ClickCease
+ 1-915-850-0900 spinedoctors@gmail.com
Page Filifilia

Neurology Clinical

Back Clinical Clinical Neurology Support. El Paso, TX. Chiropractor, Dr. Alexander Jimenez e talanoaina togafitiga faafomaʻi. O Dr. Jimenez na te maua se malamalamaga sili atu i le suʻesuʻeina o mea e masani ai ma faitioga masani a le neurology, e aofia ai le maʻi tigaina, vavao, vaivaiga, faʻalavelave, ma ata. O le taulaiga o le ai luga o le pathophioiology, symptomatology, ma le puleaina o tiga e fesoʻotaʻi ma le ulu o le ulu ma isi faʻasologa o neurologic, faʻatasi ai ma le gafatia e iloa ai faʻamaoni mai faʻamaʻi pipisi.

O la matou fa'afoma'i fa'apitoa ma sini patino o le fesoasoani lea i lou tino e fa'amalolo fa'alenatura i se faiga vave ma lelei. I nisi taimi, e foliga mai o se auala umi; ae ui i lea, faatasi ai ma la matou tautinoga ia te oe, e mautinoa lava o se malaga fiafia. O le tautinoga ia te oe i le soifua maloloina o le, aua neʻi mou atu la matou sootaga loloto i tagata taʻitoʻatasi o matou gasegase i lenei faigamalaga.

A faʻamaloloina lou tino, o le a e taunuʻu atu i le tulaga o loʻo malosi ai lou tino. Matou te mananaʻo e fesoasoani ia te oe e ola i se olaga fou ma faʻaleleia atili. I le 2 tausaga talu ai a o suʻesuʻe ma suʻesuʻe metotia ma le faitau afe o tagata mamaʻi ua matou aʻoaʻoina le mea e aoga lelei i le faʻaititia o tiga aʻo faʻateleina le malosi o le tagata. Mo tali i so'o se fesili e te ono iai fa'amolemole vala'au Dr. Jimenez ile 915-850-0900.


Benign ma Sinister ituaiga o ulu tiga

Benign ma Sinister ituaiga o ulu tiga

Headaches e masani ona taatele le soifua maloloina, ma e toatele tagata latou te togafitia i latou lava e ala i le faʻaaogaina o meainu, inu vai inu, malolo, pe na o le faatalitali foi mo le tiga o le ulu e alu na o ia. I le avea ai o se mea moni, o le tiga o le ulu o se tasi lea o mafuaʻaga sili ona taatele mo asiasiga a ofisa o fomaʻi.

 

E toetoe lava o tagata uma o le a feagai ma le tiga o le ulu i se taimi o le latou olaga. Ole tele ole ulu e le mafua mai i tulaga ogaoga pe leaga foi. Peitaʻi, e malamalama tagata i le popole pe a fai o le ulu e eseʻese lagona, pe latou te matuaʻi ogaoga, aemaise lava pe le masani ai i soʻo se isi lava faiga. Ae, o le sili ona taatele popolega o le o le ulu ulu atonu o se faʻailoga o se mafuaʻaga soifua maloloina mataupu, pei o le faiʻai tumo.

 

O le mataupu o loo taua i lalo e talanoaina ai le ulu o le ulu i taimi uma. O loʻo faʻamatalaina ai ituaiga ituaiga o ulu tiga e te ono oo i ai ma faʻamatalaina na tulaga e seasea tupu e ono tupu ai le tiga o le ulu ona o se maʻi matuia.

 

Ituaiga o ulu tiga

 

O le ulu o le ulu e mafai ona faʻavasegaina e avea ma matāʻupu muamua, pe mafai ona vaʻavaʻaina o se mea maualuga, o lona uiga o latou o se itu o le isi manua poʻo le tulaga.

 

O se fomaʻi polofesa e mafai ona masani ona fuafuaina le mafuaʻaga o ou ulu tiga mai le tautala ia te oe ma suʻesuʻeina oe. A latou maua le mafuaʻaga o le a ia te oe le agavaʻa e filifili ai le sili togafitiga togafiti mo lou ulu tiga faʻailoga. E ono faʻaaofia ai le tagofia o fualaʻau pe a e maua le ulu o le ulu, inuina o vailaʻau i aso uma e taofi uma ai, ma / poʻo le taofi foʻi o vailaʻau o loʻo e inuina. E iai taimi, e ono manaʻomia ai nisi faʻamaoniga e teʻi ai le mafaufau, e teteʻe ai i faʻamaoniga ogaoga. O togafitiga faʻafomaʻi ma togafitiga faʻamalositino e masani ona faʻaaogaina e fesoasoani ai ile togafitia o le ulu. Lalo, o le a tatou talanoaina ituaiga eseese o ulu.

 

Peraimeri Peraimeri

 

O masani masani o le ulu o le ulu, i le mamao, o le maʻemaʻega o le ita ma migraines.

 

Tenisi ulu o le ulu

 

O le feteʻenaʻi o ulu o le ulu e masani ona lagonaina o se fusi faataamilo i le muaulu. Atonu latou te tumau mo le tele o aso. Latou te ono lelava ma le lelei, ae latou te le masani ona faʻalavelaveina le moe. Tele o tagata e mafai ona faʻaauau pea ona galulue ma le le mautonu ulu. O nei mea e masani ona i ai le agaʻi atu i le leaga a o agaʻi atu le aso, ae ui i lea, e le masani ona atili ai ona leaga i faʻamalositino gaioiga, e ui e le o se mea ese le faʻaeteete i malamalama susulu poʻo le pisapisao.

 

Migraines

 

O migraines o laʻau masani o le ulu tiga. O se migraine masani e faamatalaina o se lagona ootia. O le ulu o le ulu e tasi le itu, o le ulu o le ulu ma le ulu tiga e te lagona ai le maʻi o loʻo sili atu ona faʻataunuʻuina e faʻataunuʻu pe a faʻatusatusa i se isi lava mea. E masani lava ona ogaoga le tele o migraines ina ia le mafai ai. O nisi tagata o le a manaomia le alu e moe e moe mai a latou mea leaga.

 

Manua o le kulupu

 

O ulu o le kulupu e matua ogaoga le tiga o le ulu, o nisi taimi e taua o le "ita ulu". Latou te tutupu i fuifui, masani i aso uma mo ni nai aso poʻo ni vaiaso. Ona latou mou atu lea mo vaiaso i le faaiuga. O nei ituaiga o ulu o le ulu e seasea ma e masani lava ona tupu aemaise lava i tagata matutua tagata ulaula. O latou ogaoga, tasi itu o le ulu, e matua le mautonu, o lona uiga latou te taofi galuega masani. E masani ona faamatalaina i latou e le sili ona leaga o le tiga na latou lagonaina. O ulu o le kulupu e masani ona tasi itu. O tagata mamaʻi e masani ona i ai se lanu mumu mūmū i le isi lima, o le gutu o le isu ma le efuefu paʻu.

 

Taʻaloga Tigā Tuai

 

O le le fiafia tele o le ulu (poʻo le maʻi masani i aso taitasi) e masani ona mafua mai i le maso o le tino i tua o le ua ma aafia ai tamaitai i taimi uma nai lo alii. O lona uiga o le faafitauli o le faʻaauau ma faifaipea. O nei ulu ulu e mafai ona tupu ona o le manua o le ua po o le vaivai ma e ono ono tigaina i fualaau faasaina / togafitiga. O se ulu tiga e tupu toetoe lava o aso uma mo 3 vaiaso poʻo le sili atu ua lauiloa o se maʻi masani i aso taʻitasi pe o le gasegase masani o le loto tiga.

 

Fomaʻi-Faʻasalaga Faʻanoanoa

 

Vailaau-soona ulu ulu poʻo vailaʻau-faʻaosoina leaga, o se le lelei ma umi-umi ulu. E aumaia e ala i le inuina o vailaʻau e masani lava ona faʻaaoga mo ulu tiga. Ae paga lea, pe a fai o vailaʻau e fai ma masani mo ulu o le ulu, e tali le tino e ala i le fausiaina o ni tiga tiga i le faiʻai. I le iuga, o lagona tiga e matua tele naua o le ulu avea sili-maaleale ma le ulu tiga o le a le alu ese. Tagata taʻitoʻatasi o loʻo tiga le ulu e masani ona faʻateleina le aofaʻi o vailaʻau e faʻataʻitaʻi ma lagona ai le sili atu. Ae, atonu e masani ona leva ona le toe galulue le au fualaʻau. Vailaʻau-soona ulu ulu o le sili ona masani ai mafuaʻaga o le lona lua ulu.

 

Manua Tuʻu / Faʻanoanoa Feusuaiga

 

O le tiga tele o le ulu tiga o le ulu e fesoʻotaʻi ma faʻamalositino gaioiga. Atonu e vave ona oʻo ia latou i le maeʻa ai o se galuega mamafa e pei o le tale, tamoʻe, ma feusuaʻiga, ma le faʻamalosi o le manava. Latou te masani ona masani ai e tagata mamaʻi o loʻo i ai foi migraines, poʻo latou e aiga ma migraine.

 

O le ulu e fesoʻotaʻi ma feusuaʻiga faʻapitoa popole tagata mamaʻi. E mafai ona tupu a o amata feusuaiga, i le orgasm, pe mulimuli i feusuaiga. O le ulu i le orgasm o le a sili ona taatele ituaiga. E masani lava ona matuitui, i tua o le ulu, i tua o mata poʻo mea uma. Latou te tumau pe a ma le luasefulu minute ma e le masani a o se faʻailoga o seisi lava faʻavae o soifua maloloina mataupu poʻo faʻafitauli.

 

O le tiga o le mafaufau ma le feusuaʻi, e le masani ona avea ma faʻailoga o ni faʻafitauli ogaoga. I nisi taimi, e mafai ona avea latou ma faʻailoga o loʻo iai se alatoto toto i luga o le faiʻai. O lona iʻuga, afai e faʻailogaina ma toe fai, e atamai le talanoa e uiga ia latou ma lau fomaʻi fomaʻi.

 

Pepa Faʻailoga Peraimeri

 

Peraimeri tiga ulu e masani ona taʻua o le "aisa-piki ulu" poʻo le "idiopathic nunuʻa ulu". O le upu "idiopathic" o loʻo faʻaaogaina e fomaʻi mo se mea e sau e aunoa ma se mafuaʻaga manino. Nei puʻupuʻu, tui ulu ulu e matua faʻafuaseʻi ma matuia. Latou masani masani i le va o le 5 ma le 30 sekone ma latou tutupu i soʻo se taimi o le ao po o le po. Latou te lagona e pei o se maʻai mea, pei o se aisa pikiina, o loʻo mau i totonu o lou ulu. E masani ona tupu i totonu pe i tua atu o taliga ma latou i nisi taimi e taufaʻafefe. E ui lava e le o migraines latou sili atu taatele ia i latou oe mafatia mai migraines, toetoe lava o le afa o tagata taʻitasi o loʻo mauaina migraines o loʻo matua tuʻia ulu.

 

E tele lava ina latou lagona i le nofoaga i luga o le ulu lea e iai se mea e tupu ai le gasologa. O le ulu o le Peraimeri e pupuu tele e tausi ai, e ui lava e ono faʻaititia le numera o vai e puipuia ai migraine.

 

Hemicrania Continuation

 

Hemicrania Continua o se tele masani masani o le ulu tiga. E masani ona faʻatupuina se tiga faifai pea ae suia i le tasi itu o le faiʻai. O le tiga e masani lava ona faʻaauau pea ma vaega o tiga ogaoga, lea e mafai ona tumau i le va o le 20 minute ma ni nai aso. I taimi na o tiga ogaoga tiga atonu e i ai isi faʻailoga, pei o le faʻasusu poʻo le mumu o le mata, tafe pe poloka isu, ma le faʻamaligiina o le laumata, faataamilo tonu lava le itu e tasi ma le leaga. Tutusa ma migraine, atonu foi e i ai le nofouta i malamalama, lagona maʻi, pei o le niniva, ma maʻi, pei o le puaʻi. E le alu 'ese le ulu ae atonu e iai taimi e leai ai ni ou tiga. Hemicrania Continua ulu tiga tali atu i vailaʻau taʻua indometacin.

 

Natura Neurogia

 

Trigeminal neuralgia mafua ai tiga tiga o foliga. O le tiga e aofia ai puʻupuʻu niniʻi o le eletise e pei o lagona i foliga, aemaise lava i le vaega o mata, isu, ulu, ulu, laugutu poʻo vae ma lima. E masani a tasi le itu ma sili ona taatele i tagata ua ova ma le 50 tausaga. E ono faʻaoso e le paʻi poʻo se savili malu ile laualuga o le eleele.

 

Loto o loʻo tupu

 

Mai lea taimi i lea taimi, o le ulu o le ulu o loʻo i ai mafuaʻaga autu, ma o le togafitia o le tiga o le ulu e aofia ai le togafitia o le mafuaaga. E masani lava ona fefefe tagata taʻitoʻatasi e mafua mai i se gasegase tuga, poʻo le toto maualuga. O nei mea uma o ni mafuaʻaga le masani ai o le maʻi tigaina, o le maualuga o le toto maualuga e mafua ai ona leai ni faailoga i soo se auala.

 

Vailaau Mataʻutia, Vailaʻau Faʻatau ma Mea Faʻatino Aveesea

 

O ulu o le ulu e mafai ona mafua ona o se vailaau, poʻo le tosoina, mo se faʻataʻitaʻiga:

 

  • O le monoxide o le carbonbon, e faia i le vevela o le kesi lea e le lelei le faʻaleleia
  • O le inuina o le ava malosi, ma le ulu tiga e masani lava ona tupu i le taeao mulimuli ane
  • Le lava le malosi o le tino poʻo le faʻamalaina

 

Tigā ona o le Faʻatuina o Painiga

 

O nisi ulu o le ulu atonu e mafua mai i le tiga i se isi vaega o le ulu, e pei o le taliga po o le tiga o le nifo, tiga i le auvae ma le tiga i le ua.

 

Sinusitis o se mafuaʻaga masani o le ulu tiga. O sinisi o "pu" i le ulupoo o loʻo iai e taofi ai mai le mamafa tele mo le ua e fealuaʻi ai. O loʻo lainaina latou i mucous membrane, e pei o le ufiufi o le isu, ma o le mea lea e afua ai le pupū e tali atu ai i le malulu poʻo le allergy. O le liner membrane e fulafula foʻi ma mafai ona poloka le alavai o le puta mai fafo. Na mulimuli ane avea ma taʻei ma siama, mafua ai le ulu ulu. O le tiga o le sinusitis e masani ona lagonaina i le pito i luma o le ulu ma faapena foi i foliga po o nifo.

 

E tele taimi e lagona ai le tiga o foliga i le vevesi, aemaise lava i lalo ifo o mata i autafa o le isu. E mafai ona e iai se isu mafiafia ma o le tiga e sili atu ona leaga pe ae punou i luma. O le sinusitis gasegase o le ituaiga lea e sau vave i luga faatasi ma se mea e mālūlū ma vevela. E mafai ona e maua le vevela ma e tele gaioiga. O le gasegase masani e mafai ona mafua mai i le allergy, e ala lea i le faʻaaogaina o le puluvaga poʻo le sinusitis matuia e le faʻamautuina. O agasala e avea ma faʻamaʻi pipisi ma faʻafeiloaʻi i luga o le tino i taimi uma. O mea o loʻo i totonu o lenei fatuga atonu e mamafa ae masani ona le aafia.

 

O le glaucoma gasegase e mafai ona mafua ai le ulu tiga. I lenei tulaga, o le mamafa i totonu o mata e alu faafuasei ma o lenei mea e mafua ai se teteʻe ma le tiga matuitui i tua o le mata. E oʻo lava i le vaʻavaʻai e mafai ona lagona le faigata e paʻi i ai, o le mata e mumu, o le pito i luma o mata, poʻo le pene, e foliga mai o le puaoa ma o le vaai e masani ona paʻu.

 

O a ituaiga o ulu tiga e matautia pe taua?

 

O ulu uma e le fiafia ma o nisi, e pei o le ulu mai le faʻaaogaina o vailaʻau, e ogaoga i le lagona e faʻapea, afai e le togafitia saʻo e le mafai ona aluese. Ae o nai ulu ulu o ni faailoilo ogaoga ogaoga. O mea e le masani ai, i le tele o tulaga e seasea lava. O ulu tiga matautia e masani lava ona tupu faafuasei, ma iu lava ina faateleina le leaga i le taimi. E sili ona taatele i tagata matutua. E aofia ai mea nei:

 

Faʻafefe i le Brain (Subarachnoid Haemorrhage)

 

Subarachnoid le faʻasalaga o se tulaga ogaoga lea e tupu pe a tulaʻi se tamai toto i luga o le mafaufau. O tagata maʻi e atiaʻe se ulu tuga ma le ua malo ma e ono le iloa. O se mafuaaga e le masani ai o le maʻi tigaina.

 

Meningitis ma Faʻi pipisi

 

O le maningitis o le faʻamaʻi pipisi o siama ma luga o le fofo ma le encephalitis o le faʻamaʻi o le faiʻai lava ia. O faʻamaʻi pipisi e mafai ona mafua mai i siama e taʻua o siama, siama poʻo parasite ma latou te le maua se faʻafetai. Latou te mafua ai se tiga tuga, ma le le mautonu. E masani lava, e ono lagona e tagata gasegase maʻi pe vili ma e le mafai ona uila moli, o se mea e taʻua o le photophobia. E masani ona i ai se uaua malosi, e faigata tele i lau fomaʻi ona maua le malosi e punou ai le ulu i lalo ina ia paʻi le auvae i le pusa, e tusa lava pe e te taumafai e malolo. O tagata maʻi e masani foi ona le fiafia, iloa le vevela, vevey ma le tele o lagona maʻi.

 

Giant Cell Arteritis (Temoral Arteritis)

 

Giant cell arteritis (temporal arteritis) e masani lava ona vaaia i tagata e ova atu ma le 50 tausaga le matua. E mafua mai i le fulafula, poʻo le fulafula, o alatoto i malumalu ma tua o mata. E mafua ai le tiga o le ulu i tua atu o le muaulu, e taʻua foi o le sinus ulu. Masani lava o le toto ala i le muaulu e agamalu ma tagata faʻapitoa iloaina tiga mai le ulu pe a latou selu o latou lava lauulu. E masani ona sili atu le tiga ile lamulamu. E faigata le arteritis le tumau ona a le togafitia e mafai ona faʻafuaseʻi ona le toe pupula mata. Togafitiga e i ai ma le vasega o vailaʻau. O le manaʻoga e tausia nei vailaʻau e masani ona vaʻaia e le GP e ala ile suʻega ile toto, ma e masani ona manaʻomia ile tele o masina.

 

Tumors faiai

 

O maʻi o le paʻu o se mea le masani ai o le tiga o le ulu, e ui lava o le tele o tagata gasegase e umi taimi, ogaoga poʻo le tiga o le ulu ua amata ona popole pe o le mafuaaga lenei. O le maʻi paʻu e mafai ona taʻitaʻia ai le ulu. E masani lava ona i ai le tigā o le faiʻai i luga o le ala mai i le taeao, sili atu le leaga i le nofo i luga, ma le faasolosolo malie le leaga i lea aso ma lea aso, e le faigofie ma e le mou ese. E mafai i nisi taimi ona sili atu ona leaga i le tale ma le seneezing, e pei ona afaina ai le sinusina ma le le mautonu.

 

O afea e tatau ai ona ou popole e uiga i se maʻi tigaina?

 

Ole tele ole ulu e leai se mafuaʻaga autu mafuaʻaga. Peitaʻi, ua aʻoaʻoina polofesa mo le soifua maloloina e fesili atu ia te oe e uiga i faʻailoga ma faʻailoga e ono fautuaina ai lou ulu tiga manaʻomia nisi faʻamaoniga, tau lava ina ia mautinoa e leai se mea ogaoga.

 

O mea e ono fautuaina ai i lau fomaʻi ma le tausimaʻi o lou ulu tiga ono manaʻomia faʻaopopo iloiloga aofia ai mea nei. Latou te le o faʻapea o lou ulu tiga ogaoga pe leaga, ae latou faʻalia o le fomaʻi polofesa ono manaʻo e faia nisi faʻaopopo iloiloga ia mautinoa pe afai:

 

  • E tele naua lou ulu i le tolu masina talu ai.
  • O ou ulu ulu o loʻo faʻalavelave ma eo mai faatasi ma le vevela vevela poʻo le fiva.
  • O ou ulu ulu e amata faʻafuaseʻi.
  • Ua e atiina ae ni faʻafitauli i le tautala ma le paleni faʻapea foi ma le tiga o le ulu.
  • Ua e atiaʻe ni faʻafitauli i ou mafaufauga poʻo suiga i lau amio poʻo uiga faʻapitoa e faaopoopo i le maʻi tiga.
  • Ua e le mautonu pe palapala i luga ma lou ulu.
  • O lou ulu faʻalelei na amataina pe ae faʻamaʻei, faʻanoanoa pe faʻanoanoa.
  • O lou ulu tiga e sili atu ona leaga pe ae nofo pe tu.
  • O lou ulu faʻafesoʻotaʻi e fesoʻotaʻi ma le mumu poʻo le tiga.
  • O lou ulu tiga e le pei o se mea na e i ai muamua.
  • E iai sau faʻatalanoaga e le mafaamatalaina faʻatasi ma le faʻaleagaina.
  • E maualalo lou faʻamaʻi, mo se faʻataʻitaʻiga, pe a iai oe i le HIV, poʻo oe e uiga i le fomaʻi faʻamaʻi poʻo le puipuia o fualaau faʻasaina.
  • Ua i ai pe ua i ai se ituaiga o kanesa lea e mafai ona salalau i le tino atoa.

 

Dr-Jimenez_White-Coat_01.png

Dr. Alex Jimenez's Insight

O le ulu o le tino e masani lava ona masani ai le soifua maloloina e aafia ai le toatele o tagata i le salafa o le lalolagi. E ui o le tele o taimi, o le tiga o le ulu lea e faʻamatalaina e leai se isi na tupu muamua muamua, e masani ona avea ma popolega. E tele ituaiga o ulu tiga e mafai ona mafua mai i le tele o manuʻa ma / poʻo tulaga faʻavae. I le avea ai o se tagata tomai faapitoa i le soifua maloloina, e taua le mafai ona fuafua i le va o le leaga poʻo le matautia o ituaiga o ulu o le ulu ma ituaiga o ulu o le ulu, ina ia mafai ai ona faia se filifiliga sili ona lelei togafitiga. E ala i le faʻamaonia lelei o le faʻapogai o le ulu o le maʻi, e mafai ona togafitia togafiti leaga ma leaga o le ulu.

 

lagona

 

O le tele o ulu o le ulu, ae le lelei, e le afaina ma tali atu i togafitiga eseese, e aofia ai togafitiga faafomaʻi. Migraine, o le tiga o le ulu o le ulu ma togafiti o fualaau oona e taatele. O le toatele o tagata lautele o le a mauaina se tasi pe sili atu foi o nei mea. O le galue tonu i le mafuaʻaga autu o soʻo se ulu o le ulu e ala i talanoaga ma lau fomaʻi o le auala aupito sili lea e foia ai. E mafai ona atiaʻe se faʻauluʻaga tumau poʻo le faʻavaivai pea e ala i le tagofia o fualaau faasaina ma / poʻo vailaʻau na e ave e faʻaumatia ai lou ulu. E mafai e lau fomaʻi ona lagolagoina oe e ala i le faiga o le faʻamavaeina o mea e faʻaaogaina pe a tupu lena.

 

O le ulu o le ulu, e le o se taimi e tupu ai, o se faʻamatalaga o se maʻi tuga ogaoga pe ogaoga foi, ma o le tele o ulu o le ulu na o ese latou lava.

 

Afai e i ai le tiga o lou ulu e le masani ai mo oe ona tatau lea ona e talanoaina ma lau fomaʻi. E tatau foʻi ona e talanoa i lau fomaʻi e uiga i le tiga o le ulu e sili ona ogaoga poʻo le aʻafia ai o au gaioiga masani, o mea e fesoʻotaʻi ma isi faʻailoga, pei o le maʻi poʻo vaivaiga, ma mea e faʻafiafia ai lou ulu, a e maise pe a ova ma le 50 tausaga le matua. I le iuga, talanoa i taimi uma i se fomaʻi polofesa pe a fai e te le tumau le taeao ulu tiga o loʻo i ai mo le tusa ma le tolu aso pe ua amata ona faasolo ina sili atu ona leaga.

 

Manatua o ulu ulu o le a le tupu i tagata e:

 

  • Foʻia lelei o latou tulaga popole.
  • Taumamafa i se paleni paleni masani.
  • Faʻaaoga faʻamalosi masani masani.
  • Taulaʻi i le faʻagasolo ma le fatu.
  • Taʻu i luga o ni aluga se lua pe itiiti.
  • Inu le tele o vai.
  • Ia tele le moe.

 

Soʻo se mea e mafai ona e faia e faʻaleleia atili ai se tasi poʻo le sili atu o nei itu o lou olaga o le a faʻaleleia atili ai lou soifua maloloina ma lou soifua manuia ma tipi ai i lalo le numera o ulu tiga oe maua. Faʻamautinoa e saili le talafeagai togafitiga faʻafomaʻi mai se agavaʻa ma poto masani soifua maloloina polofesa i le tulaga o le ogaoga tiga ulu e le pei o se mea na e i ai muamua. O le lautele o a matou faʻamatalaga e faʻatapulaʻaina i le faʻasolosolo faʻapea foi ma manuaga tuga ma tulaga. Ina ia talanoaina le mataupu, faʻamolemole lagona le saoloto e fesili ia Dr. Jimenez pe faʻafesoʻotaʻi mai matou i le915-850-0900 .

 

Faʻailoina e Dr. Alex Jimenez

 

Green-Call-Now-Button-24H-150x150-2-3.png

 

Aʻoaʻoga Faʻaopoopo: Paʻu Paʻa

 

Paʻu tua o se tasi lea o mafuaʻaga sili ona taatele mo le le atoatoa ma ua misia aso ile galuega i le lalolagi atoa. I le avea ai o se mea moni, o le toe foi o le tiga ua mafua ona o le mafuaaga lona lua sili ona taatele mo asiasiga a ofisa o fomaʻi, e sili atu nai lo na o siama maualuga-respiratory infection. Pe a ma le 80 pasene o le faitau aofaʻi o le a oʻo i se ituaiga o tiga i tua e le itiiti ifo ma le tasi i le taimi atoa o lo latou olaga. O le tuilaʻau o se faʻalavelave faʻapitoa lea e faia i ponaivi, sooga, liga ma maso, faatasi ai ma isi masini mumu. Ona o lenei mea, manuaga ma / poʻo tulaga faʻapitoa, pei o siaki faʻasolosolo, e mafai ona oʻo atu ai i faʻamaoniga o le tigā mulimuli. O manuʻa o le taʻavale poʻo faʻalavelave faʻafuaseʻi faʻafuaseʻi faʻafuaseʻi o manuʻa e tele lava ina mafua ona o tiga i tua, ae ui i lea, o nisi taimi o le faigofie o gaioiga e mafai ona i ai ni taunuuga tiga. O le mea e lelei ai, o isi togafitiga togafitiga, e pei o le togafitiga o le chiropractic, e mafai ona fesoasoani e faʻafilemu ai le tiga e ala i le faʻaaogaina o fetuunaiga o le ogatotonu ma le faʻaaogaina o le tusi lesona, faʻamalosia ai le faʻamalosi o le tiga.

 

 

 

blog blog ataata pepa lapopoa

 

FAATINO TUSI FAʻAMATALAGA: Faʻafoega o le Paʻu i Lalo

 

NISI ATILI: ATILI FAʻAMATALAGA: `` Paʻu Faʻamaʻi & Togafitiga

 

Fomaʻi Cerebral and Crop Treatment | El Paso, TX. | Vitio

Fomaʻi Cerebral and Crop Treatment | El Paso, TX. | Vitio

Robert "Bobby" Gomez na fanau mai ma le cerebral palsy. Ua faamatalaina e Bobby ona lagona e pei o se tagata ua tuulafoaiina, na tuputupu ae ma le faaletonu, ae na te faamatalaina le tele o mea e mafai ona ia ausia pe a le manatu faatauvaa ia te ia. A o faamatalaina e Robert Gomez le leai o se faaletonu ona o lona supa cerebral, sa mafatia o ia i le tiga ma le utiuti o le gaoioi. O le taimi lena na ia filifili ai e saili togafitiga faʻamaʻi ma Dr. Alex Jimenez ma maua ai le tele o fesoasoani nai lo le mea na ia faʻamoemoeina. E ala i fetuunaiga o le ivi, togafiti tusi, ma faʻataʻitaʻiga toe faʻaleleia, ua toe maua ai e Robert "Bobby" Gomez se gaioiga ma ua faʻaitiitia ai faʻamaoniga o tiga. Ua fautuaina e Bobby Dr. Jimenez o le filifiliga e le o se taotoga mo tua tiga ma fa'amalosia isi ina ia a'oa'oina i latou lava ile supa ole cerebral.

Togafitiga faʻamaʻi mo le faʻamaʻi pipisi

 

supa Cerebral ose faaletonu tumau e aliali mai i le amataga o talavou. O fa'ailoga ma fa'ailoga e eseese i tagata. O auga masani e aofia ai le le lelei o le faamaopoopoina, maso malo, vaivai, ma tetete. Atonu e iai ni fa'afitauli i lagona, va'ai, fa'alogo, foloina, ma tautala. E masani lava, o pepe e maua i le cerebral palsy e le ta'avale, nofo, savali pe fetolofi i le vave o isi tamaiti o latou vaitausaga. O isi fa'ailoga e mafai ona aofia ai le faoa faamalosi ma fa'afitauli i mafaufauga po'o mafaufauga, lea e tupu i le tusa ma le tasi vaetolu o tagata e maua i le cerebral palsy. E ui o fa'ailoga e mafai ona iloa atili i nai tausaga muamua o le olaga, o fa'afitauli fa'avae e le fa'ateteleina. O le supa cerebral e mafua ona o le faaletonu o le tuputupu aʻe poʻo le faʻaleagaina o vaega o le faiʻai e pulea ai le gaioiga, paleni, ma le tu. O le tele o taimi, o faʻafitauli e tupu i le taimi o le maitaga; ae ui i lea, e mafai foi ona tupu i le taimi o le fanau mai po o le taimi lava e fanau mai ai.

cerebral palsy el paso tx.

Ua faamanuiaina i tatou e tuuina atu El Paso's Premier Wellness & Manua Care Clinic ia te oe.

O a matou tautua e faʻapitoa ma e taulaʻi atu i manuʻa ma le toe faʻaleleia o le faagasologa. O a tatou vaega o galuega e aofia ai Soifua Maloloina & Meaʻai paleni, Faʻanoanoa Faʻanoanoa, manua o le Tagata Lava, Tausiga i Faalavelave Faʻafuaseʻi, Manua o Galuega, Faʻasalaga Mulimuli, Lalo Tua Paʻu, Paʻu Paʻu, Manulele o Migraine, Taʻaloga Taʻaloga, Severe Sciatica, Scoliosis, Vaefaʻatauaʻiga Faʻataʻatia, Fibromyalgia, Faʻailoga Faʻanoanoa, Faʻasalaga Faʻamalosi, ma Manuaga Faʻamatalaga.

I le El Paso's Chiropractic Rehabilitation Clinic & Integrated Medicine Center, matou te taulai atu ma le naunautai i le togafitia o tagata gasegase pe a maeʻa manuʻa faʻalavelave ma faʻamaʻi tiga masani. Matou te taulaʻi i le faʻaleleia atili o lou tomai e ala i le fetuutuunai, feʻaveaʻi, ma polokalame faʻamalosi e faʻafetaui mo vaitausaga uma ma le le atoatoa.

Fa'amolemole lagona le saoloto e lesitala ma fa'asoa pe afai na e fiafia i lenei vitio ma ua matou fesoasoani ia te oe.

Faʻafetai & Faʻamanuia Le Atua.

Dr. Alex Jimenez DC, CCST

Facebook Clinical Page: www.facebook.com/dralexjimenez/

Facebook Sports Page: www.facebook.com/pushasrx/

Facebook Manuaga Itulau: www.facebook.com/elpasochiropractor/

Facebook Neuropathy Itulau: www.facebook.com/ElPasoNeuropathyCenter/

Facebook Fitness Center Page: www.facebook.com/PUSHftinessathletictraining/

Yelp: El Paso Rehabilitation Center: goo.gl/pwY2n2

Yelp: El Paso Clinical Center: Togafitiga: goo.gl/r2QPuZ

Molimau a le Falemaʻi: www.dralexjimenez.com/category/testimonies/

faamatalaga:

LinkedIn: www.linkedin.com/in/dralexjimenez

Nofoaga Tau Falemai: www.dralexjimenez.com

Nofoaga Faʻasalaga: patinoinjurydoctorgroup.com

Taaloga Taʻaloga Taaloga: chiropracticscientist.com

Tuatusi tuatusi Site: elpasobackclinic.com

Nofoaga Faʻafouina: www.pushasrx.com

Malosi & Meaʻai: www.push4fitness.com/team/

Pinterest: www.pinterest.com/dralexjimenez/

Twitter: twitter.com/dralexjimenez

Twitter: twitter.com/crossfitdoctor

Togafitiga Falemai Falemai: Herniated tisiketi Togafitiga & Toe Faaleleia

Faiga Faʻavae Ma Le Tulafono a 4 | El Paso, TX.

Faiga Faʻavae Ma Le Tulafono a 4 | El Paso, TX.

Le tulafono a 4 o le faiʻai faiva: o se metotia faʻafaigofie mo le malamalama i le faiva o le faiva ma le mafaufau fomaʻi vascular
faʻafitauli mo le tagata e le o le neurologist.

Le Tulafono a le 4 & Le Brainstem

The rule of 4 is a simple method developed to help �students of neurology� to remember the anatomy of the brainstem and thus the features of the various brainstem vascular syndromes. As medical students, we are taught detailed anatomy of the brainstem containing a bewildering number of structures with curious names such as superior colliculi, inferior olives, various cranial nerve nuclei and the median longitudinal fasciculus. In reality when we do a neurological examination we test for only a few of these structures. The rule of 4 recognizes this and only describes the parts of the brainstem that we actually examine when doing a neurological examination. The blood supply of the brainstem is such that there are paramedian branches and long circumferential branches (the anterior inferior cerebellar artery (AICA), the posterior inferior cerebellar artery (PICA) and the superior cerebellar artery (SCA). Occlusion of the paramedian branches results in medial (or paramedian) brainstem syndromes and occlusion of the circumferential branches results in lateral brainstem syndromes. Occasionally lateral brainstem syndromes are seen in unilateral vertebral occlusion. This paper describes a simple technique to aid in the understanding of brainstem vascular syndromes.

Soʻo se taumafaiga e faʻafaigofie mea e ono afaina ai i latou e fiafia i faʻamatalaga ma ou vave faatoese atu i tagata faʻataʻitaʻi i totonu oi tatou, ae mo le sili atu i le 15 tausaga o lenei manatu faigofie ua fesoasoani i le tele o tamaiti aʻoga ma tagata malamalama, masani mo le taimi muamua, brainstem anatomy ma faʻamaʻi faʻasoifua maloloina e aʻafia ai.

I le Tulafono o le 4 There Are 4:
  1. There are 4 structures in the �ogatotonu� beginning with M.
  2. E i ai ni fausaga 4 i le itū amata i S.
  3. E i ai ni neula o le DNNUMX i le medulla, 4 i le pons ma le 4 i luga aʻe o le pons (4 i le ogatotonu).
  4. O le 4 motor nuclei o loo i le ogatotonu o laina ia e vaevae tutusa i le 12 sei vagana ai 1 ma 2, o 3, 4, 6 ma 12 (5, 7, 9 ma 11 o loʻo i totonu o le brain brain).

Afai e mafai ona e manatuaina nei tulafono ma iloa pe faapefea ona suʻeina le tino o le tino, aemaise lava le nuanua, ona mafai ai lea ona e iloa lelei le faiʻai o le tino ma le faigofie.

brainstem el paso tx.

O le ata 1 ua faaalia ai se vaega o le brain brain, i lenei tulaga i le maualuga o le medulla, ae o le manatu o 4 pito i tua ma 4 medial structures e faatatau foi i pons, na o le 4 medial structures e fesootaʻi ma midbrain vasromes syndrome.

brainstem el paso tx.

O le 4 Faʻatulagaga Faʻatulagaina & O le Fesoʻotaʻiga Faʻapea o:
  1. le Mauala ala (poʻo le corticospinal tract): faʻasolosolo i tua o le lima ma le vae.
  2. le Medial Lemniscus: faʻasolosolo lalata o le vibration ma le faʻalelei i le lima ma le vae.
  3. le Mfaʻamatalaga umi umi fasciculus: faʻasalalauga faʻapipiʻi-faʻapipiʻi ophthalmoplegia (toilalo o le faʻafeiloaʻiga o le mata i luga o le isu ma le nystagmus i le isi itu ao foliga mai i le va o le tino).
  4. le MOtot nucleus ma nasu: o le leai o le nuanua o loʻo faʻaleagaina (3, 4, 6 poʻo 12).
O le 4 Faʻatulagaina Faʻalautele & O le Fesoʻotaʻiga Faʻafitauli o:
  1. le Sala i pinocerebellar: faʻataʻitaʻiga ata o le lima ma le vae.
  2. le Spine pinothalamic: i le fesuiaiga o le tiga ma le vevela e aafia ai le lima, vae ma seasea lava le ogalaau.
  3. le Sfaʻataʻitaʻiga o le 5th: faʻafouina o le tiga ma le vevela i luga o foliga i le tufatufaina o le namele o le 5th (o lenei puʻupuʻu o se fausaga uumi umi e faʻalautele i le pito i luga o le pons lalo i totonu o le medulla).
  4. le Sympathetic pathway: ipsilateral Horner�s syndrome, that is partial ptosis and a small pupil (miosis)

These pathways pass through the entire length of the brainstem and can be likened to �meridians of longitude� whereas the various cranial nerves can be regarded as �parallels of latitude�. If you establish where the meridians of longitude and parallels of latitude intersect then you have established the site of the lesion.

O le ata 2 o loʻo faʻaalia ai le tulaga o le mafaufau faiʻai.

brainstem el paso tx.

O le 4 Cranial Nerves In The Medulla E:

9 Glossopharyngeal: o le leai o se lagona o le gala.
10 Vagus: faʻafitauli o le palatele.
11 Faʻaogaina o le Spinal: vaipanoa o le trapezius ma le musika o le stroncleidomastoid.
12 Hypoglossal: vai vaivai o le laulaufaiva.

Ole nene 12th o le nerve motoa i le ogatotonu o le medulla. E ui o le 9th, 10th ma le 11th uaua o loʻo i ai vaega o le afi, latou te le vaevaeina tutusa i le 12 (faʻaaoga la tatou tulafono) ma e le o vaʻavaʻa tau vavae.

O le 4 Cranial Nerves In The Pons E:

5 Faʻamatalaga: faʻafouina o le tiga, vevela ma le moli paʻu ile pito i tua e oʻo i le lua-vae tolu o le maaleale ma faʻamalo le pito o le auvae.
6 Tausiga: vaivaiga o le faʻamalosi (faʻaaloalo) o le mata.
7 Mata: vaivaiga faalemafaufau.
8 Auditory: o le tutuli faalemafaufau.

O le nerve Xranumae o le nerve ole motoa i totonu o pene.

O le 7th o se nati motusia ae o loʻo i ai foʻi le auala o le tofo, ma le faʻaaogaina o le tulafono a le 4 e le tutusa le tutusa i le 12 ma o lea e le o se uʻamea afi o loʻo i le ogatotonu. Ole vaega o le name 8th e le o aofia ai ina ia faigofie ai le manatu ma aloese mai le fenumiai. O le malulu ma le vomiting ma le fetolofi e tele lava ina taatele ma le aofia ai o sootaga faʻapitoa i le pito i tua.

O le 4 Cranial Nerves Above The Pons E:

4 Olfactory: e le o le vaeluagalemu.
5 Lelei: e le o le vaeluagalemu.
6 Oculomotor: faʻaleagaina le faʻaaogaina, supraduction ma le faʻaititia o le mata o le tino ma le leai foi o se tamaititi aoga. O le mata ua liua ma laʻititi lalo.
7 Trochlear: mata e le mafai ona tilotilo i lalo pe a tilotilo mata i le isu.

O neura o le 3rd ma le 4th o le neura o le afi i le ogatotonu.

O le a aofia ai i le medial brainstem syndrome le 4 M�s ma le nerve ole gaʻo afi talafeagai, ma o le faiʻai o le brainstem syndrome o le a aofia ai le 4 S�s ma either the 9�11th cranial nerve if in the medulla, or the 5th, 7th and 8th cranial nerve if in the pons.

MEDIAL (PARAMEDIAN) BRAINSTEM SYNDROMES

Let us assume that the patient you are examining has a brainstem stroke. If you find upper motor neurone signs in the arm and the leg on one side then you know the patient has a medial brainstem syndrome because the motor pathways is paramedian and crosses at the level of the foramen magnum (decussation of the pyramids). The involvement of the motor pathway is the �meridian of longitude�. So far the lesion could be anywhere in the medial aspect of the brainstem, although if the face is also affected it has to be above the mid pons, the level where the 7th nerve nucleus is.

The motor cranial nerve �the parallels of latitude� indicates whether the lesion is in the medulla (12th), pons (6th) or midbrain (3rd). Remember the cranial nerve palsy will be ipsilateral to the side of the lesion and the hemiparesis will be contralateral. If the medial lemniscus is also affected then you will find a contra lateral loss of vibration and proprioception in the arm and leg (the same side affected by the hemiparesis) as the posterior columns also cross at or just above the level of the foramen magnum. The median longitudinal fasciculus (MLF) is usually not affected when there is a hemiparesis as the MLF is further back in the brainstem.

The MLF can be affected in isolation �a lacunar infarct� and this results in an ipsilateral internuclear ophthalmoplegia, with failure of adduction (movement towards the nose) of the ipsilateral eye and leading eye nystagmus on looking laterally to the opposite side of the lesion in the contra lateral eye. If the patient had involvement of the left MLF then, on being asked to look to the left, the eye movements would be normal, but on looking to the right the left eye would not go past the midline, while there would be nystagmus in the right eye as it looked to the right.

O le ata 3 o loʻo faʻaalia ai foliga o le medial brainstem syndromes.

brainstem el paso tx.LATALU BRAINSTEM SYNDROMES

O le isi foi matou te manatu o le tagata maʻi o loʻo e vaʻavaʻai o loʻo i ai se faʻafitauli faʻapitoa, atonu o se vailaau vascular. Le 4 S�s or �meridians of longitude� will indicate that you are dealing with a lateral brainstem problem and the nuanua or �parallels of latitude� will indicate whether the problem is in the lateral medulla or lateral pons.

O le faʻalavelave faʻavae o le faiʻai o le faiʻai o le a tupu ai le ata o le lima ma le vae o se taunuuga o le auai o le Sauala pinocerebellar, faʻafeiloaʻiga suiga o le tiga ma le vevela o lagona o se taunuuga o le auai o le Spinothalamic alatele, leai o le tiga o le tiga ma le vevela o lagona e aafia ai foliga i totonu o le tufatufa o le Sensory nucleus of the trigeminal nerve (light touch may also be affected with involvement of the spinothalamic pathway and/or sensory nucleus of the trigeminal nerve). An ipsilateral Horner�s syndrome with partial ptosis and a small pupil (miosis) is because of involvement of the Sauala agaalofa. O le mana o le eletise ma le ata e tatau ona masani. E oʻo lava i mea uma ua tatou faia o le suʻeina lea o le faafitauli i le itu i tua o le brain brain; e ala i le faaopoopoina o neura ole 3 talafeagai i le medulla po o pons e mafai ona tatou suʻe le liona i lenei itu o le faiʻai.

brainstem el paso tx.O loʻo i totonu o le medulla le neura o le 4 i lalo ma le 12th nerve i le ogatotonu ina ia avea 9th, 10th ma 11th nerves i le pito i tua o le medulla. Pe a afaina nei mea, o le taunuuga o le dysarthria ma le dysphagia ma se faaletonu faalelalolagi o le gag reflex ma le palate o le a toso atu i le isi itu; o nisi taimi e ono i ai vaivaiga o le trapezius ma / poo le stnocleidomastoid muscle. O le fomaʻi faʻamaʻi faʻamaʻi e masani lava ona mafua mai i le faʻaaogaina o le vertebral or posterior inferior cerebellar arteries.

O neura ninii 4 i pons: 5th, 6th, 7th ma 8th. O le nerve 6th o le nene motini i le ogatotonu, o le 5th, 7th ma le 8th o loo i le itu pito i tua o le pons, ma pe a afaina nei mea o le ai ai ni vaivaiga o foliga vaaia, vaivaiga o masini o le masini ma le muscle (muscles e tatala ma tapunia le gutu) ma faʻalogo le tutuli i se taimi. O le tino e pei o le neuroma oona i totonu o le cerebello-pontine angle o le a mafua ai ona tutuli le tutuli, vaivai o le tino ma le faaletonu o le foliga vaaia; atonu e iai foi le vaega ole laxia pe afai e faʻamalosi ai le faʻasalaga o le laupepa poo le faiva. O le auala agaalofa e tele lava ina loloto ina ia aafia ai.

Afai oi ai ni faailoilo o le itu lautele ma le mafaufau (paramedia) brainstem syndrome, ona tatau ai lea i se tasi ona mafaufau i se faafitauli o le aluga masani, atonu o se togiaso.

I le aotelega, afai e mafai e se tasi ona manatua e iai auala 4 i le ogatotonu e amata i le mataitusi M, 4 auala i le pito i tua o le brain brain e amata i le mataitusi S, o le lalo ifo o le nusipepa 4 cranial i le medulla, o le middle 4 cranial neura i le pons ma le 4 3 muamua i le ogatotonu o le pene ma le 4rd ma le 4th i le ogatotonu, ma o le 4 motosina o loʻo i le ogatotonu o le 12 o loʻo vaelua tutusa i le 1 vagana ai 2 ma 3, o 4 , 6, 12 ma XNUMX, ona mafai ai lea ona faʻamaonia le faiʻai o vascular vasromes ma le saʻo saʻo.

P. GATES

O le Falemai o Geelong, Barwon Health, Geelong, Victoria, Ausetalia

FUAFUAGA

1 Chapter 7. Neurology. In: Williams PL, Warwick R, Dyson M, Bannister LH, eds. Gray�s Anatomy, 37th edn. Edinburgh: Churchill Livingstone; 1989; 860�1243.

Suʻega o le Matafaioi a le Cranial Nerves i El Paso, TX

Suʻega o le Matafaioi a le Cranial Nerves i El Paso, TX

O fomaʻi, neurologists, ma isi fomai tausi soifua atonu e masani ona suʻe se suʻega o le neura o le tino e avea o se vaega o se iloiloga o le neurology e iloilo ai le faʻatinoga o le nuanua. O lenei mea e aofia ai se faasologa tele o faʻataʻitaʻiga e suʻe ai le tulaga o namu taʻitasi. O se suʻega o le nerve vaʻaia e amata i le matauina o le tagata maʻi ona o le mea moni e mafai ona aʻafia ai i le mata o le tino ma le mata o foliga ma mata, faatasi ai ma isi faailoga ma faailo.

 

O vaʻaiga vaʻaia mo neural lesions poʻo le nystagmusʻua faʻataʻitaʻia e ala i le iloiloina o faʻapitoa gaioiga mata. O le lagona o foliga e faʻataʻitaʻia e le fesili atu i tagata mamaʻi e faʻatino ni gaioiga eseese o foliga, pei o le faʻafefeteina o latou alafau. O le faʻalogo e faʻataʻitaʻia e ala i leo ma tui. O le tulaga o le tagata lava uvula e suʻesuʻeina foi ona o le asymmetry i lona tuʻufaʻatasia e mafai ona faʻailoa mai ai se manua o le glossopharyngeal nerve. A maeʻa le agavaʻa o le tagata e faʻaaoga o latou tauʻau e faʻataʻitaʻi ai le neivi faʻaopoopo (XI), o le gaioiga o le laulaufaiva o gaioiga e masani ona iloiloina e ala i le mauaina o gaioiga eseese o le laulaufaiva.

 

Faʻaleagaina poʻo le faʻaleagaina o le Cranial Nerves

 

Tauvaga

 

E mafai ona faʻapipiʻiina nila o le Cranial ona o le faateleina o le mamafa o le intracranial, o se aafiaga loloto o le gasegase o le inisetila, poʻo le tumutumu e lolomiina ai neura faanatinati ma faʻafefe ai le fesoʻotaiga o manaʻoga i le umi o se namu. I nisi taimi, o le leiloa o galuega a se tasi o le neura faanatinati atonu o nisi taimi e avea ma faailoga muamua o se tui o le tui ma le ulutala.

 

O le faʻateleina o le aʻafiaga o le intracranial e mafai ona taʻitaʻia ai aʻafiaga (II) ona o le faʻamalosi o veins e lata ane ma capillaries, e mafua ai le fulafula o le mata, e pei o papilloedema. O se kanesa, e pei o se glioma opiki, e mafai foi ona aʻafia le nerve opic (II). E mafai e le tumutumu pituitary ona faʻamalosi le tamaʻi vaʻalele poʻo le chiasm optic o le nerve opic (II), e mafua ai le gau o le ata. O le tumutumu pituitary e mafai foi ona alu i totonu o le vevela, o le faapipiiina o le nerveulu oculuomotor (III), o le nerve lapisi (IV) ma le nerve abductens (VI), e masani ona taitaiina atu ai i le faaluaina o le vaai ma le strabismus. O nei neura faanatinati e mafai foi ona aʻafia i le lalagaina o lobes faaletino o le faiʻai e ala mai i le falbri cerebri.

 

O le mafuaʻaga o neuralgia faʻapitoa, pe a feagai le tasi itu o foliga ma faʻamaʻi tiga ma faʻamaoniga, e mafua ona o le faʻalavelaveina o le namu vavalalata e ala i se uaga pei o le namu e sau mai le mafaufau. O le neuroma faʻamalosi, aemaise lava i le vaeluaina i le va o pons ma medulla, e mafai ona faʻapipiʻi ai le nerve mata (VII) ma le nerve cloibulocochlear (VIII), e mafua ai le faʻalogologo ma lagona leiloloa i le itu na aʻafia.

 

ta

 

O le faʻaaogaina o vaʻa toto o loʻo tuʻuina atu ai neura faanatinati poʻo o latou mea, poʻo se faʻasolosologa o le ischemic, e mafai ona mafua ai ni faʻamaufaʻailoga maʻoti ma uiga e mafai ona iloa ai le mea na tutupu ai le occlusion. O se kopa i totonu o se ipu toto e tafe ai le gase, ma e taua foi o le thrombosis o le vaovao, atonu e aafia ai le oculomotor (III), le trochlear (IV), ma le lala o le nerve trigeminal (V1) ma le nerve abducens (VI ).

 

pupuga

 

Fula mafua mai i se faʻamaʻi ono afaina ai le faʻagaioiga o soʻo se neura cranial. Faʻamaʻi o le neula o ou mata (VII), mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai ona iʻu ai i le supa o Bell. Ole faʻatele ole sclerosis, ole faʻasologa e faʻaosofia ai le leiloa o myelin, e faʻapipiʻi ai neura, e ono faʻatupuina ai le tele o faʻailoga ma faʻailoga e ono aʻafia ai le tele o neura.

 

ese

 

Faʻalavelave i le ulu, ponaivi faʻamaʻi e pei o Paget's faʻamaʻi, ma le faʻaleagaina poʻo manuʻa i neura cranial ala neurosurgery, e ala i se faʻataʻitaʻiga, e ala i le aveʻesea tuma, o isi mafuaʻaga mafuaʻaga o cranial neura soifua maloloina mataupu.

 

Dr-Jimenez_White-Coat_01.png

Dr. Alex Jimenez's Insight

E i ai vaega ole 12 o neura vaʻaia e alu ese mai le faiʻai, tasi i itu taʻitasi. O nei neura faanatinati e faʻaigoaina ma faitaulia (I-XII) e tusa ai ma o latou nofoaga i le faiʻai faapea foi a latou galuega patino i le tino. O tulaga masani, e pei o le tele sclerosis, e mafai ona aafia ai se tasi pe sili atu foi o neura faanatura, ma mafua ai le le lelei o vaega patino na latou nofoia. Faailoga ma faʻamaoniga e fesoʻotai ma mataupu tau soifua maloloina e aʻafia ai ni neura vaʻaia faapitoa e mafai ona fesoasoani i fomai tausi soifua e fuafua le mafuaʻaga o le faafitauli. O le suʻeina o neura o le tino e aofia ai le tele o laasaga ina ia mautinoa ai o le fea o galuega a le tino o le tagata ua oʻo lava ina aʻafia.

 

Taua o le Falemai Cranial

 

O le mea e sili ona masani ai, e talitonu tagata e toʻasefulu lua ituaiga o neura faanatura na tuʻuina atu i le numera o Roma I-XII mo le faʻamaoniga. O le numera o neura o le vavaela e faʻavae i luga o le faasologa lea latou te tulaʻi ai mai le faiʻai, pe mai le pito i luma i le tua o le faiʻai faila. E aofia ai: le nerve olfactory (I), le nerve opic (II), le namelo moa (III), le nerve lapisi (IV), le nerve taua (V), le nerve abductens (VI), le nerve mata (VII ), o le nerve vestibulocochlear (VIII), le namu glossopharyngeal (IX), le nerve vagus (X), le nerve fesoasoani (XI), ma le namu hypoglossal (XII). I lalo ifo o le a tatou vavalalata i le taua ole taua o neura.

 

Olive Olive (I)

 

O le neula olfactory (I) faʻamatalaina le lagona o le manogi i le faiʻai. O lesi e mafua ai le anosmia, poʻo le leiloa o le manogi, ua uma na faʻamatalaina e tupu e ala i manuʻa, faʻaleagaina poʻo manuʻa i le ulu, aemaise lava i le tulaga o se tagata gasegase tuia tua o latou ulu. I se faʻaopopoga, frontal lobe mases, tumors, ma le SOL na fesoʻotaʻi foʻi ma le leiloa o le lagona o le manogi. Ua leva ona faʻailoa mai e tagata polofesa ole soifua maloloina ole leiloa ole manogi ose tasi lea o faʻailoga muamua na vaʻaia ile gasegase ole Alzheimer male vave o le gasegase.

 

E mafai ona faʻataʻitaʻi e le au faʻataʻitaʻi le galuega ole neula olfactory (I) ile faʻapipiʻi e le tagata maʻi ma ufiufi le tasi pogaisu i le taimi e latou te manava ai e ala i o latou isu a o tuu le manogi i lalo o le isu ma latou manava ai. O le a fesili le fomaʻi i le tagata maʻi, "e te manogi se mea?", Ma faʻamaumau mea na maua. Lenei suʻega pe o le neula o loʻo faʻaaoga talafeagai. Afai e fai mai le maʻi ioe, ona fesili lea o le fomaʻi i le tagata maʻi e faʻailoa le manogi. O lenei suʻega pe o le auala faʻagasologa, ua lauiloa o le temporal lobe, o loʻo galue e tusa ai.

 

Optic Nerve (II)

 

O le nerve opic (I) faʻafesoʻotaʻi faʻamatalaga vaaia i le retina. O faʻamaʻi i lenei namu faʻanoanoa e mafai ona avea ma taunuuga o maʻi CNS, e pei o le MS, poo le CNS ma le SOL. O le tele o faafitauli tau le soifua maloloina e fesootaʻi ma le ata vaaia e afua mai i tuusaʻo tuusaʻo, faʻamaʻi faʻasolosolo poʻo vailaʻau. FOV leiloloa i le itu i tua e mafai foi ona faailoa mai atonu o le a aʻafia ai le SOL i le opias chiasm, e aofia ai le tumo pituitary.

 

O se tagata tomai faapitoa i le soifua maloloina o le a masani ona tofotofoina le gaioiga o le nerve opic (II) e ala i le fesili pe mafai e le tagata maʻi ona vaai. Afai e faʻamatala e le tagata maʻi se vaaiga i mata taitasi, e galue le nerve opic. E mafai foʻi e fomaʻi ona suʻe suʻega o mea faitino e faʻaaoga ai le siata o le siata, tasi le mata i le taimi, ona vaʻaia lea o mata e lua, pe mafai foi ona latou faia le mamao o suʻega. E lata lava i suʻega o le suʻega o le a masani ona aofia ai le Rosenbaum siata, muamua le mata e tasi i le taimi, ona sosoo lea o mata e lua. O isi suʻesuʻega faʻapitoa mo le ata vaaia e mafai ona aofia ai, o le ophthalmoscopic or funduscopic exam, lea e iloilo ai le soifua maloloina o le A / V ma le soifua maloloina o le vein / ario faapea foi ma le iloiloga o le ipu i le fua faatatau o le ata vaaia. O isi metotia o suʻega e aofia ai le suʻeina o le vaʻai, suʻesuʻega o le mamafa o le toto ma le suʻega o ata irisi.

 

Oculomotor Nerve (III), Trochlear Nerve (IV), ma Abducens Nerve (VI)

 

O le nerve moa (III), o le nerve trochlear (IV), o le nerve abductens (VI) ma le vaega ophthalmic o le nerve matua (V1) e malaga atu i totonu o le vevese sinus i le pito i luga o le vavae, e alu ese mai le ulu ile ulu . O nei neura faanatinati e pulea ai maso laiti e faʻafeiloaʻi ai le mata ma ofoina atu ai foi le le malamalama i le mata ma le vavao.

 

O le taua falemaʻi o le oculomotor neura (III) aofia diplopia, lateral strabismus (unopposed lateral rectus m.), Ulu feauauaʻii ese mai le itu o le lesion, a dilated pupil (unopposed dilator pupillae m.), And ptosis of the eyelid ( Leiloa o galuega a le levator palpebrae superioris m.). O lesion i le neula oculomotor (III) e mafai ona tupu ona o faʻamaʻi pipisi, pei o le syphilitic ma le fatafata meningitis, aneurysms o le posterior cerebral poʻo maualuga cebellar aa., Ma le SOL i totonu o le ana sinus poʻo le faʻaseʻeina o le cerebral peduncle i le isi itu. O le suʻesuʻeina o lenei neura cranial e faʻatinoina e ala i le faʻagaeʻeina o se moli i luma o le tamaititi aʻoga mai le itu taumatau ma taofia mo le 6 sekone. E tatau ona vaʻai le fomaʻi mo le tuʻusaʻo (ispilateral eye) ma le faʻamaonia (mata faʻatapulaʻa) pupillary pupillary ina ia mafai ona iloa eseesega o le oculomotor neura (III).

Suʻega o le Cranial Nerve III | El Paso, TX Chiropractor

 

Ole taua ile taua o le nerve (IV) o loʻo faʻamalamalamaina ai le mea o loʻo maua ai e le maʻi maʻi le diplopia ma le faigata ao tumau pea i lalo, e masani ona faitio i le i ai o ni faigata pe a savali i lalo, ma mafua ai ona sili atu ona osofaʻi ma / pe paʻu, sosoo ai ma le faoa faamalosi (e le i lalo ifo le m. m) ma se ulu e pipiʻi i le itu e le afaina. O faʻamaʻi i le namea (IV) e mafai ona masani ona mafua mai i faʻamaʻi pipisi, faʻamaʻi o le cerebral posterior poʻo le supralarlar maualuga a., SOL i totonu o le ogaoga po o le sili atu i luga o le tino ma le gasegase i le faagasologa o mesinderphalon. E mafai foʻi ona faʻamaonia ulutala i le maualuga o le supa (CNC failure).

 

O le taua o le falemaʻi o le nabucens nerve (VI) e aofia ai diplopia, medial strabismus (unopposed medial rectus m.), Ma le ulu feauauaʻi agai i le itu o le lesion. Lesona i lenei neura cranial mafai ona o le iʻuga o aneurysms o le pito i lalo maualalo cerebellar po basilar aa., SOL i le ana tele sinus po o le 4th ventricle, e pei o le cerebellar tuma, gau o le posterior cranial fossa, ma faateleina faateleina intracranial. O le suʻesuʻeina o lenei neura e faʻatinoina e ala i le suʻesuʻega o le H-Pattern, e faʻatonu ai e le fomaʻi soifua maloloina le tagata maʻi e mulimuli i se mea e le sili atu i le 2 inisi. E taua mo le fomaʻi ona mulimulitaʻi i nei faʻatonuga faʻapitoa e pei o le onosaʻi e mafai ona i ai ni faigata e taulaʻi atu i aitema e lapoʻa tele, ma e taua foʻi mo le fomaʻi le taofia le mea latalata i le tagata maʻi. O faʻataʻitaʻiga ma faʻataʻitaʻiga suʻega e faia e ala i le aumaia o le mea latalata i le alalaupapa o le tagata maʻi isu ma toe foʻi i fafo le itiiti ifo i le 2 taimi. E tatau ona vaʻai le fomaʻi i le tali atu a tamaiti faʻapea foi le pupula o mata.

 

Tigeminal Nerve (V)

 

O le namele taua (V) e faia i vaega eseese e tolu: O. A tuʻuina faʻatasi, o nei neura e maua ai lagona i le paʻu o foliga ma e pulea foi maso o le mastication, poʻo le suimui. O le nervela o le cranial i soʻo se vaega eseese o le namu taua (V) e mafai ona faʻaalia e pei o le faʻaitiitia o le malosi i luga o le itu o le liona, o le leai o se lagona i le tufatufaina o le V1, V2, ma le V3, ma le leiloa o le faʻaaogaina o le tino. O faʻamaʻi i le nerve taua (V) e mafai ona avea ma taunuuga o le gasegase poʻo le SOL e aʻafia ai le pons, aemaise lava o le tino i le cerebellopontine angle, o le vavaevaevae i luga o ponaivi poʻo le faʻaleagaina o le foramen oval, ma Tic doloureux, e masani ona taʻua o le mea taua uʻamea, faʻaalia i tiga matuia i le tufatufaina atu o vaega eseese o le namu taua (V). E mafai e fomaʻi ona faʻaaogaina le analgesic, faʻafefe-inflammatory poʻo le faʻasolosolo e faaosofia ai le pulea o faailoga ma faailoga.

 

O le suʻesuʻe o le neula trigeminal (V) e aofia ai le tiga ma le malamalama e faʻataʻitaʻia ai le tino i le pito o le tino (V1), le maxillary (V2), faʻapea foi ma le Mandibular (V3) neura o le neura cranial. vaega vavalalata o
o le foliga, o le V1, le V2 ma le V3 e sili atu ona faʻamalamalamaina. O se fomaʻi polofesa ono mafai foi ona iloilo le faʻaletonu i luga o lenei cranial neura faʻaaogaina le blink / corneal reflex tofotofoga, faʻatinoina e ala i le faʻafefeteina o le ea poʻo le faia o se tamaʻi laʻau faʻapipiʻi mai le itu pito o le mata i luga o le mata. A masani, e emo le tagata maʻi. O le CN V o loʻo faʻaavanoaina le lagona (faʻafouina) arc o lenei reflex. Faʻamalosi le malosi e mafai foi ona tofotofoina i le faʻamaʻiina o le tagata maʻi i lalo o le laulaufaiva vaivai ao taumafai le fomaʻi e aveʻese. O le auvae jerk / Masseter reflex e mafai foi ona faia ma le tagata maʻi gutu tatala matala, e ala i le tuu o le limamatua i luga o le tagata maʻi 'auvae ma tipiina le ia lava limamatua ma se reflex samala. Malosi le tapunia o le gutu faʻailoa UMN lesion. CN V maua uma le afi ma lagona o lenei reflex.

 

Fausalita Mata (VII) ma le Vestibulocochlear Nerve (VIII)

 

O le nerve mata (VII) ma le nerve vestibulocochlear (VIII) e lua uma e ulufale atu ai i le alalautusi suetusi i totonu o le ponaivi faaletino. O le faga mata e mulimuli ane e oʻo atu i le itu o foliga ona tufatufa atu lea i le puleaina ma oʻo uma i maso e nafa ma foliga vaaia. O le neo vestibulocochlear e oʻo atu i totoga e pulea ai le paleni ma le faʻalogo i le ponaivi faaletino.

 

E pei foi o neura cranial uma, o faʻailoga ma faʻailoga i le neura o le mata (VII) o loʻo faʻamatalaina ai le tulaga o le manuʻa. O le lesion i le neura gagana o le a faʻaalia o le leiloa o le tofo, lautele lagona i le laulaufaiva ma salivary secretion. Lesion latalata i le lalaina o le chorda tympani, e pei o le alavai o foliga, o le a mafua ai i le tutusa faailoga ma faʻailoga, aunoa ma le leiloa o le lautele lagona lagona o le laulaufaiva, o se mafuaʻaga tatau ona o le V3 e leʻi faʻatasi i le foliga o le tino (VII ). O le Corticobulbar totonu e faʻapipiʻi i le pito i luga ma lalo o le vaega o le afi. I le faʻataʻitaʻiga o le lesi UMN, poʻo se manuʻa i alava ninii, o le tagata onosaʻi o le a maua i le supa o maso o loʻo vaʻaia foliga vaaia i le vaeluaga o le quadrant i lalo. Afai e i ai se LMN lesion, poʻo se manua i le neura foliga lava ia, o le tagata onosaʻi o le a maua i le supa o maso o foliga foliga i le ipsilateral afa o le foliga, a leai o le igoa Bell o le palsy.

 

O se tagata tomai faapitoa i le soifua maloloina o le a suesueina le nerve mata (VII) i le taimi muamua e ala i le ole atu i le tagata maʻi e faataitai pe mulimuli i faatonuga maʻoti ina ia mautinoa ai foliga vaaia. E tatau i le fomaʻi ona faʻamautinoa e suʻe uma faʻamaʻi e fa o foliga e ala i le ole atu i le tagata gasegase e sii o latou mata, faʻafefe o latou alafau, ataata ona pulatoa lea o latou mata. Mulimuli ane, o le a tofotofoina e le fomai le nerve mata (VII) e ala i le siakiina o le malosi o le musele o le taʻavale e tetee atu i le tetee. O le tagata tomai faʻafomaʻi e mafai ona ausia lenei mea e ala i le fai atu i le tagata maʻi e taofiofi i luga o latou alafau ao latou tafe lemu mai fafo. O le tagata maʻi e tatau ona mafai ona faʻamalosi i le tetee.

 

Faʻailoga ma faʻailoga o le faʻaletonu i le vestibulocochlear nerve (VIII) e masani ona aofia ai suiga i le faʻalogo naʻo ia, masani lava o se faʻaiuga o faʻamaʻi i le otitis media ma / pe o se faʻaiuga o le ulu o le ulu. O leona taatele i lenei neura e mafua mai i se neuro acoustic lea e aafia ai le CN VII ma le CN VIII, aemaise lava le vaevaega o cochlear ma vestibular, o se taunuuga o le latalata i totonu o le auditory meatus. O faʻailoga ma faʻailoga o le soifua maloloina e aofia ai le niniva, puaʻi, niniva, leiloa faʻalogo, tinnitus, ma le papala a Bell, ma isi.

 

O le suʻesuʻeina o le nerve o le vestibulocochlear (VIII) mo le faʻaletonu e masani ona aofia ai le suʻega o le otoscopic, o le valu test, e iloa ai pe mafai e le tagata maʻi ona lagona faʻalogo i itu uma e lua, o le suʻega a le Weber, o suʻega mo le faʻamamaluina, o le 256 Hz tuning fork na tuʻu i luga o le tagata maʻi 'Ulu i le ogatotonu, lea e mafai ona fesoasoani faʻasino pe o se tagata gasegase faʻalogo leotele atu i le tasi itu nai lo le isi, ma mulimuli ane le Rinne suʻega, lea e faʻatusatusa faʻataʻavaleina ea i ponaivi conduction. Masani lava, faʻamalulu ea e tatau ona faʻalua faʻalua le umi o le ponaivi faʻataʻitaʻiga.

 

Suʻega Cranial Nerve VIII | El Paso, TX Chiropractor

 

Glossopharyngeal Nerve (IX), Nerve Vagus (X) ma Nerve Fesoasoani (XI)

 

O le glossopharyngeal (IX), le nerve vagoa (X) ma le nerve fesoasoani (XI) uma e afua mai le ulu ile ulu. O le nerve glossopharyngeal (IX) e maua ai le innervation i le gutu ma le pito i tua o le laulaufaiva, o le vaous nerve (X) e ofoina atu le innervation i maso i le leobox, ma o mai i lalo e maua ai le innervation parasympathetic i le pusa ma le manava. O le nerve fesoasoani (XI) e taofiofia ai le musika o le trapezius ma le stroncleidomastoid i le ua ma le tauau.

 

O le glossopharyngeal nerve (IX) e seasea ona faʻaleagaina na o ia, ona o lona latalata i le CN X ma le XI. O se fomaʻi polofesa tatau ona faia se suʻega e saili ai faʻailoga o CN X & XI faʻaleagaina faʻapea foi pe a fai o CN IX e masalomia.

 

O maʻi e iai faʻamaumauga ma faʻamaoniga e mafua mai i le nerve nerve (X) e ono oʻo i le dysarthria, poo le faigata ona tautala manino, e pei foi o le dysphagia, poo le faigata ona foloina. O nei mea e mafai ona tuʻuina mai e pei o ni meaai poʻo ni vai e sau mai o latou isu poʻo e masani ona suʻe poʻo le tale pe a 'ai ma / poʻo inu. O isi faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e aʻafia ai le vaʻaia o se vaega o le visceral motor, e mafua ai le gasegase o le gaʻo vailaʻau ma mafua ai ona maua i le maʻi suka. O le gasegase-lagona o le lagona lautele e mafai ona mafua ai le tale, afu, vomiting ma le faʻaaogaina o le afi faʻanofo. O le visceral mea taua o lenei namu naʻo le maua ai lagona lautele o le le lelei ae mafai ona tuʻuina atu le tiga o le visceral i uaua faʻaalofa.

 

Suʻega mo le glossopharyngeal nerve (IX) ma le nerve vagus (X) e mafai ona aofia ai le gag reflex, i le mea e faʻaaogaina e le CN IX le arc afferent (sensory) ae o le CMC X e maua ai le efferent (motor) arc. E tusa ma le 20 pasene 'o tagata mamaʻi e laʻititi pe toesea le gag reflex. O isi suʻega e ono aofia ai le faʻamamaina o le tino, togitogiga, ma isi mea, aua e manaʻomia ai le galue o CN X. E mafai foʻi ona faʻataʻitaʻia e fomaʻi fomaʻi le tulaga maualuga o le palalasi aua e manaʻomia ai le CN X function. E le gata i lea, o le a vaʻai le fomaʻi pe faʻateleina le gutu ma uvula faʻasolosolo
feteenaiga i itu ua faaleagaina. O le mea mulimuli, o le a faʻataʻitaʻiina e le fomaʻi tipitipi le auscultation o le loto, talu mai le R CN X ile initaneti SA node (sili atu tulafono faatonutonu) ma le L CN X le AV node (sili atu tulafono faatonutonu).

 

Suʻega o le Cranial Nerve IX ma X | El Paso, TX Chiropractor

 

Lesona i le neura fesoasoani (XI) 'ono tupu ona o taotoga faigata i le ua eria, pei o le aveʻesea o le laryngeal carcinomas. Suʻega mo le faʻaaogaina neura (XI) ono aofia ai le malosi suʻega SCM m. Tagata mamaʻi ma faʻailoga faʻailo ma faʻailoga e mafua i leona i le neura faʻaopoopo (XI) o le a feagai ma faigata faʻafuaseʻi o latou ulu faasaga i le teteʻeina o se fomaʻi polofesa, aemaise lava agai i le itu faʻafeagai o le manua. Suʻega mo le faʻaaogaina neura (XI) mafai foi ona aofia ai le malosi suʻega trapezius m. Tagata mamaʻi ma faʻailoga faʻailo ma faʻailoga e mafua i leona i le faʻaaogaina o neula (XI) o le a feagai ma faigata i le tauʻau maualuga i le itu o le faʻamaʻi.

 

Hypoglossal Nerve (XII)

 

O le namu hypoglossal (XII) e afua mai i le ulupulu e oʻo ai i le laulaufaiva ina ia mafai ai ona pulea tino uma maso o loʻo aofia ai i gaioiga o le laulaufaiva. O le taua tele o mataupu tau soifua maloloina e fesootaʻi ma le namu hypoglossal (XII) e mafai ona faʻaalia o se laulaufaiva faʻasese i le itu o le genioglossus m. i luga o le laulaufaiva. E mafai ona feteenai lenei mea i se corticobulbar, poʻo le UMN, leions pe mai se faʻavae i se hypoglossal n., Poʻo le LMN, leona.

 

Tofotofoga Cranial Nerve XII | El Paso, TX Chiropractor

 

Tofotofoga mo le neura o le hypoglossal (XII) e aofia ai le tagata tausi soifua maloloina e talosagaina se tagata maʻi e taofiofia o latou laulaufaiva. O le a suʻesuʻe e le fomaʻi soʻo se faʻaogalave e mafai ona faʻaalia ai se mataupu tau soifua maloloina ile umi o le nerve hypoglossal (XII). O le isi suʻega e mafai ona faia e le fomaʻi o se vaega o le iloiloga e mafai ona aofia ai le fomaʻi o talosagaina le tagata maʻi e tuʻu o latou laulaufaiva i totonu o latou alafau ma faʻaoga le malosi o le malosi, tasi le itu i le taimi. O le tagata maʻi e tatau ona mafai ona teena le faʻauluina o latou laulaufaiva ma le mamafa.

 

Suʻega Faʻaletaʻiina o neura Cranial I-VI

 

 

Suʻega Faʻaletaʻiina o neura Cranial VII-XII

 

 

O le taua falemaʻi o faʻailoga ma faʻailoga e aliali mai o se taunuuga o le cranial neura le aoga e taua ina ia mafai ai e le fomaʻi polofesa faʻapitoa suʻesuʻeina o le soifua maloloina faʻapitoa mataupu. O faʻamatalaga a le falemaʻi o loʻo faʻamatalaina i luga e masani ona tutasi i neura ua afaina ma faʻataʻitaʻiga ma iloiloga mo mea taʻitasi e mafai ona fesoasoani e faʻamaonia se faʻamaoniga. O faʻamatalaga saʻo e taua tele ina ia mafai ai e le fomaʻi ona faʻaauau togafitiga talafeagai a le tagata maʻi. O le lautele o a matou faʻamatalaga e faʻatapulaʻaina i le fomaʻi faʻapea foi ma manuaga tuga ma tulaga. Ina ia talanoaina le mataupu, faʻamolemole lagona le saoloto e fesili ia Dr. Jimenez pe faʻafesoʻotaʻi mai matou 915-850-0900 .

 

Faʻailoina e Dr. Alex Jimenez

 

Green-Call-Now-Button-24H-150x150-2-3.png

 

Autu Autu: Sciatica

Sciatica e faʻafesoʻotaʻiina i le mafaufau e pei o se aofaʻi o faʻamaoniga, nai lo se manua e tasi ma / poʻo se tulaga. O foliga o le tiga o le nerve sciatic, poʻo le sciatica, e mafai ona fesuisuiai i le televave ma le malosi, peitaʻi, e masani ona faamatalaina e pei o se paʻu, selei (naifi) poʻo se eletise eletise e faʻaalia mai le maualalo ifo i lalo o le papa, sulu, thivae ma vae i totonu o le vae. O isi faʻaʻailoga o le sciatica e mafai ona aofia ai, tingling poʻo lagona mu, faʻalavelave ma vaivaiga i le umi o le nerve sciatic. Sciatica e masani ona afaina ai tagata taitoatasi i le va o vaitausaga o le 30 ma 50 tausaga. E masani lava ona tupu aʻe ona o le pa'ū o le vaʻalaʻau ona o le matua, peitaʻi, o le faʻamalosi ma le faʻaleagaina o le nerve sciatic e mafua mai i se osofaʻiga poʻo faʻasolosolo solo, faatasi ai ma isi mataupu o le soifua maloloina o le tino, e mafai foi ona mafua ai le tiga o le namu sciatic.

 

 

 

blog blog ataata pepa lapopoa

 

FUA FAʻAALIGA AUT: Faʻaaliga Chiropractor sciatica

 

 

ATILI ATA: EXTRA EXTRA: El Paso Back Clinic | Tausiga tiga tiga i tua

Ataxia ma Dizziness | El Paso, TX.

Ataxia ma Dizziness | El Paso, TX.

Ataxia o se faʻamaʻi leaga o le neula. Faʻailoga e mafai ona faʻataʻitaʻia i latou o le onā / 'onā, ma le tautala lemu, taʻutevateva, paʻu'ū, ma le mafai ona tausisi faʻamaopoopo. Lenei sau mai degeneration o le cerebellum, o le vaega o le faiʻai nafa mo le faʻamaopoopoina gaioiga. O se faʻamaʻi e afaina ai tagata o soʻo se tausaga. Peitaʻi, o tausaga o faʻailoga amata e mafai ona fesuiaʻi, mai le tamaititi i le tuai o le matua. Faʻafitauli mai le faʻamaʻi mafai ona ogaoga, e oʻo foi faʻavaivaia ma olaga faapuupuuina.

O faʻamaʻi e mafai ona eseese mai le tagata i le tagata, faʻapea foʻi le ituaiga Ataxia. O le faʻatinoina o le faʻatino ma le alualu i luma e mafai foʻi ona fesuisuiai. O faʻamaʻi e mafai ona faʻatetele lemu, i le tele o tausaga pe vave, i ni nai masina. O faʻamaoniga masani o le le lava o le faʻamaopoopoina, tautala faʻafefete, faʻalavelave e 'ai, afaina, le mautonu o le mata, gasegase o le malosi o le tino, faigata ona savali, aʻafiaga, le mautonu, ma faʻalavelave fatu. O tagata ei ai Ataxia e masani ona manaʻomia nofoa faʻataʻavalevale, tagata savali, ma / poʻo sikola e fesoasoani ai i le gaioiga.

Ataxia

O le le atoatoa o le puleaina o suiga o le tino, ae maise lava

Talafaasolopito o Ataxia

  • O le a le umi na i ai?
  • Amataga lemu? Faamai faʻamaʻi?
  • Muaʻi amataga? Pa ta?
  • O afea e tupu ai?
  • Afai e faʻatamaia i le savali i luga o luga le tutusa, pe faʻatapulaʻa vaʻaia? Ataxia lagona?
  • E i ai ni mea e iai faatasi?
  • Vertigo, vaivaiga, malosi, suiga o le mafaufau, ma isi.
  • Pe na matauina e isi lenei mea faʻavevesi?
  • Afai e leai, mafaufau ile mafuaaga ole mafaufau
  • Pe suia le gait e mafai ona faamatalaina i faafitauli faaletino e pei o tiga poʻo vaivaiga?
  • Vaʻaia faʻapitoa, limo, ma isi.
  • Vaivai
  • Vaivaʻi maso maso vaivai? Myopathy?
  • Faʻavaivaia maso vaivai? Neuropathy?
  • UMN faailoga?
  • LMN saini?
  • Ua pa'ū le maʻi? Pe i se tulaga lamatia mo le pa'ū?
  • E faʻatapulaʻaina i luga ole ADL?

paleni

  • Faʻaaoga
  • Vestibular system
  • Faʻapitoa o le Cerebellar
  • Faamatalaga faʻamaonia lotofuatiaifo (lagona tuʻufaʻatasia)
  • Faʻaaliga ata
  • Malosiaga malosi ma le faʻamaopoopoina

Vestibular System

  • O le mea masani, afai o le faafitauli o loʻo i totonu o le fale faʻapitoa o le a maua e le tagata maʻi le vaivave, atonu e iai le vertigo poʻo le nystagmus
  • Le mafai ona savali i se laina saʻo
  • Pe a savali, o le a taumafai e alu i le isi itu

Tofotofoga O le Vestibular System

  • Fukuda Stepping Test
  • Maʻeu faʻasolosolo faʻatasi ma mata ma tapunia lima i 90 degrees i luma oi latou
  • Afai latou te sili atu nai lo 30 degrees = lelei
  • O le a faʻagasolo le tagata maʻi i le itu o le faʻaletonu
  • Rhomberg Suʻega
  • Afai e sola ese le maʻi i se isi itu i taimi uma e tapunia ai o latou mata, e mafai ona taʻu mai ai mea e le talafeagai

Faiga Faʻapitoa

  • O le Cerebellar e maua i se lautele lautele ma e masani lava ona aofia ai le le mautonu ma le taufaasese
  • Onosaʻi o le a faigata ona faia Rhomberg's suʻega ma mata matala pe moeiini, aua latou te le mafai tutu ma o latou vae faʻatasi
  • O faʻamatalaga mataʻutia e fesoasoani e faia ai ni suʻega e uiga i le mea o loʻo i ai le tino i avanoa
  • Faʻaaogaina o le spinocerebellar tract
  • Pusa o le spinocerebellar tract
  • Cuneocerebellar tract
  • Olivocerebellar tract
  • O pusa fefaʻatauaʻiga e maua ai faʻamatalaga tali e fai ai fetuunaiga i le muscle ma le tulaga e faʻamautinoa ai le paleni

Suʻega O le Cerebellar System

  • Piano-faʻataʻitaʻi faʻataʻitaʻi & faʻataʻitaʻi le popoina o lima
  • E lua suʻeina dysdiadochokinesia
  • O suʻega uma e lua, o le onosai o le ai ai le tele o faigata e faʻaaogaina ai le lima i le itu o le maʻi o le gataifale
  • Suʻe-tamatamailima
  • O le tagata maʻi atonu o le hyper / hypo metric i le gaioiga
  • O le manaʻoga o le fefe e mafai ona faʻaalia

Siosiomaga Faʻatasi Sense

  • E mafai ona faʻaitiitia le vaʻaiga faʻapitoa, ae maise lava i tagata matutua ma gasegase e leai ni aʻa

Faʻaaliga Vaaia

  • O tagata maʻi e faʻalagolago i tulaga faʻaleagaina e masani ona faʻalagolago i faʻamatalaga vaaia e fesoasoani e toe totogi.
  • A o vaʻaia vaʻaia ua aveʻesea pe faʻaititia nei tagata onosaʻi ua faʻateleina ataxia.

Malosiaga afi & Faʻamaopoopo

  • Afai o le onosai e faʻaitiitia le faʻamalosaga o le pito i luma e mafai ona faʻauʻuina i le apraxia o le gait, pe a fai e faigata i le pulea malosi o femalagaaiga
  • O faʻafitauli faʻapitoa e pei o le Parkinson o le a mafua ai ona le mafai ona pulea le faʻatautaia o masini
  • O le vaivai o le musika o Pelvic e mafua mai i le myopathy o le a tupu mai ai se mea e le masani ai

Mea e masani ona iloa e le lelei

  • Faʻasalaga
  • Hemiplegia
  • E masani lava ona o le taia
  • Faʻasalalauga faʻapitoa (Tipipisi), mafua ai ona toe savali
  • Tulaga masani o gasegase o le gasegase
  • Fesoʻotaʻiga
  • Laasaga laiti e mafua mai i le vavalalata
  • E masani ona iloa i Parkinson Disease
  • Myopathicgait (lili)
  • Vaʻai i faʻalavelave o vaivaiga vavalalata vavalalata
  • Steppage gait / Neuropathic gait
  • E sii ese le vae mai le taualuga, e aunoa ma le toe suia i le tapuvae
  • E masani lava ona iloa i tagata gasegase ma le paʻu-pa'ū ona o le LMN liona
  • Wide-BasedCerebellargait

Gait Deviations

 

Tesea

O le Sensation Of Loss Of Balance

  • 4 Main Ituaiga
  • Vertigo
  • Faʻasalalauga
  • Tutotonu
  • Muamua / Faʻamalamalama
  • Faʻamaʻi
  • Isi / Taligalu

Telefoni Vertigo

  • E sili atu nai lo le tutotonu tutotonu
  • Ona o le faaleagaina o le taliga i totonu poo le CN VIII
  • E masani lava ona gaosia ni gaioiga mata
  • Nystagmus 'Atonu e faʻalaʻitiiti pe faʻasolo
  • E masani lava e valea i le natura, faatasi ai ma se saoasaoa ma le lemu
  • Taʻuina mo le taʻitaʻiga o le vaega anapogi
  • O le Vertigo e masani ona atuatuvale pe a vaai le tagata maʻi i le itu o le vaega vave o nystagmus
  • O le mamafa o le nystagmus e masani lava ona fetaui lelei ma le mamafa o le vertigo
  • E leai se isi faʻaʻailoga / faailoga o le leʻo le CNS
  • O le tagata maʻi e mafai ona i ai se gaioiga poo se faigata ona savali, ae na o le mafuaʻaga o le faʻaogaina
  • O le tagata maʻi e mafai foi ona i ai le faʻalogo pe leai se totogi pe a fai o loʻo galue le CN VIII po o le suʻega suʻega
  • E masani lava o mafuaaga e leaga, e aofia ai
  • Benign paroxysmal positional vertigo (BPPV)
  • Cervicogenic vertigo
  • Aute labyrinthitis / Vestibular neuronitis
  • Faamaʻi Meniere
  • Perilymph fistula
  • Auroustic Neuroma

Faʻataʻatiaina i lalo

  • Afai o le gaioiga, ae maise lava o le ulu / ua faʻapupulaina le vertigo, mafaufau:
  • BPPV
  • Vertebrobasilar ivisi e le atoatoa
  • Cervicogenic vertigo
  • Afai o le pisapisao e aumai i luga o faasologa, mafaufau:
  • Meniere's faʻamaʻi
  • Perilymph fistula

Vertigo Hx Fesili

  • E te lagonaina lou niniva pei o oe i luga o se tafaoga paka tietie?
  • E te niniva pe a e niniva?
  • O e taamilo?
  • Pe o taamilo le lalolagi?

Benign Paroxysmal Positional Vertigo (BPPV / BPV)

  • o loʻo i luga o le laina i luga o le laina.E mafai ona atiae faʻamalosi, aemaise i matua
  • E ono tulai mai ona o le ulu o le ulu
  • Faʻamatalaga faʻamatalaga e fesoʻotai ma felafolafoaiga faapitoa:
  • Vaʻai i se fata maualuga (top luga-fata vertigo )
  • Tuʻu i luga
  • Loto i luga o le moega
  • O le amataga o le vertigo e amata i ni nai sekone pe a uma le gaioiga, ma fofo i totonu o le minute
  • Suʻega faʻamaʻi
  • Dix-Hallpike Maneuver
  • Togafitiga taualumaga
  • Epley Maneuver
  • Faigaluega a Brandt-Daroff
  • E mafai e le tagata lava ia ona faʻamavae solo tioata, ae atonu o le a tele ni masina ma e mafai ona faʻaaogaina ni mea fou

Cervicogenic Vertigo

  • E tupu pe a maeʻa le ulu / le ua, ae le masani
  • E masani ona faʻatasi ma le tiga ma / poʻo le faʻasaʻoga faʻatasi
  • O le masani lava o le vertigo ma le nystagmus o le a itiiti ifo le mamafa nai lo le BPPV
  • Vertigo e amata i le suia o le tulaga ulu ae le faʻaitiitia i le vave e pei ona faia i le BPPV

Vertebrobasilar Artery Insufficiency

  • E tupu pe afai e faʻapipiʻiina le faga o le vertebral i le taimi e sui ai le ulu / faʻaopoopoga
  • O le amataga o le vertigo e tolopoina nai lo le BPPV poʻo le cervigogenic vertigo, ona o le a ave e le ischemia le 15 sekone e tupu ai
  • E mafai ona fesoasoani le suʻega o le Orthopedic i le iloiloga
  • Barre? -Lie? Ou Saini
  • DeKlyn Test / Hallpike Maneuver
  • Suega maualuga
  • Suʻega Faʻavaomalo
  • Vertebrobasilar Ina ua maeʻa le Taunuuga Taunuuga

Layrinthitis lapoʻa / Neuronitis oona

  • E leʻi malamalama lelei, ae na talitonu o le a le afaina i le amataga
  • Mulimuli i faʻamaʻi viral poʻo tulai mai foliga e leai se mafuaʻaga
  • Faʻatasi, osofaiga faʻafuaseʻi o le vertigo
  • Faʻafoe i aso i ni nai vaiaso ma e masani lava e le faʻavalea

Faamaʻi Meniere

  • O le faateleina o le mamafa i le endolymph mafua ai le paʻu o le membrane ma le paʻu faafuaseʻi o le endolymph ma le perllymph
  • Vaʻaia minute 30 mulimuli i le tele o itula, seia oo ina oʻo i le faʻamaʻotoga i le va o vaʻa
  • I le aluga o taimi, e faʻaleagaina ai e vaega vaega o lauulu ma lauulu lauulu
  • Faʻasaina o le susu i le maualalo
  • Leiloloa o le faalogo i leo maualalo

Meniere's Disease vs. Syndrome

  • Meniere's syndrome o le taimi lea o faʻailoga o le Meniere's faʻamaʻi e maua e lona lua i se isi tulaga, pei o:
  • Hypothyroidism
  • Auroustic neuroma
  • Siʻitiaga o le canal semicircular sili atu (SCDS)
  • Perilymph fistula
  • Meniere's faamaʻi o le idiopathic

Perilymph Fistula

  • Laititi laʻititi ona o le vevesi, aemaise lava le paʻu
  • E mafai ona foliga foliga tutusa ma faʻailoga i le Meniere's disease / syndrome
  • Faʻateleina e suiga i le mamafa
  • Vaʻalele vaalele
  • Faʻasaʻa aʻe
  • Faailoga a Hennebert
  • Vertigo poʻo nystagmus mea na tupu e ala i le faʻamauina o le taliga (pei o le faʻaofiina o se otoscope)

Central Vertigo

  • E le masani ona taatele nai lo luga o laufanua
  • Faia i le faaleagaina o nofoaga o togafiti o faamatalaga i totonu o le faiʻai ma le corbex cerebral
  • E masani lava o le `` pogisa '' e sili atu le ogaoga nai lo le peripheral vertigo
  • Nystagmus
  • E masani ona sili atu le ogaoga nai lo le faʻamatalaga / tagata faʻaseʻe faitioga
  • E mafai ona ou alu i le tele o itu, e aofia ai le lautele
  • Mei poʻo le leai foʻi nisi faʻamaumauga a le CNS i luga ole suʻega
  • Leai se suiga i le faalogo ua tatau ai

Mafuaaga Faʻatasi:

  • Maʻi Cerebrovascular (e pei o osofaʻiga o le ischemic)
  • Sclerosis tele
  • Arnold-Chiari Malformation
  • Faʻaleagaina i le brain brain poʻo le vestibulocerebellum
  • Tulaga o Migraine

Faʻamatalaga Muamua Hx Qustions

  • E te lagona e pei o oe o le a pasi atu?
  • E foliga tutusa le atuatuvale ma le taimi e te tu ai i luga vave?

Muamua

  • Ness Ulu malamalama
  • CardiacOrigin
  • Manua o galuega
  • Arrhythmias
  • Holter monitor testing
  • Postural / Orthostatic hypotension
  • E ono avea ma tulaga lua i isi faafitauli (maʻi suka o le maʻisuka, maʻi o le tino, Parkinsons, o vailaʻau ma isi)
  • Vasvagal episodes
  • Lemu lemu i le maualalo o le toto
  • E masani lava ona oʻo mai i le atuatuvale, popolevale poʻo le gasegase
  • Migraine
  • Ona o le faaletonu o le cerebrovascular
  • Totoina o le suka i le toto

Faʻamaʻo Hx Fesili

  • E tupu le niniva pe a e toe savali i ou vae?
  • E sili atu pe afai e te paʻi / taofi i se mea?

Faʻamaʻi

  • Taatele i tagata matutua
  • Ona o le faaletonu o le mafaufau
  • Totogi amata
  • Faʻasalaga i le faʻaititia o le faʻaaliga
  • uliuli
  • Mata o mata
  • Faʻataunuʻuga o mea faʻapitoa
  • Faʻaleleia e ala i le paʻi atu i se mea tuʻufaʻatasia
  • O le autu o le dizziness e masani lava ona faʻaleleia ma se mea e fesoasoani ai i le tino (pule, savali, ma isi)

Isi mafuaaga

  • Mafaufauga faʻapitoa
  • E tele taimi onosai o le a faʻamatalaina le niniva o le `` alofa ''
  • Faʻatonu le televavela ma isi ituaiga o vavao

punaoa

Blumenfeld, Hal. Neuroanatomy e ala i Totoga. Sinauer, 2002.
Alexander G. Reeves, A. & Swenson, R. Faʻaletonu o le Nervous System. Dartmouth, 2004.

Benign Paroxysmal Positional Vertigo | El Paso, TX.

Benign Paroxysmal Positional Vertigo | El Paso, TX.

Ua faʻamaonia oe Benign Paroxysmal Positional Vertigo. Ua mamanuina lenei polosiua e fesoasoani ai e faateleina lou malamalama i lenei maʻi ma ona togafitiga talafeagai.

Benign Paroxysmal Positional Vertigo

O le a le PPPV?

Benign paroxysmal positional vertigo (BPPV) o se faʻaletonu o le taliga i totonu. O tagata e iai le BPPV e masani lava ona iai ni vaega puʻupuʻu o le vertigo (niniva) pe a latou suia le tulaga o latou ulu e tusa ai ma le kalave. E tusa ma le 20 pasene o vertigo uma e afua ile BPPV.

O le a le mafuaʻaga o le BPPV?

o loʻo i luga o le laina i luga o le laina.

Benign Paroxysmal Tulaga O le Vertigo e manatu e mafua ona o nai tamai tioata, ua taʻua o le otoconia, lea na aoina i totonu o se vaega maaleale o le taliga i totonu. Otoconia o tioata ia o le carbonate calcium e masani lava ona i totonu o se fausaga o le taliga e taʻua o le utricle.

Tesea e tupu pe a vaʻaia le tioata mai le utini i totonu o le faʻavaologia semicircular o le taliga i totonu.
Otoconia atonu o le a vavae ese pe a afaina le utila, pe afai ei ai se faʻamaʻi poʻo isi maʻi o le taliga i totonu, pe ona o le matua o le matua. A e suia le tulaga o lou ulu, o le otoconia e alu i totonu o alalaupapa semicircular ma o le mea lea e mafua ai le valea. E tumau pea le vevela pe a le toe faʻasolosolo le otoconia.

O le mafuaʻaga sili ona taatele o le BPPV i tagata ei lalo ifo o le 50 tausaga o le manuʻa matua. I tagata matutua, o le mafuaʻaga sili ona taatele o le faʻaitiitia o le tino o le taliga i totonu. O le PPPV e sili atu ona taatele i le alualu i luma o le matua. O isi mafuaʻaga e aofia ai nai paʻu laiti, maʻi a Meniere, ma faʻamaʻi e pei oi latou e mafua ai neuraitis. Pe a ma le afa o mataupu BPPV, e leai se mafuaaga e mafai ona fuafuaina.

O a ni Faailoga?

O faʻamaoniga o le BPPV e aofia ai le vevela po o le vevela, matala, matala, ma le gaioiga. Gaoioiga e
Faʻaalia uiga e ese mai i tagata taʻitoʻatasi, ae o faʻamaoniga e fesoʻotaʻi ma se suiga i le tulaga o le ulu e tusa ai ma le kalave. O le aluese mai le moega, taʻavale i luga o le moega, ma le punou o le ulu i luga e tepa aʻe ai o masani masani "faafitauli" motuga. O le faʻaaogaina o fagu paʻu i totonu o salonsisi a le ulu e mafai ona faʻaalia ai faʻamaoniga. E masani ona masani le mamanu. E mafai e le BPPV ona iai mo ni nai vaiaso, ona taofi lea, ona toe foʻi mai lea.

Faʻapefea ona faʻapitoa le Paroxysmal Positional Vertigo (BPPV)?

E maua le BPPV i le suʻega Dix-Hallpike. O lenei suʻega e aofia ai le mataituina o mata ma le ulu ma le tino ua faʻatulagaina i auala patino. E mafai ona faia e le fomaʻi, pe o se vaega o le suʻega suʻega ua taʻua o se electroniststospmography, poʻo le ENG. Afai o le suega o Dix-Hallpike e le masani ai ma o mea e maua e "faʻamalosi" mo le BPPV, ona le manaʻomia lea o suʻega faaopoopo. Afai o le taunuʻuga e masani pe leai foi "faʻamalosi" ona le mautinoa lea o le suʻesuʻega o le BPPV ma o isi suʻega e mafai ona fautuaina.

O a Tausiga mo le PPPV?

E fa auala e togafitia ai le PPPV.

1. Leai se mea ma faatalitali mo le aluese ia te ia lava

O nisi o faʻafitauli o le BPPV o nisi taimi e alu i totonu o le ono masina talu ona amata, o le mea lea atonu e te manaʻo e faatali ma vaai pe o le a tumau pea ou uiga. I lenei vaitau faatalitali, o vailaʻau e puipuia ai le gasegase o le gasegase po o le nausea o nisi taimi e fesoasoani tele i le pulea o le taoto e fesootaʻi ma le BPPV.

2. Maneuvers Faaletino e Faia i le Falemaʻi

o loʻo i luga o le laina i luga o le laina.(The Epley and Semont Maneuvers)
O gaioiga a Epley ma Semont, ua faʻaigoaina mo a la mea na faia, o togafitiga ia e faia i le falemaʻi. O nei togafiti e faʻapitoa lava e faʻaalu ai le otoconia mai alia semicircular i se nofoaga e le maaleale i totonu o le taliga i totonu. O lau fomaʻi o le a filifilia le faiga e sili ona talafeagai mo oe.

O nei togafitiga uma e alu i minute 15 ma faʻaitiitia ai faʻamaoniga i le 80 pasene o maʻi. I le totoe o le 20 pasene, e ono manaʻomia se togafitiga lona lua, pe mafai foi ona faʻatonuina oe e faia galuega a Brandt-Daroff (tagai i le "Togafitiga Fale").

O le Epley togafiti, e taʻua foʻi ole canalith reposi tioning procedure (CRP) ma le toe faʻatulagaina o vaega, o se faʻataʻitaʻiga e siʻi ai lou ulu e le fomaʻi i tulaga e lima, ma taofi tulaga taʻitasi mo le lata ile 30 sekone. O le Semont togafiti (e taʻua foi o le laveaʻiina gaioiga) o se gaioiga e mafai ai e le fomaʻi ona aveʻese oe mai le taʻoto i le tasi itu i le taoto i le isi itu. O nei togafiti atonu e le talafeagai mo tagata mamaʻi ma ua poʻo tua faafitauli. Paʻiti o loʻo maua le niniva poʻo le popole e ono manaʻo e inu vailaʻau ae le i faia le togafitiga.

FAʻATONUGA MO TAGATA TAIMI PEA MA LE FAʻAMATALAGA CLINIC

Mulimuli i nei faatonuga pe a maeʻa le Epley poʻo le Semont. I le faia o lea mea o le a faʻaitiitia ai le avanoa mo le faʻamaoni e toe foʻi atu ai i gasegase semicircular o le taliga i totonu ma faʻaitiitia ai le gafatia o le a toe faʻavaveina lau toto.

Faatali i le 10 minute pe a maeʻa le faʻailoga ae leʻi alu i le fale.

O lenei e aloese mai "vave vili" poʻo le vave oso o vertigo pei o le otoconia toe faʻatulagaina latou lava i le taimi lava na maeʻa ai le gaioiga. Afai e mafai, fuafua e ave e se tasi oe i le fale.

O aso nei e lua:
  • o loʻo i luga o le laina i luga o le laina.Moega o le moe mo le isi lua po e sosoo ai. O lona uiga o moe i lou ulu i le va o le faʻamafola ma le saʻo, i le 45-degree angle. E sili ona faigofie ona faia lenei mea e ala i le momoe i totonu o se nofoa nofoa poʻo le moe faʻatasi ma aluga e faʻatulaga lelei i luga o se moega.
  • I le gasologa o le aso, taumafai e teu lou ulu. E mafai ona aoga se fusiua susu.
  • Aua e te alu i le oti ulu, laulu lauulu poʻo le fomai nifo.
  • A mimiti, faʻaofuofu lou ulu e ala i le punou i ou sulu i lou ua.
  • Afai e te manaʻo e faʻamalu lau mata, taumafai e taofi lou ulu e pei o le mea e mafai ai.
  • Sham poo na o lalo o le taʻele.
I le vaiaso o loʻo sosoʻo, aloese mai le faʻafefeina o tulaga ulu e mafai ona aumai ai le BPPV.
  • Faʻaaoga aluga e lua pe ae moe.
  • Aloese mai le moe i le itu na aafia.
  • Aua nei liliu lou ulu i luga pe mamao.
  • Aloese mai le faʻaoʻoina o lou ulu i tua aemaise lava pe ae taoto i lou tua ma liliu lou ulu i le itu ua afaina.
  • Afai e mafai, tolopo le taotoga filifiliga ma alu i le potu matagofie po o le ofisa o le fomai nifo.
  • Aloese mai tulaga agai i luma ma faatinoga pe afai e le o tausia le ulu saʻo, mo se faataitaiga faataitaiga paʻi.
Le aoga o le togafitiga faafomaʻi e le mafai ona fuafuaina mo le vaiaso e tasi.

Faatali se vaiaso se tasi pe a uma togafitiga e suʻe ai le aoga o togafitiga. Tuu oe i le tulaga lea e masani ona e faʻavalea. Ia mautinoa e faʻatulaga oe ma le faʻaeteete ma lalo o tulaga e le mafai ai ona e paʻu pe afaina oe lava.

3. Togafitiga o le Fale o le Benign Paroxysmal Positional Vertigo (Gasegase Brandt-Daroff)

Afai e le manuia le togafitiga o le falemaʻi (Epley poʻo Semont), pe a le fuafuaina le itu, pe a agamalu se mataupu, e ono fautuaina le faʻatinoina o le Brandt-Daroff. O nei faʻamalositino manuia i le 95 pasene o mataupu ae e umi atu ona faigaluega nai lo togafitiga o falemaʻi. E tatau ona e faia faʻamalositino nei pe a fai e faʻatonuina e lau fomaʻi. Afai na faʻatinoina e lau taʻitaʻi lotu le Epley poʻo Semont togafiti, e tatau ona e faʻatali i le tasi le vaiaso pe a maeʻa lena togafitiga ae e te leʻi amataina le faʻamalositino a Brandt-Daroff.

O nei gaioiga e tatau ona faia i luga o se mea mafolafola, e aunoa ma se aluga.

o loʻo i luga o le laina i luga o le laina.

Amata ona nofo sao i tafatafa o le moega poʻo luga o le fola.

(Tulaga 1)Urn Tuli lou ulu 45 tikeri i le agavale ma taoto i lou itu taumatau.

(Tulaga 2)Hen Pe a oʻo i le itu taumatau o loʻo taoto ai, o lou ulu e tatau ona i le 45-tikeri tulimanu liliu afa i le va o le mafolafola luga ma le faʻalo. Tumau i le itu-taʻoto tulaga mo le itiiti ifo i le 30 sekone. Afai o loʻo e niniva pea, nofo pea seʻi alu ifo le niniva pe tasi le minute, poʻo fea la e laititi.

Ona nofo i luga (Tulaga 3} ma nofo i le nofoa nofo mo le 30 sekone. Liliu lou ulu 45 tikeri i le taumatau ma taoto i lalo i lou itu agavale.

(Tulaga 4) A toe taofi lou ulu liliu faʻasolosolo agai i le faʻalo mo le 30 sekone pe oʻo ina ua uma le niniva. Toe foʻi ile tulaga 1 (nofo i luga) mo le 30 sekone. Tasi lenei toe fai.

E tasi le seti (toe fai e lima) e faʻatatau i le 10 minute e faʻamaeʻa ma e tatau ona faia i taeao taʻitasi, aoauli ma le afiafi.

E tatau ona faia taga o le Brandt-Daroff mo vaiaso e lua, tolu seti i aso taitasi, pe tolu vaiaso, lua seti i aso taitasi (52 seti atoa). I le tele o tagata, faʻamatufa le toomaga mai faʻamaoniga e maua pe a uma le seti 30, poʻo le 10 aso. Pe a ma le 30 pasene o tagata gasegase, o le a toe faʻaleleia le PPPV ile tausaga e tasi. Afai e toe foʻi le BPPV atonu e te manaʻo e faʻaopoopo se tasi o le 10 minute minute (tasi le seti) i au masani masani.

4. Togafitiga o Togafitiga - Vignigo Paroxysmal Position Vertigo

Afai o togafiti poʻo faʻamalositino e le pulea ai faʻamaoniga na tumau ai mo le tausaga pe sili atu ma o le suʻesuʻega e matua manino lava, e mafai ona fautuaina le taotoga. O le taotoga taatele o taotoga, e taʻua o le laina telefoni e faʻapipiʻi, poloka le tele o le gaioiga mulimuli o le alalaupapa e aunoa ma le afaina o galuega a isi auala poʻo vaega o le taliga. E i ai, peitaʻi, o se laʻititi laʻititi o le faʻalogo le faʻalogo. O lenei taotoga e aoga i le 90 pasene o tagata taʻitoʻatasi e leʻi tali atu i isi togafitiga ma pe a oʻo ina ogaoga ma leva ona faʻaalia.

? 2000 Northwestern University.
Tusitala: Timothy C. Hain, MD, Janet Odiry Helminski, PhD, PT.

O lenei faʻamatalaga e mo faamoemoega faʻaleaʻoaʻoga ma e le o se mea e suitulaga mo suʻesuʻega, suʻesuʻega, poʻo togafitiga faafomaʻi ua saunia e se tagata tomai faapitoa i le soifua maloloina ma le soifua maloloina. O lenei galuega na lagolagosua e le Nofoaga Tutotonu mo le Lotoifale ma Fesoʻotaiga i Northwestern University, o le ofisa o suʻesuʻega ma atinaʻe a le atunuʻu na faʻatupeina e le National Institute on Deafness and Other Disorders Fesootaiga.

Faʻavaeina ma le Faʻaogaina o Nurses Cranial i El Paso, TX

Faʻavaeina ma le Faʻaogaina o Nurses Cranial i El Paso, TX

O neura faanatinati o neura lea e sau saʻo mai le faiʻai, e aofia ai le faiʻai faiva, pe a faʻatusatusa i neura o le vavae, lea e sau mai vaega o le ogatotonu. O i latou, o le 10 mai le 12 o nei neura faanatinati na amata mai i le faila o le mafaufau. O neura o le Cranial e tuʻuina atu faʻamatalaga i le va o le faiʻai ma vaega o le tino o le tagata, aemaise lava mai ma vaega o le ulu ma le ua.

 

O neura o le vavaela e sau mai le ogatotonu o le taulaʻau ma le neura o le ogatotonu pito latalata i le ulu (C1) o loʻo alu i le avanoa i luga o le vetebra muamua. Peitai, o neura vavaela, e ui i lea, alu ese mai le ogatotonu tutotonu luga atu o lenei itulagi. Ua faʻafesoʻotaʻi faʻamaʻi taʻitoʻatasi ma o loʻo i ai i itu uma o le faiʻai. E tusa ai ma le faʻamatalaga i totonu o tagata, e toasefulu lua, o nisi taimi e sefulutolu, paʻu o le nerve, o loʻo tuʻuina atu i le numera o Roma I-XII mo le faʻamaonia, o nisi taimi e aofia ai le zero nerve. O le numera o neura o le vavaela e faʻavae i luga o le faasologa lea latou te tulaʻi ai mai le faiʻai, pe mai le pito i luma i le tua o le faiʻai faila.

 

O neura o loʻo i ai, gaʻo mafanafana (I) ma neura (optical) (II) e sau mai le cerebrum, poʻo le muaʻi vaʻaia, pe a faʻapea o le isi vaega o le sefulu ituaiga o neura vaʻaia e tulaʻi mai i le faiva o le tino, o le pito maualalo lea ole mafaufau. O neura vaʻaia o loʻo taʻua o vaega o le tino (PNS), e ui lava i luga o se faʻavae, o le olfactory, o le optic ma le neura matua e sili atu ona sili atu ona saʻo lelei o se vaega o le tino (CNS).

 

O le mea e sili ona masani ai, e talitonu tagata e toʻasefulu lua ituaiga o neura faʻanoanoa (I-XII). E aofia ai: le nerve olfactory (I), le nerve opic (II), le namelo moa (III), le nerve lapisi (IV), le nerve taua (V), le nerve abductens (VI), le nerve mata (VII ), o le nerve vestibulocochlear (VIII), le namu glossopharyngeal (IX), le nerve vagus (X), le nerve fesoasoani (XI), ma le namu hypoglossal (XII). E ono i ai se nati lona sefulutolu, o loʻo taʻua o le nerve namu, poʻo le namea N poo le O, lea e laʻititi ma atonu e le mafai ona galue i totonu o tagata.

 

Cranial Nerves Ata 1 | El Paso, TX Chiropractor

 

Cranial Nerves Ata 2 | El Paso, TX Chiropractor

 

Anatomy o Cranial Nerves

 

O neura faanatinati e masani lava ona taʻua e tusa ai ma o latou fausaga poʻo galuega. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le nalu olfaction (I) e maua ai le manogi, ma o le mata o le mata (VII) e tuʻuina atu ai le initaneti i mata. Talu ai o Latina o le gagana masani o le suʻesuʻeina o le tino pe a uma ona tusia, faamaumauina, ma taʻua, o le tele o neura e tausia igoa Igilisi po o Latina, e aofia ai le nerve trochlear (IV), e mafua mai i lona faatulagaga, ona e maua ai se musika faʻapipiʻi i le pulley (Greek: trochlea). O le nerve taua (V) e faaigoaina e faavae i ona vaega e tolu (Latina: trigeminus o lona uiga o le tolu tolu), ma o le nerve vagoa (X) e lauiloa ona o lona ala savali (Latina: vagus).

 

I le faʻaopoopoga, e faʻaigoa ni neura faanatinati e tusa ai ma o latou gafa, pe pito i tua, tulaga, pe a tilotilo i le faiʻai. Afai e aveeseina ma le faaeteete le faiai mai le ulupulu, e masani lava ona vaaia ia neura i la latou numera numera, sei vagana ai le nerve mulimuli, o le CN XII, lea e foliga mai e sau mai luga, i le CN XI.

 

O neura o le Cranial e iai auala i totonu ma mamao ese mai le ulu. O auala i totonu o le ulupulu e lauiloa o "auala faʻanatura" ma o auala i fafo atu o le ulupulu ua lauiloa o "auala faaopoopo". E i ai le tele o pu i totonu o le ulupulu ua lauiloa o le "foramina", lea e mafai ona alu mai ai neura mai le ulupoo. O fagala uma e vaeluaina, o lona uiga e mafai ona maua i itu tauagavale ma itu taumatau o le tino o le tagata. O le paʻu, maso, poʻo isi galuega faʻavae e maua mai i le namu i le itu e tasi o le tino o le tagata e pei o le itu na mafua mai, e taua o se galuega faʻavae. I le tulaga o le galuega o loʻo i luga o le isi lima mai le amataga o le neura, ona taʻua lea o se mea e feteenai ai.

 

Nofoaga o le Cranial Nerves

 

A maeʻa ona sau mai le faiʻai, o neura mai i totonu o le ulupoo e tatau ona tuʻua lenei fausaga e mafai ai ona taunuʻu atu i o latou taunuʻuga. O le tele o neo cranial e ui atu i le foramina, olesi totonu o le ulu, a o latou malaga atu i o latou nofoaga. O isi neura e ui atu i alavai o ponaivi, o uumi auala e ufiufi e ponaivi. O le foramina ma alavai ono aofia ai sili atu ma le tasi le cranial neura, ma e mafai foi ona aofia ai toto toto. Lalo o se lisi o le sefululua cranial neura ma se puʻupuʻu puʻupuʻu o la latou gaioiga.

 

  • O le nerve olfaction (I), e aofia ai le tele o fiva namu eseese, lea e pasi atu i totonu o mea mai i le laumei o meaʻai o le bone bone. O nei filo e muta i le pito i luga o le vavau o le gaogao ma e mafai foi ona fesoʻotaʻi faʻamalosi e aofia ai faʻamatalaga e uiga i mea manogi poo manogi i totonu o le faiʻai.
  • O le nerve opic (II) e pasi atu i luga o le fusi mata mai le ponaivi sphenoid ina ia mafai ona oʻo i le mata. E fesootai atu faʻamatalaga vaaia i le faiʻai.
  • O le nerve moa (III), o le nerve tigā (IV), o le nerve abductens (VI) ma le vaevaega o le tino o le nerve taua (V1) e malaga atu i totonu o le vevese sinus i le pito i luga o le vavae, e pasi ese mai le ulu ile ulu . O nei neura faanatinati e pulea ai maso laiti e faʻafeiloaʻi ai le mata ma ofoina atu ai foi le le malamalama i le mata ma le vavao.
  • O le vaevaega tele o le namele matuia (V2) e feʻaveaʻi solo mai le ponaivi sphenoid e maua ai le paʻu o le ogatotonu o foliga.
  • O le lala o le limite o le namea matua (V3) e felauai solo i le ogatotonu o le ponaivi sphenoid e maua ai le pito i lalo ma le le mautonu o le innervation. O lenei namu e oʻo atu foi i le toetoe lava o maso uma e taofiofi ai le taina.
  • O le nerve mata (VII) ma le nerve vestibulocochlear (VIII) e lua uma e ulufale atu ai i le alalautusi suetusi i totonu o le ponaivi faaletino. O le nerve laititi mulimuli ane e faalautele atu i le itu o foliga e faʻaaoga ai pennymastoid foramen, ma mai le ponaivi faaletino. Ona tufatufa lea o ona filo e pulea ai ma oʻo atu ai i maso uma na te vaaia foliga vaaia. O le neo vestibulocochlear e oʻo atu i totoga e pulea le paleni ma le faʻalogo i le ponaivi faaletino, ma o le mea lea e le oʻo atu i fafo o le ulu.
  • O le glossopharyngeal (IX), o le nerve vagoa (X) ma le nerve fesoasoani (XI) uma e faʻaalia mai le ulupulu e ala mai i le fulufulu mamoe e ulufale ai i le ua. O le nerve glossopharyngeal e maua ai le innervation i le gutu ma le pito i tua o le laulaufaiva, o le vagus nerve e ofoina atu le innervation i maso i le leobox, ma maua mai i lalo e maua ai le innervation palase i le pusa ma le manava. O le nerve fesoasoani e faʻataʻitaʻi ai le musika o le trapezius ma le stroncleidomastoid i le ua ma le tauau.
  • O le uaua o le hypoglossal (XII) e alu ese ai le ulupulu e faʻaaoga ai le uaea hypoglossal i le ponaivi o le fatafata ma oʻo ai foi i le laulaufaiva e pulea ai toetoe lava o musika uma e aofia i le gaioiga o lenei okeni.

 

Cranial Nerves Ata 3 | El Paso, TX Chiropractor

 

Galuega a le Cranial Nerves

 

O neura vaʻaia e tuʻuina atu ai le faʻaaogaina o le masini ma le faʻapitoa, aemaise lava i fausaga o loʻo maua i totonu o le ua ma le ulu. O le innervation uiga ese e aofia ai lagona "lautele," e pei o le vevela ma le paʻi, ma le "faapitoa" innervation, e pei o le tofo, faʻaaliga, manogi, paleni ma le faʻalogo. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le nerve vagoa (X) e tuʻuina atu ai le faʻaogaina ma le faʻalagolago, poʻo le le mafaufau, le initaneti afi i fausaga i le ua ma le tele o okeni i totonu o le fatafata ma le manava. I lalo ifo, o le a tatou talanoaina le galuega a le neura falesa i nisi auiliiliga.

 

Smell (I)

 

O le nalu olfaction (I) e faʻaalia ai le lagona manogi. O le faaleagaina o le nerve olfaction (I) e ono mafua ai le le mafai ona manogi, ua taua o le anosmia, o le feeseeseaiga i le uiga o le manogi, ua taua o le parosia, poo se faʻalavelave pe leai foi se tofo. A iai se masalosaloga o se suiga i le lagona o le sogisogi, o suʻega uma e tofotofoina i le tuufaatasiga o mea manogi masani, e pei o le kofe poʻo le fasimoli. O vailaau manogi manogi, e pei o le ammonia, e mafai ona oʻo atu ai i le faʻafouina o le faʻavavega o le tiga, e taʻua o le nociceptors, o le namu taua o loʻo i totonu o le gaogao, lea e iu ai ina faʻafememeaʻi ia suʻega olfactory.

 

Faaaliga (II)

 

O le nerve opic (II) e fesoʻotai faʻamatalaga faʻamatalaga. Faʻaleagaina o le nerve opic (II) e aʻafia ai ni vaega patino o le faʻaaliga e faʻavae i le vaega o le leona. Atonu e le mafai e le tagata ona matau mea i lo latou itu agavale po o le itu taumatau, e taua o le hemianopopia, pe atonu foi e faigata ona vaai i mea faitino i fafo o la latou vaaiga vaaia, e taʻua o le hemianopsia, pe afai e aofia ai le chiasm opic. O le vaaiga mamao e mafai ona suʻeina e ala i le suʻeina o le mea faitino, pe na o le suʻeina o le retina ma se tagata o le siama, faatasi ai ma se taualumaga ua taʻua o le faaputuga. E mafai ona faʻaaogaina faʻavasegaga ata i vili faʻasolosolo i le nerve optic, poʻo le faʻaauau i le auala vaaia.

 

Mata Mata (III, IV, VI)

 

O le nurse moa (III), o le nerve lapisi (IV) ma le nerve abductens (VI) faʻamaopoopo le gaioiga mata. Faʻaleagaina o neura III, IV, poʻo le VI e mafai ona aʻafia ai le gaoioi o le lalolagi. E tasi pe lua uma mata e mafai ona aafia; i soʻo se tasi, e toʻalua le vaʻai, e taʻua o diplopia, e ono tupu mai talu ona le toe faʻatautaia le gaioiga o mata. Nasa III, IV ma le VI e tofotofoina e ala i le matauina o le auala e mulimulitai ai le mata i se mea i itu eseese. O lenei mea faitino atonu o se tamatamailima po o se pine foi, ma e mafai ona siitia i nisi o itu e suʻe ai mo le tuliloaina o le saoasaoa. Afai e le galulue faatasi mata, o le mafuaaga sili e afaina ai se nuanua faapitoa o le vavae poʻo lona faʻaoga.

 

Faʻaleagaina o le nerveloloa (III) e mafai ona taʻitaʻia ai le vaʻaia, poʻo le diplopia, ma le le mafaia ona faʻamaopoopoina le gaioiga o mata uma e lua, e pei o le strabismus, faʻapea foi le paʻu o le laumei, e taua o le ptosis, ma le dila pupil, poʻo le mydriasis. O faʻamaʻi e mafai foi ona taʻitaʻia ai le mafai ona tatala le mata ona o le maʻi o le levator palpebrae muscle. O tagata e mafatia i se leona i le nusipepa o le falemaʻi e mafai ona taui e ala i le faʻapipiʻi o latou ulu e faʻamalo ai faʻamaʻi ona o le maʻi o le tasi poʻo le sili atu foi o maso mata o loʻo faʻatonutonu ai.

 

Ole faʻaleagaina o le nerve (IV) e mafai ona mafua ai le diplopia ma mata uma na vaʻaia ma tausia. O le taunuuga o le a le mafai ona gasolo malie i lalo, ae maise lava i lalo pe a oʻo i totonu o le tulaga i totonu. O le taunuuga lenei o le faʻaleagaina mai le maso maualuga maualuga, lea e le toe faʻalavelaveina e le namu gaʻo.

 

O le faaleagaina o le nerve abductens (VI) e mafai foi ona iu ai i le diplopia O le taunuuga lenei o le faaletonu i le maso pito i luga, lea e le o nofoia e le nerve abductens.

 

Natu mataga (V)

 

O le nerve taua (V) e tolu vaega eseese: O le fomai (V1), le maxillary (V2), faapea ma le Mandibular (V3). A tuʻuina faʻatasi, o nei neura e maua ai lagona i le paʻu o foliga ma e pulea foi maso o le mastication, poʻo le suimui. Faiga e afaina ai le namu matuia (V) e aofia ai, neuralgia taua, ulu o le ulu, ma le vevela zoster. E le mafai ona tupu i le olaga, mai le ogatotonu o le tausaga, e masani lava pe a mavae le 60, ma o se tulaga masani e fesootaʻi ma le malosi o le tiga lea e salalau atu i le itulagi o loʻo nofoia e le maxillary poʻo le manua mandibular o le nerve matua (V2 ma V3).

 

Mata foliga (VII)

 

O leona o le nerve mata (VII) e mafai ona faʻaalia o le supa. O le mea lea e le mafai e se tagata ona gaoioi musele i luga o le tasi poʻo itu uma o foliga. O se mea e masani ona masani ona masani ai ma le masani ai le palsy ua taʻua o le maʻi supa. O le palsy a le Bell o le iuga lea o se faʻalavelave faʻafuaseʻi (leai se mafuaaga e mafua ai), o le vaʻavaʻaina o le uʻamea o le uʻamea o foliga o le mata ma e faʻaalia i le le mafai ona gaoioi maso o le foliga o foliga, e aofia ai le maualuga o le mata ma le suluina o latou muaulu. O maʻi faʻatasi ma le maʻi supa e masani lava ona i ai le gutu malulu i luga o le itu o loʻo aʻafia ma e tele lava ina faigata ona faimamago talu mai le aʻafia o le maso. O le maʻi supa e seasea tupu, e aafia ai 40,000 Amerika i tausaga taʻitasi. E mafai ona mafua mai le paʻu o le tino ona o isi tuutuuga e aofia ai, faʻamaʻi. O tulaga tutusa i le Palsy a Bell o nisi taimi e le amanaiaina e pei o le Bell Palsy. O le Palsy a Bell o se tulaga lē tumau e masani ona masani ai 2-6 masina, ae e mafai ona i ai ni suiga i le olaga ma e mafai ona faʻalauteleina le tele o taimi. E masani foi ona aʻafia le uila i le vaʻaia e ala i le tipi ese o le toto i neura i totonu o le faiʻai, o se faʻamaoniga manino lea o loʻo i ai le nasu ma faʻaalia tutusa.

 

Faʻalogo ma le faʻamaoni (VIII)

 

O le fusi o le vestibulocochlear (VIII) e vaevaeina i totonu o le taua ma le nerve. O le vāega o loʻo i lalo o loʻo i ai le puleaina o le faʻaogaina o le mea faʻapipiʻi ma le alavai semicircular o le taliga i totonu; o lenei fausaga e faʻamatalaina faʻamatalaga e uiga i le paleni, ma o se elemene taua o le vestibuloocular reflex, lea e taofia ai le faiai o le mafaufau ma mafai ai e mata ona siaki mea faitino. E fesoʻotai e le nerulu faʻatalanoa faʻamatalaga mai le mea faʻapitoa, e mafai ai ona faʻalogoina le leo. Afai e faʻaleagaina, o le nofoaga faʻailoga e mafai ona faʻaalia le lagona o le felaviliʻi ma le vevela. E mafai ona suʻeina le faʻaaogaina o le neura o le talipupuni e ala i le tuʻuina o le mafanafana ma le malulu i taliga ma le mataʻituina o mata e faʻafiafia ai caloric. Faʻaleagaina o le nerve cloibulocochlear e mafai foi ona avea o ni gaioiga faifai pea ma le le faʻaaloalo, na muaʻi faamatalaina e pei o le nystagmus, aemaise pe a vaʻai i se vaalele vaalele. Ole faʻaleagaina o le nerve malela e ono mafua ai le tutuli ile vaega poʻo le tutuli atoatoa i le taliga ua afaina.

 

Olaga Sensation, Taste, ma le Salivation (IX)

 

O le nerve glossopharyngeal (IX) e nofoia le muscle stylopharyngeus ma tuʻuina atu i ai le lagona malamalama i le oropharynx ma tua o le laulaufaiva. O le namu glossopharyngeal e faʻapipiʻi atu ai le innervation palasi i le parotid gland. O le leai o se faʻataʻitaʻiga o le gag reflect leions o le nerve glossopharyngeal (IX), ma atonu o le nerve va (X).

 

Vaʻa Vagus (X)

 

Faʻaitiitiga o le gaioiga o le nerve vaʻo (X) e mafai ona oʻo atu ai i le faʻaititia o le innervation o le parasympathetic i se maualuga tele o fausaga. O aʻafiaga taua o le faaleagaina o le nerve vave e mafai ona aofia ai le faateleina o le toto toto ma le fatu fatu. E le o se mea e le masani ai ona o le naʻo le nerve vagoa, ae e mafai ona maua i se leo leo, ona o le le lelei o se tasi o ona lala, o le nerve leryngeal faifai pea. Faʻaleagaina o lenei namu e mafai ona tupu i faigata faʻafefe.

 

Luga o le Uilima ma le Suiga o le ulu (XI)

 

Faʻaleagaina o le nerve fesoasoani (XI) e mafai ona taʻitaʻia ai vaivaiga o loʻo iai i le muscle trapezius. E mafai ona tofotofoina lenei mea e ala i le ole atu i le tagata maʻi e sii i luga o latou tauau po o le suimui, o le tauau o le tauau, po o le scapula, o le a oso i luga o se apaʻau. E le gata i lea, afai e faaleagaina le nasu, o le vaivaiga po o le le mafai ona siitia le scapula atonu o iai ona o le levator scapulae muscle ua na o le mafai ona tuuina atu lenei galuega. E tusa ai ma le nofoaga o le liona, e ono i ai foi vaivaiga i totonu o le musika o le sternocleidomastoid, lea e gaoioi e feliuliuaʻi le ulu ina ia faasaga atu foliga i le isi itu.

 

Gagana gagana (XII)

 

O le neura o le hypoglossal (XII) e tulaga ese i le leai o se tautua i le afi afi o itu uma e lua o le faiʻai. Faʻaleagaina o le nasu i le maualuga o le uʻamea o le moto uila e mafua ai le fasia poʻo le atrophy o maso o le laulaufaiva. O faʻalavelave o le laulaufaiva o nisi taimi e fai mai e pei o se "ato o anufe". O le a le mafua ai le faaleagaina o le neuron i luga ae le na o vaivaiga o maso e le o nofoia. O le taimi lava e faʻaleagaina ai le namu, o le a oʻo atu ai i le vaivai o le tautala i le tasi itu. Pe a faʻaleagaina ma faʻalautele, o le a agaʻi le laulau i le itu vaivai poʻo le faʻaleagaina, e pei ona faʻaalia i le ata.

 

Dr-Jimenez_White-Coat_01.png

Dr. Alex Jimenez's Insights

O neura faanatinati o se seti o neura 12 lea e tupu mai tuusao mai le faiʻai. O neura muamua e lua, e taʻua o le noso olfacti ma le nerve opic, e sau mai le cerebellum, lea o le a totoe mai ai neura e sefulu o totoe mai le mafaufau. O igoa o neura vaʻaia e fesoʻotaʻi tuusaʻo atu i la latou galuega ma ua faʻamaoniaina numera i numera fou I-XII e ala i lo latou tulaga patino o le faiʻai ma i le faasologa lea latou te o ese mai ai le suka. Faʻaleagaina o soʻo se tasi o le neura ua taʻua i luga e mafai ona mafua ai mataupu tau soifua maloloina e fesoʻotaʻi ma le maota ma le faʻatinoga o namu taitasi. Faailoga masani ma faailoga i nei eria e mafai ona fesoasoani i fomai tausi soifua e faailoa mai le nega o le gaʻo.

 

O le lautele o a tatou faʻamatalaga e faʻapulaʻaina i le faʻamaʻi faʻamaʻi faʻapea foi ma manua ma tuʻutuʻu. Ina ia talanoaina le mataupu, faamolemole ia lagona le saoloto e fesili atu ia Dr. Jimenez pe faʻafesoʻotaʻi mai i matou 915-850-0900 .

 

Faʻailoina e Dr. Alex Jimenez

 

Green-Call-Now-Button-24H-150x150-2-3.png

 

Autu Autu: Sciatica

Sciatica e faʻafesoʻotaʻiina i le mafaufau e pei o se aofaʻi o faʻamaoniga, nai lo se manua e tasi ma / poʻo se tulaga. O foliga o le tiga o le nerve sciatic, poʻo le sciatica, e mafai ona fesuisuiai i le televave ma le malosi, peitaʻi, e masani ona faamatalaina e pei o se paʻu, selei (naifi) poʻo se eletise eletise e faʻaalia mai le maualalo ifo i lalo o le papa, sulu, thivae ma vae i totonu o le vae. O isi faʻaʻailoga o le sciatica e mafai ona aofia ai, tingling poʻo lagona mu, faʻalavelave ma vaivaiga i le umi o le nerve sciatic. Sciatica e masani ona afaina ai tagata taitoatasi i le va o vaitausaga o le 30 ma 50 tausaga. E masani lava ona tupu aʻe ona o le pa'ū o le vaʻalaʻau ona o le matua, peitaʻi, o le faʻamalosi ma le faʻaleagaina o le nerve sciatic e mafua mai i se osofaʻiga poʻo faʻasolosolo solo, faatasi ai ma isi mataupu o le soifua maloloina o le tino, e mafai foi ona mafua ai le tiga o le namu sciatic.

 

 

 

blog blog ataata pepa lapopoa

 

FUA FAʻAALIGA AUT: Faʻaaliga Chiropractor sciatica

 

 

ATILI ATA: EXTRA EXTRA: El Paso Back Clinic | Tausiga tiga tiga i tua