻamaʻi: le MS-RPMS e toe faʻafoʻi mai (RRMS; e uiga i le 85% o mataupu tau i le falemaʻi) ma le MS-progressive MS (PPMS; e uiga i le 15% o mataupu faʻapitoa) (Dutta ma Trapp, 2014; Lublin et al., 2014). I le RRMS, lea e masani lava ona tupu i le alualu i luma o le MS (SPMS), o fesoʻotaʻiga e fesootaʻi ma le faʻalauteleina o le mumū ma le faʻavaeina o leona i totonu o le faiʻai, sosoo ai ma le sili atu pe leai foi faʻamagaloga, ae o le pathogenesis o le PPMS o loʻo faʻaalia i le faʻaleagaina o le neurological damage nai lo le toe foʻi atu ma faʻamagaloga.

I le taimi nei, o loʻo i ai le 10 faʻamaʻi togafitiga faʻamaʻi lea ua maua e faʻagesegese le alualu i luma o maʻi ma puipuia ai nisi o faʻafitauli faʻafitauli, ae na o le mataupu RRMS. Ae ui i lea, ona o le maʻi e faigata i le natura ma tulaga ese i le vasega, e leai se tagata gasegase e tali atu i togafitiga i le auala lava e tasi (Loleit et al., 2014). I se tulaga talitutusa, e leai ni tagata faʻamautinoa moni e mafai ona faʻatagaina tagata uma e iloilo le aoga o togafitiga ma e taua tele le mauaina o faailoga o le faʻamaʻi (Fernandez et al., 2014).

O le leai o se tali i togafitiga e le totogia i le mataupu o le PPMS, faʻaaogaina i le togafitiga o le RRMS, e mafai ona mafua mai i faʻasologa o togafitiga o loʻo galue i le RRMS ma le PPMS. E ui i lea, e le saʻo lenei mea e uiga i le mumū: O se fesoʻotaʻiga taua i le va o le afaina ma le neurodegeneration ua matauina i totonu o le faiʻai e le gata i le ogaoga ma le toe faʻaleleia o MS ae faapena foi i le aoga lua ma le numera muamua o MS (Frischer et al., 2009; Lassmann, 2013), ma faʻamaʻi MS faʻamalosi e masani ona fesootaʻi ma le mumū (Kutzelnigg ma Lassmann, 2014). O le mea lea, o le mumū e tatau ona avea ma sini mo togafitiga o ituaiga uma o le faamaʻi.

Faʻafesoʻotaʻi le inflammation i amioga masani ma le soifua maloloina

O le a le mea e mafua ai le faʻagasolo i totonu ole MS? MS o se faʻafitauli faʻapitoa, ma o le kenera ma le vaega o le tino puipuia e le lava e faʻamatala ai lona amataga. O le mea moni, o MS o loʻo i ai le tele o le natura ma le tele o mea tau le siosiomaga poʻo tulaga faʻaleagaga e mafai ona i ai sona sao i lona atinaʻe (Ascherio, 2013): viral infections (Ascherio et al., 2012; Venkatesan ma Johnson, 2014), oona mamafa (Latronico et e pei o le Ascherio et al., 2013), poʻo le olaga le saʻo, e aofia ai le sese meaʻai (dietary diet) (Riccio, 2013; Riccio et al., 2011; Riccio ma Rossano, 2013).

E leai se mea o loʻo taʻua i luga ole siosiomaga e mafai ona faʻamatalaina le faʻamaʻi; Ae ui i lea, o iloiloga nei e sili atu ona faatosina i le aafia i le MS o meaʻai ma meaʻai, nai lo faʻamaʻi poʻo le ulaula, o ni mea e mafai ona aʻafia ai le ala o le maʻi:

  1. Faʻasalalauga faʻafanua: O le MS e sili atu ona taatele i atunuu i Sisifo faatasi ai ma le maualuga o tupe maua ma le mamao o le equator. O vaega o nei atunuu o se olaga e le tauagafau, o se meaai maualuga-kalori e tumu i gaʻo tumu o meaola (meaai i le itu i sisifo), ma le maualalo o le susulu o le la (WHO ma MSIF, 2008).
  2. Aafiaga o le malaga: Faatasi ai ma le femalagaaiga mai se nofoaga maualuga o le aafiaga o le MS i se isi nofoaga ma le maualalo o le faʻalavelave ao le i oʻo i le matua o le 15 tausaga, o le maualalo o le lamatiaga e maua, ae o le malaga i tua o lenei tausaga e le suia le tulaga o le lamatiaga. O lenei vaega e mafai ona fesootaʻi ma meaʻai, nai lo le aʻafia ai o mea e aafia ai le siosiomaga (McLeod et al., 2011).
  3. Le maua maualalo ole vailaʻau D: O le isi mea tau le siosiomaga e fesoʻotaʻi ma meaʻai ma le tufatufaina o le eleele o le maua lea o le vitamini D, lea e maualalo ifo i latitudes ma faʻaititia ai le malamalama i le la. O maʻi faʻatasi ma MS ei ai le maualalo o le vitamin D (Ascherio et al., 2014), ae e moni foi lenei mea mo isi faʻamaʻi faʻamaʻi faʻamaʻi (Yin ma Agrawal, 2014).
  4. Felafolafoaiga o meli: Ole maualuga ole ga'o manu/maualuga ole suka ma mea'ai ga'o fa'amamaina e feso'ota'i ma le mumū postprandial (Erridge et al., 2007; Ghanim et al., 2009; Margioris, 2009).
  5. Maualuga maualuga o le tino: Ole maualuga ole fa'asinomaga ole tino (BMI) a'o le'i atoa le 20 tausaga e feso'ota'i ma le 2' fa'atuputeleina o a'afiaga (Hedstr'm et al., 2012). Manatua o le BMI e fesoʻotaʻi ma le gut microbiota status.
  6. E talitutusa ma isi faʻamaʻi faʻamaʻi e fesoʻotaʻi ma amioga le lelei meaʻai: E iai ni mea e talitutusa ai MS ma le maʻi tigaina o le manava (IBD; Cantorna, 2012): e maualalo le vitamini D ma e aʻafia mai i mea tau le siosiomaga (Dam et al., 2013). E le gata i lea, o le glatiramer acetate (GA, poʻo le Copolymer 1 / Copaxone) e aoga i faʻamaʻi uma (Aharoni, 2013) ma o loʻo i ai le faʻaopoopoga o le aafiaga o le IBD i tagata mamaʻi MS.

Faʻafefea ona aʻafia ai le aʻafiaga o faʻamaʻi inflammatory: o se auala taua

O faʻamatalaga o loʻo lipotia i luga o loʻo fautua mai ai o le tulaga o meaʻai e mafai ona aʻafia ai le faagasologa o MS. Ae ui i lea, o le fesili e tulaʻi mai pe faʻafefea ona faʻateteleina pe faʻafefeteina faʻamaoniga MS, ma i se tulaga lautele pe faʻafefea ona latou fiafia pe faʻaitiitia le mumū i le molecular level. Aemaise lava, e taua le faʻamalamalamaina o mea o loʻo faʻatatau i mole mole taumafa ma le molecular mechanisms e aofia ai, pe a iai.

O le mea moni, e mafai ona tatou fai atu o meaʻai tatou te faʻaaogaina e tele sona aʻafiaga i la tatou atinaʻe, amioga, soifua maloloina, ma le ola e ala i le faia o ni autu autu se lua: (A) sulu o tatou tino ma (B) le gut microbiota (Figure 1).

  • I le tasi itu, eseese ituaiga ma le tele o meaʻai e mafai ona fegalegaleai ma enzymes, tusiga o tusitusiga, ma masini eletise o siama tagata. O lenei mea e ono aʻafia ai suiga fesuisuiai o le metabolism i le telefoni feaveai i le catabolism poʻo le anabolism ma faʻafesuiai tali a le inflammatory ma le autoimmune i totonu oo tatou tino (Desvergne et al., 2006).
  • I le isi itu, e tatau ona tatou mafaufau i le aʻafiaga o mea taumafa ma ituaiga ola i luga o le microflora o le intestinal. O tatou moni lava o ni meaola e ola ai i le aofaʻi (1014) o vavave faʻavavevave (pe tusa o le 10 taimi o sel o lo tatou tino) ma le faitau afe o meaola ninii eseese e taʻua o le microbiota gutu. O lenei faʻalavelave faanatura faʻapitoa o se vaega taua o la tatou tino ma aʻafiaga uma ia tatou faiga faʻafesoʻotaʻi ma a tatou gataifale. O le mea lea, e iai sona aafiaga malosi i lo tatou ola maloloina.

I le soifua maloloina, o loʻo i ai se vavalalata vavalalata ma sootaga faʻataʻitaʻiga i le va o le microbiota ma le tagata, ma o le microbiota e maua ai le tele o galuega faʻaleagaina, puipuia mai le enteropathogens, ma e fesoasoani i galuega masani puipuia. O le tulaga masani lea o le intestinal microbiota, eubiosis. O le vaeluaga mai eubiosis, e fesootaʻi ma le faaitiitia o meaola eseese o meaola ma le faateleina o siama pathogenic, ua taʻua o le dysbiosis. O le mea sili ona taatele o se dysbiotic gut microbiota o le fesuiaiga lea o le mucosal immune system ma le tulai mai o inflammatory, immune, metabolic, or degenerative diseases (Chassaing and Gewirtz, 2014).

Eseese ituaiga ma le tele o mea taumafa e mafua ai le filifilia o fuainumera o le microbial maso o le suia o le ituaiga ma le numera o ituaiga microbial e agai i le eubiosis po o le dysbiosis, na o le galue e ala i le fafagaina lelei o le tasi po o le isi microbial population. Afai o meaʻai tatou te fiafia i le suiga i se dysbiotic gut microbiota, e mafai ona oʻo atu ai i le mumu o le mumū, suiga o le tui puipui o le intestinal, ona oʻo ai lea i le afaina ma le faʻamaʻi faʻamaʻi pipisi.

E faʻapefea ona aʻafia ai le faʻamalositino o suauu tagata ma le fesuiaiga o inflammation

Ina ia malamalama i le auala e mafai ai e le molemalaʻau ona faʻataʻitaʻia saʻo le metabolism o siama tagata, e tatau ai ona faʻamatala muamua pe oa ni enzymes ma mea taua e aofia ai le catabolism poʻo le anabolism i totonu o le masini.

E pei ona faʻaalia i le tauagavale i le Figure 2, o le metabolism oxidative e faʻasaʻoina e ni enzymes e lua ma se mea faʻapipiʻi. O le enzymes o le protein kinase activated protein protein (AMPK, Steinberg ma Keemp, 2009) ma le Sirtuins (SIRT), o se vaega o le talafaasolopito o le talatalanoa o enzymes, lea e faʻaaogaina e le NAD + (Zhang et al., 2011; Rice et al., 2012). O le lipine o le eletise o loʻo faʻatusalia mai i faʻataʻitaʻiga o le peroxisome progenerator-activated receptors (PPAR; Desvergne ma Wahli, 1999; Burns ma VandenHeuvel, 2007).

O le vailaau o le PPAR e faʻasalalau ai le faʻaliliuga o kenera e aofia i le beta-oxidation o gaʻo gaʻo i mitochondria ma peroxisomes ma fausia ai se fesoʻotaiga i auala AMPK ma Sirtuins. O le AMPK-Sirtuins-PPAR auala ua faʻaaogaina e se ituaiga olaga e faʻavae i luga o le calorie restriction ma faamalositino faaletino, faʻapea foi ma nisi o meaola faʻasaina (polyphenols, maua i fualaʻau ma fua, ma le omega-3 (n-3) umi le polyunsaturated gaʻo acids [PUFA], maua i le iʻa). Liga o loʻo faʻaaogaina le PPAR faʻasologa faʻapitoa o le heterodimeric complexes faʻatasi ma le X-receptor retinoid (RXR), lea, i le itu, ua faʻaaogaina e le 9-cis-retinoic acid (RA).

I le isi itu, e pei ona faʻaalia i le itu taumatau i le Ata 2'pei o le isi ipu o se paleni faʻatusa'o le faʻaogaina maualuga o meaʻai malosi-malosi e taʻitaʻia ai le faʻaleleia o anabolism, e aofia ai le lipogenesis ma le tuputupu aʻe o sela, e ala i le faʻagaoioia o le elemene faʻatonutonu sterol- fusifusia polotini, SREBP-1c ma SREBP-2 (Xu et al., 2013), ma le carbohydrate tali elemene-faʻamauina porotini, ChREBP (Xu et al., 2013). O le SREBP-1c ma le SREBP-2 o loʻo i lalo o le faʻatonuga a le faʻaogaina o mea faaniukilia e taʻua o le ate X receptors (LXR; Mitro et al., 2007; Nelissen et al., 2012). LXR isotypes, o loʻo faʻaaogaina e le cholesterol derivatives oxysterols ma le kulukose, ei ai sona sao talafeagai i le faʻaogaina o lipids e ala i le faʻagaoioia o le SREBP-1c ma le faʻaogaina o triacylglycerols, aʻo faʻalavelaveina le SREBP-2 ma le faʻaogaina o le cholesterol.

O le totonugalemu o le malamalamaaga o le fesoʻotaʻiga i le va o meaʻai ma le mumū o mea ia e lua e aafia i le mumū ma le faʻamalositino: o le faʻailoga faakomepiuta-kB (NF-kB) ma le protein activator (AP-1; Yan ma Greer, 2008). I le MS, o le NF-kB ma le AP-1 ua faʻaauau ma faʻaaogaina le faʻamatalaga o le tele o geninoslammatory genes ma le gaosia o molelaʻau faʻataʻitaʻi. O le mafuaʻaga o lo latou faʻamalosia i le MS e le o iloa, ae pei ona faʻaalia i le Ata 2 mo le NF-kB, e mafai ona faʻagaoioia e le gata i siama, cytokines, ma le faʻalavelave faʻamalolo ae faʻapitoa foi i nisi o mea taumafa e pei o le gaʻo oona gaʻo poʻo le le faʻasaina. gaʻo gaʻo, lea e mafai ona manatu ai o le faʻamalama.

O le faʻatonutonuina o le proinflammatory NF-kB e mafai ona ausia e ala i le taofiofia o le faʻaogaina o le RA-faʻaaogaina ituaiga o le retinoid X-receptor isotypes (RXRs; P�rez et al., 2012; Zhao et al., 2012; Fragoso et al. , 2014).

E pei ona faaalia i le ogatotonu o le Ata 2 ma sili atu auiliiliga i le Ata 3, o le malosi o le RA-RXRs o le heterodimers e mafua mai i la latou sootaga ma ni faʻamaumauga faʻamaʻi faʻamalosia o ligand, e pei o le PPAR, LXRs, ma le vailaʻau D (VDR).

O mea faaniukilia uma e tolu o le PPAR, LXR, ma le VDR e tatau ona fa'agaoioia e ni liga fa'apitoa. E pei ona faʻaalia i le Ata 2, o ligands e mafai ona avea ma meaʻai faʻapitoa ma o loʻo faʻamalamalamaina ai le auala e tali atu ai sela i suiga o le tulaga o meaʻai ma faʻatonutonu le malosi o le homeostasis ae faʻaalia foi le ki mole e malamalama ai pe faʻafefea ona aʻafia meaʻai i le ala o faʻamaʻi faʻamaʻi tumau (Heneka et al. ., 2007; Zhang-Gandhi ma Drew, 2007; Krishnan ma Feldman, 2010; Cui et al., 2011; Schnegg ma Robbins, 2011; Grey et al., 2012).

O le mea lea, e taʻitasi le tolu faʻaola faaniukilia - PPAR, LXR, ma VDR - tauva mo le fusifusia i le RA-RXR ma fausia ai hetero-faʻalavelave e mafai ona faʻalavelaveina le NF-kB ma faʻamalosia le pulea lelei o le faʻaalia o genes inflammatory, ma faʻapipiʻi ai le metabolic. ma faailoilo inflammatory. E manino lava o loʻo i ai le tauvaga i le va o le tolu faʻafeiloaʻi PPAR, LXR, ma le VDR-D, mo le fusifusia ma le RA-RXR, ae o lenei tauvaga e tatau ona i ai se aafiaga na o le metabolism ae le o le mumū, aua e leʻi iloa po o fea. o le tolu heterodimers e sili atu le aoga i le taofiofia o le NF-kB.

O le mea moni lava, o le gaosia o meaola o le proinflammatory i le faagasologa o le toe faʻafoʻi o se mea e faʻaogaina ai le manava: E lagolagoina e taumafa hypercaloric ma faʻafefea e meaai iti-calori. I le faʻamuamua, o le a le mea e fiafia ai le anabolism o le a faʻalauiloaina ai le faʻaogaina o mea leaga, ae o le a le mea e sili ona lelei i le catabolism o le a faʻatusatusaina ai i latou (Ata 4).

Fa'afefea ona A'afia Mea'ai Mea'ai Fa'atupu ma Fa'aolaola ole Gut Microbiota ma Suia le Host'Microbiota So'oga

O le sootaga i le va o le soifuaga, soifuaga masani, ma le Gut Microbiota Composition

O le tuufaatasiga o le intestinal microflora e maualuga lava le tagata ma ua aafia i le tele o mea taua e pei o meaai, gaoioiga faaletino, mafatiaga, vailaau, tausaga, ma isi. E tofu i tatou ma se tulaga tulaga ese o le 100 i le 150 momo o siama.

O se auala faigofie e talanoa ai e uiga i le aʻafiaga o meaʻai ma le olaga i luga ole gut microflora o le faʻatapulaʻaina o le vaʻaiga i na o le lua vaega faʻamaʻi faʻamaʻi-o le Bacteroidetes ma le Firmicutes e faʻatatau mo le 90% o le aofaʻi, e pei ona faʻaalia o le fua faatatau. Bacteroidetes / Firmicutes (B / F) e aʻafia i masaniga taumafa umi (Cani ma Delzenne, 2009; Wu et al., 2011; Lozupone et al., 2012; Tremaroli ma B�ckhed, 2012; Panda et al., 2014).

O se suesuega faatusatusa o De Filippo et al. (2010) i tamaiti mai Florence ma mai Burkina Faso i Aferika na latou faʻaalia o masaniga o mea taumafa i taimi uumi ei ai aʻafiaga taua i luga o le microbiota pepe.

I lenei suʻesuʻega, o le taumafataga a Burkina Faso na faʻavae i luga o le taumafaina o polysaccharides laau e pei o le millet ma le sorghum (10 g fibers / aso ma le 662-992 kcal / aso), ae o le taumafataga a tamaiti Italia o le Western style, faʻavae i luga o polotini, ga'o manu, meainu suamalie suamalie, ma ga'o mama (5.6 g fiber/aso ma le 1,068–1,512 kcal/aso). O le suʻesuʻeina o faʻataʻitaʻiga o feces i tamaiti mai Aferika na faʻaalia ai le faʻateleina o le Bacteroidetes (73%) - aemaise lava Prevotella ma Xylanibacter - ma le maualalo o le maualuga o Firmicutes (12%). I se isi itu, o le faʻateleina o Firmicutes (51%) i luga o le Bacteroidetes (27%) na matauina i tamaiti Italia, ae na suia le Bacteroidetes mai Prevotella ma Xylanibacter i Bacteroides. O nei mea mulimuli e masani ona filifilia i totonu o le Bacteroidetes aua e mafai foi ona latou faʻaogaina suka faigofie e faʻaopoopo i glycans lavelave, ma o suka faigofie o vaega masani ia o meaʻai i Sisifo.

I le fa'ai'uga, o le fua faatatau B/F e fa'atupula'ia fa'atasi ma se mea'ai e tele i ga'o ga'o lavelave (e le mafai e a tatou enzymes) ona o le symbiotic ma e masani ona le afaina Bacteroidetes, e pei o le Prevotella ma le Xylani bacter, e fiafia e maua ni glycans lavelave e 'ai. O siama e faʻaaogaina glycans lavelave e maua ai le butyrate, lea e faʻatonutonu ai le faʻagaioiina o le proinflammatory NF-kB (Ata 3).

I le isi itu, o Western, energy-dense diets e suia ai le miti microbiota ma faʻalauiloa le faitau aofaʻi o Firmicutes (e aofia ai le Mollicutes), sili atu ona fetaui ma le gasegase ma le seleselega, ae masani ona faʻamaʻi (Moschen et al., 2012).

O le sootaga i le va o Dysbiotic Gut Microbiota ma le timu inflammation

I le dysbiotic gut microbiota, o le vaega B / F e maualalo ma o le a mafai ona manumalo Firmicutes i luga o Bacteroidetes (Ata 5). O le le maua o le paleni o le microbial ma le faaitiitia o meaola eseese o loʻo tutupu i le dysbiosis e mafua ai le faʻalavelave o le faʻalavelave fesoʻotaʻi i le va o le microbiota ma lona faʻapitoa ma saofagā i le lowotot endotossemia, ma le gaogala masani ma le faʻaogaina o le tino. I le amataina o le afaina o le tino, o le lamatiaga o faʻamaʻi pipisi o le inflammatory ma faʻamaʻi pipisi e faʻateleina (Tilg et al., 2009; Brown et al., 2012; Maynard et al., 2012).

O le mea moni, i le i ai o se dysbiotic microbiota, ua faʻapupulaina le toto o Toto (Treg), ma o le aryl hydrogen carbon receptors and proinflammatory Th17 o loʻo faʻaaogaina (Cani et al., 2008; Veldhoen et al., 2008).

LPS e taʻitaʻia ai le faʻaleagaina o le mucosal pa puipui ma aʻafia ai isi masini pe a faʻateleina lona maualuga plasma i luga atu o le 200 pg / ml serum. O le faʻateleina o le faʻaogaina o le gutu ona o le dysbiotic gut microbiota e mafai ona faʻataʻitaʻiina e ala i le faʻaogaina o le IgA ma le IgG antibodies e faasaga i le gluten ma le gliadin, o loʻo matauina foi i maʻi MS (Reichelt ma Jensen, 2004).

Le sootaga i le va o Dysbiotic Gut Microbiota ma MS

I la matou galuega talu ai, ua matou faʻatulagaina o le faʻataʻitaʻiga e fesoʻotaʻi ai suiga o microbiota ona o meaʻai i Sisifo ma le olaga soifua ma le toilalo o le fesoʻotaʻiga saʻo i le va o le microbiota ma le inumaga, e oʻo atu ai i le maualalo o le endotoxemia ma le autoimmune inflammation, atonu e aoga. faʻapea foʻi mo le pathogenesis o MS (Fern�ndez et al., 2012; Riccio, 2011). O le mea moni, MS fefa'asoaa'i ma isi fa'ama'i fa'ama'i fa'ama'i masani faiga masani, masalo uma e fa'avae i luga o le fa'aauauina o le endotoxemia maualalo e feso'ota'i ma le sese o le olaga ma le masani o mea'ai fa'atasi ai ma le latent dysbiosis. E le gata i lea, o le i ai o se gut microbiota-brain axis, lea ua sili atu nei nai lo se manatu fou, o loʻo fautua mai ai o le faʻaogaina o le microbiota gut atonu o se fuafuaga aoga mo togafitiga i le lumanaʻi o faʻalavelave faʻalavelave CNS (Cryan ma Dinan, 2012).

Ole feso'ota'iga tuusa'o ile va ole gut microbiota ma MS na fa'aalia fa'ata'ita'i e Berer et al. (2011). Faʻaaogaina isumu transgenic, Berer et al. ua fa'aalia e mafai ona fa'aosoina se fa'ama'i autoimmune e toe fa'afo'i-fa'aosoina e sela CD4+ T fa'apitoa ma myelin-specific, ona o le maua o le MOG'le autoantigen myelin oligodendrocyte glycoprotein. I se isi suʻesuʻega, na faʻaalia ai o togafitiga faʻamaʻi e faʻatonuina e suia ai le microflora gut e taofia ai le faʻataʻitaʻiga o le encephalomyelitis faʻamaʻi (EAE; Yokote et al., 2008).

O nei suʻesuʻega ua fautua mai ai e ono taua tele le microbiota i le amataga o le MS ma e mafai foʻi ona faʻatalanoa le faʻalavelave i isi maʻi CNS autoimmune faʻapea foʻi ma faʻafitauli o le neuropsychiatric e pei o autism, atuatuvale, atuatuvale, ma le atuatuvale. O se manatu fou o le ulu o le microbiota-faiʻai o loo tupu aʻe (Wang ma Kasper, 2014).

I luga o nei mafuaaga, o le malamalama i le matafaioi a le gut microbiota i le soifua maloloina ma faamai e mafai ona faataatia le faavae e togafitia ai faamai pipisi e ala i le suia o le tuufaatasiga o le miti microbiota e ala i le filifiliga o se olaga saʻo, e aofia ai ma meaʻai. E le gata i lea, o le faatonutonuina saʻo o le pepe microbiota e mafai ona faʻaleleia ai le tali atu ma le faʻaitiitia ai faʻamatalaga faʻanoanoa. Mo se faʻataʻitaʻiga, talu ai o se vaega faapitoa o le intestinal Th17 o loʻo fautuaina i le MS immunopathology (Sie et al., 2014), faʻateleina le vavalalata o le Treg ma le faʻaitiitia o faʻamalositisi O le Th17 e mafai ona taofia ai le toe faʻafouina o le faʻamaʻamilomilo i maʻi MS (Issazadeh-Navikas et al. , 2012).

I luga o nei mafuaaga, o le iloa o le faaletonu o le Treg / Th17 paleni o loo i ai i le MS faataitaiga o loo i ai foi i tagata mamaʻi o le MS, e ono iai ni aafiaga ogaoga o le falemaʻi, aua o lenei faaletonu e mafai ona suia i suiga o le microbiota, e ala i suiga o meaʻai (David et al., 2014).

Faʻamatalaga Faʻailo Faʻamatalaga

O vaega o le taumafataga e tatau ona taofiofia lona manaʻoga e aloese ai mai le tulaʻi mai o le faʻaogaina o siama i MS, faapea foʻi ma isi faʻamaʻi faʻamaʻi pipisi, e pei ona taʻua i lalo:

  • Oona gaʻo mama o meaola manu;
  • Oona gaʻo faʻamamaina i le faʻafesoʻotaʻiga (hydrogenated fatty acids);
  • Manuʻa mumu;
  • Meainu suamalie, ma i le tele o taumafa hypercaloricia o loʻo faʻamaoaigaina i lalo (fiber) carbohydrates, faʻaopoopoga i gaʻo manu;
  • Faʻateleina le faaaogaina o le masima;
  • Polotini susu o povi o le ga'o ga'o susu (MFGM proteins).

Faʻasologa o le Faʻasoʻa o Manu

O meaʻai e gaʻo mama o meaola, o loʻo maua i meaʻai e pei o susu atoa, pata, sisi, aano o manufasi, ma sausage, o vaega ia o le taumafataga e sili atu ona mafaufau i ai mo a latou faatosinaga i le faagasologa o le MS.

I le 1950, na fautua mai e Swank o le taumafaina o le gaʻo manu gaʻo e fesoʻotaʻi saʻo ma le tele o MS, ae o se fesoʻotaʻiga i le va o le faʻasaina o le gaʻo manu ma le faʻamagaloina o le MS na lipotia i 2003 (Swank ma Goodwin, 2003). E tusa ai ma le Swank ma Goodwin, o le maualuga o gaʻo meaʻai e taʻitaʻi atu ai i le tuʻufaʻatasiga o lipid stove ma cholesterol ma faʻapogai ai se faʻaitiitia o le fua o le membrane ma le faʻalavelaveina o capillaries, ma le amataga poʻo le faateleina o le mumū.

O isi suʻesuʻega talu ai nei o loʻo faʻaalia ai o le gaioiga o le gaʻo tumu o loʻo taofiofia i le tusitusiga ma faʻasolosolo ai faʻamatalaga uma e lua o le tino, metabolism, atinaʻe, ma le fesuiaiga o siama. E sili atu i le lautele, o le manatu o le gaʻo manu e masani ona fesootaʻi atu i le maualuga o le kalori, lea e mafua ona o le tele o faʻamaʻi pipisi. O le mea mulimuli, e pei ona faamatalaina mulimuli ane i lenei tusiga, o le tele o le gaʻo manu gaʻo e taʻitaʻi atu ai i le microbiota o le intysinal dysbiotic, le afaina ai le puipuiga o le intestinal, ma le maualalo o le tino mumū ma avea ma se mafuaʻaga o nisi o maʻi le tumau o tagata.

Faʻataʻavaʻavaʻavaʻaʻa

O fua o le gaʻo gaʻo (TFAs) o loʻo maua ai le gaʻo susu gaʻo e aofia ai le sili atu ma le tasi le faʻaluaina faʻaluaina i le faʻasologa o fesoʻotaʻiga (Bhardwaj et al., 2011).

I le avea ai ma oloa o le vaeluaina o le suauʻu o fualaau aina, na faʻafeiloaia ai i latou i le 1960s e suia ai le gaʻo manu, ae na o se taimi mulimuli ane na maua ai e tutusa lava le aafiaga i le metabolism ma, e pei o le fatty acid, faateleina le maualuga o le cholesterol ma faʻateleina le faʻavaeina o le gaʻo o le tino ma le mamafa. O le TFA na maua e fesootai lelei ma le afaina o le paʻu ma le toe siakiina o vaomatua i le Th17 polarization cell (Okada et al., 2013). E le gata i lea, o le TFA e faʻalavelave i le metabolism o gaosiga o le gaʻo susu, e iai le faʻatulagaina o le cis.

TFA o loʻo maua i le margarine ma isi gaʻo gaʻo (hydrogenated) gaʻo, i aano o manufasi ma mea taumafa mai ruminants ma faʻamaʻaloga. E mafai foi ona latou i ai i fuga Farani ma isi mea falai, e pei foi ona faia i le fulu.

Meaʻai Mumu

O aano o manufasi mumu e tele atu le iron heme nai lo aano o manu papa'e. O le uʻamea e faigofie ona faʻapipiʻiina ma e faʻafaigofie ai le faʻavaeina o nitroso-compounds (NOCs; Joosen et al., 2010). O le taumafaina o aano o manufasi mūmū o lo'o fa'aalia moni lava le feso'ota'iga o fua'i le fa'avaeina ole NOC, ae leai se fa'apenaga mo aano o manu papa'e. NOCs e mutagenic: fa'aoso nitrosylation ma fa'aleagaina DNA. O aano o manufasi mumu (nitrite-preserved) e faateleina ai le lamatiaga. Heterocyclic amines e fausia i le taimi o le kukaina o aano o manufasi i le maualuga o le vevela, ae e le faʻapitoa mo aano o manufasi mumu (Joosen et al., 2010).

E le masani ai tupe teu uʻamea na maua i nofoaga o le mumu i MS (Williams et al., 2012) ma le taumafaina o aano o manufasi e fesoʻotaʻi ma maualuga maualuga o? -GT ma hs-CRP (Montonen et al., 2013).

E mataʻina, e leai ni a matou N-glycolylneuraminic acid (Neu5Gc), o se sialic acid tele, ona o se suiga le faʻaaogaina i le gene CMAH na faʻaumatia ai lona faʻaaliga i tagata. Ole tu'ufa'atasiga ole metabolic ole Neu5Gc mai mea'ai-aemaise aano o manufasi mumu ma mea susu'e mafai ona tupu ai fa'afitauli, ona o lo'o fa'asalalauina e tagata fa'ama'i anti-Neu5Gc ma e fa'aalia ai le feso'ota'iga fa'atasi ma le mumū tumau (Padler-Karavani et al., 2008).

Ma le mea mulimuli, o aano o manu e maua i le arachidonic acid (o le omega-6 (n-6) PUFA, o le vailaau o le proinflammatory eicosanoids [prostaglandins, thromboxanes, ma leukotrienes]) ma faʻaauau le ala Th17 (Stenson, 2014).

Maualuga Maualuga o Suga ma Maualalo Maualuga o le Fiber

O le maualuga o le taumafaina o le suka-suamalie suamalie ma le faamamaina o cereals, faatasi ai ma mea maualalo maualalo, faateleina vave le aofai o kalori ma le kulukose. O le faʻateleina o le faʻaleleia o le inisalini e faʻamalosia ai auala faʻapitoa ma le gaosia o le arachidonic acid ma ona faʻataʻitaʻiga o le proinflammatory.

Faateleina le Taumafa Aʻai i le Aai

O le faateleina o le taumafaina o le masima e mafai ona avea ma se tulaga lamatia o le siosiomaga mo le atinaʻeina o faamai mimimune, aua ua maua ai e mafai ona faaosofia ai le fomaʻi o le TH17 ma isi cytokine proinflammatory e fesootai i EAE (Kleinewietfeld et al., 2013; Wu et al., 2013) . O le TH17 o loʻo aofia i le atinaʻega o le MS.

Ole Ga'o ole Su'a povi ma Porotini ole Su'u Fat Globule Membrane

O le ga'o o le susu e fa'asalalauina i se auala tutusa ma puipuia mai le fa'ama'iina, fa'afetai i se pa'u e faia i lipids ma ni polotini fa'apitoa e ta'ua o polotini o le ga'o susu ga'o (MFGM; Riccio, 2004). O nei polotini, e na'o le 1% o polotini susu, e iai fa'amatalaga ae le o se mea'ai. I le lactation o le tagata, e manaʻomia mo le faʻatulagaina saʻo o le faʻaogaina o meaʻai, popole, ma le puipuia o pepe. O lenei fa'asologa o fa'amatalaga e manino lava e le talafeagai, pe le mana'omia uma, i le matua ma, fa'apea fo'i, i le tulaga o le suasusu o povi na ave mo taumafa a tagata. I tausaga matutua, o polotini MFGM o le susu povi e le o toe iai se sao fa'amatalaga ma e mafai ona fa'ate'aina mai mea'ai fa'atasi ma ga'o susu.

O le aveesea o polotini MFGM mai le susu atoa o povi e sili ona taua ile tulaga ole MS. O le porotini MFGM sili ona sui (40% o le aofaʻi o polotini MFGM), butyrophilin (BTN), e masalomia lava e iai sona sao i MS, aua e tutusa lelei ma le MOG, o se tasi o sui tauva autoantigen i MS. BTN ma MOG tutusa amio i MS faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga, ma MOG / BTN cross-reactive antibodies ua maua i MS, i autism ma i fatu fatu fatu (CHD; Riccio, 2004). I luga o nei mafuaʻaga, e tatau i le tagata maʻi ile MS ona aloese mai le taumafaina o le susu atoa o povi ma sili atu i le susu susu, e le gata i lea, e leai se gaʻo manu.

O le isi manatu o le Swanson et al. (2013). Ua latou mauaina o le BTN poo le BTN-pei o molekone e ono i ai se tulafono faatonutonu i le puipuiga o le immunity ma o lea latou te fautua mai ai e mafai ona aoga ia moletini BTN pe pei o le BTN e faatosina ai le atinae o Treg.

Ofe o le Hypercalorics ma le Postprandial Inflammation

A mae'a taumafataga ta'itasi, e mafai ona tatou o'o i se fa'ama'i fa'ama'i fa'ama'i e le tumau ma feololo ma se tali fa'a'a'ai fa'atatau ile ituaiga ma le aofa'i o mea'ai. O masaniga taumafa e faʻavae i luga o le masani ma le faʻaauau pea ona faʻafeiloaʻi i meaʻai ma le tele o le taumafaina o le masima/gaʻo manu ma gaʻo faʻafefe / suka-sua suamalie e faʻamalosia ai lo tatou puipuiga / metabolic system ma o le toilalo mulimuli ane o le homeostasis e mafai ona oʻo atu ai i faʻafitauli puipuia ma gasegase o natura eseese. .

I le tuufaatasia, o le popolega e faalagolago i le soifua maloloina atonu e mafua ona o mafuaaga nei: (a) aoga o le kalori: o le maualuga o calories, o le tele foi o le gaosiga o le oxidative; (b) le mamafa o le taumafataga o se taumafataga: o le maualuga o le vaʻaia o ni mea e mafai ona faʻaaogaina ai le faʻamalolo o le inisalini e sili atu le maualuga nai lo le mea e tatau ai; (c) mamanu lipid: o gaʻo manu gaʻo, trans fatids acids, ma omega-6 (n-6) umi umi PUFA faʻaleleia le mimita le meli. E pei ona lipotia mai i vaega o loʻo mulimuli mai, o le mumusu o le meli e faʻamuta pe taofia e le n-3 PUFA ma polyphenols, faʻatapulaʻa o kalori, ma faamalositino.

Anti-Inflammatory Natural Bioactive Compounds: Aoga e Toto ai MS ma Puipui le Toe Tu?

E mafai e molelaʻau taumafa faʻapitoa faʻapitoa e faʻafefeina aʻafiaga o vailaʻau microbial pathogenic ma faʻaitiitia le faʻaalia o molelaʻau mumusu. Faatasi ai ma i latou, o mea e sili ona taua o polyphenols ma carotenoids mai fualaau faisua, n-3 PUFA mai iʻa, vitamini D ma A, thiol compounds e pei ole lipoic acid, ma oligoelements e pei ole seleni ma le magnesium.

O le tele o vaega o loʻo taua i luga, faʻatasi ai ma le PUFA, e le o le antioxidant, ua lauiloa mo a latou meatotino faʻasao. O le mafuaaga mo le faʻaaogaina o antioxidants i MS e faʻavae i luga o le manatu o le atuatuvale o le oxidative o se tasi lea o vaega sili ona taua o le gaioiga o le inflammatory e oʻo atu ai i le faʻaleagaina o le myelin ma le faaleagaina o axonal. Ae ui i lea, ua iloa nei o le antioxidants o mea taumafa o loʻo i ai mea faʻaleleia o meaola e sili atu nai lo le gaioiga faʻavalea. O le mea moni, e mafai ona latou taulimaina aʻafiaga le lelei ole vailaau ole microbial ma gaʻo ma gaʻo, ma faʻaitiitia ai le faʻamatalaga ole mole ole meaolalamati, mea mamafa oxidative, ma angiogenesis.

Polyphenols

O polyphenols uma o loʻo i ai i fualaau faisua, cereals, legumes, mea manogi, laʻau, fualaau aina, uaina, sua suamalie, lauti, ma kofe - e iai le anti-inflammatory, immune-modulatory, anti-angiogenic, ma antiviral properties ma faʻaosofia ai ala catabolic. (Gupta et al., 2014; Wang et al., 2014). O loʻo maua i totonu o laʻau i foliga o glycosides, esters, poʻo polymers, lapopoa tele e ulu atu i totonu o le intestinal membrane. Aglycons fa'asa'oloto mai le gut microbiota o lo'o tu'ufa'atasia i glucuronides ma sulfates i totonu o le manava ma le ate. O latou solubility ma bioavailability e matua leaga lava (M; Visioli et al., 2011).

Mai se faʻavae faʻavae, o polyphenols e aofia ai vailaʻau flavonoids ma mole nonflavonoids (Bravo, 1998). O mea e sili ona taua o le faʻamaʻi o le quercetin (olani, apples, citrus fruits, and wine; Min et al., 2007; Sternberg et al., 2008), catechins (green tea; Friedman, 2007), ma daidzein ma genistin (soy; Castro et al., 2013; Zhou et al., 2014). O mea e sili ona taua e le o se mea e maua mai ai le resveratrol (sukalati, tiunu, vine, vine vine, ma le uaina mumu; Xasuma, 2007; ; Prasad et al., 2009), ma le hydroxytyrosol (olive olive; Hu et al., 2009).

Ua maua ai o le aafiaga anti-inflammatory o polyphenols in vitro e mafai ona faalagolago i luga o la latou vailaʻau vailaʻau (Liuzzi et al., 2011). O le mea lea, o le faʻafefiloi o flavonoids ma le nonflavonoids atonu e sili atu le aoga nai lo le faaopoopoina ma na o le tasi polyphenol.

Lua faʻataʻitaʻiga o polyphenols e sili ona aʻoaʻoina o le quercetin ma le resveratrol. Quercetin o loʻo iai nei o se glucoside. Tele o ona aʻafiaga e faʻaopopo i latou o interferon- ?. Quercetin e le oona, ae o lona oxidation oloa, quercetin quinone, e matua tali atu i le SH kulupu o polotini ma glutathione ma ono oona (Boots et al., 2008). Faʻaopopoina o le lipoic acid poʻo le N-acetylcysteine ​​e mafai ona faʻatapulaʻa ai le 'aʻafiaga oona.

Resveratrol e glucuronated i le ate ma mitiia i lenei fomu aemaise lava i le duodenum ae naʻo i se aofaiga faatapulaa. Faʻalagolago i lona faʻatonuga, resveratrol e mafai ona faʻaosoina le oti o le tele o sela eseese e ala i necrosis poʻo apoptosis. I lenei tulaga, e masani ona talia o le resveratrol e iai aʻafiaga o le neuroprotective; ae ui i lea, ua lipotia mai foi e mafai ona faʻateleina faʻamaʻi faʻataʻitaʻiga MS-pei (Sato et al., 2013). O nei faʻalavelave e mafai ona faʻatatau i faʻasalalauga eseese o loʻo faʻaaogaina in vitro poʻo bioavailable in vivo, e pei o le resveratrol ei ai aʻafiaga faʻafeagai i faʻasalalauga o 10?5 M (faʻateleina o sela mesenchimal tagata) ma le 10?4 M (faʻasaina o le faʻateleina). I lo matou poto masani, o le resveratrol o loʻo i ai se aafiaga neurotrophic i cortical neurons i le aganuu naʻo le maualalo o le faʻatonuga, ae o le maualuga maualuga, atonu e iai sona aafiaga oona. Ae i le tulaga o le faʻamaʻi faʻamaʻi, o le resveratrol o loʻo i ai ni mea e puipuia ai le neuroprotective i le maualuga maualuga.

Vitamin D, Vitamin A, Carotenoids, Isi Vitamini, ma Oligoelements

O isi mea faʻapipiʻi ma elemene e ono aoga e fai ma faʻaopoopoga i MS o vitamini D, A, E, C, B12 (Mastronardi et al., 2004), ma le niacin (Penberthy ma Tsunoda, 2009), ma oligoelements e pei ole seleni (Boosalis). , 2008) ma le magnesium (Galland, 2010).

O le vitamin D o loʻo i ai ni mea e le mafai ona faʻaaogaina e fai ma sui o le mole mole fualaau mo le togafitiga o faʻamaʻi pipisi e pei ole MS (Smolders et al., 2008, Pierrot-Deseilligny, 2009; Cantorna, 2012; Ascherio et al., 2014). E pei ona taʻua muamua, e masani ona talitonu o le tufatufaina faʻapitoa o le MS i le lalolagi e mafai foi ona mafua ona o le faʻaitiitia o le maua o le vailaʻau D3, ona o le le lava o le susulu o le la i nisi o atunuu, ma le leai o le malosi o le vitamin D atonu o se isi mafuaʻaga mafuaʻaga o le siosiomaga mai le MS. Ae ui i lea, o le maualalo o le malosi o le vitamin D e ono mafua foi i lona suiga i le metabolism poʻo le galuega e le gata i le faʻaalia i le susulu o le la. O le mea moni, o le toilalo o le vitamin D3 (cholecalciferol) faaopoopo e faʻaalia ai aafiaga aoga i luga o le mamafa o le tino po o le gasegase o faʻamaʻi pipisi atonu e mafua mai i le faʻaauau pea o lona faaletonu e ui lava ile faʻatonuga.

Vitamini D3 (cholecalciferol), fausia pe a uma ona faʻaalia i le susulu o le la, e hydroxylated i le ate i le 25-(OH) D3 (calcidiol) e le P450 enzymes CYP27A1 poʻo le CYP2R1, ma mulimuli ane faʻagaoioia i le fatugaʻo e CYP27B1 i le 1 (?, 25-). OH)2 D3 (calcitriol). O lenei mea mulimuli, o le malosi o le vaitamini D, ua le faʻaaogaina e le CYP24A1 i le 1?, 24,25-(OH)3 D3 (calcitroic acid). O lona uiga o le maualuga o le vaitamini D malosi e fa'alagolago i fua faatatau o lona tu'ufa'atasiga e ala i le CYP27B1 ma ona suiga e ala i le CYP24A1 (Schuster, 2011). Ole fa'aaliga maualuga ole CYP24A1, fa'aosoina e mea fa'ato'aga ma xenobiotics, e ono o'o atu ai i le maualalo ole vaitamini D ma fa'atupu pe fa'atupuina ai fa'ama'i fa'ama'i ma le kanesa. I luga o nei mafuaʻaga, e taua le tulitatao o le maualuga o le vaitamini D i le faagasologa o le faʻatonuga o le vaitamini D. Afai e tumau le maualalo o le vaitamini D, e tatau ona suʻesuʻeina le faʻaaliga o le CYP24A1 mRNA, ma le faʻamautuina o gaioiga CYP27B1 ma le CYP24A1 e tatau ona tofotofoina (Chiellini et al., 2012, K'sa et al., 2013).

Faatatau Post

Ole isi itu taua ole VDR. Ole metabolite malosi ole vaitamini D1?, 25-dihydroxyvitamin D e fusifusia i le VDR, ma o le VDR-D lavelave e pulea le faʻaalia o le tele o kenera e aʻafia i faiga e ono talafeagai i faʻamaʻi faʻamaʻi. E pei ona faʻaalia i Ata 2 ma le 3,3, o le VDR-D faʻalavelave e tauva ma ligand-activated PPARs poʻo LXRs mo le fusia i le RA-RXR. O faʻalavelave heterodimeric e fusifusia i le NFkB transcription factor ma faʻaitiitia le faʻaogaina o molelaʻau faʻaola. I lenei tulaga, pe a iloiloina le aoga o le vitamini D supplementation i le vasega o MS, e tatau i se tasi ona mafaufau i le polymorphisms e aʻafia ai le VDR, lea na fesoʻotaʻi talu ai nei ma le gaʻo, mumū, ma suiga o le gut permeability (Al-Daghri et al. , 2014).

E le gata i lea, o le sailia e faapea o le VDR-D e faʻaaogaina le Sirtuin SIRT-1 (An et al., 2010, Polidoro et al., 2013) e taʻu mai ai o le vailaʻau D o loʻo i ai foi se aafiaga i luga o le metabolism i le masini ma o lea e ono iai ni meatotino e talitutusa ma le tele o isi meaʻai masani o mea taumafa masani: faʻasaina le faʻamalolo o le oxidative metabolism ma faʻaitiitia ai le mu.

Ma le mea mulimuli, e tatau ona manatu e iai eseesega i le va o faʻamaumauga i tagata ma faataitaiga faataitai. O le mea moni, i totonu o tagata, e le pei o mumumu, o le gasegase e fesoʻotaʻi ma le leaga o le vailaʻau D (Bouillon et al., 2014).

Faatasi ai ma mea e teu ai le carotenoids, o le mea sili ona taua o le lycopene (tomato, melonini, ma fualaau masi piniki; Rao ma Rao, 2007). E le gata i le avea o se antioxidant malosi, e mafai e le lycopene ona maua le beta-carotene ma le retinoic acid, ma e mafai e le tagata mulimuli ona faʻamalosia le receptor RXR (Ata 2). E ui lava o le maualuga o meaʻai o le carotenoids, vitamini C, ma le vitamini E e leʻi faʻaitiitia ai le lamatiaga o le MS i fafine (Zhang et al., 2001), e le mafai ona le amanaiaina le lycopene ma le vitamini A e faasaga i le mumū.

Omega-3 (n-3) Ava Taua ma le Poly-Unsaturated Acids Acids mai Fualaau aina, Seafood, ma Fish Oil

N-3 aoga gaʻo taua (TFA) ma le PUFA o loʻo avea ma sui aoga i meaʻai gaʻo mama o manu.

O fuālaʻau ma fuālaʻau fuālaʻau e aofia ai le gaʻo linoleic acids taua (n-6) ma le linolenic acid (n-3). N-6 ma le n-3 gaʻo gaʻo ei ai aʻafiaga faʻafeagai ma lo latou i ai i le meaai e tatau ona tutusa (Schmitz ma Ecker, 2008). Ae ui i lea, i le Western foods, o le fuainumera n-6 / n-3 ua siitia mai le 6 i le 15 taimi ma o lenei mea e mafua ai le maualuga o aafiaga o faamaʻi cardiovascular ma inflammatory. O le mea moni, o le linoleic acid e oʻo atu ai i le fausia o le arachidonic acid (20: 4), o le vailaʻau o le prostaglandins eicosanoids-2, leukotrienes-4, ma le thromboxanes-2. O le faʻaogaina o nei eicosanoids e sili ona lelei i le inisalini, ma faʻasaina e aspirin, faʻapea foʻi le n-3 umi ole PUFA EPA (eicosapentaenoic acid) ma le DHA (docosahexaenoic acid), lea e maua mai i le n-3 linolenic acid.

E maua uma le DHA ma le EPA i iʻa o le sami ma iʻa. Latou te faʻaalia uma le faʻaogaina o mea e le faʻafefeteina, anti-thrombotic, ma le faʻaaogaina o le tino, pei o fuainumera (Calder, 2006, Farooqui et al., 2007). n-3 PUFA faʻasaina faiga faʻapitoa ma le faʻapitoa ole gaʻo gaʻo ma le cholesterol, ma nai lo o latou faʻamalosia le faʻamaʻiina o gaʻo gaʻo. I luga o lenei tulaga, i faʻamaʻi faʻamaʻi faʻamaʻi e pei o MS, n-3 o mea aoga gaʻo (EFA) ma le n-3 PUFA e tatau ona i ai i le taumafa i luga o le gaʻo n-6 fatty. E manaia le maitauina o le DHA o loʻo i ai i luga o le mafaufau ma i lalo ifo o le mafaufau ma faʻaitiitia lona laʻititi i maʻi ma MS.

I sela mole microglial faʻagaoioia e LPS, iʻa suauʻu e aoga tele e pei o interferon-? i le taofiofia o le faʻaaliga o MMP-9 (gelatinase B), o se taua faufautua o neuro-pupuga (Liuzzi et al., 2004, 2007). E le gata i lea, o le n-3 PUFA na faʻaititia ai le maualuga o le MMP-9 i ni nai falemaʻi, ma faʻailoa mai ai o le n-3 PUFA e mafai ona avea ma sui o se togafitiga lelei i le gasologa o le MS (Weinstock-Guttman et al., 2005; Mehta et al., 2009 ; Shinto et al., 2009). Ua maua foi le suauʻu iʻa e faʻaleleia atili ai le faʻatinoina o afi i tamaʻi iole maloloina (Coluccia et al., 2009).

n-3 PUFA galue faʻatasi ma aspirin i le AMPK ma le COX enzymes ae faʻatasi ai ma auala eseese. E taua tele, i le i ai o le aspirin, EPA ma le DHA o loʻo faia ai ni mea fou e puipuia ai le faʻaleagaina o meaola e taʻua o solvins, proteins, ma maresine, lea e mafai ona faʻaitiitia ai le mumu o le tino ma le tiga o le tino (Xu et al., 2010; Hong ma Lu, 2013; Serhan ma Chiang, 2013). Atonu o se itu taua e faatatau i le gaosiga o meaʻai i MS. O le mea moni, o le faʻaogaina o gaioiga e fesoʻotaʻi ma le MS e mafai ona mafua ona o le maualalo o le omega-3 (anti-inflammatory) / Omega 6 (inflammatory) PUFA ma o le maualalo o le gaioiga o molemuliki lipoxins, fofo, ma puipuia e taofia ai le mumu. O le mea lea, o le puleaina o Omega-3 PUFA faatasi ma aspirin pe tuusao foi o lipoxins, fofo, ma puipuiga e mafai ona fausia ai se auala fou i le puipuiga ma le togafitia o MS ma isi faamaʻi neuroinlamlamory. E le gata i lea, o isi anti-inflammatory ma antiangiogenic eicosanoids e mafai foi ona gaosia e le P450 CYP enzymes mai le EPA ma le DHA (Yanai et al., 2014). I lenei tulaga, e tatau ona amanaia e mafai e nei fuainumera ona faʻaleagaina le leaga o le n-3 ma le n-6, aua e faʻaitiitia ai le n-3 / n-6. O le mea lea, o togafitiga ma statins e tatau ona fesoʻotaʻi ma le n-3 PUFA faaopoopo (Harris et al., 2004).

O suauu o le olive, mai le sunflower, sana, soya, ma le sesame, e aofia ai le sili atu o n-6 fatty acid nai lo le n-3 fatty acids ma o lea la e tatau ona faatapulaaina lo latou manatu i le MS, ina ia faatapulaa le maualuga o le proinflammatory eicosanoid production. I le isi itu, o le suāuʻu popo e maualuga le mea e maua mai i meaʻai gaʻo. Faatasi ai ma suauu fualaau aina, suauu olive e tatau ona sili ona lelei mo le lelei i le va o meaʻai gaʻo mama ma le faʻamamaina, ma ona o loʻo aofia ai le antioxidant hydroxytyrosol.

O gaioio o le thiolic e avea ma supplements supplements

O vaega o lo'o iai vaega thiol (SH) pei ole ?-lipoic acid (ALA), glutathione, ma le N-acetylcysteine ​​(NAC) e tatau ona fa'atatau i mea'ai faaopoopo e mafai ona fa'aoga mo togafitiga fa'atasi o MS.

E pei o polyphenols, ALA (Salinthone et al., 2008, laau lanu meamata ma meaʻai manu) e iai mea e puipuia ai le puipuia ma le puipuia o meaola. O le ALA e faʻamautuina le faamaoni o le BBB ma faʻaosofia ai le gaosiga o le CAMP ma le gaioiga o le protein kinase A. E mafai foʻi ona aoga le NAC i faʻafitauli o le neuro. E pasi atu i le BBB ma puipuia mai le afaina (Bavarsad Shahripour et al., 2014).

O le Mediterranean Mediet

O se suʻesuʻega faʻapitoa lata mai ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e maua ai faʻamaoniga e faʻaitiitia ai le faʻamaʻi ma le faʻaleagaina o le cardiovascular ma faʻaleleia galuega endothelial (Schwingshackl ma Hoffmann, 2014). O nei suʻesuʻega e faʻamalosia tele e pei ona e manatu o le meaʻai moni Metitirani e fai si ese teisi mai le mea o loʻo faʻamatalaina nei.

E masani ona malilie e faapea o le taumafataga o le Mediterranean e faavae i le taumafa o le olive olive e faaopoopo i ai, o fualaʻau e le i filifilia, legumes, fualaau aina eseese (aemaise lava tamato) ma fua, oloa gaosi susu (tele o cheese, ricotta, mozzarella, ma yogurt), iʻa ma faiga faiva, ma le maualalo o le faʻaaogaina o gaʻo manu ma aano o manu. Ae ui i lea, i le taimi nei, o le taumafa i le Metitirani e masani ona maualuga le taumafa o falaoa ma falaoa, o lona uiga o se mea maualuga o le taumafa o le pulu.

O le taimi lava, i le taumafataga moni a le Metitirani, i Italia i Saute, na aina ai aano manu pe sili atu faatolu i le vaiaso, na o le suauʻu olive na faʻaaogaina mo le kukaina (faʻaopoopoga o le taupou ma le mea sili ona mafai), aemaise lava o le taumafa o le kulūlū afa faʻatusatusa i le faʻaaogaina nei. O le pasta na 'aina faatasi ma le togavao masani na faia i le fale, ae i le isi itu, na masani ona faʻafefiloi ma isi meaʻai e leai ni fua. O fua masani e sili ona taatele o pasta ma pateta; pasta faʻatasi ma fatu lanu meamata, poʻo artichokes, zucchini, eggplant, lapisi, poʻo le kapisi; pasta ma se vailaʻau o fualaau faisua ma leki (minestrone: opu suamalie); ma pasta ma moa, pi, poʻo lentils. O sua suka-suamalie suamalie o nei aso e leʻi iloa. O le maualuga o le manatu o meaʻai e maua i le gluten e mafai ona oʻo atu ai i le aʻafiaga o le kulutomatic gluten, le faaleagaina o le intestinal mucosal, suiga o le miti microbiota, ma le faʻapalapala o le intestinal inflammation. I le faaiuga, o le taumafa i le Metitirani e lelei, ae o le taumafa o le kulūlaʻau e tatau ona faʻatapulaʻa ma e tatau ona atoatoa fatu.

Inflammatory and Anti-Inflammatory Lifestyle

Fume (Proinflammatory)

Na o ni nai suʻesuʻega na faia i luga o le aʻafiaga o le ulaula i luga ole laʻasaga o le MS ma o taunuuga e feeseeseaʻi, atonu ona o ona aʻafiaga e faigata ona faʻamautinoa ma faʻamalosi mai isi mea. Weiland et al. (2014) e leai se fesoʻotaʻiga i le va o le ulaula tapaa ma le toe faʻaleleia o le tino poʻo le faʻamaʻi, ae aua le vaʻaia e mafai e tagata ulaula ona maua se soifua maloloina sili ona maualalo nai lo tagata e le o ulaula tapaa, ae Manouchehrinia et al. (2013) na maua ai le ulaula e fesoʻotaʻi ma faʻamaʻi sili ona ogaoga.

Peitai, pei ona faʻaalia i le Ata 2, e mafai ona faʻamoemoe o le ulaula sikaleti e mafai ona faʻateteleina le faagasologa o le MS, aua e mafai ona taofiofia le gaoioiga anti-inflammatory a Sirtuins (Caito et al., 2010). O le oxidative ma le carbonyl stress e mafua mai i le sikaleti sikaleti e mafai ona fesuiaʻi e resveratrol (Liu et al., 2014).

Faʻatauga o le Ava (Faʻamatalaga)

O suʻesuʻega talu ai nei o loʻo faʻaalia ai o le ava malosi (pia, uaina, poʻo le ava) e le o fesoʻotaʻi ma le lamatiaga MS (Massa et al., 2013; Hedstr'm et al., 2014). Ae ui i lea, e pei ona faʻaalia i le Ata 2, e mafai e le ava malosi ona faʻalavelaveina le Sirtuin SIRT1 ma faʻagaoioia le gaioiga o le transcriptional SREBP-1c (You et al., 2008), ma faʻateleina ai le biosynthesis o lipids ma le mumū i le tau o le metabolism oxidative.

E lua isi vala o le ethanol e tatau ona iloiloina. Muamua, o le metabolism o le ethanol na liua ai se numera tele o molelaau NAD + i le NADH, e faatapulaa ai le maua o le NAD + e manaʻomia mo le gaoioiga a Sirtuins. Lona lua, i le avea ai o se mea o le P450 enzymes, e mafai e le ethanol ona faʻalavelave i le metabolism o fualaau oona, lea e suia e tutusa lava enzymes. O le taunuuga atonu o le faʻaopoopoga ma le faʻaleleia o fualaau faasaina. I le aotelega, o le ava malosi e tatau ona avea o se mole e faʻafefe ai le metabolism masani ma faʻamalosia ai le faʻaogaina o le faʻaogaina, faʻamalosia ai le avanoa e faʻaleleia atili ai le soifua maloloina o le maʻi.

Puipuiga o Kalori (Anti-Inflammatory)

O le maualuga o le kalori ma le taumafataga o loʻo i ai i totonu o gaʻo vailaʻau faʻamalosi ma maualuga le maualuga o le inisalini ma e fiafia i le biosynthesis, e aofia ai le gaosia o meaola faʻataʻitaʻi ma le gaosiga o faʻamalolo saoloto. O le faʻamapulaʻaina o calorie, e maua mai i le faʻaitiitia o le taumafaina o meaai poʻo le anapogi faʻafuaseʻi (tasi le aso ae le o le isi), faʻamaonia le maualuga o le SIRT1 (Zhang et al., 2011), faʻaleleia le maualuga o le AMP ma toe teuteuina le AMPK, faʻateleina le maualuga o le adiponectin ma le tulafono faatonutonu faʻaauau ona tali mai (Lee ma Kwak, 2014), ma faʻaitiitia ai le faʻaaogaina o oxidative, faʻafouina o lymphocyte, ma le alualu i luma o faataitaiga faataitai a MS (Piccio et al., 2008, 2013). O aʻafiaga o calorie faʻatapulaʻaina e mafai ona mimicked e agonists (resveratrol ma isi polyphenols), faʻatino i luga o sini tutusa (SIRT1, AMPK).

Faiga Faʻapitoa (Anti-Inflammatory)

O faamalositino faaletino ua toetoe lava a taliaina foi mo tagata mamaʻi MS ma e masani lava ona faʻaaogaina ina ia faʻaitiitia ai uiga o le gasegase tumau ma le puipuia poʻo le faʻagesegese o le le atoatoa o le le atoatoa. Ae peitai, o le taua o le faamalositino faaletino e sili atu nai lo le gaioiga faigofie o musika ma e tatau ona iloiloina i se tulaga atoatoa o le soifua maloloina, faamalositino, togafitiga, ma fegalegaleaiga faaagafesootai, e tofu uma lava ma vaega mo le soifua manuia o tagata mamaʻi MS (Gacias ma Casaccia, 2013).

O le puleaina o taumafa ma faiga faʻaauau ua fuafuaina e le WHO (2010) e faʻataʻatia pe puipuia ai faʻamaʻi pipisi o tagata.

Mai se vaaiga mole mole, faʻamalositino faʻamalositino e faʻaaogaina lona aoga e ala i le galue i luga o le protein kinase AMPK axis ma le AMPK Sirtuins PPAR-? fesoʻotaʻiga, faʻasaʻoina o le metabolism oxidative ma le faʻaitiitia o ala o le biosynthetic ma le mumū (Narkar et al., 2008). Talu ai o le AMPK o loʻo i ai se sao taua i le paleni o le malosi, e taua le taʻua o ana agonists. Resveratrol ma AMPK agonists e pei o le metformin, o se vailaʻau faʻaaogaina i le maʻisuka ituaiga 2, e mafai ona faʻataʻitaʻiina pe faʻaleleia le aʻafiaga o gaioiga faʻaletino ma aoga i faʻataʻitaʻiga encephalitis (Nath et al., 2009).

O faamalositino faaletino e aafia ai le lelei o le olaga ma e ono faaosofia ai le gaosiga o cytokine anti-inflammatory (Florindo, 2014). E le gata i lea, o faamalositino faaletino e maualalo ai le maualuga o le plasma o le leptin ma faaitiitia ai le faʻaalia o le leptin receptors i totonu o le ate (Yasari et al., 2009), ao faateleina le adiponectin levels ma le adiponectin gaioiga (Lee ma Kwak, 2014).

O le faʻaaogaina o faʻamalositino ma le faʻatapulaʻa o le kalori e oʻo atu ai i se faʻaitiitiga iloga o faailoilo o le inflammatory (Reed et al., 2010).

O suʻesuʻega talu ai nei na faia i tamaʻi isumu C57BL / 6 J ua faʻaalia ai o le faʻamalositino e faʻaosofia ai le faiʻai o le mitochondrial, faʻamalosia le neuroplasticity, ma e fesoʻotaʻi ma le faʻaleleia atili o lagona, aua e faʻaitiitia ai amioga faʻapopoleina i le malae ma faʻaalia ai aʻafiaga e pei o le antidepressant i le siʻu. suʻega faʻamalolo (Aguiar et al., 2014). O isi suʻesuʻega na faia i isumu na faʻaalia ai o le faamalositino e mafai ona suia ai le tuʻufaʻatasia ma le eseesega o siama o le gutu (Petriz et al., 2014).

I luga o nei mafuaaga, e tatau i le tagata maʻi maʻi ona faʻaaoga tino faʻaleaoga faaletino (savali savali, aau, pe siva), pe a mafai i le faagasologa o se polokalame faʻaleleia.

Faʻamatalaga Faʻamatalaga Tau Falemaʻi Taumafa i MS So Far

O le mea e leaga ai, o suʻesuʻega faʻataʻitaʻi tau meaʻai i MS e itiiti lava. O nisi oi latou na faʻavae i luga o meaʻai maualalo i le gaʻo tumu, pe leai ni faʻaopoopoga (Swank ma Goodwin, 2003) poʻo faʻatasi ai ma omega-3 fat supplements (Nordvik et al., 2000; Weinstock-Guttman et al., 2005). O isi su'esu'ega fa'afoma'i na fa'avae i le fa'atonuina o mea'ai fa'aopoopo e tasi: po'o le vaitamini D, po'o le suau'u i'a (n-3 PUFA), po'o le lipoic acid. O fa'ata'ita'iga fa'apitoa fa'atasi ma polyphenols e tasi na faia na'o le kanesa. O mea'ai faaopoopo e le'i fa'aaogaina fa'atasi ma e le'i feso'ota'i fo'i ma fa'atonuga o mea'ai.

I le tuufaatasia, o taumafaiga faʻamalosi e faʻamalamalama le taua o mea taumafa i MS na manatu na o le le lelei o le lelei poʻo le leai foi o ni faaiʻuga manino (Farinotti et al., 2007, 2012). Aemaise lava, e pei ona lipotia mai e Farinotti et al. i le latou iloiloga Cochrane (2012), o mea faaopoopo e pei o le n-3 PUFA e foliga mai e leai se aoga tele i le autu o le falemaʻi i totonu o MS, ae mafai ona faaitiitia le taimi ole toe foʻi ile 2 tausaga. O faʻamatalaga o loʻo maua e le lava pe leai se lelei e iloilo ai se aafiaga moni mai le faaopoopoina ole PUFA. I nisi o suʻesuʻega, o laʻititi lava aoga aoga i le toe faʻafoʻiina o taunuuga na maua mai i omega-6 fatty acids, ae o faʻamatalaga na faʻaalia i le faʻaitiitia o le aoga o manatu. I le tulaga lautele, o le maualuga o le suega na maua e matitiva. Sa leʻi suʻesuʻeina suʻesuʻega i luga o vailaʻau faʻamalosi aʻo leai se mea e ausia ai le agavaa, e mafua ona o le leai o ni faʻamaʻi. O le mea lea, o faʻamaoniga i luga o penefiti ma mea lamatia o le faʻaopoopoga o fualaau faʻatoʻaga ma mea faʻapipiʻi faʻasolosolo i MS ua le lava.

Fautuaga mo se Faʻatauga Mea Taumafa ile MS: Le Filifiliga o Meaʻai ma Meaʻai Faʻafeinu

I le faaiuga, o le sini o se meaʻai i le MS e tatau ona pulea le mumū ma o lenei, e pei ona faʻaalia i lenei iloiloga, e mafai ona ausia e ala i le puleaina o le faʻamaʻi postprandial, le tuufaatasiga o le microbiota gut ma le intestinal and systemic inflammation, ma le puipuiga. E mafai ona ausia lenei mea e ala i se meaʻai umi umi, faʻatasi ai ma le hypocaloric diet, prebiotics, probiotics, ma meaʻai faaopoopo.

E pei ona lipotia i totonu o lenei tusiga, o meaʻai maloloina o mea taumafa, calorie restriction, ma faamalositino e mafai ona taitaia le metabolism i le telefoni i le catabolism ma faʻaitiitia ai anabolism ma le mumū e ala i le fefaʻasoaaʻi i tulaga eseese ma ni enzymes maʻoti, mea e maua ai le eletise, ma faʻaliliuga tusitusi. E le gata i lea, i le fesootaʻi ma fiva, e mafai ona latou fesuiaʻi gut dysbiosis i eubiosis.

O le iʻuga, o meaʻai maualalo-kalori (1,600-1,800 kcal) e faʻavae i luga o fualaau faisua, cereals atoa, legumes, fualaau aina ma iʻa e mafai ona faʻagesegese ai le alualu i luma o le faʻamaʻi ma faʻaleleia ai le soifua maloloina o tagata mamaʻi MS, ae o meaʻai hypercaloric ma le maualuga o le taumafa masima, ga'o tutu'i manu, mea'ai falai, ma meainu suamalie e ono o'o atu ai i le fula pe a uma le 'ai ma fa'atupuina fa'amala maualalo.

O meaai e tatau ona tuʻufaʻatasia ma mea faʻapitoa, mea faʻapitoa, vitamini faapitoa (D, A, B12, ma le acicoticic acid), oligoelements (magnesium ma selenium), ma supplements e pei o polyphenols, n-3 PUFA, ma le lipoic acid.

O faʻamuamua mo le MS e tatau ona aofia ai inulin, bran, lactosucrose, ma le oligososefose, meaʻai e sili ona lelei mo colonocytes ma e mafai ona faʻaaogaina NF-kB. O mea faʻapitoa, e pei o lactococcus lactis, bifidobacterium lactis, ma clostridium butyricum, lea e mafai ona faʻaleleia ai le paleni o le tui ile intestinal, e mafai ona faʻaaoga e suia ai le tuufaatasiga o microbiota colonic. O le tuufaatasiga o vailaau faʻamalosi ma mea faʻapitoa e sili ona fautuaina. O galuega ma le mamafa e tatau ona pulea.

O se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa faʻapitoa e faʻamoemoe e toe faʻafoʻisia le gut eubiosis ma faʻaitiitia le mumū e mafai ona faʻatusalia e fecal microbiota transplantation (FMT; Smits et al., 2013). O le auala e foliga mai e matua aoga lava ae o loʻo faʻamuamua, e leʻo saogalemu atoatoa, ma i se auala e inosia foi. O le fanua e tatau ona agai i tua atu o feces transplants, faailoa mai meaola e ono taua mo se tulaga faapitoa, ma saunia na meaola i se faiga sili atu ona faigofie nai lo le FMT ('Critical Views in Gastroenterology & Hepatology,' 2014).

O meaʻai faʻaopoopo, faʻatasi ai ma se tuusaunoaga o omega-3 PUFA, o mea masani ia o tatou tino, e aoga i le amataga o le faʻaogaina o meaʻai, poʻo le taimi o le toe faʻafoʻi, e faafaigofie ai le toe faʻaleleia o se tulaga maloloina, ae o lo latou faʻaaogaina. e tatau ona fa'atapula'aina na'o se vaitaimi fa'atapula'aina (3-4 masina). E aoga tele lenei mea mo polyphenols. Polyphenols e le o ni mole mole ta'uta'ua e tusa ai ma lo latou bioavailability ma o latou aafiaga fa'aola ma puipuiga fa'apitoa e tatau ona fa'aoga pe a fa'aopoopo i mea'ai ma i latou. I le tasi itu, e mafai ona latou faʻaititia le tuʻufaʻatasia o molelaʻau proinflammatory i le faagasologa o faiga faʻafefe; i le isi itu, e mafai ona latou faʻaosofia le gaioiga o le cell i sela malolo, ae o le faʻamalosi faifai pea e mafai ona faʻaosofia ai le apoptosis o sela maloloina. Ile tu'ufa'atasia, o nei iloiloga e fautua mai ai e tatau ona fa'atinoina le fa'amama polyphenols e fa'atatau i fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'i fa'ata'ita'i e fa'ata'ita'i ai lo latou aoga e avea ma mea'ai fa'aopoopo ma fuafua ai lo latou saogalemu umi ma le fua sa'o.

I le tulaga lautele, o le gaosiga o mea taumafa ma meaai e le faʻamaʻi ma mea taumafa e faʻaititia ai le biosysehesis o le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ma faʻamalosia atili ai le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina, ma iu ai ina faʻatapulaʻaina o latou aʻafiaga e ono aʻafia ai, faʻaitiitia ai faʻamaoniga o le maʻi vaivai gasegase, ma faʻasolosolo lelei le soifua maloloina. Ae ui i lea, o meaai ma mea taumafa e le tatau ona togafitia e pei o fualaau faasaina ma avea ma sui o togafitiga. E faʻapea foʻi, o meaʻai faʻamaonia e le o se mea oona ma e leai se mea e tatau ona faʻaesea atoa. E mafai ona e 'aina se meaʻai lelei po o se meaʻai faʻavelaina e aunoa ma le lamatiaga poʻo le taʻusalaina, pe afai o loʻo ei ai i se tulaga maloloina lelei. O le a le mea e tiga ai le le lelei o le 'aiina masani i le taimi umi.

O le tele o sclerosis, poʻo le MS, o se faʻamaʻi masani, faʻamaʻi faʻaleagaina e aʻafia ai le afaina o le pito i totonu o nusipepa. O le faʻamaʻi o le MS o loʻo fautua mai ai o mea eseese e tele lava ina aofia ai i le faʻataʻitaʻiga o faʻamatalaga o le soifua maloloina. Ae ui i lea, o le tele o suʻesuʻega faʻataʻesuega na suʻe muamua le tulaga o taumafa i luga o le atinaʻeina o le tele sclerosis. Mo le tele o tausaga, na talitonu le au polofesa i le soifua maloloina o loʻo i ai se faʻamaoniaga i le va o le fafagaina o susu i tagata mamaʻi ma le tele o le sclerosis. E tusa ai ma suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga, o se faʻamaoniaga taua i le va o le susu ma le tele o le sclerosis na maua, o loʻo fautua mai ai o le a mafai ona avea ma sui o meaʻai susu i le telefactorial estiology o MS. Dr. Alex Jimenez DC, CCST

faaiuga

O lea la, i le tepa muamua, MS e foliga mai e leai ni uiga o faʻamaʻi faʻamaʻi tumau, e mafai ona fesoʻotaʻi ma masaniga meaʻai sese ma le olaga, poʻo se microbiota dysbiotic gut. E foliga mai e leai se mea i se faʻateleina o le faʻamaʻi e mafai ona fesoʻotaʻi i meaʻai poʻo le tulaga o le intestinal microbiota. O le mea moni, ina ua amata a matou suʻesuʻega i le aʻafiaga o meaʻai i luga o MS, e leai se faʻamatalaga itiiti e mafai ona i ai se sootaga moni i le va oi latou, ma o le manatu o le aʻafia o le microbiota gut i MS na manatu na o se taumatematega. E oʻo mai i le taimi nei, o le manatu o masaniga taumafa e mafai ona aʻafia ai le ala o MS o loʻo tauivi pea e faʻavae ia lava. E le faʻapea i faʻamaʻi cardiovascular ma isi faʻamaʻi faʻamaʻi masani, lea e toetoe lava a talia le aʻafiaga o masaniga o meaʻai, ma e oʻo lava i le kanesa, lea ua faʻateleina ona manatu o se gasegase metabolic (Seyfried et al., 2014).

I le taimi nei, e le fesoʻotaʻi le togafitiga a le MS i soʻo se taumafa faapitoa, masalo ona o le leai o se faʻamatalaga e uiga i aʻafiaga o meaʻai i luga o le faʻamaʻi. Ae ui i lea, o le tele o tagata maʻi ma le MS o loʻo vaʻavaʻai mo togafitiga faʻatasi ma isi togafitiga (CAM), aemaise lava o loʻo taumafai e suia amioga masani, e aunoa ma le fautuaga a le fomaʻi (Schwarz et al., 2008; Leong et al., 2009 ). O se suʻesuʻega lata mai e faavae i luga o faʻamaumauga na maua e tagata maʻi mamaʻi o le tali i se fesili i luga oa latou meaʻai e masani ona lagolagoina ai se faʻalapotopotoga taua o meaʻai maloloina lelei ma le lelei o le soifua maloloina o le tino ma le mafaufau ma le maualuga o le le atoatoa (Hadgkiss et al ., 2014). O nei faʻamaumauga e faʻamalosia ai le manatu o le manaʻoga mo faʻataʻitaʻiga faʻavaomalo o meaʻai mo meaʻai mo tagata ei ai MS. E tatau ona faamamafaina e faapea o togafitiga o mea taumafa e tatau ona faʻalagolago, ae le o se isi mea i togafitiga, ia avea o se vaega o se tulaga atoatoa ma faia i lalo ole togafitiga faafomaʻi.

Talu ai ona e leai ni faʻamatalaga o loʻo maua mai i faʻataʻitaʻiga i le taimi nei, o la tatou galuega e faʻamoemoe e faʻamaonia filifiliga filifiliga o meaʻai i luga o le faʻavaeina o aʻafiaga o meaʻai ma le ola i le tulaga mole mole. O faʻamatalaga na lipotia i le Ata 2 e manino lava e le maeʻa ae mafai ona aoga e tuʻuina atu taiala mo faʻasalalauga taumafa. I le faʻamuamua, o meaʻai faʻamalama e faʻasalaina ai auala e le manaia ma faʻaogaina, e pei ona faʻaalia i le itu taumatau ma le pito i lalo o le Ata 2, ae o mea anti-inflammatory e faʻafefe ai le oxidative metabolism ma faʻaitiitia ai le anabolism ma le mumū.

E pei ona faʻaalia i lenei tusiga, o le maua o le faʻatapulaʻaina o le kalori, faamalositino, ma meaʻai masani e mafai ona aʻafia ai le maualuga o tali le lelei e ala i le faia i luga o le masini eletise (Figure 2) ma le tuufaatasiga o le microbiota gutu (Ata 5), e taʻu mai ai o meaʻai tatau o le gasegase e mafai ona faʻaleleia le ala o le faʻamaʻi ma e ono mafai ona mafaufauina e pei o se togafitiga talafeagai ile MS. E pei o le mumū o loʻo iai i RRMS ma PPMS, o faʻamatalaga paleni e faʻaalia mo ituaiga uma o le faamaʻi. E taua tele lenei mea i le tulaga o le PPMS, lea e leai se togafitiga o loʻo maua nei. I le isi itu, ona o masaniga masani tau taumafa atonu e ono afaina ai ma e ono faʻaleleia ai se tulaga o le vaivai i le maualalo, o se mea sese e mafai ona avea o se mafuaʻaga e mafai ai ona toe faʻafoʻi i MS.

I le tuʻufaʻatasia, ua matou maua nei se malamalama sili atu i le faʻaogaina o meaʻai i luga o le metabolism cell ma le gut microbiota, ma o latou aʻafiaga i luga o le faʻamaʻi, ae, manino lava, ua na o le amata ona tatou malamalama i le matafaioi o meaʻai ma gut microbiota. i le MS ma le tele o galuega o loʻo tumau pea i le tulaga o le malamalama i le natura o fegalegaleaiga a le gut microbiota ma le puipuiga a le tagata talimalo, aemaise lava i nofoaga e mamao i le manava.

I luga o nei mafuaʻaga, lumanaʻi lumanaʻi i le MS suʻesuʻega tatau ona amanaʻia vaega ia: (a) iloiloina manava microbiota faʻavae; (b) iloiloina faʻaletonu i totonu o le sela puipuia; (c) faʻamanino le matafaioi a polyphenols ma vitamini D metabolism; (d) suʻesuʻe le aʻafiaga o meaʻai, meaʻai, ma vailaʻau i luga ole AMPK, Sirtuins, PPAR, pe tuʻusaʻo ile NF-kB. E maitauina, o fualaʻau na faʻaaoga e togafitia ai le maʻisuka ituaiga II, e pei o le PPAR-? agonists thiazolidinediones (Bernardo et al., 2009), ma le AMPK agonist metformin (Nath et al., 2009) ei ai anti-inflammatory effects faʻatusatusa ma i latou o anti-inflammatory diet mea taua; (e) faʻauiga ni faʻalavelave e ono tutupu i le va o meaʻai faʻaopopo ma vailaʻau ole MS; (f) faʻalauiloa se tauiviga e faʻataʻitaʻia le aʻoaʻoina o le taua o le mulimulitaʻi i meaʻai maloloina i le taimi o togafitiga, mo se faʻataʻitaʻiga, faʻamalosiʻau i tagata mamaʻi e tuʻuina i ai fualaʻau poʻo laʻau oona i a latou taumafataga, faʻaopopoina ma probiotics, filifilia o gaʻo n-3 nai lo gaʻo n-6 gafa , ma le faʻatapulaʻaina o aano o manu ma meaʻai e faʻaalu i gaʻo. Ole filifiliga o fua lelei, pei ole faʻamatala mai e Mollie Katzen (2013), e mafai ai ona talia lelei le taumafataga.

I le aotelega, ua toetoe lava manuia le togafitiga o le immune-modulatory conventional MS; ae ui i lea, o vailaʻau e mafai ona puipuia ma faʻafefe i le toe faaleleia o auala o loo misi pea. E mafai ona matou filifili e fesoasoani i tagata ia tumau i le soifua mālōlōina e ala i le saunia o faʻamalositino ma faʻataʻitaʻiga. Mo le taimi nei, ua na o avanoa lelei mo le faʻaleleia atili o le soifua manuia o tagata mamaʻi ma le MS. Ua na o tatou i le amataga o le tala.

aotelega

E pei o le toe faʻafoʻi-toe tuʻuina atu o MS ma le numera muamua-o loʻo agai i luma MS o faʻamaʻi pipisi, e mafai ona aʻafia i latou i amioga faʻataʻitaʻiga poʻo mea e masani ai i mea taumafa ma le ola e ala i la latou gaioiga i le masini feaveaʻi ma le faʻaogaina o microbiota. Fautuaga tau taumafa i tagata mamai o le MS atonu e fiafia i le lelei.

Tautinoga o Aiaiga Fefinauai

Na faailoa mai e le au tusitala ni feeseeseaiga e ono tulaʻi mai e tusa ai ma suʻesuʻega, tusitala, ma / poʻo le lolomiina o lenei tusiga.

faatupeina

Na faailoa mai e tusitala le mauaina o le lagolago tau tupe nei mo le suʻesuʻega, tusitala, ma / poʻo le lolomiina o lenei tusiga: O lenei galuega o loʻo lagolagoina e le Italian Foundation for Multiple Sclerosis (FISM) faʻatasi ai ma foaʻi 2007 / R / 15 mo le Poloketi � Soifua Maloloina ma Mea'ai Fa'atino mo ma'i MS,� 2010/R/35 mo le Poloketi �The Molecular Basis for Nutritional Intervention in Multiple Sclerosis,� ma le 2014/S/2 (2014-2015) mo le poloketi �Nutritional Facts in Multiple Sclerosis: Aisea latou E Taua ma Fa'afefea ona Fa'afoea' i le PR

O le tele o fomaʻi e fautuaina tele e tatau i tagata mamaʻi e maua i le tele o le sclerosis, poʻo le MS, ona aloese mai le susu ona o suʻesuʻega suʻesuʻega eseese ua faʻaalia ai le maualuga o le fesoʻotaʻiga i le va o le MS ma le susu, aemaise lava le susu o povi. E mafua ona o le mea moni o polotini i le susu o povi e masani lava ona taulaʻi e le puipuiga o tagata mamaʻi e maua i le tele sclerosis. E le gata i lea, o nisi o polotini i le susu o povi e faʻataʻitaʻiina se vaega o le myelin oligodendrocyte glycoprotein, poʻo le MOG, o le vaega o le myelin lea e faʻaosoina ai le tali atu i le autoimmune i le tele o le sclerosis e mafai ona faʻasesēina le tino puipuia e osofaia ma faʻaumatia le MOG. Fa'amatalaga fa'asino mai le National Center for Biotechnology Information (NCBI). O le lautele oa matou faʻamatalaga e faʻatapulaʻa i faʻafitauli o le soifua maloloina o le chiropractic ma spinal. Ina ia talanoaina le mataupu, faamolemole lagona le saoloto e fesili ia Dr. Jimenez pe faafesootai matou i�915-850-0900 .

Faʻailoina e Dr. Alex Jimenez

Faʻamatala mai: Ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4342365/

Faʻamatalaga Faaopoopo Autu: Talanoaga i tua

Paʻu tuaO se tasi o mafuaʻaga sili ona taatele o le le atoatoa ma aso misia i le galuega i le lalolagi atoa. Tua i tua tiga uiga i le lona lua sili ona taatele mafuaʻaga fomai ofisa asiasiga, toatele naʻo i luga-respiratory faʻamaʻi. E tusa ma le 80 pasene o le faitau aofai o le a tofo i tua tiga a itiiti mai tasi i le taimi o latou olaga. O le tuasivi o se fausaga faigata fausiaina o ponaivi, sooga, ligament, ma maso, faʻatasi ai ma isi mea vaivai. Manua ma / pe faʻatupuina tulaga, pei o lesiaki faʻasolosolo, mafai mulimuli ane i faʻailoga o tua tiga. Taʻaloga manuʻa poʻo taʻavale faʻalavelave manuʻa manuʻa e masani lava o le tele o taimi mafuaʻaga o tua tua, peitaʻi, o nisi taimi o le faigofie gaioiga mafai ona i ai tiga taunuuga. O le mea e lelei ai, o isi togafitiga faʻafitauli, e pei ole togafitiga o le fiva, e mafai ona fesoasoani e faʻafaigofie ai le tiga i tua ile ala e faʻaogaina ai le tuasivi ma fetuʻunaʻiga o tusi, e iʻu lava ina faʻaleleia ai le tiga.

EXTRA EXTRA | TATAU FAATINO: Fautuaina El Paso, TX Chiropractor

***

Faʻataʻitaʻiga Tomai o Faʻataʻitaʻiga

O faʻamatalaga o loʻo i luga "Mea'ai Mea'ai I le Tele Sclerosis"E le o fa'amoemoe e sui ai se mafutaga ta'ito'atasi ma se fa'apolofesa fa'alesoifua maloloina agava'a po'o se foma'i laiseneina ma e le o se fautuaga fa'afoma'i. Matou te fa'amalosia oe e fai fa'ai'uga fa'alesoifua maloloina e fa'atatau i au su'esu'ega ma faiga fa'apaaga ma se tagata tomai fa'apitoa tau soifua maloloina.

Blog Fa'amatalaga & Va'aiga Talanoaga

O matou fa'amatalaga lautele e fa'atapula'a ile Chiropractic, musculoskeletal, vaila'au fa'aletino, soifua maloloina, fa'asoa etiological fa'alavelave viscerosomatic i totonu o fa'ata'ita'iga fa'apitoa, somatovisceral reflex fa'ata'ita'iga fa'amanino, fa'alavelave fa'aletonu, fa'afitauli ma'ale'ale o le soifua maloloina, ma/po'o tala fa'afoma'i aoga, autu, ma talanoaga.

Matou te tuuina atu ma tuuina atu felagolagomai falema'i faatasi ai ma tagata tomai faapitoa mai matata eseese. O fa'apitoa ta'ito'atasi e fa'atonutonuina e la latou fa'apolofesa lautele o fa'ata'ita'iga ma a latou pulega fa'atulafonoina. Matou te fa'aogaina tulafono fa'alesoifua maloloina ma le soifua manuia e togafitia ma lagolago ai le tausiga o manu'a po'o fa'aletonu o le musculoskeletal system.

O a matou vitiō, pou, mataupu, mataupu, ma malamalamaga e aofia ai mataupu tau falemaʻi, mataupu, ma mataupu e fesoʻotaʻi ma tuusaʻo pe le tuusaʻo le lagolagoina o la matou faʻataʻitaʻiga masani.*

O lo matou ofisa sa taumafai lava e tu'uina atu fa'amatalaga lagolago ma ua fa'ailoa mai su'esu'ega su'esu'ega talafeagai po'o su'esu'ega e lagolagoina a matou pou. Matou te saunia ni kopi o lagolagoina suʻesuʻega suʻesuʻega avanoa i tulafono faʻatonutonu laupapa ma tagata lautele pe a talosagaina.

Matou te malamalama o matou aofia ai mataupu e manaʻomia se faʻaopopo faʻamatalaga o le auala e ono fesoasoani ai i se faʻapitoa tausiga fuafuaga poʻo togafitiga togafitiga; o lea, ia toe talanoaina le mataupu mataupu i luga, faʻamolemole lagona le saoloto e fesili Dr. Alex Jimenez, DC, pe faʻafesoʻotaʻi i matou 915-850-0900.

Ua matou o mai e fesoasoani ia oe ma lou aiga.

faamanuiaga

Dr. Alex Jimenez D.C., MSACP, RN*, CCST, IFMCP*, CIFM*, atn*

imeli: faiaoga@elpasofunctionalmedicine.com

Laisene o se Fomaʻi o Chiropractic (DC) i Texas & New Mexico*
Texas DC Laisene # TX5807, New Mexico DC Laisene # NM-DC2182

Laisene ose Tausima'i Resitala (RN*) in Florida
Florida Laisene RN Laisene # RN9617241 ( Pule Nu. 3558029)
Tulaga Fa'atasi: Laisene Tele-Setete: Fa'atagaina e Fa'ata'ita'i i totonu 40 States*

Dr. Alex Jimenez DC, MSACP, RN* CIFM*, IFMCP*, ATN*, CCST
La'u Pepa Pisinisi Digital

Dr Alex Jimenez

Fa'afeiloa'i-Bienvenido's i la matou blog. Matou te taulaʻi i le togafitia o faʻafitauli ogaoga o le ivi ma manuʻa. Matou te togafitia foi Sciatica, Neck and Back Pain, Whiplash, Headaches, Knee Injuries, Taʻaloga Manua, Niva, Leaga le moe, Arthritis. Matou te faʻaogaina togafitiga faʻamaonia faʻapitoa e taulaʻi i le feʻaveaʻi sili ona lelei, soifua maloloina, malosi, ma le faʻatulagaina o fausaga. Matou te faʻaaogaina Fuafuaga Taumafa Taʻitoʻatasi, Tomai Faʻapitoa Faʻapitoa, Aʻoaʻoga mole-Agility, Adapted Cross-Fit Protocols, ma le "PUSH System" e togafitia ai maʻi o loʻo mafatia i manuʻa eseese ma faʻafitauli o le soifua maloloina. Afai e te manaʻo e aʻoaʻo atili e uiga i se Fomaʻi o Chiropractic o loʻo faʻaaogaina auala alualu i luma e faʻafaigofie ai le soifua maloloina atoatoa, faʻamolemole faʻafesoʻotaʻi ma aʻu. Matou te taulai atu i le faigofie e fesoasoani e toe faʻaleleia le feʻaveaʻi ma le toe faʻaleleia. Ou te fia vaai ia te oe. Feso'ota'i!

Lolomi ma faasalalauina e

Tofiga lata mai nei

Ausia le Soifua Maloloina Lelei ile Togafitiga Faaletino

Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo faigata ona feʻaveaʻi ona o tiga, leiloa o le tele o ... faitau sili

Mea'ai ma le Mafaufau i le Po: Fiafia i Mea'ai i le leva o le po

E mafai e le malamalama i le tuinanau o le po ona fesoasoani i tagata taʻitoʻatasi o loʻo 'ai e le aunoa i le po e fuafua meaʻai e faamalieina ai ... faitau sili

Ta'iala mo le Iloaina o Fa'aletonu ile Falema'i Chiropractic

E faʻafefea e fomaʻi soifua maloloina ile falemaʻi faʻapitoa ona tuʻuina atu se auala faʻapitoa e iloa ai le faʻaleagaina ... faitau sili

Masini Aloalo: Le Fa'amalositino Aofa'i Aofa'i Fa'aletino

E mafai ea e se masini foe'e ona tu'uina atu se toleniga i le tino atoa mo tagata ta'ito'atasi e fia fa'aleleia le malosi? Aloalo… faitau sili

Muscle Rhomboid: Galuega ma le Taua mo Tulaga Soifua Maloloina

Mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo nonofo i taimi uma mo galuega ma faʻavaivai i luma, e mafai ona faʻamalosia le rhomboid ... faitau sili

Fa'amama'i le malosi o musele Adductor fa'atasi ai ma le MET Therapy

E mafai e tagata taʻalo taʻalo ona faʻaogaina MET (muscle energy techniques) togafitiga e faʻaitiitia ai aʻafiaga e pei o tiga o ... faitau sili